ULEMA NA BALKANU

IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Regionalni naučni skup „Ulema na Balkanu između dva
svjetska rata“, održan 8. novembra 2022. godine u Sarajevu.

Urednica
Sumeja Ljevaković-Subašić

Sarajevo, 2023.
Jusuf Džafić
Behram-begova biblioteka Tuzla

BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF.

OKANOVIĆA

Sažetak: U radu se govori o Omeru ef. Okanoviću (1913-1985), imamu

iz Poljica kod Lukavca, koji je dao značajan doprinos organizaciji Is-
lamske zajednice općenito, a MIZ Tešanj posebno, te nemjerljiv dopri-
nos njegovanju kulture sjećanja i očuvanju pokretne kulturne baštine
Bošnjaka. Rad obrađuje njegov život i djelo, bibliografiju objavljenih
radova, te porodičnu biblioteku koja se čuva u Specijalnoj biblioteci
„Behram-beg“ u Tuzli.
Ključne riječi: Omer ef. Okanović, Biblioteka Behram-beg, MIZ Tešanj,
glavni imam, Tešanj

Uvod
Dvadeseto stoljeće u historiji Bosne i Bošnjaka obilježeno je društvenim pre-
viranjima. U samo ovih stotinu godina Bosna i Hercegovina je promijenila šest
puta državno uređenje: posebna okupaciona jedinica unutar Austro-Ugar-
ske (1901-1918); dio Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije (1918-1941);
okupacija NDH (1941-1945); posebna federalna republika unutar DF Jugo-
slavije, FNR Jugoslavije i SFR Jugoslavije (1945-1992); nezavisna Republika
Bosna i Hercegovina (1992-1995); dejtonska Bosna i Hercegovina (1995-
2000). U tom burnom stoljeću među Bošnjacima djelovao je veći broj alima,
koji su dali upečatljiv doprinos razvoju naše islamske misli, ali čiji pregalački
rad je pao u zaborav. Među njima je, svakako, i poljički imam Omer ef. Okano-
vić (1911-1975). JU Specijalna biblioteka „Behram-beg“ u Tuzli odnedavno
čuva zaostavštinu Omera ef. Okanovića.1

1
Vidi: Senad Čeliković, Islamske biblioteke u Bosni i Hercegovini 1878-2010, Specijalna bib-
lioteka „Behram-beg“, Tuzla, 2014, str. 72-73, 171-178; Mirsada Suljić, Islamska biblioteka
„Behram-beg“ u Tuzli, Bosniaca, 16/2011, str. 48-56.

131
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

U ovom radu ćemo govoriti o Okanovićevom životopisu i njegovoj po-

rodičnoj biblioteci u Biblioteci „Behram-beg“. Posebno ćemo se osvrnuti na
sami fond njegove bibliotečke građe, pošto njegova kolekcija sadrži, pored
knjiga, časopisa i dokumenata, i knjige i časopise iz najmanje 44 biblioteke
(36 privatnih i 8 javnih biblioteka) širom Bosne.
O Omeru ef. Okanoviću se do sada nije posebno pisalo, ni u monograf-
skim, ni u periodičnim publikacijama. Jedino možemo izdvojiti neobjavljen
referat Ahmeta Mešića pod naslovom Omer-ef. Okanović - život i djelo, koji je
izložen 17. oktobra 2019. godine na tribini „Sjećanje na život i djelo Omer
ef. Okanovića“, održanoj u atriju Medžlisa IZ Tešanj, u okviru manifestacije
povodom 107. godišnjice Udruženja ilmijje2, odnosno fragmente iz knjige Iz
sehare mojih sjećanja, istog autora, Ahmeta Mešića.3

Biografija Omera ef. Okanovića

Omer ef. Okanović (1913-1985) rođen je 7. decembra 1913. godine u Poljicu
kod Lukavca. Sin je Mustafe efendije Okanovića i Ajiše (rođ. Kadić).4 Mustafa
ef. je dugo godina službovao kao imam u rodnom Poljicu.5
Omer ef. je u rodnom mjestu završio mekteb i osnovnu školu. U Tuzli
1928. godine upisuje Behram-begovu medresu. Istu završava 1933. godine.6
Od 1933. do 1939. godine je bio bez stalnog zaposlenja. U tom periodu je
obavljao honorarne imamske poslove. Uglavnom je mijenjao svoga oca Mu-
stafu ef. u Poljicu te, po potrebi, i imame susjednih mjesta. Tada je odslužio i
2
Ahmet Mešić, Omer-ef. Okanović - život i djelo, izlaganje na tribini „Sjećanje na život i djelo
Omer ef. Okanovića“, Tešanj, 2019, neobjavljeno.
3
Ahmet Mešić, Iz sehare mojih sjećanja, Planjax, Tešanj, 2021, str. 46, 62-65 (passim), 74-76
(passim), 77-81, 132-133, 201, 221, 227-231 (passim), 242-243, 320-321.
4
Vidi o osnovnim Omer ef. biografskim podacima u: Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB),
Arhiv Islamske zajednice (AIZ), Fond Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ (VIS), Radni
dosje Omer ef. Okanovića (RDOO), „Rodni list Omera Okanovića, djel. br. 291/38“.
5
Dobar dio biografskih podataka o Omeru ef. smo dobili od njegovog unuka Suada Kasu-
movića, njegovog praunuka hfz. mr. Vedada ef. Kasumovića, Ahmeta ef. Mešića, tešanjskog
imama i njegovog dugogodišnjeg saradnika, te Ibrahima ef. Saletovića. Inače, Ibrahim ef.
Saletović je penzionisani tuzlanski imam, porijeklom iz Donje Obodnice. Njegov otac Džafer
Saletović se družio s Omerom ef. Okanovićem, tadašnjim imamom u Donjoj Obodnici, te je,
zajedno s njim, nepravedno osuđen.
6
Vidi o Omer ef. školovanju u: GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Prijepis orginala svjedodžbe Okanović
Omera za V razred Behrambegove medrese u Tuzli od 21. decembra 1938, br. gl. imenika
139, br. gl. kataloga 326.“

132
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

vojsku u trajanju od 18 mjeseci. Služio je u 49. pješadijskom puku u Đevđeliji

(jug. ist. Makedonija), od 7. juna 1936. godine do 7. decembra 1937. godine.
Tokom vojne obuke završio je trupnu podoficirsku školu, a posljednji čin mu
je bio kaplar - desetar.7
Nakon smrti hafiza Saliha ef. Kamberovića, tadašnjeg imama u džematu
Priluk kod Živinica u srezu Tuzla, Sresko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u
Tuzli je objavilo konkurs za popunu imamskog mjesta u dotičnom džematu.
Na konkurs se prijavilo 12 kandidata, među kojima je bio i mladi Omer ef.
Okanović.8 Nakon nešto duže konkursne procedure i selekcije kandidata,
Komisija Povjerenstva je predložila Ulemai-medžlisu u Sarajevu četvericu
kandidata s najboljim referencama, a među njima i Omera ef.9 Nakon razma-
tranja svih aplikacija i priložene dokumentacije, Ulemai-medžlis je odlučio
da su najbolji kandidati Omer ef. Okanović i Muhamed ef. Ćosić. No, pošto je
Okanović regulisao vojnu obavezu, a drugi kandidat nije, Omer ef. je imeno-
van 14. aprila 1939. godine za novog imama u Priluku10, što je i potvrđeno na
sjednici Ulemai-medžlisa 16. aprila.11
Omer ef. je stupio na položaj džematskog imama džemata Priluk 26.
aprila 1939. godine. Zanimljivo, i dalje je stanovao sa svojom porodicom u
Poljicu. Vjerovatno tada džemat Priluk nije posjedovao vakufsku kuću u ko-
joj bi imam mogao stanovati. Džematu Priluk je tada gravitiralo nekoliko sela
i zaselaka. Tako je Omer ef., pored glavne službe u Priluku, obavljao posao
imama u džamiji u džematu Šerići kod Živinica12, posao mualima u mektebu
u džematu Šerići13, te posao vjeroučitelja Državne narodne škole u Kiseljaku

7
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Uvjerenje Komande Tuzlanskog vojnog okruga da je Okanović Omer
regulisao vojnu obavezu od 25. aprila 1939, djel. br. 5961; Prijepis izvoda iz vojničke is-
prave Omera Okanovića od 27. marta 1941.“
8
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Dopis Sreskog Vakufsko-mearifskog povjerenstva u Tuzli
Ulema-medžlisu u Sarajevu o 12 molbi za mjesto džematskog imama džemata Priluk od 7.
aprila 1939, djel. br. 656/39.“
9
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Odluka Ulema-Medžlisa o imenovanju Omer-ef. vršiocem dužnosti
džematskog imama u Priluku, djel. br. 3353/39.“
10
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Odluka Ulema-Medžlisa o imenovanju Omer-ef. vršiocem dužnosti
džematskog imama u Priluku, djel. br. 3353/39.“
11
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Odobrenje Ulema-Medžlisa da Omer-ef. može vršiti dužnosti
džematskog imama u Priluku, djel. br. 3353/39.“
12
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Ovlašćenje reisu-l-uleme da Omer-ef. može vršiti hatibsku dužnost
u džamiji sela Šerići od 4. juna 1939, djel. br. 1343/39.“
13
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Molba Omer-ef. Ulema-medžlisu za premještaj iz mekteba Šerići u

133
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

kod Tuzle.14 Kasnije, 1945. godine, udovoljeno je njegovoj molbi da mualim-

sku dužnost, umjesto u džematu Šerići, obavlja u mektebu u Dublju, zaseo-
ku Poljica, jer je i dalje stanovao u rodnom mjestu.15 Pored svih navedenih
dužnosti, Omer ef. je vodio i matične knjige (rođenih, vjenčanih i umrlih), tj.
poslove imama-matičara.
Koliko je za Omera ef. bio težak posao imama u Priluku, dovoljno nam
govori podatak da su mu radna mjesta bila udaljena 2-3 sata pješačkog hoda
od Poljica, mjesta življenja. No, uprkos svim poteškoćama, on je svoje dužno-
sti uspješno obavljao.16
Nakon II svjetskog rata, tačnije 1946. godine, Omer ef. je prešao za ima-
ma u Donju Obodnicu kod Tuzle.17 Tu je ostao oko tri godine. Naime, Omer ef.
je već nakon II svjetskog rata, sa svojih 30 i nešto godina, slovio za uglednog
alima u tuzlanskom kraju. Stoga je Džafer Saletović, inače partizanski prvo-
borac iz Donje Obodnice, doveo Omera ef. u svoje mjesto, poglavito kako bi
njegovu djecu, ali i drugu djecu u selu, učio u mektebu. Efendiju je s porodi-
com (ženom i djecom) smjestio u svoju veliku kuću. Ibrahim ef. Saletović, sin
dotičnog Džafera i penzionisani tuzlanski imam, pričao nam je koliko su se
njegov otac, ali i cijela porodica, okoristili boravkom takvog alima u njihovoj
porodičnoj kući. Njegov otac je isticao kako mu nije ni trebao televizor, jer je
mekteb Dublje od 24. septembra 1945, djel. br. 1871/45.“
14
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Odluka načelnika prosvjetnog odjeljenja Drinske banovine o
postavljenju Omer-ef. za privremenog islamskog vjeroučitelja Državne narodne škole u
Kiseljaku od 2. decembra 1939, djel. br. 42183/39.“
15
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Dozvola Ulema-medžlisa Omer-ef. za premještaj iz mekteba Šerići
u mekteb Dublje od 5. novembra 1945, djel. br. 1871/45.“
16
Lično kazivanje Ahmeta ef. Mešića.
17
O Omer ef. prelasku u Donju Obodnicu nema decidnih arhivskih podataka, već samo us-
mena svjedočenja. Ipak, na to indirektno upućuju, između ostalih, sljedeći dokumenti iz
njegovog radnog dosjea: GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Molba Žabić Husejna, imama u Gornjem
Hrasnu kod Tuzle, Sreskom vakufskom povjerenstvu Tuzla, za premještaj u svojstvu muali-
ma na području džemata Poljice od 5. jula 1946, djel. br. 2482/46“; „Upit Sreskog vakufskog
povjerenstva Tuzla Džematskom medžlisu Priluk o premještaju Žabić Husejna od 9. jula
1946, djel. br. 2482/46“; „Odgovor Džematskom medžlisa Priluk Sreskom vakufskom pov-
jerenstvu Tuzla o premještaju Žabić Husejna od 14. jula 1946, djel. br. 2482/46“; „Prijed-
log Sreskog vakufskog povjerenstva Tuzla Ulema-medžlisu o razmještaju Žabić Husejna na
mjesto Omer-ef. Okanovića od 24. jula 1946, djel. br. 2482/46“; „Molba Sreskog vakufskog
povjerenstva Tuzla Ulema-medžlisu da udovolji njihovom prijedlogu o razmještaju Žabić
Husejna od 24. jula 1946, djel. br. 2482/46“. Štaviše, u prijedlogu Sreskog vakufskog pov-
jerenstva Ulemai-medžlisu u Sarajevu jasno stoji kako je razlog molbe da Husejn ef. Žabić
dođe u džemat Priluk umjesto Omera ef. Okanovića to što Omer ef. ne obavlja svoju dužnost.

134
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

sve korisne informacije dobijao od Omera ef. Satima je mogao slušati efendi-
ju, a da se ne umori, niti mu dosadi.18
Dersovi, sijela, podučavanje djece u mektebu i druge vjerske aktivnosti u
Donjoj Obodnici smetale su komunističkim vlastima. Stoga su 1949. godine
uhapsili Omera ef. Okanovića te ga, kao pripadnika organizacije „Mladi mu-
slimani“, nepravedno osudili na 15 godina zatvorske kazne i tri godine gu-
bljenja građanskih prava.19 Inače, prvobitna presuda je glasila na 20 godina
zatvorske kazne i 5 godina gubljenja građanskih prava.20 Nešto više od pola
kazne (otprilike osam godina), uz prisilan fizički rad, izdržavao je u KPD Ze-
nica. Poslije puštanja iz zatvora je jedno vrijeme bio bez posla, pošto Islam-
ska zajednica nije smjela zapošljavati bez potvrde o građanskim pravima.
Posljedice teške robije i komunističke torture je osjećao do kraja života - gla-
va mu je povremeno blago drhtala, kao da je bila na federima.21
Porodica Saletović je isto ispaštala. Iako istaknuti partizanski prvoborac,
Džafer Saletović je proveo tri godine na robiji zbog Omera ef. Kako nam priča
Ibrahim ef. Saletović, u međuvremenu su komunisti njegovoj porodici odu-
zeli skoro svu stoku. Štaviše, njegovoj majci nametnuli su da mora plaćati,
iako joj je glava porodice bila u zatvoru, na ime poreza, ni manje ni više, već
100 kg svinjske masti! Bio je to način da ih kazne zbog bliskosti s Omerom
ef. Međutim, tu se pokazala Okanovićeva veličina. On je po izlasku iz zatvora
otišao prvo Džaferovoj ženi i zatražio halala zbog toga što je nju i njenu djecu
doveo u nezgodan položaj svojim radom.22
Konačno, 1. augusta 1958. godine Omer ef. je postao imam u Liješnici
kod Maglaja.23 Tu je službovao skoro pet godina (1958-1963). Zatim je 1962.
godine konkurisao24 te dobio premještaj za imama Gazi Ferhad-begove (Čar-

18
Lično kazivanje Ibrahima ef. Saletovića.
19
Vidi npr.: GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Uvjerenje Narodnog odbora Sreza Doboj, Sekretarijata za
unutrašnje poslove, od 7. avgusta 1961, da je Omer-ef. osuđen, djel. br. 11-10382/1.“
20
Vidi o presudi: Omer Nakičević, U vrtlogu vremena: (1927-2017), Centar za napredne
studije, Sarajevo, 2017, str. 160-179.
21
Lično kazivanje Ahmeta ef. Mešića i Ibrahima ef. Saletovića. Vidi o njegovom boravku u
zatvoru i: O. Nakičević, U vrtlogu vremena: (1927-2017), str. 186-187, 190-191.
22
Lično kazivanje Ibrahima ef. Saletovića.
23
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Dopis Vakufskog povjerenstva u Maglaju Ulema-medžlisu u Sara-
jevu o nastupu Okanović Omera na dužnost u Liješnici od 18. maja 1959, djel. br. 1174/59.“
24
Vidi primjera radi: GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Molba Omer-ef. za premještaj u Tešanj od 14.
juna 1962, djel. br. 4118/62.“

135
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

šijske) džamije u Tešnju. Rješenje o premještaju je doneseno 20. oktobra

1962. godine.25 Omer ef. je ugovor potpisao 31. oktobra iste te godine.26 No,
zbog izvjesnih problema27, umjesto krajem oktobra 1962. godine, u Tešanj
je prešao tek 20. aprila 1963. godine.28 Kao imam, hatib i mualim Čaršijske
džamije proveo je 19 godina (1963-1982), tačnije do 31. decembra 1982.
godine.
Svega par dana po dolasku Omera ef. u Tešanj, već 25. aprila 1963. go-
dine, imami Tešnja, tačnije Udruženje ilmijje u Tešnju moli Džematski od-
bor IVZ Tešanj, da putem Povjerenstva IZV Doboj, zatraži od vrha Islamske
zajednice u Sarajevu da postave Okanovića za glavnog imama u Tešnju.29
Tako je Džematski odbor IVZ Tešanj 27. maja iste godine poslao molbu u
Doboj.30 Povjerenstvo IVZ Doboj je molbu proslijedilo 30. jula 1963. godine
u Sarajevo.31 Starješinstvo IVZ u Sarajevu je pozitivno odgovorilo 5, odnosno

25
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Rješenje Starješinstva IVZ u NR BiH o premještaju Omer-ef. na
dužnost imama Gazi Ferhadbegove džamije u Tešnju, djel. br. 4118/62.“
26
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Ugovor o službi džamijskog imama između Džematskog odbora u
Tešnju i Okanović (Mustafe) Omer-ef. iz Poljica“; „Dopis o dostavi ugovora između Džematsk-
og odbora IVZ u Tešnju i Omer-ef. Okanovića SIVZ-u od 31. oktobra 1962, djel. br. 4696/62.“
27
Vidi o tim problemima npr.: GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Dopis Povjereništva Udruženja vjerskih
službenika IVZ Tešanj SIVZ-u od 15. novembra 1962, djel. br. 4839/62“; „Dopis džematlija
sela Liješnice SIVZ-u od 10. decembra 1962, djel. br. 5167/62“; „Dopis SIVZ-a Džematskom
odboru Maglaj o premještaju Omer-ef. od 13. decembra 1962, djel. br. 5167/62“; „Dopis
Starješinstva IVZ u NR BiH Džematskom odboru IVZ Maglaj od 17. decembra 1962, djel.
br. 5167/62“; „Dopis SIVZ-a Džematskom odboru Tešanj od 21. decembra 1962. o odluci
Starješinstva IVZ u NR BiH od 20. decembra 1962. u vezi premještaja Omer-efendije, djel.
br. 5167/62“; „Dopis Džematskog odbora IVZ Tešanj SIVZ-u od 27. decembra 1962, djel.
br. 49/63“; „Dopis Povjereništva Udruženja Ilmije u Tešnju SIVZ-u od 27. decembra 1962,
djel. br. 50/63“; „Molba Okanović Omera, imama u Liješnici, Maglaj, SIVZ-u, putem Džemat.
odbora u Tešnju, od 14. marta 1963, djel. br. 1037/63“.
28
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Izvještaj Okanović Omer-ef., imama Gazi Ferhatbegove džamije
u Tešnju, o nastupu imamske dužnosti, djel. br. 1566/63“; „Obavijest Povjerenstva IVZ u
NR BiH Doboj o nastupu Omer-ef. na imamsku dužnost u Tešnju, djel. br. 1566/63“; „Upit
VIS-a u FNRJ SIVZ-u u SR BiH o postavljenju Omer-ef. Okanovića za imama u Tešnju, djel. br.
2577/63“.
29
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Prijedlog Udruženja ilmije u Tešnju Džematskom odboru Tešanj za
džematskog imama, djel. br. 295/63“.
30
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Molba Džematskog odbora Tešanj, putem Povjerenstva IVZ Doboj,
SIVZ-u, s prijedlogom za postavljenje Omer-ef. džematskim imamom, djel. br. 295/63“.
31
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Prijedlog Povjerenstva IVZ Doboj SIVZ-u za postavljenje Omer-ef.
džematskim imamom za područje Odbora IVZ Tešanj, djel. br. 2618/63“.

136
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

7 mjeseci kasnije.32 Tako je Omer ef. punih 15 godina (1963-1978) obnašao i

funkciju vjersko-prosvjetnog referenta OIVZ Tešanj (glavnog imama MIZ Te-
šanj), tačnije od 28. decembra 1963. godine33 (dužnost preuzeo 14. januara
1964. godine34) do 31. decembra 1978. godine35 (ostavku podnio 10. decem-
bra 1978. godine36). Inače, Okanović je od 1963. godine bio vršilac dužnosti
vjersko-prosvjetnog referenta OIVZ Tešanj37, da bi 3. februara 1966. godine
bio postavljen za stalnog glavnog imama.38
Omer ef. u mirovinu odlazi 31. decembra 1982. godine, nakon 34 godine
isprekidanog rada (1939-1949, 1958-1982).39 Otišao je u starosnu penziju,
budući da mu je penziono osiguranje uplaćivano samo 10 godina (od 1. janu-
ara 1973. godine do 31. decembra 1982. godine).40 Početkom 1983. godine
se vraća s porodicom u Poljice u svoju kuću, gdje provodi zadnje godine svog
života.
Za ibret budućim generacijama, potrebno je ispričati glavni razlog od-
laska Omera ef. Okanovića u penziju. Naime, Omer ef., kao i većina imama
toga doba, nije imao svoj vlastiti automobil. Relaciju Tešanj - Poljice prelazio
je najčešće autobusom. Jednog dana, krajem 1982. godine, dok je u Doboju

32
U međuvremenu je Odbor IVZ Tešanj slao upite u vezi svoje molbe. Tako vidi npr.: GHB,
AIZ, VIS, RDOO, „Upit Odbora IVZ Tešanj SIVZ-u o postavljenju Omer-ef. za džematskog ima-
ma u Tešnju od 21. decembra 1963, djel. br. 4158/63“.
33
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Rješenje Starješinstva IVZ u NR BiH o postavljenju Omer-ef. za vjer-
sko-prosvjetnog referenta pri Odboru IVZ u Tešnju, djel. br. 2618/63.“
34
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Izvještaj Omer-ef. SIVZ-u o preuzimanju dužnosti džematskog ima-
ma pri Odboru IVZ u Tešnju, djel. br. 344/64“; „Ovlaštenje VIS-a u FNRJ Omer-ef. Okanoviću
da vrši dužnost hatiba u Ferhatbegovoj džamiji u Tešnju, djel. br. 58/64“.
35
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Rješenje kojim se Omer-ef. razrješava funkcije vjersko-prosvjetnog
referenta odbora IZ u Tešnju, djel. br. 277/79“.
36
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Podnošenje ostavke na vršenje dužnosti vjersko prosv. referenta,
djel. br. 278/79“.
37
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Ovlaštenje VIS-a u FNRJ Omer-ef. Okanoviću da vrši dužnost hatiba
u Ferhatbegovoj džamiji u Tešnju, djel. br. 58/64“.
38
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Rješenje da se Okanović Omer ef., imam iz Tešnja, postavi za vjer-
sko-prosvjetnog referenta u OIVZ Tešanj, djel. br. 690/66“.
39
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Zahtjev da se Okanović Omer ef, imam i hatib Gazi Ferhatbegove
džamije u Tešnju, razriješi dužnosti radi penzionisanja, djel. br. 89/83“; „Rješenje kojim
se Omer-ef. Okanović razrješava imamske dužnosti od 11. januara 1983, djel. br. 89/83“;
„Rješenje kojim se Omer-ef. Okanović razrješava imamske dužnosti od 13. januara 1983,
djel. br. 89/83“.
40
GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, djel. br. 89/83“.

137
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

čekao autobus za Tešanj, na stanici ga je primijetio izvjesni Srbin, pripadnik

UDBA-e, koji je bio među isljednicima koji su ga zlostavljali 1949. godine,
kada je uhapšen. Udbaš je bio iznenađen što je Omer ef. živ, pa mu je po-
drugljivo kazao: „Zar si još uvijek živ? Ja sam mislio da si mrtav.“ To je Omeru
ef. bio išaret da se povuče iz javnog života. Otišao je u Tešanj, penzionisao se
i sa svojom porodicom vratio u Poljice. Time je izbjegao da 1983. ili 1984.
godine bude procesuiran u namještenim sudskim postupcima, koji su bili
usmjereni prema slobodnomislećoj bošnjačkoj inteligenciji. Međutim, re-
žimska zlostavljanja ga nisu mogla zaobići, kao ni stotine drugih. Pripadnici
UDBA-e, između ostalog, jedne prilike 1983. godine došli su u Poljice gdje su
70-godišnjeg Omera ef. istukli.41
Omer ef. je obavio hadž 1970. godine.42
Prva žena Omera ef. bila je Ajiša (rođ. Bratanović, rođena 1912). S njom
je imao četvero djece: sinove Muhameda (rođ. 1935) i Ismeta (rođ. 1940), te
kćerke Šefiku (rođ. 1937) i Ismetu (rođ. 1941). Nažalost, sin Ismet je umro
kao beba od četiri mjeseca.43 Pošto je prva žena umrla mlada, Omer ef. se po-
slije izvjesnog vremena oženio Rukijom (rođ. Žabić, rođena 1923), kćerkom
Ibrahima Edhema ef. Žabića, imama u Staroj džamiji u Poljicu kod Lukavca
i Srednjoj Trnovi kod Ugljevika. S njom je proveo ostatak života. Dobili su
dvije kćerke: Fatimu (rođ. 1945) i Raziju (rođ. 1947).44 Omer ef. Okanović je
preselio na ahiret u rodnom Poljicu 2. jula 1985. godine.45 Ukopan je u poljič-
kom mezaristanu porodice Okanović.46
41
Da je uistinu ovakav bio Omer ef. odlazak u penziju, potvrdili su i ispričali nam: Suad Ka-
sumović, hfz. mr. Vedad Kasumović i Ahmet ef. Mešić.
42
Vidi: Specijalna biblioteka Behram-beg u Tuzli (BBB), Neknjižna i efemerna građa iz bib-
lioteke Omera ef. Okanovića (NEG BOO), „Program putovanja u Saudijsku Arabiju - hadž
1970. godine“.
43
Vidi o prvom braku i djeci iz tog braka i: GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Izvadak iz kućne listine
Okanović Omera od 15. marta 1941, djel. br. 98/41“.
44
Vidi o drugom braku i djeci iz tog braka i: GHB, AIZ, VIS, RDOO, „Izvod iz matične knjige
rođenih Okanović Razije od 12. septembra 1959, tekući broj 160, str. 117“; „Izvod iz matične
knjige rođenih Žabić Rukije od 12. septembra 1959, tekući broj 1253, str. 28“.
45
Vidi detaljnije o Omeru ef. Okanoviću: A. Mešić, Iz sehare mojih sjećanja, str. 46, 62-65
(passim), 74-76 (passim), 77-81, 132-133, 201, 221, 227-231 (passim), 242-243, 320, 321;
A. Mešić, Omer-ef. Okanović - život i djelo, neobjavljeno; O. Nakičević, U vrtlogu vremena:
(1927-2017), str. 160-179, 186-187, 190-191; GHB, AIZ, VIS, RDOO.
46
Moramo istaknuti kako nam je važan izvor za životopis Omera ef. Okanovića bilo izlaganje
Ahmeta ef. Mešića na tribini o Omeru ef., budući da je dotično izlaganje bazirano na njegov-
im sjećanjima, te Okanovićevom radnom dosjeu koji se čuva u Arhivu Islamske zajednice.

138
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Karakteristike Omera ef. Okanovića

Omer ef. je bio poseban po mnogo čemu. Bio je vrstan imam, odličan i rado
slušan hatib i vaiz, te vrijedan mualim. Ko je u Tešnju htio mnogo sporije kla-
njati teraviju, odnosno malo sporije klanjati džumu s pravim i dužim vazom,
te završiti u 12:45 h, Čaršijska džamija, gdje je on bio imam i hatib, bila je
prava adresa. Omer ef. je priznavao kako izgubi orijentaciju za vrijeme dok
je na minberu, pa je sam sebe često korio zbog dugih hutbi. Bio je dobar or-
ganizator poslova, te vrstan poznavalac meharidža (ishodišta slova), tedžvi-
da (pravilnog učenja Kur’ana), tilaveta (lijepog učenja Kur’ana) i mekama
(melodija učenja Kur’ana). Da se radilo o velikom i iskusnom znalcu i alimu,
njegove kolege su se nebrojeno puta i praktično uvjerile.47
Omer ef. je imao poseban odnos prema Kur’anu. Na mukabelama nije to-
lerisao ni najmanje greške. Mlađe kolege imame je na mukabeli peglao i nije
im dao da se provuku ni kroz iglene uši. Nije se ustručavao ispravljati ni hafize
ako pogriješe u učenju. Čak je jedne prilike ispravio svoga punca Ibrahima
ef. Žabića.48
Ahmet ef. Mešić svjedoči o Omer efendijinoj učenosti, pa kaže o njegovim
vazovima i hutbama:

Omer ef. nam je prepričavao kako odabere temu hutbe: Praksa
je bila da je uvijek držao na minberu jedan žuti podebeo ćitab
na arapskom jeziku, a temu bi, pričao nam je, odredio dok pređe
put od kancelarije i dok se ne popne na minber. Hadžije su mu
bile poslastica i česta tema za kritiku. Uvijek je korio svog mu-
jezina Mahmu Terzića što brzo prouči ezan, a on na minberu
nije iz žute jazije odabrao temu o kojoj će vaziti. Omer ef. mi je
bio veoma interesantan i kao imam i kao vaiz. Njegovi vazovi su
uvijek bili protkani aktuelnim životnim događajima. Od njega
sam čuo i priču kada je neki nepoznati čovjek dok je prolazio vi-
dio čovjeka s francuzicom na glavi da čupa sijeno. Neznanac mu
nazva selam: „Es-selamu alejkum, hadžija!“ „Alejkumus-selam!
Nešto si mi nepoznat, ahbabu. Interesuje me, ne nosim hadžij-

Stoga se spomenutom efendiji zahvaljujemo što nam je ustupio svoj uradak. Inače, Ahmet
ef. je svoja sjećanja, među kojima su i sjećanja na Okanovića, pretočio 2021. godine u knjigu
Iz sehare mojih sjećanja.
47
Lično kazivanje Ahmeta ef. Mešića.
48
Lično kazivanje Ahmeta ef. Mešića.

139
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

sku ahmediju, kako znaš da sam hadžija?“ A ovaj kao iz topa: „Pa
vidim da sijeno čupaš objema rukama.“ I zaista, hadžija ostade
zatečen riječima neznanca prolaznika.49
O Omer ef. interesovanju za starim knjigama smo već djelimično govorili.
Bio je zaljubljenik dešifrovanja starih arapskih i osmanskih turskih rukopi-
sa. Uvijek bi u svojoj blizini imao po jedan rukopisni kitab na arapskom ili
osmanskom turskom jeziku. Njegov kolega Ahmet ef. Mešić se sjeća mnogih
zanimljivih detalja.
Jedne prilike, u Odbor (Medžlis) u Tešnju su došla dvojica domaćih stu-
denata koji su studirali na El-Azharu. Donijeli su novine na arapskom jezi-
ku i počeli se hvaliti pred drugim službenicima svojim umijećem čitanja tih
arapskih novina. Htjeli su testirati Omera ef., koji je tada bio glavni imam, pa
su mu dali novine. No, Omer ef. se pokazao lukavijim. On je pohvalio njiho-
vo poznavanje arapskog jezika, te ih zamolio da mu pomognu da dešifruje i
pročita jedan stari rukopis. Studenti ne samo da nisu mogli da prevedu, već
nisu ni znali pročitati šta piše. Onda im je Omer ef. održao ders. Počeo im je
čitati, prevoditi i nadugo i naširoko komentarisati rukopis, gdje se govorilo,
između ostalog, o tome kada su trešnje prvi put došle u Tešanj.50
Kada se Omer ef. stručnosti i izvanrednoj intelektualnoj snazi dodaju i
njegov snažan karakter i vedrina duha koji su ga krasili, možemo reći da je
svojedobno bio veliki kapacitet, čiji ilum, nažalost, zbog pritisaka komuni-
stičkog režima, nije došao do punog izražaja. Svoje bogato životno iskustvo
je prenosio na mlađe tešanjske imame, što im je pomoglo da pred kraj komu-
nističke diktature, kada su stege popuštale, preporode vjerski život te spre-
mno dočekaju Agresiju na Bosnu i Hercegovinu i nove izazove.
Sve moralne i vjerske vrijednosti, koje je Omer ef. gajio, prenosio je na
svoje saradnike, što je dovelo do toga da je Medžlis Tešanj pred agresiju bio
jedan od sređenijih i organizovanijih odbora Islamske vjerske zajednice u
BiH. To se pokazalo presudnim u nekoliko odsudnih historijskih trenutaka
za Bosnu općenito, te Tešanj posebno: sprovođenju prvih višestranačkih iz-
bora 1990. godine, popisu stanovništva 1991. godine, organiziranju Patriot-
ske lige i otpora agresoru 1992. godine i sl.
Omer ef. je bio veoma odgovoran, pametan, iskusan i mudar rukovodi-
lac. Znao je pridobiti povjerenje svojih saradnika. Njegova desna ruka u radu

49
Ovo svjedočanstvo nam je Ahmet ef. Mešić lično prenio.
50
Ovaj detalj nam je Ahmet ef. Mešić lično prenio.

140
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

u MIZ Tešanj su bili ondašnji predsjednici Medžlisa, najprije hadži Nurija

Brkić, dugogodišnji predsjednik MIZ Tešanj, zatim hadži Mahmut Krdžalić,
Jusuf ef. Halilović i Ahmet ef. Mešić, koji je bio glavni imam (vjersko-pro-
svjetni referent) Tešnja nakon Omera ef. Kako tvrdi Mešić, službenici IZ-e i
članovi Ilmijje su bili u neku ruku krila, jer su znalački i timski radili na una-
pređenju i razvoju vjerskog života. Uvijek se radilo za hatar i interes vjere i
Islamske zajednice, a sve s ciljem da se u što više džemata klanja beš vakat,
unaprijedi vjerska poduka (mekteb), obnove, prošire ili iznova izgrade vjer-
ski objekti, posebno imamski stanovi, da se maksimalno radi na povećanju
priliva sredstava u Bejtul-mal za potrebe naših obrazovnih institucija. Radilo
se na materijalnom jačanju Islamske zajednice i Medžlisa. Dok je Omer ef.
bio glavni imam, kolektiv je radio na tome da MIZ Tešanj uvijek raspolaže,
za ne daj Bože, rezervnim sredstvima u visini jednogodišnjih troškova: pla-
ta i doprinosa svih imama, poreza, troškova održavanja džamija i mekteba,
posebno troškova struje i vode itd. Međusobno se dogovaralo, uvažavani su
stavovi Ilmijje po svim važnim pitanjima za vjersko-prosvjetni rad.51
Omer ef. se volio družiti s mladima. Posebno je poštovao mlade i učene
ljude koji su završili islamske nauke. Više je tolerisao greške mlađima, nego
starijima. Bio je sklon svim vrstama sporta, a najviše fudbalu. Volio je gledati
uživo fudbalske utakmice. Rado je viđan i na tešanjskom stadionu „Luke“ na
kojem igra lokalni TOŠK (Tešanjski omladinski športski klub). Omiljena igra
mu je bila šah. Bio je strastveni kahvedžija, pa je mogao piti kahvu i po 10
puta na dan. Ahmet ef. navodi kako je očinski savjetovao njih, mlađe imame:
„Djeco, kad idete negdje od kuće, idite što dalje od Tešnja, a svojim ženama
nikada ne govorite u kom ćete pravcu. Ako idete prema Doboju, ženama re-
cite da idete u Teslić, i obratno, ukoliko mislite da kod kuće ide dim pravo na
vas.“52
Omer ef. Okanović se nije ustezao javno reagovati, kada bi osjetio da se
islam pogrešno tumači. Tako se 1965. godine u džematu Lepenica kod Tešnja
dogodilo takvo nešto. Naime, svake godine, pa i te godine, na dan 25. jula, u
džematu Lepenica je održan svečani džematski mevlud. Prisutnim se prvo
obratio glavni imam Omer ef. Okanović, koji je održao lijepo predavanje o
značenju mevluda te životu i djelu Muhammeda, a.s. Onda se nastavilo s izvo-
đenjem mevludskog programa. U toku samog mevluda, neko je došapnuo
51
Dotične tvrdnje nam je Ahmet ef. Mešić lično iznio. Također, vidi: A. Mešić, Omer-ef.
Okanović - život i djelo, neobjavljeno.
52
Lično kazivanje Ahmeta ef. Mešića.

141
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

džematskom imamu Mustafi ef. Spreči da ima izvjesna cura lijepog glasa iz
Plana kod Doboja koja želi nešto da prouči. Džematski imam je odobrio, te
je dotična djevojka proučila ilahiju, kroz koju je opjevala kako neka hurija
Razija traži svoju majku po Džennetu. Kad je nije našla u Džennetu, dobila
je ključeve Džehennema. Tu je našla svoju majku koja je, iako je postila, kla-
njala i devet puta išla na hadž, završila u vatri, jer je svijet zavađala. Kada je
djevojka završila spornu ilahiju, ustao je glavni imam Omer ef. Okanović i
poručio:
Draga djevojko! Ti lijepo učiš, samo draga braćo, nemojte me
krivo razumjeti, ovdje nema ništa što se slaže sa zdravim razu-
mom i našom uzvišenom vjerom i njenim učenjem. Ovo je neš-
to izmišljeno i nakaradno napisano, jer nema nikome vršljanja
ni po džennetu, ni po džehennemu, niti se kome daju ključevi
tih prebivališta, koja će, po islamskom učenju, biti otvorena tek
na Sudnjem danu, kada padne osuda po kur’anskim riječima:
Esteizu billahi: „Ferikun fil dženneti ve ferikun fisseiri.“ (Biće
određene grupacije, jedne u džennet, a jedne u džehennem).
Prisutni imami su odobrili Omer efendijino reagovanje, dok su džema-
tlije šutjele.53
Omer ef., kao svršenik Behram-begove medrese, prisno se družio sa dru-
gim „Behrambegovcima“. Tako je bio dobar ahbab s medresanskim kolega-
ma - dr. Omerom Nakičevićem (1927- )54 i reisu-l-ulemom hfz. Huseinom ef.
Mujićem (1918-1989)55. Imao je dobar odnos i sa svojim kolegama koji su
bili nekadašnji muderisi u Behram-begovoj medresi, kao npr. Ševketom ef.
Šabićem (1911-1975).56 Izuzetno je cijenio i svoje muderise iz medrese po-
put kurra hafiza Ahmeda ef. Redžebašića (1887-1974).57

53
Muharem Ljevaković, „Dva imama, dva suprotna gledišta“, Glasnik VIS-a, god. XVI, br. 9-10,
1965, str. 381. Isto spominje i: Elvir Duranović, „Ka očuvanju autentične islamske tradicije
Bošnjaka: Rasprava mostarskog muftije Mustafe Sidki Karabega o hutbi“, Novi Muallim, br.
71, 2017, str. 79.
54
Dr. Omer Nakičević je o njihovom ahbabstvu nedavno pričao dr. Seadu Seljupcu, što nam
je dr. Sead Seljubac potvrdio. Ibrahim ef. Saletović tvrdi da su Omer ef. Okanović i Omer Na-
kičević zajedno robijali, te da su se dvije godine zaogrtali jednim kaputom.
55
Vidi: BBB, NEG BOO, „Pismo Husein-ef. Mujića Omer-ef. Okanoviću od 5. avgusta 1970.“;
BBB, NEG BOO, „Pismo Husein-ef. Mujića Omer-ef. Okanoviću od 6. avgusta 1970.“
56
BBB, NEG BOO, „Pismo Omer-ef. Okanovića Ševket-ef. Šabiću od 31. maja 1969.“
57
Vidi prethodno pismo. U njemu se Omer ef. Okanović žali što na nedavnom seminaru u
Tuzli nije vidio Ševketa ef. Šabića, kao i „svog Hodžu cijenjenog Hfz. Ahmed ef. Redžebašića,

142
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Bibliografija Omera ef. Okanovića

Omer ef. Okanović nije mnogo pisao. Tako ne nalazimo njegove tekstove u
poznatim glasilima Islamske zajednice: Preporod, Glasnik Rijaseta IZ, Islam-
ska misao, Hikjmet, El-Hidaje, Takvim itd. Više se bavio praktičnim imamskim
radom na terenu. Možda razlog tome treba tražiti u činjenici da je živio u
turbulentnom vremenu. I njegov mlađi kolega Ahmet ef. Mešić (1948- ), pen-
zionisani tešanjski imam, tvrdi da se Omer ef. nije oglašavao u periodičnim
izdanjima.58
Zanimljivo je istaći kako u okviru Omer ef. zaostavštine nalazimo više
desetina rukom pisanih vazova i hutbi, kako na arapskom jeziku, tako i na
bosanskom jeziku (i na arebici i na latinici). Oni su dio arhivske grupe ru-
kopisni tekstovi unutar neknjižne i efemerne građe biblioteke Omera ef.
Okanovića. Nažalost, pošto biblioteka Omera ef. Okanovića sadrži i dijelove
najmanje 44 ranije biblioteke, a efemerna građa59 prije dolaska u Bibliote-
jer sam vas dobro i poželio.“
58
Ovu informaciju nam je lično potvrdio Ahmet ef. Mešić.
59
Neknjižna i efemerna građa obuhvata svu štampanu, rukopisnu, audio-vizuelnu i dig-
italnu bibliotečku građu koja ne potpada pod knjižnu (knjige, brošure, časopise, novine,
separate, disertacije i sl.). Tačnije, u dotičnu građu spada sva bibliotečka građa koja je is-
tovremeno i muzejska i arhivska. Dakle, neknjižna i efemerna građa obuhvata: kataloge
(prodajne, izložbene, umjetničke itd.), reklamne materijale, vodiče, prospekte, vizitke, kar-
tice, plakate, letke, programe (proizvodne, pozorišne, koncertne, nastavne, kompjuterske
itd.), planove rada obrazovnih ustanova, ulaznice, pozivnice, cjenovnike, upute za korišten-
je proizvoda, tehničke upute, kartografske publikacije, standarde, patente, muzička djela
(muzikalije), likovna djela, reprodukcije likovnih djela, grafičke folije, igračke koje imaju
određenu kreativnu sadržinu, bojanke, materijale za izrezivanje, razglednice, dopisnice,
čestitke, pisma, koverte, poštanske markice, rukopisne tekstove, kucane tekstove, sveske,
dnevnike, rokovnike, radne bilježnice, potvrde, diplome, ostale dokumente (obrasce, for-
mulare, upisnice, izvještaje, uvjerenja itd.), novinske isječke, adresare, kalendare, vaktije,
fotografije, dijapozitive, dijafilmove, mikrofilmove, mikrofiše, dijamikrokartice, memorijske
kartice, USB stikove, transparentne folije, gramofonske ploče, laserske ploče, magnetofon-
ske trake, magnetne trake, audio kasete, video kasete, diskete, CD diskove i drugu građu
koja se odnosi na društveni, politički, ekonomski, vjerski i kulturno-sportski život zajednice.
Vidi detaljnije o definiciji neknjižne i efemerne građe: Vojislav Maksimović, Osnove teorije
bibliografije: sa primjerima, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 1987, str. 31; Ana Lešković -
Daniela Živković, „Efemerna građa i sitni tisak: opseg pojmova u Hrvatskoj i svijetu“, Vjesnik
bibliotekara Hrvatske, sv. 54, br. 1-2, 2011, str. 120-134; Sanja Hasanović, „Zbirke sitnoga
tiska u hrvatskim narodnim knjižnicama“, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski
fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Izvanredni studij bibliotekarst-
va, Zagreb, 2017, neobjavljen, str. 3-14; Katarina Bujanić, „Značaj zavičajne zbirke u zajed-
nici“, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i ko-

143
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

ku „Behram-beg“ ne samo da nije bila sređena, već je bila razbacana unutar

kutija, knjiga, brošura, novina i časopisa, teško da možemo razlučiti koji su
vazovi i hutbe autorstvo Omera ef., a koji nisu. Štaviše, dodatna otežavajuća
okolnost jeste činjenica kako spomenuti vazovi i hutbe nisu potpisani.60
Isti je slučaj i sa arhivskom grupom tekstovi unutar neknjižne i efemerne
građe biblioteke Omera ef. Okanovića. Tu se nalaze tri nepotpisana kucana
teksta, tj. vaza, dva na ćirilici, te jedan na latinici, ali zbog već navedene či-
njenice o nesređenosti efemerne građe biblioteke Omera ef. Okanovića, te
nepotpisanosti tekstova, teško da možemo utvrditi da li su dotični vazovi
Omer efendijini ili nisu.61
No, među efemernom građom iz Okanovićeve biblioteke imamo i jedan
potpisani tekst, kucan na pisaćoj mašini. Zbog ostavljenog potpisa nedvoj-
beno možemo reći da se radi o Okanovićevom autorskom uratku. Pored tog
teksta, postoji još jedan nepotpisani tekst koji vrstom papira, dužinom, sti-
lom i tematikom odgovara potpisanom tekstu, tako da možemo zaključiti da
je i to Omer efendijin tekst. Ta dva teksta se nalaze u arhivskoj grupi tekstovi
unutar neknjižne i efemerne građe biblioteke Omera ef. Okanovića. Riječ je
o sljedeće 2 hutbe:
- Ramazan-bajramska hutba. Tekst ima 2 lista, 2 kucane stranice crnim
mastilom, format A4 (21x29,7 cm). Klasična hutba koja govori o vrijednosti-
ma mjeseca ramazana i ramazanskog posta, bajramskoj nagradi za postača,
bajramskom praznovanju, te vrijednosti posta šest dana mjeseca ševvala.
Napisana je 1972. godine, što vidimo iz zanimljive podnožne bilješke i pot-
pisa:

Rađeno u kancelariji odbora islamske zajednice u Tešnju dne

7. XI. 1972. godine, uoči srijede i uoči Bajrama ramazanskog 1.
ševvala 1392. godine po Hidžri.
Vjersko-prosvjetni referent imam
Okanović (Mustafe) Omer62

munikacijske znanosti, Smjer bibliotekarstvo, Zagreb, 2014, neobjavljen, str. 13; Gordana
Radetić - Berić, „Zavičajne zbirke u očuvanju kulturne baštine“, diplomski rad, Sveučilište u
Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Rijeka, 2016, neobjavljen, str. 12.
60
Vidi: BBB, NEG BOO, rukopisni tekstovi.
61
Vidi: BBB, NEG BOO, tekstovi.
62
Vidi: BBB, NEG BOO, „Ramazan-bajramska hutba“.

144
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

- Hutbetu-idil-fitri (Hutba na ramazanski bajram). Tekst ima 2 lista, 2 ku-

cane stranice plavim mastilom, format 21,1x30,1 cm). Klasična hutba koja
govori o vrijednostima mjeseca ramazana i ramazanskog posta, bajramskoj
nagradi za postača, bajramskom praznovanju, te vrijednosti posta šest dana
mjeseca ševvala. Napisana je oko 1970. godine.63
Slobodoumna bošnjačka inteligencija, među kojima je bio i Omer ef. Oka-
nović, nije klonula duhom u komunističkim kazamatima. Iz mushafa veoma
malog formata, Derviš ef. Spahić, Omer ef. Okanović i Mustafa ef. Mujagić su
1953. godine prepisali cijeli Kur’an. Prijepis su pregledali i vokalizirali (ha-
reketleisali): hfz. Mahmut ef. Traljić, hfz. Abdulah ef. Budimlija i hfz. Hamid
ef. Muftić. Doskora, mnogi su mislili da je dotični prijepis Kur’ana zagubljen.
No, dr. Sead Seljubac je nedavno saznao sudbinu jednog dijela, tačnije jedne
trećine koju je prepisao Omer ef. Okanović, a vokalizirao hfz. Abdulah ef. Bu-
dimlija. Naime, Okanovićev prijepis je po njegovom izlasku iz zatvora 1957.
godine ostao kod dr. Omera Nakičevića, koji je robijao u ćeliji zajedno s njim.
Kad je Nakičević izašao iz zatvora 1959. godine, prijepis je uručio Okanoviću.
Decenijama kasnije, iza preseljenja Omera ef. Okanovića na ahiret, porodica
je prijepis predala dr. Nakičeviću. Prijepis je fino ukoričen u knjigu - mushaf
koji ima 266 stranica i sadrži otprilike trećinu Kur’ana, odnosno, od početka
Kur’ana i sure El-Fatiha do početka sure Hud (tj. 221 od 604 stranice u da-
našnjim mushafima, što je oko 36,5%).64
O ovom mushafu su i drugi pisali, ali nisu znali da je trećina prijepisa
sačuvana. Tako hafiz Fadil Fazlić, u svome nekrologu o hafizu Traljiću, kaže,
između ostalog, sljedeće, prenoseći Traljićevo sjećanje:

Kada smo govorili o hifzu i hafizima, hfz. Mahmut je bio poseb-

no uzbuđen kada mi je ispričao sljedeći događaj. Godine 1953.,
jedan od zatvorenika zeničkog zatvora, izvjesni Ante Artner,
čistio je zatvorski tavan i tom prilikom našao jednu malu kn-
jigu, veličine nekoliko centimetara. To je bio Kur’an koga je
spomenuti zatvorenik tajno predao muslimanima zatvorenici-
ma. Nekoliko njih je odlučilo da, tajno, na papirićima, iz ovog
63
Vidi: BBB, NEG BOO, „Hutbetu-idil-fitri (Hutba na ramazanski bajram)“.
64
Većinu informacija o ovom prijepisu smo lično dobili od dr. Seada Seljupca. Treba na-
glasiti da postoje indicije kako je Omer ef. Okanović prepisao u zatvoru cijeli Kur’an, a ne
samo jednu trećinu, ali to je još uvijek u sferi pretpostavki. Inače, dr. Seljubac se u posljednje
vrijeme bavio tim prijepisom Kur’ana. Potvrdio nam je da se Okanovićev prijepis trenutno
nalazi kod dr. Omera Nakičevića.

145
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

pronađenog primjerka, prepišu Kur’an. Pošto je tekst bio vrlo

sitan, naočale sa većom dioptrijom pozajmio im je fra Didak
Burić, provincijal hercegovački. Cijeli Kur’an, u zatvorskim ćeli-
jama, prepisali su: Derviš-ef. Spahić, Omer-ef. Okanović i Mus-
tafa-ef. Mujagić. Nakon toga, prijepis su pregledali: hfz. Mahmut
Traljić, hfz. Abdullah Budimija i hfz. Hamid Muftić. Ovaj prijepis
Kur’ana nije sačuvan, ali je sačuvana uspomena na ljude koji
mogu biti najbolji primjer budućim generacijama, jer oni su i u
tamnicama, u uvjetima neslobode, putem Kur’ana ostvarili svo-
ju punu duhovnu slobodu.65
Gore spomenuti citat prenijeli su mnogi pišući o hafizu Traljiću, ne zna-
jući da je sačuvana trećina prijepisa.

Biblioteka Omera ef. Okanovića u Specijalnoj biblioteci „Behram-beg“

u Tuzli
Porodica rahmetli Omera ef. Okanovića darovala je izvjesni broj njegovih štam-
panih knjiga, rukopisnih knjiga, brošura, časopisa, novina, dokumenata, ličnih
zabilješki i drugih sličnih sadržaja Biblioteci „Behram-beg“. Donacija je bila ideja
mr. hfz. Vedada Kasumovića, praunuka Omera ef., a ideju je realizirao Jusuf Dža-
fić, uposlenik Biblioteke. Polovina značajnijih rukopisa (njih 22) je donirana 3.
novembra 2020. godine. Ostatak biblioteke je prevezen 19. januara 2021. go-
dine. U narednom periodu urađena je klasifikacija i pohranjivanje cjelokupne
donirane građe, dok su njena obrada i inventarisanje djelimično završeni, odno-
sno, još uvijek su u toku. O poklonjenoj građi je sačinjeno nekoliko zapisnika66,
izvještaja i popisa67.
65
Fadil Fazlić, „H. hafiz Mahmut-ef. Traljić“, Zbornik radova FIN-a, br. 9, 2004, str. 426.
66
Npr. zapisnik iz 21. aprila 2021. godine: BBB, Arhiva (ARH), „Preliminarni popis bib-
liotečkih jedinica iz biblioteka Omer-ef. Okanovića, Edhem Ibrahim-ef. Žabića i mr. Nijaz-ef.
Šukrića_zapisnička verzija“, inv. br. ARH-3964. Također, zapisnik iz 19. januara 2022. godine:
BBB, ARH, „Zapisnik za viška bibliotečkih jedinica (3 knjige i 1 efemera) od Vedada Kasu-
movića, inv. br. ARH-4765“.
67
Vidi npr. sljedeće elektronske izvještaje i popise:

1) Izvještaj iz 29. marta 2021. godine: BBB, Elektronska arhiva (EARH), „Popis knjiga iz bib-
lioteka Omer-ef. Okanovića, Edhem Ibrahim-ef. Žabića i mr. Nijaz-ef. Šukrića_prva verzija.“

2) Izvještaj iz 31. marta 2021. godine: BBB, EARH, „Popis knjiga iz biblioteka Omer-ef.
Okanovića, Edhem Ibrahim-ef. Žabića i mr. Nijaz-ef. Šukrića_druga verzija.“

3) Izvještaj iz 15. aprila 2021. godine: BBB, EARH, „Popis knjiga iz biblioteka Omer-ef.

146
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Biblioteka Omera ef. Okanovića, koja se čuva JU Specijalna biblioteka

“Behram-beg” u Tuzli, sastoji se iz najmanje 1001 bibliotečke jedinice: 446
knjiga, 212 periodičnih izdanja, separata i brošura, te 343 efemere (rukopi-
sni tekstovi, dokumenti, vaktije, novinski isječci, sveske, razglednice itd.).68
Među knjigama su 43 rukopisa i 383 stare i rijetke knjige. Među periodikom
je 18 naslova starih novina i časopisa, odnosno 21 godište, 107 brojeva i 92
primjerka (jedinice), od čega je 90 unikata i 2 duplikata. To su sljedeći na-
slovi: Glasnik Islamske vjerske zajednice, Biser, El-Hidaje, Novi Behar, Islamski
svijet, Glasnik Saveza trezvene mladeži, Sırat-ı Müstakim, El-Feth, El-Menar,
Ummu-l-Kura, Vatan, Kalendar Narodne Uzdanice, Mekteb-salnama Islamske
dioničke štamparije, Takvim po gregorijanskom kalendaru na latinici Knjižare
Hadži Ahmeda Kujundžića (Takvim Islamske zajednice), Takvim po hidžret-
skom kalendaru na arebici Knjižare Hadži Ahmeda Kujundžića (Takvim Islam-
ske zajednice), Zabavni i poučni kalendar Knjižare i tiskare Adolfa Engela u
Tuzli; Pravda, kalendar JMO; Novo vrijeme - ilustrovani muslimanski kalendar.
Tu je i 6 separata (4 unikata i 2 duplikata). Tekstovi u spomenutim periodič-
nim izdanjima su pisani na bosanskom (latinica, ćirilica, arebica), arapskom,
osmanskom turskom i njemačkom jeziku.
Detaljnije, bibliotečki fond Omera ef. Okanovića izgleda ovako:
a) 43 rukopisa na orijentalnim jezicima (1 arapsko-bosanski rječnik na
arebici).
b) 94 knjige na bosanskom jeziku: 59 knjiga na latinici i ćirilici (41 stara
knjiga i 18 običnih knjiga), 34 stare knjige na arebici, 1 kucana knjiga.
c) 2 knjige na drugim jezicima: 1 stara knjiga na njemačkom jeziku i 1
obična knjiga na turskom jeziku.

Okanovića, Edhem Ibrahim-ef. Žabića i mr. Nijaz-ef. Šukrića_treća verzija.“

4) Izvještaj iz 20. aprila 2021. godine: BBB, EARH, „Popis knjiga iz biblioteka Omer-ef.
Okanovića, Edhem Ibrahim-ef. Žabića i mr. Nijaz-ef. Šukrića_četvrta verzija.“

5) Izvještaj iz 30. aprila 2021. godine: BBB, EARH, „Popis knjiga iz biblioteka Omer-ef.
Okanovića, Edhem Ibrahim-ef. Žabića i mr. Nijaz-ef. Šukrića_peta verzija.“

6) Izvještaj iz 21. aprila godine: BBB, EARH, „Preliminaran popis bibliotečkih jedinica iz
biblioteka Omer-ef. Okanovića, Edhem Ibrahim-ef. Žabića i mr. Nijaz-ef. Šukrića.“
68
Vidi detaljnije o biblioteci Omera ef. Okanovića: BBB, Inventarna knjiga - ostalo, „VI. In-
ventarni popis periodike i brošura iz biblioteke Omer-ef. Okanovića, str. 1-4“; BBB, EARH,
„Klasifikacija knjiga u Biblioteci, izvještaj, stanje 31. oktobar 2022. godine“.

147
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

d) 291 stara knjiga na orijentalnim jezicima u 25 oblasti: arapski jezik

(31); turski jezik (11); priručnici i udžbenici (35); tefsir (19); tedžvid
(2); Kur’an (6); medžmue i zbirke (6); kaligrafija (1); sanovnici (2); he-
mija (1); matematika i astronomija (1); logika (1); politika (1); kulinar-
stvo (1); vazovi, hikaje i hutbe (9); dove, virdovi i zikrovi (11); lijepa
književnost (divani, mevludi i dr.=18); usuli-fikh (2); fikh (42); ahlak i
tesavvuf (29); sira (11); hadis (11); akaid (18); historija (21); geogra-
fija (1).
e) 219 časopisa, separata i brošura na bosanskom i orijentalnim jezici-
ma (43 periodična izdanja na osmanskom turskom; 4 periodična izda-
nja na arapskom; 165 periodičnih izdanja na bosanskom, od čega 3 na
arebici; 7 kucanih brošura).
f) 336 bibliotečkih jedinica kao neknjižna i efemerna građa u 13 grupa:
213 rukopisnih tekstova; 49 dokumenata; 11 vaktija; 10 tekstova; 10
novinskih isječaka; 8 sveski i notesa; 7 razglednica, dopisnica, čestitki i
slično; 8 pisama i koverti; 5 potvrda; 5 putnih karata; 5 narudžbenica i
prospekata; 3 kaligrafska rada; 2 fotografije.
g) 16 nekompletnih starih knjiga.

Ukupno: 1001 bibliotečka jedinica: 446 knjiga (383 stare knjige i 43 rukopi-
sa), 212 periodičnih izdanja, separata i brošura, 343 efemere.69
Zanimljivo, ova biblioteka sadrži, pored Okanovićevih knjiga, časopisa i
dokumenata, i knjige i časopise iz najmanje 44 biblioteke (36 privatnih i 8
javnih biblioteka) širom Bosne:
- Biblioteka Mula Mustafe ef. Ševkija Užičanina, tešanjskog muftije i
muderisa (najmanje 10 rukopisa i 3 štampane stare knjige). Radi se
o prvoj poznatoj javnoj tešanjskoj biblioteci, osnovanoj 1287. god. po
Hidžri (1871. godine) i 1288. god. po Hidžri (1872. godine). Dakle, Bi-
blioteka „Behram-beg“ ima glavni dio ove važne biblioteke, jer Opća
biblioteka Tešanj ima: 9 rukopisa i 4 štampane stare knjige;
- Dio biblioteke Sidi Derviša Muhameda ef. Korkuta (1792-1877), ču-
venog travničkog muftije (najmanje 1 rukopisna medžmua), koji je bio
muftija Travničkog muftiluka 47 godina (1830-1877);
69
Vidi: BBB, EARH, „Klasifikacija knjiga u Biblioteci, izvještaj, stanje 31. oktobar 2022. go-
dine.“

148
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

- Dio biblioteke šejha Muhameda Hadži Mejli-babe (?-1854), glasovitog

šejha nakšibendijskog tarikata iz Vukeljića kod Fojnice i rodonačelnika
porodice Hadžimejlić (najmanje 1 rukopis);
- Biblioteka Ibrahima Edhema ef. Žabića, imama u Staroj džamiji u Po-
ljicu kod Lukavca i Srednjoj Trnovi kod Ugljevika, i punca Omera ef.
Okanovića;
- Adem ef. Žabić, imam u Staroj džamiji u Poljicu i otac Edhema Ibrahi-
ma ef. Žabića;
- Hašim ef. Žabić, imam u Staroj džamiji u Poljicu;
- Ahmed ef. Žabić, šerijatski sudija iz Poljica i svršenik Šerijatsko-su-
dačke škole 1930. godine;
- Rukija Žabić, supruga Omer ef. Okanovića i kćerka Ibrahima Edhema
ef. Žabića;
- Ajiša Žabić (rođ. Gosić), iz Poljica, žena Ibrahima Edhema ef. Žabića;
- Šaban ef. Hodžić (1903-1980), svršenik El-Azhara i poznati bošnjački
historičar, arhivista i osmanista;
- Adem Handžić (1916-1998), poznati bošnjački historičar i osmanista;
- Rešid ef. Handžić (1886-1969), imam Guvanjske (Harman) džamije u
Tešnju (rukopisi i knjige) i otac Adema Handžića;
- Ahmed ef. Mulalić (1888-1963), imam Avdi-pašine džamije u Tešnju;
- Ahmed ef. Hodžić (1880-1955), imam Gazi Ferhad-begove džamije u
Tešnju i muderis Gazi Ferhad-begove medrese u Tešnju;
- Mula Mehmed Omić iz Puračića kod Lukavca;
- Kasim ef. Omerčić iz Lukavca;
- Hasan ef. Ćatić (1876-1981), imam Dibekhana (Riječke) džamije u
Tešnju;
- Rifat ef. Smailbegović, imam u Tešnju;
- Šaćir Agošević, šerijatski sudija iz Sarajeva i svršenik Šerijatsko-su-
dačke škole 1914. godine;
- Sulejman ef. Imamović, sin Ibrahima ef. Imamovića iz Lukavca;

149
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

- Rašid ef. Omerbašić (1932-2006), imam u džematu Novi Miljanovci

kod Tešnja;
- Hamid ef., imam Arnaudije džamije u Banjaluci;
- Mehmed ef. Hodžić;
- Hamdija Muhić;
- Fadil Habibović iz Donjih Vukovija kod Kalesije;
- Mustafa Brka iz Šipraga kod Kotor-Varoši;
- Muhamed Jusić (rukopisi);
- porodica Hukić iz Tešnja (rukopisi);
- Mektebi-ibtidaija u Poljicu;
- Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Tešnju;
- Muslimanska čitaonica (kiraethana) u Kotor-Varošu;
- Biblioteka Muslimanskog kulturnog doma u Tuzli;
- Srpska čitaonica i knjižnica u Tešnju;
- Muslimansko društvo trezvenosti u Sarajevu;
- Šaban Čičkušić iz Živinica;
- Mehmed Kadić iz Tešnja;
- Kadrija ef. Husović iz Donjih Dubrava kod Živinica;
- Mustafa ef. Okanović, mualim u Poljicu i Omer ef. otac;
- Huso Imamović, Višegrad;
- Osman Kasumović, Poljice;
- Ahmet Okanović, Poljice;
- Mehmed Arapčić, Lukavac;
- Imamat džemata Priluk (džemat Priluk), Živinice;
- Hasan Ejubović, selo Poljice, Lukavac.

Knjige su se prodavale, između ostalog, u sljedećim knjižarama (njih naj-

manje 4):

150
 ULEMA NA BALKANU IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

- Prva muslimanska nakladna knjižara i štamparija „Muhamed Bekir

Kalajdžić“;
- Srpska čitaonica i knjižnica u Tešnju;
- Džaferbeg Mahmutbegović - trgovina mješovite robe Tuzla;
- Povlaštena knjižara „Braća Jakšić“ Tuzla.
Ljubav prema knjizi, posebno knjigama na orijentalnim jezicima, nagna-
la je Omera ef. Okanovića da cijeli život skuplja knjige, posebno rukopise i
stare i rijetke arapske i osmanske turske knjige, gdje god je radio, a djelovao
je na teritoriji pet današnjih općina/gradova: Lukavac, Živinice, Tuzla, Ma-
glaj i Tešanj. Ako pogledamo geografsku rasprostranjenost ovih biblioteka,
vidimo da su se nalazile u najmanje 11 bosanskih gradova: Lukavac (15 bi-
blioteka), Tešanj (11), Živinice (3), Sarajevo (3), Tuzla (2), Kotor-Varoš (2),
Travnik (1), Fojnica (1), Banjaluka (1), Kalesija (1), Višegrad (1), nepoznato
(3). Na osnovu iznesenih činjenica, slobodno možemo reći kako je Omer ef.,
kroz sabiranje rukopisa, starih i rijetkih štampanih knjiga, starih brojeva no-
vina i časopisa te raznih dokumenata, dao nemjerljiv doprinos njegovanju
kulture sjećanja i očuvanju pokretne kulturne baštine Bošnjaka.

Zaključak
Omer ef. Okanović je bio jedan od najznačajnijih bošnjačkih učenjaka XX sto-
ljeća. Radio je u džematima na području Lukavca, Živinica, Tuzle, Maglaja i
Tešnja. Bio je 19 godina (1963-1982) imam Gazi Ferhad-begove džamije u
Tešnju. Oko 15 godina (1963-1978) je obnašao i funkciju vjersko-prosvjet-
nog referenta OIVZ Tešanj (glavnog imama MIZ Tešanj). Nije mnogo pisao.
Više se bavio praktičnim imamskim radom na terenu, što je bila karakteri-
stika većine imama u tim turbulentnim vremenima. Zajedno sa Dervišom ef.
Spahićem i Mustafom ef. Mujagićem je 1953. godine prepisao cijeli Kur’an u
komunističkom zindanu. Specijalna biblioteka „Behram-beg“ čuva bibliote-
ku Omera ef. Okanovića koja se sastoji iz najmanje 1001 bibliotečke jedinice:
446 knjiga, 212 periodičnih izdanja, separata i brošura, 343 efemere (ruko-
pisni tekstovi, dokumenti, vaktije, novinski isječci, sveske, razglednice itd.).
Među knjigama su 43 rukopisa i 383 stare i rijetke knjige.
U ovom radu smo se posebno osvrnuli, nakon govora o Omer ef. bio-
grafiji, na njegovu bogatu biblioteku koju je skupljao cijeli život. Njegova

151
BIOGRAFIJA I PORODIČNA BIBLIOTEKA OMERA EF. OKANOVIĆA

biblioteka sadrži, pored Omer ef. knjiga, časopisa i dokumenata, i knjige i

časopise iz najmanje 44 biblioteke (36 privatnih i 8 javnih biblioteka) širom
Bosne. Zaključili smo da je ova građa došla iz biblioteka koje su se nalazile
u najmanje 11 bosanskih gradova: Lukavac, Tešanj, Živinice, Sarajevo, Tu-
zla, Kotor-Varoš, Travnik, Fojnica, Banjaluka, Kalesija, Višegrad. Na osnovu
iznesenih činjenica, ustvrdili smo kako je Omer ef., kroz skupljanje rukopisa,
starih i rijetkih štampanih knjiga, starih brojeva novina i časopisa, te raznih
dokumenata, dao nemjerljiv doprinos njegovanju kulture sjećanja i očuvanju
pokretne kulturne baštine Bošnjaka.

152