DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA - modul 1.

Lekcija 1:
 Vlast se može opisati kao zvanične institucije politički organizovanog društva
sa ovlaštenjem da donose i primjenjuju obavezujuće odluke.
 Prirodna prava predstavlja vjerovanje da su pojedinci prirodno podareni
osnovnirn ljudskim pravima. Najčešće pod ovim pravima se podrazumijeva parvo
na život, slobodu i imovinu.
 Prirodno stanje je zamišljeno stanje ljudi koji žive zajedno u društvu u kojem
nema pravila niti institucija vlasti.
 Pristanak/saglasnost se zasniva na tom da članovi zajednice pristaju na
zakonitosti političkog sistema ako on štiti njihova osnovna prava i unapređuje
opće dobro.
 Društveni ugovor Teorija po kojoj država nastaje kao rezultat ugovora između
onih nad kojima se vlada a koji daju svoj pristanak da vlast vrši pojedinac ili
grupa kako bi bila zaštićena njihova osnovna prava na život, slobodu i imovinu.
 OHR (Office of High Representative) – Ured visokog predstavništva u Bosni i
Hercegovini – prelazna upravo-zakonodavna funkcija međunarodnih organizacija
da nadzire implementaciju Općeg okvirnog mirovnog sporazuma o BiH.
 EUFOR. Stabilizacijske snage Evropske unije za implementaciju mira u Bosni i
Hercegovini čiji je mandat istovijetan mandatu prijašnjih vojnih snaga UN-a koji
je definisan Mirovnim sporazumom.

1. Objasnite u čemu se razlikuju Hobbesove i Lockeove ideje o ugovoru o

pristanku i iznesite svoje lično mišljenje.
Hobbes je smatrao da dok god ne postoji država koja može uspostaviti siguran i
dugoročan mir, ljudi će se vraćati svom prirodnom stanju. Locke je smatrao da se
vlast u jednoj državi mora podijeliti na zakonodavnu sudsku i izvršnu vlast te da jedan
čovjek ne može obavljati više dužnosti, odnosno dužnosti u više grana vlasti.
Važna razlika izmedju Hobbsa i Locka jeste što Hobbs zastupa moguću ideju bilo
kakve vlasti ili borbe među narodom, dok Lock zastupa ideju vlasti čija organizacija
ide u korist društvu ili borbu društva protiv vlasti.
2. Uzevši u obzir Hobbesove tvrdnje da je bilo koja vlast bolja od nikakve,
razgovarajte o razlozima zašto biste se vi složili ili ne sa ovim pogledom.
Kada ne bi bilo nikakve vlasti ne bi bilo nikakvog zakona, te bi ljudski život bio
ugrožen, preovladavalo bi pravilo jačeg.
3. Pokažite kako, prema Hobbesu i Lockeu, vlast dobija svoje pravo da vlada i
što bi se moglo desiti kada bi vlast zloupotijebila svoje moći.
Vlast dobija svoje pravo da vlada putem društvenog ugovora. Locke je insistirao da
vlast države mora biti podijeljena na zakonodavnu izvršnu i sudsku vlast. Kada bi
vlast zloupotrijebila svoje moći građani bi se pobunili, vratili bi se u prirodno stanje.

Lekcija 3:
- Buržoazija srednja klasa između radničke klase i aristokratije.
-Aristrokratija predstavlja bogati sloj društva. Vladavina obitelji (nasljedstvo)
- Građanska vrlina spremnost građana da svoje privatne interese i osobne
preokupacije podredi interesima općeg dobra.
-Konstitucionalizam-teorija, principi i koncept ograničene vlasti
-Liberalizam - politička filozofija koja promovira maksimalnu slobodu pojedinca uz
koju može postojati organizirano društvo, uključujući slobodu religije, savjesti i
izražavanja; privatna, autonomna socijalna sfera; te tržišna ekonomija. Liberalizam
naglašava da svaka osoba mora imati sva prava koja su kompatibina sa jednakim
pravima drugih, uključujući i ideju da pojedinci trebaju biti slobodni da izaberu svoje
ciljeve i želje u životu, sve do te mjere dok se isti ne kose sa jednakim pravima za
druge. Liberalizam tvrdi da je opšte dobro sačinjeno od individualnog dobra svih
članova društva.
- Lične slobode/praya obuhvataju pravo na slobodu savjesti i religije; slobodu
izražavanja, slobodu udruživanja, pravo na privatnost, pravo na slobodu kretanja i
izbor mjesta stanovanja, pravo putovanja u inostranstvo i nesmetanog povratka kući
itd.
- Monarhija je sistem u kojem politička vlast pripada jednom vođi.
- Opće dobro je ono što podržava ili unapređuje interes društva kao cjeline, a ne
dijela tog društva.
- Republika je oblik vlasti koji proizlazi iz suvereniteta naroda, u kojem postoje
predstavničke institucije i u kojem upravljanju od naroda izabrani funkcioneri na
ograničeno vrijeme.
- Ustav - obično dokument ili skup dokumenata koji određuje osnovne zakone i
principe ili uređenje vlasti političkog sistema. Ustav određuje prirodu, funkcije, moć i
ograničenja vlasti.
- Zakon predstavlja pravila ponašanja autoritativno osnovana od strane politički
organiziranog društva: Većina oblika zakona uključuju kazne za njihovo kršenje.

1. Koja je osnovna svrha ustava?

Osnovna svrha ustava jeste da štiti osnovna ljudska prava i slobode, ograničava moći
vlasti, te čuva survenitet jedne države i integritet.
2. Koja su neka od najznačajnijih historijskih iskustava i događaja koji su
utjecali na razvoj ustavne demokratije?
Korijene ustavne demokratije nalazimo još u Staroj Grčkoj i Rimskoj Republici. U
ustavu Stare Atine postoje osnove za demokratsku društvenu zajednicu u kojoj su
slobodni građani Atine mogli uživat svoja lična prava neposrednim učešćem u javnoj
politici. Kasnije u Rimskom carstvu ustavom i zakonima su regulisani elementi
upravljanja gdje su pored monarhističkih i aristrokratskih komponenti bili obuhvaćeni
neki demokratski odnosi. Rimski građani su bili prvi koji su birali vođe koje su
donosile i provodile zakone za njihovu zemlju. Još jedan važan historijski događaj je
Velika engleska povelja napisana 1215. godine, koja je bila temelj za prava pojedinca
u angloameričkoj sudskoj praksi. Francuska buržoazijska revolucija koja se borila za
prava i slobodu pojedinaca. Najstariji pisani ustav na svijetu imaju Sjedinjene
Američke Države, napisan 1787. godine. Jedan od najvažnijih historijskih događaja za
ustavnu demokratiju je Bečki kongres potpisan 1815. godine, čiji je zaključak bio da
sve zemlje svijeta trebaju da imaju ustav. Slijedilo je donošenje ustava u većini
evropskih, a zatim i ostalih zemalja svijeta. Najvažniji događaj za razvoj ustavne
demokratije u BiH je Dejtonski mirovni sporazum, kojim je, prema dogovoru 21.
novembra 1995. godine u Daytonu, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD),
zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini i taj sporazum se sastoji od 11 aneksa,
među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.
3. Koja su osnovna obilježja liberizma?
Liberizam je niz političkih ideja koje se fokusiraju na vrijednosti i dostojanstvo
pojedinaca i na individualnu slobodu i politička sredstva da bi se osigurala zaštita i
vrijednosti.
4. Koje su osnovne ideje konstitucionalizma(ustavnosti)?
Ustavna demokratija, čija je temeljena odlika ustavnosti (konstitucionalizam)
pokušala je da postigne optimalno uravnoteženje između prava pojedinaca i
zajedničkog dobra.

Lekcija 4:
-Ograničena vlast je vlast u kojima moć i autoritet ograničeni ustavom, zakonom i
slobodnim izborima.
-Neograničena vlast je vlast u kojima oni koji vladaju koristi moć po želji jer nisu
ograničeni zakonom niti izborima. U neograničenu vlast spada tiranija, autokratija,
diktatura i totalitarizam.
-Autokratija je sistem u kojem se vlast nalazi u rukama jedne osobe i nije
djelotvorno ograničena.
-Tiranija je vlast koja provodi ugnjetavanje, zlostavljanje i svirepost nad članovima
zajednice.
-Diktatura je sistem neograničene ili apsolutne vlasti pojedinca (diktatora) ili male
grupe ljudi.
-Totalitarizam je sistem vlasati u kojem ne postoje ograničenja i vlast se proširuje na
svaku sferu života.
- Provjere i balansiranje su ustavni mehanizmi koji daju ovlaštenja svakom dijelu
vlasti da podijeli moć sa drugim granama i tako provjerava i usklađuje njihove
aktivnosti i ovlasti.
U ustavnim demokratijama ustav ili najviši zakon ima pet važnih odluka:
1. Propisuje osnovna prava građana na život, slobodu i vlasništvo.
2. Postavlja odgovornost vlasti da zaštiti ova prava.
3. Postavlja ograničenja na upotrebu moći od strane ljudi koje radi u vlasti.
4. Postavlja se princip privatne oblasti. Privatna oblast je dio privatnog života
pojedinca i ne tiče se vlade.
5. Ustav i njegove pojedine odredbe se mogu izmijeniti jedino slaganjem većine
građana i u skladu sa precizno definiranim unaprijed dogovorenih procedura.

Razumijevanje ustavne demokratije: pet važnih odlika

1. Propisuje osnovna prava građana na život, slobodu i vlasništvo;
2. Postavlja odgovornost vlasti da zaštiti ova prava;
3. Postavlja ograničenja na upotrebu moći od strane ljudi koji rade u vlasti
(odnosi se na tri oblasti: prava građana, način na koji se raspodjeljuju dobra, način na
koji se rješavaju konflikti)
4. Postavlja se princip privatne oblasti (ne tiče se vlade)
5. Ustav i njegove pojedine odredbe se mogu izmijeniti jedino slaganjem većine
građana i u skladu sa precizno definiranim nizom unaprijed dogovorenih
procedura.

Lekcija 5:
- Kriterij je pouzdan element na osnovu čega se ocjenjuje, odlučuje ili raspoređuje
nešto; mjerilo
- Karakteristika je obilježje, nešto što je nečemu ili nekome svojstveno
- Intelektualna sredstva su skup pitanja koja su relevantna za određenu situaciju, a
koja nam pomažu kod donošenja razumnih i informativnih odluka.
Dobro pravilo treba da bude:
1. Pravedno
2. Jasno i razumljivo
3. Dobro kreirano da bi postiglo svoj cilj
4. Precizno
5. Kreirano tako da nije u suprotnosti sa drugim vrijednostima, kao što su
privatnost ili sloboda
6. Moguće za ispoštovati

- Hipotetički je pojam koji se zasniva na pretpostavci, pretpostavljen, uslovan,

nedokazan, pogodbeni..

Dobro pravilo treba da bude:

- pravedno
- jasno i razumljivo
- dobro kreirano da bi postiglo svoj cilj
- precizno
- kreirano tako da nije u suprotnosti sa drugim vrijednostima, kao što su
privatnost ili sloboda
- moguće za ispoštovati

Lekcija 6:
 Moć - mogućnost da se drugi prisile na pokornost volji osobe ili grupe.
 Politički autoritet - pravo donošenja i provođenja obavezujućih propisa koji su
poznati kao “zakoni”.
 Političke vođe - su lideri izabrani od strane naroda ili članova političkih članova.
 Pluralizam - vjerovanje da se demokratske vrijednosti najbolje mogu očuvati u
sistemu u kojem postoje mnoge konkurentne interesne grupe. Ova situacija
nadlaže da javna politika mora omogućiti glasačima da utiču na politiku birajući
izmedju stranaka i kandidata.
 Demokratski sistem - je sistem u kojem konačna politička moć, ili suverenitet,
pripada narodu, bilo direktno ili putem izabranih predstavnika.
 Nedemokratski sistem - politički sistemi kod kojih vlast pripada pojedincu ili
maloj grupi i u kojima ne postoji efikasna kontrola vlasti od strane građana.
 Nevladine organizacije – udruženja i organizacije koje su nezavisne od kontrole i
uticaja vlasti.
 Suvernitet – je osnovni princip demokratije koji naglašava da krajni politički
autoritet leži u političkom tijelu kojega sačinjavaju građani kao cjelina, a ne u
jednom ili više pojedinaca ili manjih grupa. „Suverenitet naroda“ naglašava da
legitimnost vlasti počiva na odobravanju iste od strane naroda; vlast svoju moć
izvode iz odobravanja naroda.

Proučavanje karakteristika demokratskog društva(5):

- Suvernitet naroda
- Pristanak onih nad kojima se vlada
- Podjednake slobode i prava za sve građane
- Vladavina prava
- Garancija ljudskih prava

Proučavanje karakteristika nedemokratskog društva(5):

- Moć nije podijeljena
- Ne postoji vladavina prava
- Nepravda preovladava
- Zaštita manjina nije garantovana
- rasna, religiozna, etnička, spolna ili starosna diskriminacija

Lekcija 7:
 Politika - u odredjenom sistemu vlasti je proces pomoću kojeg politička zajednica
postiže kolektivne odluke o pitanjima koja se tiču te zajednice.
 Dvopartijski sistem – politički sistem u kojem dvije političke stranke osvajaju
najveći broj glasova na izborima tako da se učešće ostalih stranaka u vlasti
gotovo zanemarljivo.
 Predstavnički sistem - sistem u kojem su ustanovljene skupštine izabranih
članova koji predstavljaju narod.
 Koalicija - dogovor, sporazum političkih stranaka u specifične svrhe kao što je
vršenje vlasti.
 Provođenje zakona - odnosi se na zakon koji se implementira.
 Jednopartijski sistem – politički sistem u kojem samo jedna politička stranka
učesvuje u vlasti.
 Višepartijski sistem – politički sistem sa više od dvije političke stranke koje se
natječu za vlast i koje nakon izbora učesvuju u vlasti.
 Političke stranke - su organizacije koje nastoje da putem izbornog takmičenja
dobiju i da izvršavaju političku vlast.
 Mjerne javne politike - cjelovit sistem odluka, niz sadržajno povezanih odluka u
vezi s rješavanjem nekog problema zajednice.
 Ideologija - sistem ideja, predstava, pojmova izraženih u različitim oblicima
društevne svijesti.

1. Kako spriječiti zloupotrebu primjene zakona od nosilaca javnih političkih

funkcija?
Zloupotreba najbolje se sprječava ravnotežom takonodavne, sudske i izvršne vlasti.
Podjelom vlasti na različite nivoe(državne, entitetske, općinske), te djelovanjem
opozicicionih političkih stranaka, nezavisnih medija, raznih društvenih grupa,
nezavisnih i društveno organiziranih građana.

2. Koje su glavne uloge političkih stranaka u demokratskoj vlasti?

Glavne uloge političkih stranaka u demokratskoj vlasti je bila da usaglašava želje
naroda sa stvarnim mjerama javne političke vlasti

Lekcija 8:
 Vladavina zakona - princip koji kaže da svaki član društva, što znači i svi oni koji
predstavljaju i izvršavaju vlast, podlijezu zakonu.
 Vladavina pojedinaca - sistem u kojem svu vlast izvršava pojedinac često po
svojim vlastitim željama što ga stavlja iznad zakona društva.
 Tranzicija - prelaz iz jednog društveno-političkog uređenja u drugo.

Lekcija 9:
 Država - institucije kroz koje se izvršava politička vlast, nezavisna politička
zajednica koja ima suvernitet nad određenom teritorijom.
 Entitet - unutrašnja politička organizacija jedinica. U BIH postoje dva entiteta:
Federacija BiH i Republika Srpska.
 Općina - jedinica lokalne samouprave, lokalni nivo vlasti.
 Nadležnost – je sistem obaveza koje vlast ima na određenom prostoru.
 Distrikt - zasebna upravna/administrativna oblast, okrug, područje; u BiH Distrikt
Brčko.
 Kanton/Županija - naziv za jedinicu regionalne vlasti unutar Federacije Bosne i
Hercegovine.
 Grad - naziv jedinice lokalne vlasti koja se može sastojati iz dvije ili više općina.
 Decentralizacija - prenošenje vršenja pojedinih poslova centralnih državnih
organa na niže organe vlasti.

Kantoni sa sjedištem:
1. Unsko-sanski kanton (Bihać)
2. Posavski kanton (Orašje)
3. Tuzlanski kanton (Tuzla)
4. Zeničko-dobojski kanton (Zenica)
5. Bosansko-podrinjski kanton (Goražde)
6. Srednjobosanski kanton (Travnik)
7. Hercegovačko neretvanski kanton (Mostar)
8. Zapadnohercegovački kaonton (Široki Brijeg)
9. Kanton Sarajevo (Sarajevo)
10. Kanton 10 (Livno)
1. Identificirajte odgovornosti/nadležnosti državne, entitetske i lokalne vlasti u
vašoj sredini?

Lekcija 10:
1. Identificirajte tri različite grane vlasti?
Izvršnu, zakonodavnu i pavosudnu vlast.

2. Koje su osnovne odgovornosti svake od grana?

Zakonodavna vlast stvara zakone i na državnom nivou se zove Parlamentarna
skupština. Izvršna vlast provodi zakone koje donosi zakonodavna, i na državnom
nivou tu funkciju ima Predsjedništvo. Pravosudna vlast tumači ustav i zakone i najviši
sud u BiH je Ustavni sud.

3. Šta su to provjera i balansiranje i zašto su bitni?

Provjera predstavlja neposrednu kontrolu, dok balansiranje znači da je izvršena
podjela tako da je svaka od tri grane vlasti nezavisna u svom domenu toliko da može
djelotvorno raditi.
4. Koji su problemi mogu javiti ako ne postoje provjera i balansiranje unutar vlasti?
Može doći do zloupotrebe položaja, zloupotreba moći, korupacije, nedemokratskog
društva.

Lekcija 11:
 Ljudska prava - prava koja posjeduju sva ljudska bića samim time što su dio
čovječanstva i koja dobijamo rodjenjem. Ljudska prava su važeća i obavezujuća
bez obzira na status osobe ili pripadnosti nekom društvu ili naciji - državi
 Preambula - uvodni dio pravnih akata (ustava, zakona, ugovora)
 Diskriminacija - ograničavanje prava; nejednakost u tretmanu pojedinaca ili
grupa iz različitih razloga. (vjerska, rasna, socijalna, spolna itd..)
 Implementacija - provedba, provođenje, ostvarenje, izvršenje
 Amandman - nadopuna, dodatak za izmjenu ili dopunu već gotovog pravnog
akta( ustava, zakona, ugovora, statusa i drugih propisa)
 Aneks - dodatni dio koji se obično nalazi na kraju i čini sastavni dio nekog
objekta, dokumenta, sporazuma, ugovora, zakona, ustava i sl
 Zakonodavstvo - čin stvaranja zakona od strane zakonodavnog tijela vlasti.
 Konvencija - u kontekstu medjunarodnog zakona, konvencije su formalni
međunarodni sporazumi između država, posvećeni specifičnim temama.
 Kooperacija - saradnja, jedan od oblika organizacije rada gdje mnogo osoba
zajedno učestvuju u istom procesu rada ili u različitim, ali međusobno povezanim
procesima rada

Lična i politička prava - ova prava su bitna za slobodu i iskazivanje vlastite ličnosti;
sloboda govora i udruživanja; pravo na jednakost u političkom učestvovanju; pravo na
pravičan sudski postrupak i humano postupanje od strane policije; pravo na privatnost
Ekonomska i socijalna prava - primjeri uključuju prava sticanja, korištenja i prenosa
imovine; učestvovanje na slobodnom tržištu; organizovanje sindikata i pravo na
štrajk; izbor i promjenu zaposlenja po želji; pravo na osnovni standard života
Kulturna prava - ona se smatraju ljudskim pravima zato što su osnova za poštivanje
vrijednosti i tradicija grupa ljudi u čitavom svijetu. Uključuju pravo na kolektivno
samoodređenje i jezik, religiju i kulturu.

Lekcija 12:
 Podanik - član političke zajednice koji se slijepo pokorava vlastima, koji je
pasivan i spreman je da bespokorovno izvršava ono što mu se naredi.
 Građanska posvećenost - odnosi se na svejsnu, slobodu/posvećenost temeljnim
vrijednostima i principima demokratije.
 Skepticizam - sklonost sumnji; životni nazor koga karakterizira sumnjičavost,
kritičnost i uzdržljivost
 Građanska dispozicija -tendencije ka ponašanju koje ističe vrline javnog i
privatnog karaktera , kao što je moralna odgovornost, samodisciplina, i briga za
opće dobro, koje podržavaju osnovne demokratske vrijednosti i principe i pomažu
zdravo funkcioniranje demokratskog političkog sistema.
 Građanin/državljanin - član organiziranog političnog tijela. Građanin je
pojedinac koji je rodjen ili naturaliziran u nekoj državi, koji ima odgovornost da
poštuje njene zakone i ima pravo na zaštitu i privilegije u skladu sa zakonom.

Lekcija 13:
 Politička akcija - svaki organizirani pokušaj da se utiče na političke procese, od
lobiranja zakonodavaca do traženjaa izbora(ili gubitaka na izborima)nekog
kandidata.
 Društvena akcija - dobrovoljno, samoorganizovano djelovanje građana koje ne
zahtijeva posebne odluke vlasti, a sa ciljem rješavanja ili doprinosa u rješavanju
nekog problema.
 Odgovornost - odnosi se na prihvatanje djelovanja u skladu s dužnostima koje
neko dobije
 Lobiranje - akcije osobe koja pokušava utjecati na zakonodavce odnosno na one
koji donose odluke da glasaju na određen način koji odgovara tim osobama.

Važne odgovornosti i obaveze građana uključuju:

 Poštivanje ustava
 Poštivanje zakona koji su u skladu sa Ustavom države
 Glasanje na demokratskim izborima
 Nastojanje da budu upućeni u javne poslove i da učestvuju u javnim
poslovima
 Plaćanje poreza itd...

Kako građani mogu učestvovati?

 Praćenje informacija u novinama, časopisima i drugim materijalima,
ocjenjujući njihovu tačnost,
 Glasanje na lokalnim, entitetskim i državnim izborima
 Učešće u političkim diskusijama
 Lobiranje
 Potpisivanje peticija
 Nošenje bedža ili naljepnice na automobilu i korištenje drugog
propagandnog materijala,
 Pisanje pisama izabranim predstavnicima i medijima,
 Učešće u predizbornoj kampanji za kandidata,
 Zalaganje za zakone koji su od posebnog interesa,
 Demonstriranje putem marševa, bojkota i drugih vidova protesta,
 Obavljanje javnih funkcija i dr.

by dzankssy