1. Dokazati da za svaki prirodan broj n va`i 6|n3 + 11n. [3]
2. Ako su brojevi p i 8p2 + 1 prosti, dokazati da je broj 8p2 + 2p + 1 tako|e
prost. [4]
3. Odrediti prirodan broj n takav da 5|n, 9|n i τ (n) = 10. [4]
4. Ispitati da li je broj 23421 · 1352 − 5569 deqiv sa 19. [4]
5. Koliko najmawe puta treba upotrebiti ifru 6 i ifru 7 da bi broj
6767676 . . . bio deqiv sa 99? [4]
6. U skupu elih brojeva re{iti jedna~inu
x2 + 4y 2 + z 16 = 2x − 20y − 23. [4]
DISKRETNA MATEMATIKA - prvi popravni kolokvijum
08.06.2016.
1. Dokazati da za svaki prirodan broj n va`i 6|n3 + 11n. [3]
2. Ako su brojevi p i 8p2 + 1 prosti, dokazati da je broj 8p2 + 2p + 1 tako|e
prost. [4]
3. Odrediti prirodan broj n takav da 5|n, 9|n i τ (n) = 10. [4]
4. Ispitati da li je broj 23421 · 1352 − 5569 deqiv sa 19. [4]
5. Koliko najmawe puta treba upotrebiti ifru 6 i ifru 7 da bi broj
6767676 . . . bio deqiv sa 99? [4]
6. U skupu elih brojeva re{iti jedna~inu
x2 + 4y 2 + z 16 = 2x − 20y − 23. [4]
DISKRETNA MATEMATIKA - drugi popravni kolokvijum 08.06.2016.
1. Koliko se {esto ifrenih brojeva mo`e napisati pomo}u 10 ifara koje
se mogu ponavqati, tako da prve dve ifre budu 4 i 0 i da je broj deqiv sa 5? [3]
2. Koliko ima prirodnih brojeva koji nisu ve}i od 250 i koji nisu deqivi ni sa jednim od brojeva 3, 4, 7? [4]
3. a) Na plesu je 12 momaka i 12 devojaka. Na koliko na~ina se oni mogu
rasporediti u plesne parove? [1] b) Na plesu je 12 momaka i 15 devojaka. Na koliko na~ina se oni mogu rasporediti u 12 plesnih parova? [1] v) Na plesu je 12 momaka i 15 devojaka. Na koliko na~ina se oni mogu rasporediti u plesne parove ako }e na plesnom podijumu biti 10 parova?[1] g) Na plesu je 12 momaka i 12 devojaka. Na koliko na~ina ih mo`emo rasporediti u plesne parove ako su jedan momak i jedna devojka posva|ani i ne}e zajedno plesati? [1]
4. Dato je stablo sa a ~vorova stepena 1 i b ~vorova stepena ve}eg od 3.
a Dokazati da je > b + 1. [4] 2 G, koji se dobija iz grafa K3,5 udaqavawem dve 5. a) Ispitati da li je graf proizvoqne grane, planaran. [2] b) Odrediti hromatski broj petougaone prizme. [2]
6. Poznati svetski putnik iz Jagodine, Jovan~a Mi i}, je odlu~io da obi|e
gradove A, B, V, G, D i \. Samo postoji mali problem, nisu svi gradovi me- |usobno povezeni putem. U tabli i je prikazano koji su gradovi povezani putem tako da: + ozna~ava da su gradovi povezani putem, a − da nisu povezani putem. Izme|u povezanih gradova postoji ta~no jedan put. Jovan~a `eli da krene na putovawe iz jednog grada i da se na kraju putovawa vrati u isti, ali tako da svakim putem pro|e ta~no jednom. Da li je to mogu}e? [4] A B V G D \ A - - + + + - B - - - + + + V + - - + + + G + + + - + - D + + + + - - \ - + + - - -