RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

UVOD

PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST PSIHOLOGIJA = ZNANOST O DUI (psyche' = (UM), duh, dua / mind, soul, spirit; logos = rije, govor, zakon / discourse, study) PSYCHE = u grkoj mitologiju ljudska dua, personificirani duevni i duhovni ivot ovjeka. St. Grci su razlikovali tjelesnu i ivotnu snagu (TIMOS) koja je smrtna i duu (PSYCHE) koja je besmrtna. Shvaanje je bilo da nakon patnje i lutanja dua je izbavljena milou Jupitera. Taj in je kasnije shvaen kao moralno ienje due kroz trpljenje i patnju. (U religiji to je prisutno kroz iskupljenje) Predznanstveno razdoblje psihologije je u sklopu filozofija GNOSEOLOGIJA disciplina filozofije koja promilja pitanje mogunosti ljudske spoznaje Aristotel "Logika = ukazuje na zakonitosti asocijacija (po slinosti, dodiru i suprotnosti) Descartes cogito ergo sum =) pitanje METODE Znanstveni razdoblje psihologije W. Wundt (1879) psihologijski laboratorij u Leipzingu

TO JE ZNANOST?

Znanosti se razlikuju po

1. PREDMETU i 2. METODOLOGIJI istraivanja.

ZNANOST = st. gr. EPISTEME / lat. SCIENTIA / eng. SCIENCE / njem. WISSENSCHAFT. 4 kriterija koji moraju biti zadovoljeni: 1) mora imati DEFINICIJU objekta ili fenomena prouavanja. 2) mora sadrati TEORIJSKE KONSTRUKTE i TESTIRANJE HIPOTEZA. => Teorije se mogu svesti na odre ene opservirane fenomene koji predstavljaju stavove koji se mogu testirati kroz odnos izme u dvije i vie varijabli. To su pretpostavke o onome to bi se moglo dogoditi pod odre enim uvjetima (to su HIPOTEZE). One se testiraju a ne cijele teorije. 3) injenice ne mogu biti stvorene na osnovu racionalnog argumentiranja, ve kroz EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE. 4) Znanost treba otkrivati OPE ZAKONE koji u sluaju psihologije se odnose na ponaanje ili mentalne procese, koji mogu biti primjenjivi na svaku individuu.

PREDMET KONSTRUKCIJU TEORIJA TESTIRANJE HIPOTEZA KORITENJE EMPIRISJKE METODE

ZNANOST mora ukljuivati

OTKRIVANJE opih zakona i principa

1.EKSPERIMENT laboratorijski u prirodi 2.OPSERVACIJA u prirodni kontrolirana s ispitanicima 3. TEST standardizirani/objektivan projektivan 4. UPITNICI 5. STUDIJE SLUAJEVA

POVIJESNE PRETPOSTAVKE RAZVOJA PSIHOLOGIJE KAO ZNANOSTI

Pitanje filozofskog utjecaja na razvoj psihologije kao znanosti. ==> R.D.Boss ukazuje na dva filozofska utjecaja EMPIRIZAM i POZITIVIZAM.

1) EMPIRIZAM u XVII st. (J.Lock, D.Hume i Berkley) Izvor "istinite" spoznaje svijeta je kroz SENZORNO ISKUSTVO, koje imamo kroz naa osjetila. Mi zakljuujemo na osnovu senzornih injenica. Rije "EMPIRICAL" (EMPIRIJSKI / through the sense) je esto shvaeno kao sinonim za "SCIENTIFIC" => to ukazuje da u sreditu istraivanja je OPSERVACIJA i MJERENJE svijeta i SKUPLJANJE PODATAKA. Nasuprot stjecanja znanja kroz perceptivno iskustvo RACIONALISTI i NATIVISTI smatraju da znanje svijeta je uro eno i naslije eno. Iako je W.Wundt kao predstavnik STUKTURALIZMA bio zaokupljen empirizmom BIHEVIORISTI su utjelovili empirizam u psihologiju. => Lockov koncept "TABULAE RASE" je doveden do krajnosti u dijelu bihevioristike teorije o uenju.

Georg Miller (1962) ukazao je na konzekvence empirizma u psihologiji, kroz naglasak na "osjetilnom kao vratima uma" (doors to the mind): 1) analiza elemenata (P ==> R) 2) teorija asocijacija ==> povezivanje tih elemenata.

Empirizam je u psihologiju dobavio TEORIJU (tabula rasa kao definicija uma) i METODOLOGIJU (centralna uloga opservacije i mjerenja). Dva biheviorizam FILOZOFSKI i METODOLOKI. FILOZOFSKI BIHEVIORIZAM = u najekstremnijoj formi je kod J.Watsona koji odbacuje um (mind) kroz stav da miljenje nije nita drugo nego vokalne i sub-voklane verbalne reakcije. Skinner je ukazao da mentalni koncept je irelevantan u pokuaju predvi anja ljudskog ponaanja.

METODOLOKI BIHEVIORIZAM = U naglasku na opservaciji, kolekciji i mjerenju podataka.

2. POZITIVIZAM = August Comte (1842) POZITIVIZAM je bio pod utjecajem prirodnih znanosti XVII, XVIII, XIX st. Nastojao je da apliciraju METODE i PRINCIPE prirodnih znanosti na podruje ljudskog ponaanja, institucija i pol. organizacija. (August Comte "otac sociologije"). Ukazuje se na dva bitna utjecaja koji su ukazali na utjecaj pozitivizma na psihologiju: 1) publikacija Darwina ORIGIN OF SPECIES koja je ukazala na teoriju evolucije to je omoguilo psihologiji da se povee s biologijom (OVJEK KAO ORGANIZAM). 2) W. Wundt 1879 - psihologijski laboratorij => kreirao proceduru za eksperimentalni laboratorij.

1902 formiran "BEKI KRUG" ("WIENNA CIRCLE") = grupa filozofa (A.J.Ayer), matemAatiara i znanstvenika u pokuaju da odbace sve stavove koji nisu javno verificirani i empirijski testirani (protiv metafizikih stavova). LOGIKI POZITIVIZAM je bio glavni pokreta ranog BIHEVIORIZMA u odbacivanja INTROSPEKCIJE i privatnog, subjektivnog iskustva. (Put od "podataka" do "objektivnih injenica) MATERIJALIZAM (FIZIKALIZAM) = su zastupali stav da valjani prijedlog je onaj koji se moe prevesti u jezik fizike. REDUKCIONIZAM = pokuaj da se sve iskustvo svede na fiziologiju i biokemiju.

PSIHOLOGIJSKE TEORIJE
TO JE PSIHOLOGIJA? Pitanje DEFINICIJA PSIHOLOGIJE To se manifestira kroz razliite stavove o tome TO JE LJUDSKO BIE PO SVOJ PRIRODI to dalje definira (1) TO se istrauje i (2) KAKO se to istrauje.

PREDMET koji definira samu znanost: (1) psihiki/mentalni proces (2) fizioloki procesi (3) manifestacije-ponaanje

"PSIHOLOGIJA istrauje ono to nazivamo unutarnjim doivljajem - tj. osjete i osjeaje, misli i htijenja - za razliku od objekata vanjskog svijeta koju su predmet prouavanja prirodnih znanosti". (W.Wundt, 1892) "PSIHOLOGIJA je znanost o mentalnom ivotu, i to o njegovim fenomenima i njegovim uvjetima. Fenomeni su osjeaji, elje, kognicija, rezoniranje, odluivanje i drugo.."(W.James,1890) "PSIHOLOGIJA je grana prirodnih znanosti koja za predmet svog prouavanja uzima ljudsko ponaanje". (J.Watson,1919) "PSIHOLOGIJA je znanstveno prouavanje ponaanja ivih bia u njihovom doticaju s vanjskim svijetom" (K. Koffka,1925) PSIHOLOGIJA je znanost koja prouava PSIHIKE PROCESE (subjektivne fenomene, doivljaje), ORGANSKO-FIZIOLOKE UVJETE njihovog nastanka i naine njihovog OBJEKTIVNOG OITOVANJA (reakcije i oblici ponaanja). U razvoju psihologije znaajni pravci: STRUKTURALIZAM => BIHEVIORIZAM => GETALTIZAM => PSIHOANALIZA

STRUKTURALIZAM
(W. Wundt, E.B.Titchener) "PSIHOLOGIJA istrauje ono to nazivamo unutarnjim doivljajem - tj. osjete i osjeaje, misli i htijenja - za razliku od objekata vanjskog svijeta koju su predmet prouavanja prirodnih znanosti".(W.Wundt, 1892) * karakteristike: (1) elementi psihe i (2) introspekcijski eksperiment. 1879. W. WUNDT U Leipzingu osnovao prvi psihologijski laboratorij. Njegovi sljedbenici posebno E.B.Titchener (1867-1927) nastoje pronai "elemente strukture svijesti" (osjete, predodbe i jednostavne emocije). Razvoj STRUKTURALIZMA (po uzoru na kemiju) => Psihiki procesi se mogu svesti ma elementarne osjete, osjeaje, misli, predodbe. W. WUNDT, E.B.TITCHENER - introspektivni eksperiment = predstavlja pokuaj da se ljudska psiha ralani na elemente koji se mogu ispitivati u psihologijskim laboratorijima. PSIHOFIZIKA (G.T.Fechner, E.H.Weber krajem XIX st) istrauje odnos inteziteta podraaja i inteziteta osjeta /doivljaja/)

REFLEKSOLOKA ili BIHEVIORISTIKA PSIHOLOGIJA (BIHEVIORIZAM)

(I.Pavlov, J.Watson, E.L.Thorndike) Psihologija je grana prirodnih znanosti koja za predmet svog prouavanja uzima ljudsko ponaanje. (J.Watson, 1919) (J.Watson:Psihologija kako je vidi biheviorist1913; Behavior 1914) karakteristike: 1. U metodologiji istraivanja (eksperiment). 2. Predemet istraivanja je ponaanje (nasuprot mentalnim/kognitivim procesima i iskustvima) 3. Centralna pozicija teorije uenja i analiza ponaanja. Prouava se odnos P ==> R kao FUNKCIONALNA ANALIZA PONAANJA, to omoguava predvi anje i kontrolu ali ne i njegovo objanjenje i razumijevanje. 4. Razvoj biheviorterapije /Behaviortherapy/ kao psihoterapijskog pristupa

1. S obzirom na METODU ISTRAIVANJA bihevioristi odbacuju introspekciju (samoopaanje) kao metodu s obrazloenjem da je njeno istraivanje koje je zasnovano na individualnim doivljajima subjektivno i utoliko ne moe objektivna metoda istraivanja. uvode eksperimentalnu metodu s ciljem da se organizam podvrgne pojedinim podraajima i onda se promatra i mjeri njegova reakcija. P => => R

P => R (iskljueni medijacijski procesi) Skinner je neprijatelj TEORIJA u psihologiji. => po njemu INJENICE mogu biti bez TEORIJE. Drugi njegov stav je da objektivno opaanje direktivno i bez predrasuda.

2.) PONAANJE (BEHAVIOUR) predstavlja PREDMET ISTRAIVANJA odbacuje se DOIVLJAJNI ASPEKT, jer nije dostupan "objektivnom" promatranju. (naglasak na METODOLOKOJ ISTOI) E. L. THORNDIKE (1900) je istraivao fenomene uenja zasnovane na uvjetovanju. U tim istraivanja prouavala se veze izme u podraaja i reakcija. Suprotnost METODOLOKOM humanistika psihologa. BEHIVORIZMU je psihoanalitika i

3) RAZVOJ TEORIJE uenja B.F.Skiner (1904-1990) prikazana razlika: BIHEVIORISTIKI PRISTUPI (UVJETOVANJE)

A) KLASINO UVJETOVANJE (I.Pavlov 1849-1936/ J.B.Watson 1878-1958) B) INSTRUMENTALNO ili OPERATIVNO UVJETOVANJE (B.F.Skinner 1904-1990/E.L.Thorndike 1874-1949) C) KOGNITIVNI BIHEVIORIZAM (C.L.Hull 1884-1952/ E. Tolman 1886-1959)

A) KLASINO UVJETOVANJE 1958)

(I.Pavlov 1849-1936/ J.B.Watson 1878-

I. Pavlov = klasino uvjetovanje (neuvjetovani i uvjetovani refleksi)

Teorijski stav je da ljudska aktivnost se moe svesti na reflekse koji uvjetovanjem se integriraju (procesom generalizacije) u vie oblike ponaanja. GENERALIZACIJA predstavlja proces putem kojeg se vie P (podraaja) povezuje uz jednu R (reakciju) bez daljnjeg vanjskog potkrepljenja. B) INSTRUMENTALNO ili OPERATIVNO UVJETOVANJE (B.F.Skinner 1904-1990/E.L.Thorndike 1874-1949) Thorndike ukazuje na ZAKON EFEKTA = koji ukazuje da je vea vjerojatnost pojave nekog ponaanja ako ga prate pozitivne posljedice, i suprotno ako ga prate negativni efekti)

 Skiner je definirao OPERATIVO UVJETOVANJE kao proces uenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam. Uvodi pojam POTKREPLJENJA (Neki je doga aj potkrepljenje ukoliko mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora) mogu biti POZITIVNI i NEGATIVNI POTKREPLJIVAI. mogu biti pristupi ZADAVANJA i UKLANJANJA.

POTKREPLJENJE = redukcija nagona (npr. smanjena potreba za hranom) ili svaka posljedica aktivnosti. Ona uvruje neku aktivnosti, odnosno poveava vjerojatnost da e se neko ponaanje ponovno javiti (pozitivno) ili inhibirati (negativno) POTKREPLJIVAI: PRIMARNI (hrana, voda,..) i SEKUNDARNI (novac, pohvala, ocjena.)

C) KOGNITIVNI BIHEVIORIZAM (C.L.Hull A1884-1952/ E.Tolman 18861959) Odnosi na potvrdu medijacijskih procesa operativno uvjetovanje je shvaeno kao motivacijski aspekt procesa uenja.

4. Razvoj biheviorterapije /Behaviortherapy/ kao psihoterapijskog pristupa J.WATSON-BIHEVIORIZAM ukazao na SVEMO ODGOJA

Pod utjecajem EMPIRIZMA /Lock "tabula rasa"/ naglasak je na primarnoj ulozi ODGOJA odnosno OKOLINE na individualni razvoj.

Simptomi predstavljaju uvjetovane "loe" odgovore.

simptomi (razne vrste strahova) se stjeu uvjetovanjem. Na podruju LINOSTI => EYSENCKova teorija linosti (utjecaj kondicioniranja) INTROVERTNOST EKSTROVERTNOST BIHEVIOR TERAPIJA => DESENZIBILIZACIJA (razuvjetovanje)

GETALT PSIHOLOGIJE
(M. Wertheimer, K. Koffka) (gestalt = njem. lik, oblik) Nastala poetkom XX st. u Njemakoj (Max Wertheimer, Kurt Koffka) kao reakcija na ralanjivanje ljudske psihe (STRUKTURALIZAM).

KURT KOFFKA (1925) "Psihologija je znanstveno prouavanje ponaanja ivih stvorenja u njihovom doticaju s vanjskim svijetom"

DOPRINOSI: 1. Holizam 2. Uenja uvidom 3. Dinamika psiholoko polja

1. HOLIZAM (TO OLON = st.gr. cjelina) Nastao kao reakcija na STRUKTURALIZAM (WUNDT, TITCHENER) koji je putem introspektivnih eksperimenata pokuavao ljudsku psihu ralaniti na elemente. Psihologijski proces treba shvatiti u njegovoj cjelovitosti. Naglasak je na CJELOVITOSTI DOIVLJAJA => Cjeline su date primarno i jedino su realne, dok pokuaji da se cjeline rastave na elemente je neopravdano.

Psiha kao svojstvo je cjelina koja se ne moe reducirati na njene elemente (dokaz su PERCEPTIVNE ILUZIJE). Naglasak je na ORGANIZACIJI elemenata psihikog ivota ukazali da integriranjem elementa u cjelinu se dobivaju novi osobine i funkcija koje ne pripadaju i ne mogu se svesti na te elemente.

Bavi se prouavanjem problemom PERCEPTIVNE ORGANIZACIJE. istrauje se promjena u odnosu FIGURE i POZADINE.

2. U TEORIJI UENJA ukazuju na vanu ulogu UVIDA koji predstavlja promjenu u psiholokom polju (promjenu u odnosu FIGURE i POZADINE).

Ova teorija objanjava uenja u problemskim situacijama (zadacima) i omoguuje razumijevanje stvaralakog ina. za razliku od uenja po metodi POKUAJ - POGREKA (biheviorizam) => u rjeenju nekog zadatka dolaze iznenadno promjenom odnosa unutar pojedinih struktura informacija (informacijskih cjelina).

3. K. LEWIN "psihologija psiholokog polja". Znaajno na podruju linosti i posebno u razumijevanju motivacijskih procesa.

GESTALT PSIHOTERAPIJA naglasak na doivljajnoj sferi i mogunosti integracije pojedinih aspekata osobnosti u cjelinu doivljaja sebe. kognicija znai znanje => spoznaju svijeta dobivamo na osnovu mentalnih/kognitivnih procesa. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA => podruje "uma" (mind) moe biti istraivano indirektno putem opservirajueg ponaanja.

PSIHOANALIZA
S. FREUD (1856-1939) / PSIHOANALIZA: - tehnika lijeenja - teorija linosti - metoda prouavanja psihikih fenomena NOVI PRISTPI U RAZUMIJEVANJU PSIHIKIH FENOMENA: Postoje nesvjesni psihiki procesi (TOPIKI PRISTUP) Svako ponaanje je krajnje motivirano i ima znaenje (DINAMSKI PRISTUP) Sukob je sadran u svakom ponaanju i postoje mentalne strukture (obrane) za upravljanjem tim sukobima (STRUKTURALNI PRISTUP) U osnovi ponaanja su kvantitativni inioci (EKONOMSKI PRISTUP) Prolost je prisutna u sadanjosti (GENETIKI PRISTUP) Ponaanje ovjekovog organizma nije samoodre ujue, ve na njega utjee odnos s vanjskim svijetom (ADAPTIVNI PRISTUP)

TOPIKI PRISTUP
Ukazuje na POSTOJANJE NESVJESNIH PSIHIKIH PROCESA

Ovaj pristup izraen u TOPIKOJ TEORIJI LINOSTI (1900 "Tumaenje snova", 1895 "Studije o histeriji") TOPIKA TEORIJA LINOSTI (TOPOS=mjesto) DINAMSKA (DUBINSKA) PSIHOLOGIJE ILI PSIHOLOGIJA NESVJESNOG PREDMET psihoanalitike psihologije je podruje nesvjesnog, koje se istrauje putem tehnike slobodnih asocijacija, analizom snova i drugih manifestacija nesvjesnog. POJAM NESVJESNOG / KATARTIKA HIPNOZA (Charcot) => PSIHOANALIZA manifestacije nesvjesnog (snovi, omake i simptomi) igra je tako er manifestacije nesvjesnog (M. Klein) nastanak simptoma:

(psihika trauma ==> potiskivanje ==> vraanje potisnutog) I. teorija anksioznosti (posljedica potiskivanja seksualnog nagona)

DINAMSKI PRISTUP
ukazuje da SVAKO INDIVIDUALNO PONAANJE IMA SVOJE UNUTARNJE ORE ENJE I ZNAENJE (PSIHIKI DETERMINIZAM) ukazuje se na KONCEPT NESVJESNIH SNAGA i SUKOBA. KONCEPTI NAGONA (seksualni i agresivni nagoni / nagoni ivota i smrti). TEORIJA NAGONA (Tri eseja o teoriji seksualnosti, 1905; S onu stranu principa zadovoljstva, 1920.) Pitanje HOMEOSTAZE (organizam ukazuje tendenciju da uspostavi predhodno postojeu ravnoteu, to predstavlja osnovu motivacijskog djelovanja) NAGONI funkcioniraju po principu zadovoljstva (redukcije tenzije nakon zadovoljenja homeostaze) nasuprot EGU koji funkcionira po principu realiteta. => Vano je znaenje integracije nagonskih aspekata u psihiku strukturu. Ukazao na odre ene razvijenosti.

STRUKTURALNI PRISTUP
ukazuje na POSTOAJNJE SUKOBA UNUTAR INDIVIDUE KOJI ODRE UJU SVAKO NJENO PONAANJE. STRUKTURNA TEORIJA LINOSTI (Ego i Id, 1923.) Koncepti: ega, ida i superega neurotski konflikt (izme u ida i ega) =) INTRAPSIHIKI KONFLIKT

EKONOMSKI PRISTUP
ukazuje na POSTOJANJE KVANTITATIVNIH INIOCA U ODRE ENJU INDIVIDUALNOG PONAANJA NAGONI funkcioniraju po principu zadovoljstva (redukcije tenzije nakon zadovoljenja homeostaze) nasuprot EGU koji funkcionira po principu realiteta. =) odre uje razliku u genezi psihoza neuroza =) REZULATAT je odre en mehanizma obrane Koncepti PRIMARNIH i SEKUNDARNIH MISAONIH PROCESA

GENETSKI PRISTUP
ukazuje da AKTUALNE KARAKTERISTIKE INDIVIDUE SU ODRE ENE SPECIFINOSTIMA ISKUSTVA NJENOG RANIJEG RAZVOJA Ovaj pristup izraen u TEORIJI PSIHOSEKSUALNOG RAZVOJA (Tri eseja o teoriji seksualnosti, 1905;) S. Freud uvodi pojam DJEJE SEKSUALNOSTI koji je suprotan pojmu ODRASLA GENITALNA SEKSUALNOST

Naglasak na ranim iskustvima tijekom djetetova psihoseksualnog razvoja koja su prepoznata kroz prouavanje psihopatologije. Prva psihoterapije djeteta "Mali Hans" 1905.g. U genitalnoj fazi (pubertet mladenatvo) dolazi do REKAPITULACIJE ranijeg razvoja (E. Jones) Znaajni pojmovi: FIKSACIJA i REGRESIJA

ADAPTIVNI PRISTUP

ukazuje da USPJENOST PSIHIKOG RAZVOJA INDIVIDUE JE ODRE ENA ODGOVOROM NEPOSREDNE SREDINE NA NJEGOVE RAZVOJE POTREBE Hartmanna je ukazao na spremnost organizama na prosjeno oekivanu okolinu naglasak je na primarnoj autonomiji ego funkcija.

"RAZVOJNA PSIHOLOGIJA"
TEORIJSKE PSIHOLOGIJE sistematska psih. fizioloka psih.
socijalna psih. psihometrija razvojna psih. (genetska, djeja, mladosti..)

PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE psih. odgoja i obrazovanja A psih. rada klinika psih. psih. ometenih u razvoju psih. delikvencije psih. propagande savjetodavna psih. sportska psih. mentalna higijena

SISTEMATSKA ili OPA PSIHOLOGIJA prouava opa naela i zakonitosti osnovnih psihikih procesa: percepciju, miljenje, uenje, pamenje, motivaciju, emocije i osobine linosti. FIZIOLOKA PSIHOLOGIJA prouava organsku osnovu psihikih procesa i ponaanja. SOCIJALNA PSIHOLOGIJA prouava ponaanja pojedinaca u grupi (odnosno intragrupne i intergrupne procese).Prouavaju se drutvene grupe u njihovim odnosima i poloaj individua u njima. PSIHOMETRIJA prouava probleme mjerenja (metodologije) u psihologiji, odnosno istrauje, razra uje i vrednuje metode mjerenja psihikih procesa i osobina.

1. Koji je njen z a d a t a k?
SPOZNAJA (1) OPIH ZAKONITOSTI I (2) POJEDINIH SPECIFINOSTI PSIHIKOG RAZVOJA. a) razvoj linosti u cjelini b) pojedine psihike procese (osjeaj, opaanje, miljenje, pamenje, osjeanje, socijalno ponaanje) u okviru pojedinih perioda razvoja.

prouava

istraivanja obuhvaaju dva aspekta: OPI RAZVOJ i POJEDINE SPECIFINOSTI. "DEVELOPMENTAL PSYCHOLOGY" - "VOZRASTNAJA PSIHOLOGIJA" "UZRASTNA" ili "DOBNA" PSIHOLOGIJA Naglasak na cijelom razvoju i specifinim fazama. (SAZRIJEVANJE SE NE DOGA A JEDNOLINIM RAZVOJEM ILI SAZRIJEVANJEM, VE IMA RAZLIITE MANIFESTACIJE U RAZVOJU) - kao znanost je TEORIJSKE I PRIMIJENJENA TEORETSKI znaaj = otkriva djeje razvojne osobitosti i utvr uje njihove pravilnosti. PRIMIJENJEN znaaj = koristi se u obrazovanju i odgoju djece i odraslih.

2. Koji je O P S E G prouavanja? "Razvojna psihologija" razvila se iz djeje psihologije i psihologije mladosti. ==> Smatralo se da psihiki razvoj je u djetinjstvu dok u mladosti, zreloj dobi i starosti su psihike promjene znaajno manje. 3. to utjee na razvoj psihikih fenomena i procesa? I SAZRIJEVANJE II AKTIVACIJA I SAMOAKTIVACIJA III SOCIJALNA SREDINA DEFINICIJA: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA JE ZNANSTVENA DISCIPLINA KOJA PROUAVA PSIHIKI RAZVOJ DJECE I MLADIH, TE PSIHIKE PROMJENE U ZRELOJ I STARAKOJ DOBI. TAJ RAZVOJ I PROMJENE PROUAVAJU SE KAO POSLJEDICA (1) BIOLOKOG RASTA I SAZRIJEVANJA SVAKOG POJEDINCA, (2) ODGOJNOG I OBRAZOVNOG FORMIRANJA TE (3) SOCIJALIZACIJE.

METODE ISTRAIVANJA RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

I NEEKSPERIMENTALNE metode / metode OBJEKTIVNOG ili SUSTAVNOG promatranja II EKSPERIMENTALNE metode u LABORATORIJSKI I PRIRODNIM UVJETIMA Razlike: eksperimentalne metode - utjeu na fenomen ispitivanja (istrauju direktnu kauzalnu vezu) introspekcija (samoopaanje) i eksterospekcija (opaanje u prirodnim uvjetima) prouavanje sluajeva

1. INTROSPEKCIJA ILI SAMOPROMATRANJE

Introspekcijom se dobivaju podaci o doivljaju pojedinaca. (RETROSPEKCIJA INTROSPEKCIJA) Moe se koristi: 1. u samostalnom ispunjavanja upitnika 2. eksperimentalnim uvjetima (eksperimentalne introspekcija W.Wundt, 1879)

Posebno uvjebani subjekti bi bili podvrgnuti pojedinim podraajima a onda bi oni referirali o doivljaju KVALITETE, INTENZITETU, TRAJANJU I UVSTVENOM TONU. PROBLEM (NEDOSTATAK): A) samoopaanje (perceptivna usmjerenost) moe izmijeniti doivljaj B) neki se doivljaji ne mogu doivljavati i opisivati (npr. strah) C) subjektivni doivljaj jedne osobe nema konstantnost (G.W.Allport 3000 izraza i naziva za opis uvstava)

2. METODA OBJEKTIVNOG OPAANJA

Za razliku od METODE PROSTOG ILI PRIGODNOG PROMATRANJA (najstarija metoda razvojne psihologije) ZNANSTVENO UTEMELJENO OPAANJA (socijalna psihologija) mora se zasnivati na unaprijed definiranom PLANU opaanja koji sadri: a) definiciju predmeta opaanja b) nain biljeenja dobivenih podataka. skale za ocjenjivanje skale sudova registracijske liste ili tabele (formulari za biljeenje) PROBLEM (NEDOSTATAK): nepripremljenost ispitivaa i njegov utjecaj na fenomen ispitivanja (kod djece je veoma znaajna). PROBLEM OBJEKTIVNOSTI instruiranje promatraa (vie promatraa ispituje se njihovo slaganja u opaaju) postoje laboratorijska promatranja novoro enadi i dojenadi (FILMSKE KAMERE). kod odrasle djece znaajan je utjecaj promatraa na ponaanje djece. (SCREEN). istraiva moe biti vidljiv ali je onda mora biti veoma instruiran da ne utjee bitno na djetetovo ponaanje.

3. METODA TESTOVA
DEFINICIJA (Bujas) "Standardizirani postupak s pomou kojeg se izaziva odre ena aktivnost, a onda se ta aktivnost mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji" TESTOVI INTELIGENCIJE A.BINET i T. SIMON - testovi inteligencije (1905/ 1908. i 1911. dvije revizije). QI = MD (mentalna dobi) / KD (kronoloka dob) Mjerne karakteristike testova: VALJANOST, POUZDANOST, OBJEKTIVNOST I OSJETLJIVOST. VALJANOST= karakteristika instrumenta da mjeri osobinu upravo onu koju se eli ispitati a ne neto drugo. POUZDANOST= karakteristika je instrumenta da e se ponovnim ispitivanje dobiti isti / slini rezultati (retestiranje). OBJEKTIVNOST= svi ispitivai istim instrumentom na istoj populaciji dobiti isti rezultat. OSJETLJIVOST= sposobnost da se ispitanici pomou njega mogu dobro me usobno diskriminirati. VRSTETESTOVA: testovi sposobnosti (mentalne, motorike, senzorne) testovi linosti (upitnici i projektivne tehnike): (1)analitiki i (2) sintetiki testovi znanja

4) METODA IDENTINIH BLIZANACA I IDENTINE OKOLINE

Ove METODA koristi se u istraivanju utjecaja naslje a i sredina na psihiki razvoj. METODA IDENTINIH jednojajanih blizanaca. BLIZANACA A. R. Lurija 700 parova registriranih

Istraivanja se odnosi na razvoj pojedinih sposobnosti (motorike, emocionalni i intelektualni razvoj. METODA INDENTINE OKOLINE ispituju individualne razlike izme u pripadnika razliitih vrsta u istim vanjskim uvjetima. (Kellog usporedba razvoja djeteta i mladuneta impanze) Oekuje se da se razlike izme u djece postignute u istim obiteljskim sredinama mogu pripisati razlikama u "njihovim nasljednim svojstvima".

5) LONGITUDINALNE I TRANSVERZALNE METODE

(I) LONGITUDINALNI PRISTUP Princip se zasniva na praenju istih subjekata kroz dui vremenski period. U ovom pristupu mogu se koristiti dnevnici o pojedinoj individui (biografske metode - prikaz sluaja) longitudinalno istraivanja se moe koristiti metodama: - samoopaanja (introspekcije/retrospekcija) - objektivnog opaanja - eksperimenta - testa. (II) TRANSVERZALNI PRISTUP Pristup presjeka ili transverzalni pristup koristi se u istraivanju zadanih psihikih pojava na ispitanicima razliite dobi. Na taj nain utvr uju se trendovi razvoja (prim. ispitivanje rjenika djece razliite dobi / reprezentativni uzorak za svaku dob pri izraunavanju srednje vrijednosti i odstupanja)

FILOGENEZA I ONTOGENEZA PSIHIKOG IVOTA

Filogeneza predstavlja razvoj ljudske vrste koji se odvija postepenim prilago avanjem, usavravanjem i specijalizacijom dijelova ljudskog organizma. Znaajan je Darwinov pojam ADAPTACIJE (PRILAGODBE). Preivljavaju samo najbolje prilago ene (princip PRIRODNOG ODABIRA). Ljudski oblik ponaanja je najvii oblik prilagodbe. Druga iva bia (nie vrste) imaju tako er uro ene za njih specifine oblike ponaanja. Ontogenza predstavlja razvoj ljudske jedinke. Ontogenetski razvoj se odvija po zacrtanom biolokom planu koji dovodi do promjena u ponaanju pojedinca (princip SAZRIJEVANJE ili MATURACIJA). U odnosu na SARIJEVANJA =) SOCIJALIZACIJA predstavlja prenoenje socijalnog iskustva SOCIJALIZACIJA u irem smislu predstavlja nenamjeran proces, dok u uem smislu je namjerno podrutvljenje djeteta na taj nain da on stjee oblike ponaanja, stavove i vrijednosne sudove prihvaene u njegovoj neposrednoj sredini.

POJAM ZRELOSTI
A) zrelost kao najsavreniji oblik ponaanja - kretanje k jednom "najzrelijem" obliku ponaanja ("punu zrelost") Piaget u odnosu na razvoj intelektualnih funkcija (formiranje apstraktnog miljena) Freud razvoj genitalne strukture linosti. B) pojam relativne zrelosti - Svaki dio razvojne dobi ima svoju zrelost (predkolska zrelost, kolska zrelost..). C) zrelost kao bioloka spremnost Ukazuje se na bioloku spremnost organizma za neki novi oblik ponaanja (sazrijevanje tkiva i organa). D) zrelost kao pripremljenost - Zrelost za kolu: tjelesnu razvijenost, psihiku razvijenost (motorike i perceptivne sposobnosti u itanju i pisanju, intelektualna razvijenost MD), posjedovanja karakteristika i vjetina (govor, pojmovi, rjenik) E) zrelost kao status odraslog - Pojam zrelosti kao ideal koji sadri vie komponenti. Obuhvaa fiziku zrelost, intelektualna zrelost, zrelost interesa, socijalna zrelost i moralna zrelost.

RAZVOJ
Razliiti aspekti razvoja odre eni su injenicom RAZLIITOG TEMPA RAZVOJA POJEDINIH SPOSOBNOSTI. utoliko u prouavanju razvoja individue prouavamo: fiziki razvoj, psihomotorni razvoj, kognitivni razvoj, emocionalni razvoj i socijalni razvoj. 1) FIZIKI RAZVOJ = definiran razvojem tkiva i organa koji omoguavaju normalno funkcioniranje. 2) PSIHOMOTORNI RAZVOJ = zapoinje na osnovi uro enih refleksa (KALJANJE, POVRAANJE, OKRETANJE GLAVE, SISANJE, GUTANJE) 3) KOGNITIVNI RAZVOJ = sposobnost SPOZNAJE VANJSKOG SVIJETA, UOAVANJA VEZA I ODNOSA ME U STVARIMA I POJAVAMA TE MOGUNOST RJEAVANJA PROBLEMA I PRILAGO AVANJA NA NOVE I PROMJENE SITUACIJE. 4) EMOCIONALNI RAZVOJ = Rezultat biolokih karakteristika (uzbudljivost, reaktivnost i temperament) i socijalnog uenja (imitacija, identifikacija) 5) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA = 3 g. zapoinje proces socijalizacije (nakon procesa separacije-individuacije)

BIOPSIHOSOCIJALNI MODLE
(Nelson: Growth and Development) BILOKI RAZVOJ Bioloki razvoj ukljuuje: (1) genetika svojstva (2) intrauterinu izloenost ploda TERATOGENIM faktorima /alkohol, virusne infekcije/, (3) postpartalne bolesti /meningitis, kronine bolesti/, (4) izloenost opasnim supstancijama i (5) maturaciji. Ne ukljuuje samo fiziki rast (kvantitativne promjene tijela ve i njegove kvalitativne promjene u strukturi i funkciji s naglaskom na procesu prilagodbe) nego i psihomotorni razvoj. Fizike promjene manifestiraju se kroz razvoj motorike i sposobnosti odnosa s vanjskim svijetom (hodanje, kontrola sfinktera, itd). PSIHOLOKI RAZVOJ Psiholoki razvoj ukljuuje: kognitivni (razvoj govora) i emocionalni razvoj koji se integriraju u razvoj osobnosti. E. Erikson basic thrust / J. Bowlby secure base (primarno iskustvo)

S. FREUD razdoblja: INFANCY (0-1) NOVORO ENE oralna f.

E. ERIKSON basic trust

J. PIAGET senzomotorna f.

TODDLERHOOD (2-3) / analna f. RANO DJETINSTVO PRESCHOOL (3-6) / falusna f. PREDKOLSKO RAZDOBLJE SCHOOL AGE (6-12) / KOLSKO RAZDOBLJE f. latencije

autonomy shame/doubt initiative gilt industry inferiority

senzomotorna f.

preoperativna f.

f. konretnih op.

ADOLESCENCE(12-20)/ genitalna f. identity identity diffusion

f. formalnih op.

SOCIJALNI RAZVOJ Socijalni razvoj zapoinje unutar OBITELJI nakon izgradnje osnovnog identiteta (nakon uspjenog razvoja kroz razdoblje separacije individuacije (M. Mahler).

RAZVOJNA RAZDOBLJA
PRENATALNO RAZDOBLJE do ro enja (oko 266 dana) NOVORO ENE dva tjedna nakon ro enja DOJENE 1 g. RANO DJETINJSTVO 1 - 3 g. PREDKOLSKA DOB 3 - 6 g. KOLSKA DJEJA DOB 7 - 12/3 g. PUBERTET 12 - 15 g. MLADENATVO ili ADOLESCENCIJA 15 - 18/20 g. ZRELA DOB 20 - 50/60 g. PREDSTARAKA DOB 50/60 - 67 g. STAROST do kraja ivota S.Nikoli (1988) ukazuje na periodizaciju po Ducheu (1971): 1. primarno djetinjstvo 2. sekundarno djetinjstvo a) dob novoro eneta do 3 tjedna b) dob dojeneta do 15. mjeseci a) dob todlera (potrka) b) predkolsko razdoblje od 3 do 6 g. c) kolsko razdoblje od 6 do 12 g.

3. adolescencija od 12 do 22 g.

U odnosu na razvojne zadatke: 1. INDIVIDUACIJA bazini/osnovni identitet (dijadni odnos) 2. DIFERENCIJACIJA spolni identitet (trijadni odnos / triangulacija) 3. SOCIJALIZACIJA sublimacija (socijalna sredina izvan obitelji - kola) 4. INTEGRACIJA rekapitulacija ranijih iskustava 0- 3 g

3- 6 g

6 - 12 g

12 - 22 g

FIZIOLOKE OSNOVE PSIHIKIH FENOMENA

U ORGANIIZMU razlikujemo: 1) RECEPTORE 2) EFEKTORE 3) NERVNI SUSTAV 1) RECEPTORI: - EKSTEROCEPTORI = na povrini tijela * daju informacije za formiranje doivljaja: vidnih, slunih, okusnih, dodirnih, boli, topline i hladnoe -PROPRIOCEPTORI = u miiima, tetivama i zglobovima te unutarnjem uhu * daju informacije o aktivnosti miia (KINSTETSKI OSJETI) -INTEROCEPTORI = u unutarnjim organizma * daju informacije o doga anju u organizmu (ORGANSKI ili CENESTETSKI OSJETI)

2) EFEKTORI - MIII

a) skeletni (poprenoprugasti) b) unutarnjih organa (glatki) c) srani (posebna vrsta poprenoprugastih) a) EGZOKRINE (znojnice, slinovnice..) b) ENDOKRINE (osmostski tlak) HIPOFIZA (PITUITARNA LIJEZDA) TIROIDNA (TITNA LIJEZDA) ADRENALANE (NADBUBRENE) LIJEZDE PANKREAS (GUTERAA) SPOLNE LIJEZDE (GONADE)

- LIJEZDE

3.) IVANI SUSTAV Aktivnost mozga: A 1) PODRALJIVOST (iritabilnost ili ekscitabilnost) 2) PROVODLJIVOST (prenoenje impulsa) 3) INTEGRACIJA 4) PAMENJA (RENTENCIJA) formiraju se ENGRAMI ili MENTALNE SLIKE.

Sadri: CNS (centralni nervni sustav) i VNS (vegetativni nervni sustav)

CNS: 1) CEREBRUM (VELIKI MOZAK) 2) CEREBELLUM (MALI MOZAK) 3) TRUNCUS CEREBRI (MODANO DEBLO) 4) MEDULLA SPINALIS (LE NA MODINA)

VNS odre uje aktivnost vanih ivot funkcija. Jezgre se nalaze u bazi mozgu i le noj modini koje u kontaktu s CNS posebno putem HIPOTALAMUSA. Utjee na rad unutarnjih organa.

SIMPATIKI i PARASIMPATIKI SUSTAV. SIMPATIKI SUSTAV = putem izluivanja ADRENALINA utjee na poveanje aktivnosti organizma (povisuje krvni tlak, rad srca, irenje zjenica). PARASIMPATIKI SUSTAV = putem ACETILKOLINA odre uje aktivnost kad je organizam u stanju mirovanja (usporava rad srca, sniava krvni tlak, poveava rad lijezda slinovnica).

IVANA STANICA (NEURON)

ivana stanica sastoji se od: 1. staninog tijela (1/100 do 1/10 mm) sa staninom jezgrom. 2. stanine membrane 3. kratkih staninih produetaka (DENDRITA)

4. duih staninih produetaka (AKSONI) koji mogu biti do 1 m. na kraju u TELEDENDRON s zavrnim voriima putem kojih su u kontaktu s drugim neuronom. (KOLATERALNI AKSON) ili KOLATERALE - omoguava kontakte s veim brojem drugih stanica. imaju MIJELINSKU OVOJNICU (MIJELINIZACIJA zavrava ovisno o dijelu ivanog sustava: * senzorni putovi 4-5 mj. * motorni putovi vezani uz voljnu motoriku 2. godine * asocijativna vlaka kasnije. 5. sinapse = mjesto prelaenja uzbu enja s jednog neurona na drugi. dva spoja a) s dendritom i b) tijelom drugog neurona. mogu biti: a) neuro-neuro sinapse b) neuro-miine sinapse osnovna ZADAA = prenoenje ivanog uzbu enja uzbu enje se prenosi samo u jednom smjeru. na sinapsama dolazi do kemijskih promjena (neurotransmiteri) ovisno o tvari koja se izlui u sinaptiku pukotinu sinapsa slui kao "FILTER ili SKRETNICA" impulsa. fenomeni: EKSCITACIJSKI ili INHIBICIJSKI POSTSINAPTIKI POTENCIJAL 1. EKSICITACIJSKA (EPSP) => poveava podraljivost susjedne stanice 2. INHIBICIJSKA (IPSP) => smanjuje podraljivost

PRIJENOS IVANOG IMPULSA

Prijenos impulsa je putem ktz. "IONSKE CRPKE" 1. POTENCIJAL MIROVANJA iznosi -70 mV na povrini kationi Na+ i anioni CL--------------- -----------------------------unutranjost kationi K+ i anioni bjelanevina U stanju mirovanja membrana je slabo propusna za Na+ i izbacuje ih iz staninog prostora. K+ ioni lako prolaze u stanicu i tamo se grupiraju.

2. AKCIJSKI POTENCIJAL 30 mV Nakon podraaja (termiki, kemijski, fiziki ili elektriki) mijenja se propusnost membrane kationi (Na+) iz izvanstaninog prostora prodiru u stanicu i dolazi do DEPOLARIZACIJE. Nakon DEPOLARIZACIJE slijedi REPOLARIZACIJA (izbacuju se Na+ iz stanice putem tkzv. "ionske crpke"). U tom periodu vlakno je nepodraljivo PERIOD APSOLUTNE REFRAKTERNOSTI. * BRZINA PROVODLJIVOSTI IMPULSA ovisi o debljini vlakna (1m/s do 100 m/s). * Mijelinizirana vlakna brze prenose impuls uz manju potronju (skokovito prenoenje impulsa) EEG (elektro encefalografija) = ispitivanje elektrine aktivnosti mozga (valov alfa, beta, gama i teta)

RAZVOJ IVANOG SUSTAVA

Najnie vrste (npr. ameba) nemaju ivani sustav to znai da se efektori izravno pokreu na vanjski podraaj. Prvi ivani sustav je ivano vlakno izme u receptora i efektora.

1) DIFUZNI IVANI SUSTAV - nalazimo kod meduza ivane stanice su svugdje po cijelom tijelu. 2) GANGLIJSKI IVANI SUSTVA nalazimo kod kinih glista (kolutiavci) stvaraju se nakupine stanica koje stvaraju ganglije ili ivane vorove 3) CNS kod kraljenjaka. stari mozak (regulacija osnovnih funkcija za samoodranjem i emocionalno funkcioniranje) mladi mozak koji omoguava pamenje, miljenje, planiranje, kontrola aktivnosti, pamenje. KORTIKALNI i SUBKORTIKALNI dio mozga

4 renja: frontalni (eoni), parietalni (tjemeni), temporalni (sljepooni) i okcipitalni (zatiljni)

** specijalizacija aktivnosti SENZORNE ZONE (okcip.zona prim vizuel. podruje, temp.zona prim audit. podruje) MOTORNE ZONE (prefrontalni girus/ temporlana reg. - govor) ASOCIJATIVNE ZONE (omoguavaju sloene aktivnosti)