STANJE PLAVE EKONOMIJE

U HRVATSKOJ
Ivica Trumbić
 Uvodno pitanje: Koja je razlika između
„pomorske ekonomije” i „plave ekonomije”?

► Pomorska ekonomija je skup ekonomskih aktivnosti koje

se izravno ili neizravno odvijaju u morskom prostoru,
koriste morske resurse, a usluge i proizvodi koje su rezultat
tih aktivnosti koriste se za aktivnosti u i na moru

► Koja je, dakle, razlika između pomorske ekonomije i plave

ekonomije?
 The Ocean Economy in 2030
Contents

Chapter 1. An overview of the ocean economy: Assessments and recommendations

Part I. Global trends and macro-factors influencing the ocean economy

Chapter 2. Global trends and uncertainties to 2030/2060
The Ocean Economy in 2030
Chapter 3. Expected changes to the ocean environment: Impacts on the ocean economy

Part II. Critical factors influencing the emerging ocean-based industries

Chapter 4. Science, technology and innovation in tomorrow’s ocean economy
Chapter 5. International maritime regulation and emerging ocean-based industries
Chapter 6. Measuring the global economic contribution of ocean-based industries

Part III. Perspectives on and projections of the future of the ocean economy
Chapter 7. Growth prospects, challenges and uncertainties for selected ocean industries
Chapter 8. Ocean industries to 2030
Chapter 9. Towards integrated ocean management

The Ocean Economy in 2030

Consult this publication on line at http://dx.doi.org/10.1787/9789264251724-en.
This work is published on the OECD iLibrary, which gathers all OECD books, periodicals and statistical databases.
Visit www.oecd-ilibrary.org for more information.

GOVERNINGCOASTAL RESOURCES ISBN 978-92-64-25171-7

92 2016 02 1

IMPLICATIONS FOR A SUSTAINABLE BLUE ECONOMY

BLUE
ECONOMY
BLUEECONOMY
FOR BUSINESSIN
Pap er 19 EAST ASIA
January 2020
TOWARDSAN
INTEGRATED UNDERSTANDING
Towards a OF BLUEECONOMY
Sustainable Blue Economy Bl u e eco n o m y
in the Mediterranean region i n t h e M ed i t er r an ean :
2021 Edition Case st udies, lessons
and perspect ives
Dr af t
 Definicije plave ekonomije
► Svjetska banka: održivo korištenje morskih resursa za postizanje gospodarskog rasta,
povećanje dobrobiti stanovništva i stvaranje novih radnih mjesta uz istovremeno
očuvanja zdravlja morskog ekosustava

► Europska komisija: sve ekonomske aktivnosti vezane uz oceane, mora i obale koje se
odnose na veliki broj međusobno povezanih već afirmiranih ili sektora u nastajanju

► Ujedinjeni narodi: ekonomija koja sadrži niz ekonomskih sektora i odgovarajućih

politika koji uzeti zajedno osiguravaju održivo korištenje morskih resursa

► The Economist: održiva ekonomija mora je ona koja omogućava ekonomskim

aktivnostima da budu u ravnoteži s dugoročnom sposobnošću morskih ekosustava da
podržavaju te aktivnosti a da oni pritom ostaju zdravi i elastični
Postoji li strateški okvir za plavu ekonomiju u
Hrvatskoj?
► Obalni i morski resursi predstavljaju osnovu za oko 10% nacionalne zaposlenosti i BDV
(bruto dodana vrijednost)
► Međunarodne inicijative: EU, UNEP/MAP, EUSAIR
► Nacionalni strateški okvir:
• Nacionalna razvojna strategija (Razvojni smjer 3, nema spomena plave ekonomije)
• Nacionalni plan obnove i otpornosti
• Nacionalna strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem
• Strategija prostornog razvoja
• Nacionalna strategija prilagodbe klimatskim promjenama
• Integralna pomorska strategija (istekla u 2020,)
• Strategija razvoja turizma (istekla u 2020.); Strategija održivog razvoja turizma (u izradi)

► Ne postoji specifična strategija i/ili politika razvoja plave ekonomije

Evolucija plave ekonomije: zaposlenost
 Evolucija plave ekonomije: BDV

BDV “plave ekonomije” kao % nacionalne BDV

12

10 GVA 2009 (million Euros) GVA 2018 (million Euros)

Living resources Non-living resources Ocean energy Living resources Non-living resources Ocean energy
Port activities Shipbuilding and repair Maritime transport Port activities Shipbuilding and repair Maritime transport
2
Coastal tourism Coastal tourism

0
2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Trendovi plave ekonomije u Hrvatskoj 2009.-2018.
16

14

12

10

0
2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

GVA Employment
 Da li je turizam u Hrvatsko “plav” i održiv?
► U 2016., 20% BDP i
35% izvoznih
prihoda
► Travel and Trade
Competitiveness
Index: Hrvatska je
rangirana kao 32.
prema učinku
 Obalni prostorni razvoj u Splitsko-dalmatinskoj
županiji

Izvor: Plan upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Splitsko-

dalmatinske županije (Obalni plan SDŽ)
Prijetnje plavoj ekonomiji

► Učinci klimatskih promjena

► Zagađenje mora
► Morski otpad
► Pretjerana urbanizacija obale
► Negativni učinci na morski ekosustav
► Pretjerana eksploatacija morskih resursa
 Neki zaključci o stanju plave ekonomije u
Hrvatskoj

► Hrvatska obiluje morskim i obalnim resursima koji su bili osnova za

dosadašnji razvoj obalnih i pomorskih ekonomskih sektora
► Pitanje je koliko je takva ekonomija održiva i da li se može nazvati
„plavom”
► Strateški okvir postoji no potrebno ga je bolje usmjeriti kako bi se
plava ekonomija učinila „vidljivom”
► Kapaciteti za korištenje odgovarajućih instrumenata postoje no treba
im daljnje jačanje
► Treba ojačati svijest da je plava ekonomija prilika za bolji i održiviji
razvoj
 ”Business-as-usual” scenarij

► BDV i zaposlenost rastu po istoj putanji kao i do sada

► Niska razina ekonomskog rasta, pogotovo ako se nastavi temeljiti na rastu
turizma u sadašnjim okvirima, osjetljivom na vanjske šokove (COVID-19)
► Nema značajnije promjene ekonomske politike
► Nema značajnijeg tehnološkog i ekološkog razvoja
► Nastavak pretjerane eksploatacije najvažnijih obalnih i morskih resursa koji
ugrožavaju održivi razvoj turizma na dugi rok
► Ozbiljni negativni socioekonomski učinci kao posljedica pada broja stanovnika
i nastavka koncentracije u većim obalnim naseljima, skupa s nastavkom
depopulacije otoka
► Negativni učinci brže od očekivanih klimatskih promjena uz izostanak
odgovarajućih mjera prilagodbe
► Niske stope tehnoloških inovacija
 Scenarij „Plave ekonomije”
► Visoki ekonomski rast
► Smanjenje degradacije okoliša
► Razvoj resursno učinkovitih tehnologija
► Digitalna ekonomija
► Strateški razvojni okvir fokusiran na plavu ekonomiju uz
odgovarajuće razvojne stimulanse
► Ravnomjeran obalni prostorni razvoj
► Racionalno korištenje obalnih i morskih resursa koji osigurava
dugoročni razvoj plave ekonomije
► Održivi turizam
► Proizvodnja organske hrane iz mora
► Biotehnologija
► Pojačano korištenje upravljačkih instrumenata: prostorno
planiranje mora, integralno upravljanje obalnim područjem,
procjena ranjivosti, itd.
 Prostorno planiranje mora kao instrument
razvoja plave ekonomije

• Omogućava višestruko korištenje morskog prostora te omogućava

identifikaciju područja za nove oblike korištenja morskog prostora
• Ekosustavni pristup omogućava razvojnu održivost te pravičan pristup
korištenju morskih resursa
• Jača povjerenje investitora uvođenjem transparentnosti i bolje predvidljivosti
učinaka poslovnih odluka
• Katalizator investicija u inovacije i razvoj plavih tehnologija
• Prekogranično prostorno planiranje mora stimulira suradnju među državama i
regijama
 Prostorno planiranje mora u Hrvatskoj

• Nacionalni plan epikontinentalnog pojasa

• Županijski planovi upravljanja obalnim područjem: Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-
neretvanska
Hvala!