You are on page 1of 5
Pusenje i krvozilne bolesti Goran Krstacié sa znakovtin zdravtvenim | ekonomskim po- atan timbenikkrvozinog rz | zac lui smrtnos. Bro} 2Mava pus Svaka popusena cigartaskracue Wajnje ota 2a oko 5,5 minut Dir iz cigaet je kseo (pH 5.3, kota jeu njem inizran i netopliv linc, Resrbira se jedino ako se dim usc pluca gdje ogra poursn 2a resorpcju kompenzirarlativms netoplivostu ipidima, Dim Tule cigar je allalican (ft 8.5) nikain je labo tonsziran | dobxotopivulipidima pa se Pulenje cparcte je nepotpuno icra duhana na tempera od 900°C 1 se piolizom razpraduj organske cesice duhana u manje molekule cnintezom spajaju u vece. U duhanskom dim Klentifcirano je vise od 4 D0 sastjakaubljucujucl farmakolosk ative te one s antigen, cittok Slenim, mutagenim kacinogenim svojtima tn sstojke motem poshjlt na cet osone skupine: nikotniniego- vi drivat, unt monokst, cijanavodiena Kselin | trajuci ino, pe Tatran,krom, arsen nikal sien Nikotin, Karakterstiona duhanska sastavnica, visokotoksi¢an je alkaloid Polueivotmikotina 1 plszmiiznos 20-80 minuita | izlueuje se nepromijenien turin tznojem. U dozama koje sejavliaju pri puxenju nikotin taza oso. patarje Kateholaminau hipolalamsy | ADH, U visokim dozara nikatin Iz ravno simulra zaveetke peresnih Kolinerginih neuron, dluje na auto- nomnne ganglia neuromuskulamu svezu, Niktin pokazue azliie tin cl stimulirajoce deprimirajuce, vis o doz domi Ucinc ikotina na organizam pusaca su oj, poslavito na kvozin st stay uzrokujacporastsstolickog 1 dijastoickog krvog taka, ubrzanje sa nog rad, povecanu pottonju Kika, porast minutnog volumena, povecanje tkscitbiinasti miokarda | smanjnje opora koronar ken ila | poveca je protoka iperifema vazokonstikcija uw koat | vazodiltacjau misicima). Ta AKO 12ASTO esta USIP oder dolazi do povecane agregacije wombocita, povienje koncentracie la Koze, masnihkiselina, Korzola, vazopeesin | beta endortin, 'Neki od navedenih ucinaka predstaijaja cimbenike w nastanky ater tromboze. Zanimijivo je da, ako sv akutha tombora Koronamih kr a ‘azakonsrkijapuno ese u putaca, angina pektors nije tako Cesta, So 3¢ Pokusava jas povecanjem keronarsog protaka kaw postedica deixar ikon, Prva jutana_cigaeta nakon cjelonocnog odicana izazva nagh porast koncentacijenikotina u kr. Koncentracie od nekoliko nym a0staw te prethodnog dana, Nakon popesenecigaretekoncentracie maze kt of ento nalo opadaj, bas poral asp mkatina po ogantemn ako desea miata stopa pada biva sen, sve dok se ne zapalisledeca cigar 1a koa uzrokuje ponevni porast Koncentracie. lalozenost pusaca rity fe Stlna, Cal ada postoje uoelve fuktuacie, bud da, kako je vec napame rut, Koncentracije ikotina mikada patie ie ma nultolrazin Usieni monoksid se u din cigaeta mali koncentraci zmedy 2.6% Razinakatboksibemoglabinaw pusaca lnos 215% (prosjeeno 5%, dokje w nepucca oko 1%. Ualicns monokod izaziva ipoksjthiva sa stvaranem “atboksihemoglobina | Karboksioglabina cime se smanjujesposobnost pre osenja Kiso bruit nterferrasopskrbom | skorstenjem u hiv, Takader ‘asta | hiperviskorn sndom a w konacnici kao posjeica hips a ve Fojatno ‘zeae toksienosupienog monoksda nastajeostecenje ental, Katran iz cigaetnog dima iravno je odgovoran za karcinogenost putea [Neka tana koja su znatnocetcaw putaea su koronarna sana bales ce scbrowashulatna Lutes, atsunkeohe aneicna ort utroblensa pe Fema vaskulama Boles Naja posijetica pusena koja se pojavuje na krvozinm sustaw je koronama stana bolest. Pusenje je uz hiperlipideniju apoB/apot) gla risen Cimbenik bolest kr ia med 9 najgesihcimbenika ta dm benikavzta predskazuj 66% nezejenh krvoainih dogadaj, Pausenje davai do sstane vazokontikcije ada protoka kroz koroname artenje sto ue promjent otpora dove da ishemje miokarda. Nikon, pk ima dren! olsen! ucinak na endotl | nditekn, puter oslobadanja nat transmitera iz autonomnih ner 2aisetata. Pusat maj | nize rzine dutienog oksida nego neputac. Endotlna distnkclo arena akon Kenzi miranja egarete zn 60 do 90 minut, Mehanizam negativnog utinka putena na kvotln susty fe oj; se ne ima aterogeni ucinak zhog pramjene u lipdnom status | endatelne dis funkcje. Puc imajusatsiek! anacajno vecu dstnkei epiardijanog en dotcla u odnosu na bivse pusace | neposace, Povecanje agregaie romaci- 'a, povecanje koncenracije fbrinogena i cimbenika Vil povecava se visor et posecava mogucnost rombore. Puta maju znaéajna vile razinu c= kelrajuce tkivnog fatora (TF) od eputaea ko jeu veikoj mje iztazen & ateroskertskomnplaku i moze iat ulogu razvoju romboze, Pusenje edi ry ficira metabolizam prostaglandina, utinka kateholamina i EDRF ue pove-

You might also like