Pusenje i krvozilne bolesti
Goran Krstacié
sa znakovtin zdravtvenim | ekonomskim po-
atan timbenikkrvozinog rz | zac
lui smrtnos. Bro} 2Mava pus
Svaka popusena cigartaskracue Wajnje ota 2a oko 5,5 minut
Dir iz cigaet je kseo (pH 5.3, kota jeu njem inizran i netopliv
linc, Resrbira se jedino ako se dim usc pluca gdje ogra poursn
2a resorpcju kompenzirarlativms netoplivostu ipidima, Dim Tule cigar
je allalican (ft 8.5) nikain je labo tonsziran | dobxotopivulipidima pa se
Pulenje cparcte je nepotpuno icra duhana na tempera od 900°C
1 se piolizom razpraduj organske cesice duhana u manje molekule
cnintezom spajaju u vece. U duhanskom dim Klentifcirano je vise od
4 D0 sastjakaubljucujucl farmakolosk ative te one s antigen, cittok
Slenim, mutagenim kacinogenim svojtima
tn sstojke motem poshjlt na cet osone skupine: nikotniniego-
vi drivat, unt monokst, cijanavodiena Kselin | trajuci ino, pe
Tatran,krom, arsen nikal sien
Nikotin, Karakterstiona duhanska sastavnica, visokotoksi¢an je alkaloid
Polueivotmikotina 1 plszmiiznos 20-80 minuita | izlueuje se nepromijenien
turin tznojem. U dozama koje sejavliaju pri puxenju nikotin taza oso.
patarje Kateholaminau hipolalamsy | ADH, U visokim dozara nikatin Iz
ravno simulra zaveetke peresnih Kolinerginih neuron, dluje na auto-
nomnne ganglia neuromuskulamu svezu, Niktin pokazue azliie tin
cl stimulirajoce deprimirajuce, vis o doz domi
Ucinc ikotina na organizam pusaca su oj, poslavito na kvozin st
stay uzrokujacporastsstolickog 1 dijastoickog krvog taka, ubrzanje sa
nog rad, povecanu pottonju Kika, porast minutnog volumena, povecanje
tkscitbiinasti miokarda | smanjnje opora koronar ken ila | poveca
je protoka iperifema vazokonstikcija uw koat | vazodiltacjau misicima). TaAKO 12ASTO esta USIP
oder dolazi do povecane agregacije wombocita, povienje koncentracie la
Koze, masnihkiselina, Korzola, vazopeesin | beta endortin,
'Neki od navedenih ucinaka predstaijaja cimbenike w nastanky ater
tromboze. Zanimijivo je da, ako sv akutha tombora Koronamih kr a
‘azakonsrkijapuno ese u putaca, angina pektors nije tako Cesta, So 3¢
Pokusava jas povecanjem keronarsog protaka kaw postedica deixar
ikon,
Prva jutana_cigaeta nakon cjelonocnog odicana izazva nagh porast
koncentacijenikotina u kr. Koncentracie od nekoliko nym a0staw te
prethodnog dana, Nakon popesenecigaretekoncentracie maze kt of
ento nalo opadaj, bas poral asp mkatina po ogantemn ako
desea miata stopa pada biva sen, sve dok se ne zapalisledeca cigar
1a koa uzrokuje ponevni porast Koncentracie. lalozenost pusaca rity fe
Stlna, Cal ada postoje uoelve fuktuacie, bud da, kako je vec napame
rut, Koncentracije ikotina mikada patie ie ma nultolrazin
Usieni monoksid se u din cigaeta mali koncentraci zmedy 2.6%
Razinakatboksibemoglabinaw pusaca lnos 215% (prosjeeno 5%, dokje w
nepucca oko 1%. Ualicns monokod izaziva ipoksjthiva sa stvaranem
“atboksihemoglobina | Karboksioglabina cime se smanjujesposobnost pre
osenja Kiso bruit nterferrasopskrbom | skorstenjem u hiv, Takader
‘asta | hiperviskorn sndom a w konacnici kao posjeica hips a ve
Fojatno ‘zeae toksienosupienog monoksda nastajeostecenje ental,
Katran iz cigaetnog dima iravno je odgovoran za karcinogenost putea
[Neka tana koja su znatnocetcaw putaea su koronarna sana bales ce
scbrowashulatna Lutes, atsunkeohe aneicna ort utroblensa pe
Fema vaskulama Boles
Naja posijetica pusena koja se pojavuje na krvozinm sustaw je
koronama stana bolest. Pusenje je uz hiperlipideniju apoB/apot) gla
risen Cimbenik bolest kr ia med 9 najgesihcimbenika ta dm
benikavzta predskazuj 66% nezejenh krvoainih dogadaj,
Pausenje davai do sstane vazokontikcije ada protoka kroz koroname
artenje sto ue promjent otpora dove da ishemje miokarda. Nikon, pk
ima dren! olsen! ucinak na endotl | nditekn, puter oslobadanja nat
transmitera iz autonomnih ner 2aisetata. Pusat maj | nize rzine
dutienog oksida nego neputac. Endotlna distnkclo arena akon Kenzi
miranja egarete zn 60 do 90 minut,
Mehanizam negativnog utinka putena na kvotln susty fe oj; se
ne ima aterogeni ucinak zhog pramjene u lipdnom status | endatelne dis
funkcje. Puc imajusatsiek! anacajno vecu dstnkei epiardijanog en
dotcla u odnosu na bivse pusace | neposace, Povecanje agregaie romaci-
'a, povecanje koncenracije fbrinogena i cimbenika Vil povecava se visor
et posecava mogucnost rombore. Puta maju znaéajna vile razinu c=
kelrajuce tkivnog fatora (TF) od eputaea ko jeu veikoj mje iztazen &
ateroskertskomnplaku i moze iat ulogu razvoju romboze, Pusenje edi
ryficira metabolizam prostaglandina, utinka kateholamina i EDRF ue pove-