Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • PiG TRINOM

    Uploaded by

    x
    16 views63 pages

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    16 views63 pages

    PiG TRINOM

    Uploaded by

    x

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 63
    TRIN SH 1 ton tence ©Trinom 6.0.0, Zeljko Mile, prof Katarina ZubeG diph.poltolog otvjak 2012. godine Niledan dio ove skripte ne smije se preslikavati iti umnozavati nia bilo koji naéin, bez pismenog dopustenia nakladnika. a internu upotreb _ POLITIKA I GOSPODARSTVO my . POJAM POLITIKE i Porijeklo rijegi * politika 7gréke vijeci pois - grad-dr2ava, polethos- drzavni, joi; poitea = drtave, polit retim = Osnivaci jilocojyje politike - Platon / Secimo pismo - smrt Sokrata /, Avisiotel - zamisljaju poliliku kao havljen; drdevnickim poston - rad u neko} zajednici 2a njeno dobro - najbolja vladavina - ARISTOKRACIA, loxa vladkving - PEMOKRAC Li, (ese statcptna TIRANUA - OLIGARHIA ~urimnsko dobu = POLITELA - znaéila je REPUBLIKA 7 Ciceron ~ srednji vijek - politika je ymijece yuxuuljania gradovima defavama - Firenca, Milano, Utemeljvelt novasjehote poliologie aM GRae ‘Polke je nagin upeyeljanja di zavom ~ Wladtar - eilf opravdava sredsivo ' Dunas poliveia 3 ievedunice se i-vlace ‘potisinpaliiespotisy PAiKOS, POY, GEN Danas se ietovanje duinosnika, aktivnest koji wjeéu na drustvena kretanja i mechunarodni poredak, ‘umagenie drustoenog gdnosa vkojem je covet gleden 1 chisnenom ofrcoue GORMELIMOUMIBD. pojecioe toa cio eed cratvenirotonnn ‘ Politika je stvar movata, karaktera t (judskog dostojanstya /A.G. Matos / . 5 9péa politika - lokalna, dréavna, medunarodna © posebnapolitika - socijaina, gospodarske, prosvjeina, kultura, zdravstvena ~ _Svaka od tih politika se oblikuje kao odnos VLASTI i onih kojima ta vlast VLADA Politologijaje znanost o politic Vlast je sustav / mehanizam / koji osigurava pokoravanje naredbama Svaka vast 2eli bi Seosigurava - legitimus - zakonit / dolaskom na WEASI £eitinnost - pretpostavija da vegina judi odobrava i sijedi odabranu viast. Vlasi koja je i 4Joj se gradani moraju pokoravati Politika je najveéa i najéasnija pustolovina 1 kojoj odlutyjuéa ulogu ima mudrost / Robest Kennedy! ~-- == - 5 aefonalng - temelj legitimnost na unaprijed odedenim normama ponaganja i zakonima © ——-———~ ~ YegghrA- postojejasna pravila, definian podugje struénosti, hijerarhijan vlosti,javnast mada Lincoln —— Lzadicionaina -temelj legitimnost na tradieij, ona je trajna i nepovrediva = ‘monarhije = odanost viadaru, rodaci dio vlasti, posingnost- direkino vladaru, a ne zakonima Engleska kraljica temelji legitimnost na vjerovanju u posebnost osobe O kati “Nora lag pte heats. Uy waka foned Ot mange tla ‘Scanned with CanScanner 2 REDE i NASTAVA: Ulea Rudere Bolkonga 3, Zagreb NSH non dan mrenrestanveannse — ‘TEL JFK: O1/ 6972 404, 654M: 098 1333 333 priznaju vodi karizmu, bezrezervno yjerovanje Mahatma Gandhi RRUEE Spotopoge vast oa tml kona i prvnog sien Rezultat izbora daje nekoj viasti legitimnost, a njeno postupanje po nekim zakonima i pravilima joj osigurava lezalnost ‘Viast koristi u svom djelovanju - autoritet i moé. Autoritet- razina posiovanja, éasti povezanih s nekinn drustvenim polozajem. Moé - moguénost pojedinca ili neke skupine da uljeée na druge kako bi dobio ili ostao na vlasti = pothvatili in politickog subjekta (pojedinca, skupine, puka, nacije, dr2ave, medunarodne zajednice) radi postizanja odredenog politi¢kog cilja Politika postaje neka vrstaljudskog djelovanja - temeljno znaéenje imaju{DEAUE Temeli se no: + slobodi = politigkoj kulturi - Guvanju i za8tti judskog dostojanstva Bolitiéko dietovanje - politicki govor, politidko pisanje, politiékom utakmricom / prosyjedi, kampanja / npr. Politiéko djelovanje u medunarodnoj zajednici je vodenje pregovora o pristupanju u EU. ‘Surha je oblikovati ponaganje lind i njthova stajalista / politika, socijalna,ideoloska / ‘Vaina je komunikacija govornika i sluSatelja/ Hitler Gilfie da govornik uvjeri svoje sluSatelje u svoje ideje, interese, namjere Tri vest! - ekskluzivni, totalitami, demokraiski Politigki govor moze biti - emotivan, ekspresivan, iterativan, ekstenzivan, koherentan . rabi se medv politiéarima, jezik je profesionalan, profesionalni Zargon, nije za “obiéne jude” - Vlado Gotovae : SAUNA comune i prema polititkoj zajednici / politiarima / ali i v zajedni To je jezik kojege stvorila viadajuéa politika grupa- Hitler E ISKIY jezik dijaloga, tlerancije, osjctjivost na razliita gledi8ta - prilwathjiv svima-Sokrat, Tntonacija i govorniéke sposobnost - Hitler - bogatsivo vokabulara i regenica. pojedinatna.odliks governika onav|janje van rijedt ili cegoniea, Sironje i provjera pribvaéanja poskinih poruka mie. prelazak na druge teme, dus . proslost, budlucnest, to takoder mods biti osobina govornika lisklndenast govornika da uspjeSno uskladuje odnos prema slusateljima. dobro poznaje sposabnosti sluSatelja kako bi kod njih izazvao odredeni wéinak skoro svaki napis w novinama je na neki natin|POUTTICKY svajanye politicke vlasti - cilj jelovanja politigara : -sukob razligitih politi¢kih miSljenja, borba politigkih stranaka za esvajanje vlastiiza zadrZavanje na vlasti Politika wiakmica je koiter borba pojedinca za neke vrijednosti -zato ima to ime koje je suproino.od U utakmici sudjeluju i razne grupacije ~ interesne grupacije -lobisti / ponekad ima i nedozvoljenih nagina cada utjecaja - ucjene, potplaéivanja, st! U Europi interesne grupe - djeluju preko masovnih kampanja - ukidanje pobaéaja, nuklearki, sh Kod nas - prosvjedi umirovljenika, prosvjetara, Zljeznigara, . U pozadini moze biti i nesto negativno - bovatstvo, moé, vlast, etnigko &iséenje, rat, |— previadavajuéi nagin razmidljanja i stil ponaSanja nckog narod Wt pk — + Participacitsko kultura —\judi su aktivni, vjeruju da mogu utjecati na potitiku, spremni su prosvjedovati, ;pokazuju visok stupanj politi¢ke kompetencije i polticke ucinkovitosti + Podoniska Iara ~ prin po7ornost polit ali pasivno, rijetko se organiziraj 2bog politiskog djelovanja, ‘Tdi sebe dovivijavaju kao poslusne podanike, a ne kao aktivne sudionike politike — + Parohijatng kultura —\judi nisu syjesni da su tlanovi neke polit. zajednice veé se poistoyjecuju s neposrednim Zavigajem, ne obra€aju pozornost politici,o njoj vrlo malo znaju, ne Zele sudjelovati u po Nona lg pote de wna. Uy wan fomed Uk ce mare thao ‘Scanned with CanScanner [TRINOM d.0.0, prperne ze drowns mata prijerme ete TRINSH ; i te naen ne TRING q (b2 e Pitanja / provjera znanja ——“ naling , Raranrorsea 1) Tritipa vos shoo hanging tendi 2) Tritipa govora: _ @hsiikciues » dobathtoous 3) Polititko diclovanje se temelji na: 4) Kojatri getka pojma oznacavaju pojam politike: poNis. Abscikes 5) Utemebjtel novovjekorne politike: _4GKE5~ Ho chiovelli 6) Govor u kojem se koristi profesionalni politigki jezik: ___ eve 7) Koji je cilj politickog govore: cova soias 8). Sto viast koristi u svom djelovanju: mod i 9) Teme legitinmnost na unaprijed odredenim norman ponaSanja i zakonima, poste jasna pravita,definirano podrutie fa vest, jamnost rada ~ koja je to vlast_coxtLounedaho- 10) Uskladenost govornika da uspjesno uskladuje odnos prema slusateljina, dobro poz nil iazvao odeedeni utinak - koji je to politidki gover _\edereaunui 11) LEGALITET je_gedusante wes ne semeiin schoo. 12) LEGITIMNOSTje_ceboame oa slack utes Moore — oswadauie naroiniowa ylastt = ai sun jer sposobnostislusatelja kako bi kod 15) Temelj legitimnost na vjerovanju u posebnost osobe, podanici priznaju vodi Karizma, bezrezervno vjerovanje Koja je to vlast__\ca Sasori 14) Ponavijanje vaznih rijeéi ili reéenica, sirenje i provjera prihvaéanja poslanih poruka - KOJI JE TO GOVOR? Wecadwni 15) UZ LIUDE STAVITE TIPOVE GOVORA KOJE SU ZASTUPALI | DRZAL: Sokrat_hemsserore _, Vindo Gotovac _@eNSanuch Hitler pobetiteor st 16) Kojije glavn ci horbe-wiakmice poltieara AoLQza\. / Ohaus _O 17) Navedi vise poiitkog yovora:_gerival, Fla Aoad, (ULTAISG 18) Sivjeeili POLITICKOG GOVORA akixovol + 19) Cime se kovist vast wsvom djelovanju__oartes o¢ 20) Politika koja je neka vista Gudskog delovanja kao aka se tej na go Walt 21) Stoje AUTORITET_Caywa Dwapsioaurg PveLoyas wei B 22) Teme egtimnost na tradi, ona je tana i neporkediva ~ monarhije odanostvladara, rodaci prendre UREDE HASTAVA: lca Rudra Dio en enor he TEL /EAK: OV 6672408, 65H: 095 1333 399 28) 2009.) Koja tri tipa vias razlikuje Max Weber prema izvoru legtimnost? A. autokratski, racionalni i uadicionalni B. totalitarni,racionalni i tadicionalni arizmatigni, racionalni i tradicional 29) (2000) U demokemskim pothihim sastavina akan poliehu st kool se ni dria tjeSenja gospodarski | polvekih pitanja, — eet 30) (2008) Postpane wast proma vazetim zakonin canéuje: A tetinier egies Catv 31) 2009.) Rijet politika poyjede od grtke pahis (ooktzedcos) 32) (2009) Sto je emotivn! poiticki govor? fell pes sie tot ese 33) (2000) Ne dem acincina view temeli SenlSSeage ae nase, 34) 2010) Poteckedjctovany yes 35) Gb10) Kak sna pela gover aioe wise heist 36) (Gbig) Keefe obifejeMetenine ie? alana oro rata lst cbt rodue! pone dar, Voda pedanicinadekaae sv my mae, 37) 2010.) Kad politicki kandidat rabi uge reéenice i poziva se na sporedne teme kako bi ndajio sugovarnika od osnovne Teme, kaze se darabi_ockeucouNt polititki govor. 38) (2010.) Kako se naziva tip vlasti koja svoju legitimnosttemelj a unaprijed odredenim normama ponaganja i zakonskim akiima? 10- Leahy. 39) (2010, Polieke kaspana je ablik polititkogadjlovanja. Navedte jos jedan od mogudih ablika paitiskaga detovana. moan oes e8, 40) (2010) Sto je cilj Wteresnih skupina v civilnome drut? COME GO VAST 41 (2008.1 2010.) Kako se naziva politic govorw kojem se poni¥liaja vatne vj il retance Kako bize provjeila Prihvatijivost poruke? A. emotivni govor —_B.ckstenzivni govor )iterativni govor 42) (2010.) Politicki govor move biti: emotivan, ekspresivan, iterativan, \wohier@ukOH i__Ustwpar 43) 2010.) Sta je politologija?_Sa\.or\ BNE. 44) (2010, Lexitimnost koje wlast se temeli na unapijed dredenim norman ponatanja, ——...... Lacionalno - legal 45) 2011) Kariama podrazumijeva viadanje i socijane osjetjivosti prihvatljiv svim Elanovima zajednice? C.totaitarn ‘zakonskim aktima i praceduranna? 47) (2011) Navedite oblik neizravnoga sudjelovanja vradana u dgnosenjy patititkih odluka u suvveme “ gots gahdan ered mel} sustava jas ereden 48) (2011) Civilno drustvo cine predsjednik, vlads iparlament, 1 nim demokracijama, NAROD, NACIJA, MANJINA, GRADANI, DRZAVLJANI RH ita le dn, ab ares ebdes sor Atari din Pojam narod se vezje uz 18, 19s stvaraje ea Na poset pojam NAROD - se vez wz nepoviaiten dost. danas soni nositeli swerentta WARODI-onjednie [udi ko live ne odredenom drtavnom err, Komoniceaja lot: ecker | njeguju baw tradiciju |Pati HARODA obuhvata dreden kite i polikes mshanizmom mbit kl semen akonima komunicira istim jezikom i njeguje iste obigaje isticanje kulture tradicije i etnieke vezanosti - tu se poistovjecuje s “None lakes pte da wipe. Uy nan ped 51 mange tha.» ‘Scanned with CanScanner aprit a {TRENOM 4.0.9, * papene 26 drtama stra prijenne ate TRIN Ot ° Shee (coon aeeceontennnecorss sw tin _ TEL./PAX: O1/ 672 204, GSN G99 1333 833 'NACUA® stabilna \udska zajednica kojn je stvorena kultura, samostaini gospoelnshi sustay Naija kao pojam se tenet ia: ZASEDNICA IZGRADENA NA VRUEDNOSNIM ELEMENTIMA KULTURE,, AUTONOMIIE GOSPODARSTVA KOIA NIE NUZNO VEZANA UZ ODREDENI TERITORI ILI POLITICKI+ USTROI : GRADANIN ~ subjekt — pripadnik polititkog naroda uz koji se veze SLOUODA KRETANIA, KORISTENTA POLITICKTH PRAVA NA PODRUCIU NA KOJEM ZIVI ia je rajednica koja se moze konstituirati na jednom podrugju kao politiéki suveren narod, Ona ‘ima prepoznatlj |. autonomni gospocarski Zivot Nucla u sebi ima nek mobilizinjuée vaiiednosne clemente * poimanje samostalnosti zajedinice 2 zahtjev za teritorijent x patriotizam A nacionalna legitimna volja za jedinstvor i nedjeljivoseu x idejn medunacionalnog razumijevanja i toleraneije NAROD i NACIJA se testo rabe kao SINONIMI. U2 njih danas vrlo éesto dolazid pojam NACIONALNA DRZAVA USTAN Bil 22 z 00, | iOVE: > =hy. knezevine 7 st ~ srednjovjeKovna samostaina hrv. dr#ava-9 st = Kraljevstvo Hrvata «10's odrZavanje hrvatskog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj dréavi - 1102 - 1527. = snmostalna i suverena odluka HRV sabora o izboru kralja iz Habsb. Monarhije - Ferdinand Habsb. ~ samostalna odluka o PRAGAMSTICKOJ SANKCIII - Karlo V1. - Marija Terezija odluka HRY sabora 1848 0 obnovi cjelovite Trojedne Kraljevine HRV pod banom - Jeladié - HRV- UG nagodba 1868 - uredenje odnosa izmedu KR DHS i KR UG - na temelju pravnih sradicija objju drZava ina temelju Pragmatitke sankeije iz 1712. edluka Hrv sabora 29.10.1918. 0 raskidu drZzavnih veza s A-U i pristupanju samostaine HRV w DIE SHS ~ olka Narorinog vita DR SHS o wjdinjvanj sa KR SHS - 1.12, 1918 3.10 1929, HRVASTRI SAMOR JU NIKADA NUE POLVRDIO - SANKCIONIRAO ~ osnuitak Banovine Hirvatske 1939 - OBNOVA HRVATSKE SAMOBITNOSTIUNUTAR KRUG” ~ uspostava diZavne suverenosti tijekom Il. SVIET. rata, izrazenoj nosuprot NDH, odluka ZAVNOHsa - 1943, Ustav RI 1947 i ustavi SRHIRV - 1963 - 1990°—~ Izovih osneva se vidi samobitnost i postojanost hry. naroda kroz povijest i njegovo naslojanje za ostvarenjem, nacionalne drdave i svih drZavotvornih elemenata: tertorija, kulture bastine, gospodarske neovisnosti :GITIMITETA MODERNE 1 NE DRZAV! * © Hevatske knezevine - 7-8 st - prvi dr2avni oblici © Srednjovjekovna samostalna dizava sa hijerarhijskim sustavom viasti @ Formirano kraljevsivo u 10 sti veze s Madarima i Habsburgoveima ® kaskid dezavno pravnog odnosas A-U 1918 6) Pravo da Hrvati i u asocijacijama imaju svoj ustav, vladu, oblike dréavne samostalnosti - dokaz postojanja hr hacionalnog korpusa u deZavnim granieama © Postojanje Sabora kao jedne viste dokaza povijesne demokratske radicje i suiveren narod, Sto znati da ima svoj teritorij 10 polit Pojain Proces stvaranja naciona ine drdave Hrvatskoj zaviéen je 1 sklopu suvremenog medunarodnog poretka /MANJINA ~ = brojéano manja skupina u vi8enacionaling} dréavi pravo na kulturnu autonoin je |. U potitotoskoj teri se pojavfvje w dysuukorn znateniy © kao viadajuéa skupina / ELITA / unutar jednog naroda © kao brojéano manja skupina u vigenacionalno} dezavi Wom joj je osigurano i pravo da osim politigkih prava ima ina Noa ake pte do aptly waka poet bce marjoram ‘Scanned with CanScanner Tel V TRINOM d 0.0, > pripreme 2a drtouu maturu i pryeree HPNE TRIN 6 LUREDI i NASTAVA® Ulice Rudera BoBkewés 3, Zogreb soe ere TEL/PAX: O1/ 6672 404, GSM: 096 1333 333 RjeSenje pitanja manjina pokazuje se stupanj spremnosti pojedine vigenac demokratski poredak MOGUCNOSTI RIESAVANJA PITANJA MANJINA ~ agimilacija; manjina gubi ili napusta svoje obiaje i prilivaéa modete ponas + prisilno mijesanje Kullurnih osobitosti manjine i vesine - proces kojim nnstaje novi kulturni predlazak - SSSR, SFRI = model lonca zataljenje (mehing pot) ulturni pluralizan - priznavanje istadobnoy postojanja jednake vrijednosti ta nalne drZave 2a ukljuéivanje u suvremeni i etnitkih skupina / Svicarska Svaka dreava odreduje samostalno da li é nekt etnigki skupinu smattati nacionalnom zajednicom ili manjinom 7 Neke zemlje uzimaju kriter ivfenja na jednom podeutju~ Ausinie, Madorska 1 vstrvnim promjonaima 39.81 1208 acne) hon ALIROHITONTETNA G)ONA UNI NMANINA = Srbi, csi, Slovaci, Talijani, Madari, Zidovi, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinei, Rusini i dr. | U Ustavu stoi da je “Pripadnicima svih nacionalnih manjinajaméi SLOBODA IZRAZAVANIA NACIONALNE PRIPADNOSTI, SLOBODNO SLUZENIE SVOJIM JEZIKOMT PISMOM | KULTURNA AUTONOMIJA, C1. 15 Ustava RH manjine su i normativno za8tiéene. “ Proglasenjem USTAVA 22.12.1990, primanje u Vijeée Europe 1996. , ustavne promjene 1997, 1986, 2000, 2001 - | sarc os es le orien Fak tr ng sesnreve:| anion tea neve cs PRIPADNIKA MANIINA koji u njoj ive. U zadnjim ustavaim promjenama 16.06.2010. u Preambulu Ustava uvritene su sve 22 nacionalne manjine (vidi Ustav RH), NARODNI SUVERENITET I DRZAVLJANIN REPUBLIKE HRVATSKE | ‘Naxodui suverenitet — pravo svakog naroda te pripadnike drugih naroda u RH na njihove samoodredenje Nacodu suerente - SINTAGAA hoa testo obuhvaén inhore,donotenje oka, sustv lst, suds Pravo na NARODNI SUVERE} Liev vet utemeljen prirodnim i povijesnim pravom | ree DRZAVLIANIN ~ pripadnik odredene dréavne zajednice TW POLITOLOGIY on ima dea smista PRIPADNOST DRZAVNOJ ZAJEDNICI ~ stjege se rodenjem ili dobivanjem de2avljansiva | ©) PRAVO Na SUDJELOVANJE U OBLIKOVA\ - drZavljanin je nositel) prava i w odredenoj dr2avnoj zajednici, SUBJEKCT javnog djelovanja — za razliku npr. od NINA — koji je SUBJEKT,privainog podrugja djelovanja * " URVATSKIUSTAY ~0 drzavijanstvu -Llev. drZavjanswo, njegovo stjecanje i prestanak odreduju se zakonom -DrZ. RH ne moze biti prognan iz RH niti mu se moze oduzeti dréavijanstyo, a ne moze biti izruten drugoj dr2avi, sim Kad se mora TzvFSiti oduka 0 trenju ii predaji donesena-u skladu s medunarodnim ugovorom ilipravnom stegevinom Europske ual, aus oso, privaina sfera. ———> GRADANIN —Se€{O— Ctonow. sts % ] areavijansivo ‘| jovna stem ———> ores : N police pve ee, Pitanja / provjera znanja | BAG ; 1 Veins te mobiles aaa od nase comeaie otf eirustvenns \ TA ontiaistul, GoUtiey ah lehto Rigas piace, = 2) Kada je donesen hrvatski Ustay ~~ Zee \o& ~ 3) Kada su donesene sve usiavne promjene "41000, 1604 DoLo ] 4) Kako se sve u politologiji pojavijuje manjina kao pajam: to , sae. maustina “Nona es pa de wail Up wai fomed Cit da ment ila» ‘Scanned with CanScanner TRINH ee - 5) Sto w hivatskom Ustavu dokazuje samobitnost i postojanost hiv. Naroda__in vont 6) Nabroji tzvori8ne osnove Ustava ob a3) taty Nuke a wh, hae BONS Hols row ¥ ms 1) Ake pus NAROD ona je NACUA Bs 8) Kada potinjemo gnvoritio pajma NACUA 5) ‘Tke odreduje da ti ée se nek (@__s. kupina pripadiikarnekog narod i2van podtugja matigne drave smatrati ctnigkom i nacionalnom zajednieon ili maison: O32. 26 pele. 10) Sto sve u zadnje vrijeme imaju manjine kao osnovna prava £2 _ourorauiie, iaignule Wecoiadna, dadweo yon ohne, Waroveuie us 11) Kea se ustanovjujeBojam AUTOHTONTH NALIONA IFT MANIINA Fs 9 iru Vis ARMY AOR. Slo Sey Wouoe | y Vadkaus Mabar , WweAd Veraiind Bazmact, Conover TA) Koji hrvatski Ustvi regi noriadtnu zaidty manjine: 45" S = 13) Sto pokazuje stupanj clemokratskox ustroja odrecene dréave, a odi0si Se na manjine. . deake WoLOvONa vac. yaradioe’s | Noh roe Gubkow outa 14) Kad je Hrvatska primijena u Vijete Europe i gdje je njend sedite_.aag. SOS oved 15) Koja su dva smisla dr2avljansiva u POLITOLOGHT piKEo Youa _{ _vGgodeost Disoynay aoledeid = 16) (2009,) Sto je osnovno obiljezje politike kulturnoga pluralizmid? Adecouciia yoalce\tort 17) (2009) Status dr2avijanind pojedincu omoguéuje polozay- Muses te osiemes E B)suvjekta javne sere B.subjekta privetne sfere _C. ekonomskoga subjekta 18) (2010.) Nabrojite tri nagina rjefavanja pitanja nacionalnih manjina. qeiviloeito, © 19) 010) Kata puaizanozauye prima tuoi xobtearaithein supine 1) N ES nines cp etchestir ts demeanor A. proces u kojem veéinska kultura preuzima obiaje manjinske kulture Ose us kojem nacionalna manjina prihvaéa wadieijske vrjednasti i macionaine vedh ocuvanje posebnosti i kulture nacionalne manjine 21) 2010.) Kako se naziva pripadnik odredene dr2ayne zajednice u kojojdjeluje kno potiichi subjelt? dics 22) (2010.) Sto je nacija? Tal. Susereut Wared 23) (2010.) Objasnite pojamm nacionaline manne, mawicere aeiedica UW yasenac 24) (2010.) Objasnite znagenje sintagme nacionalni suverenitet, 2O3O 60 eres ony 25) (2011) Navedite jedan od triju oblika obrazovanja za nacion sustay. Pease ne Adovouje na vou orere ne manjine koji prim oe TIPOVI POLITICKIH POREDAKA eae aajedniée’Ko)etima LEGITIMNOST i uredenodnos izmedu ast - Suvremena podjela politigkih sustava: POLITICKLSUSTAV. DEMOKRATSKI NEDEMOKRATSKI (DIKTATURA) AUTORITARNI TOTALITARNI Kompetitivni izbori semikompetitivni izbori . nekompetitivni izbori ~ “Alona lk pot da apd. Up oan fond 0d any elan ‘Scanned with CanScanner v TRINOM 4.0.0, <> pripreme za deFavms mate | prijemne ee TRIN. i. UREDI | NASTAVA® Ulice Ruder Boskoviée 3 ae ene eee TEL,/FAX: O1/ 6672 404, GSM: 096 1333 TIPOV! POLITICKIH POREDAKA Osnovni tipovign : DEMOKRACHA, ARISTOKRACHA, TIRANIIA, OLIGARHIIA / vige tra DIKTATURA, TOTALITARIZAM zajedno /, DEMOKRACIJA - teineli se na plusalizmu do koje se dotazi vi RODIOBOM VEAST! {2 vremena grckih POLISA - demokracija je cjelokupno sudjelovanje NARODA u upravljanju drZavom / BEZ. ROBOVA, ZENA, STRANACA Danas to je vezano tre pojmove YLADAVINA NARODA. PO NARODU Abram Lincoln definirao je denkracju uo -vadavinittarode-oo oda za narod (rule by the people, from the ‘people, end for the people.)~ gr®. denos = narod, kratein = ylalat Demokratski sustav se temelji na ENZUSU - SUGLASIU politickih subjekata o vaznim pitanjima Postaji i pojam MEHANIZAM LEGITIMNE PRISILE kako bi se oryanizivao Zivot zajednice DEMOKRACIIA foliom prada; To je YLADAVINA NARODA.- nerosteona POSREDNA (Grek) (edt) sistav usta) sustayy paranent bia sarod bin predijesta nerd bi peta Fretsednka vidual) ———ajevpamerte ba vad (SAD) i (Rane) NEPOSREDNA DEMOKRACIIA -svaki gradanin ima pravo sudjelovati w odlugivanju o stvarima koje ga se tig Mogusa je samo u matoj | homogenoj drZavi u kojoj se svi mogu okupiti na jednom mjestu da raspravljaju i odluéuju. BOSREDNA (PREDSTAVNICKA) DEMOKRACHS - odluke ne donose svi élanovi neke zajednice nego predstavnici izabrani za tu svrhu (zastupnici, posianici u kongresu, parlamentu, skup3tini, sabort ...). antajke demokracije kao diustvene pojave: donositelji odluka biraju se na formalizirani nagin (izborima) vinst je pod neprestanim pritiskom (strana i interesnih skupina) vlast je w dobroj mjeri ovisna o narodnom pristanku. koji se osivaruje sa periodignim izborima vlost se obnaga unutar institucionalnih ogranigenja (ustav. vladavina prava) + vlast je podijeljena na zakonodavnu, i2vrsnu i sudbenw ARISTOKRACIIA - arisios - kraveo - yvladavina najbolith ‘Ovdje vladavina, iti - manjini TRADICIONALNOST i STATICNOST ‘Temeljna vrijednost ovog poretka se smatra u politolosifi TIRANIJA - gréki pojam koji 2naéi - sewypvlost esto se VEzE uz nedostatak legitimnost i legalnosti jer na vlast dolazi vladar koji nije izabran niti mu je priznato nasljedno pravo DIKATATURA - lat. rijet dictatura - ylgdavina jedne ili vike sobs koje imaju MONOPOL VLASTI - nema diobe “Vlas ~ dofazrse To nelegaino ne vlost/ PRZAVNTODAR 7 U viadanju veliku wlogu igraju vojska, policija, sudsivo, administracija b+ TOTALITARIZAM diZava ima kontrolu nad svinn dijelnsinaa politike, ckonomife i Zivot - jpdna parti / [aSizam, ‘hacizam, Romanzam?™ ‘Telinika viadanja je PRISILA, STRAH, TEROR, KONTROLA, CENZURA ish tw kojem viast ima malo opéenarodne podrske. Vlast obnata jedna abitel, a strankp / ne nastoje nadzirati sve vidove drustvenop,Zivota / KarakteristiGan za €, azijske i latinoameritke drZave, Primjer autoritarnog rezima je Spanjolska pod viadavinom Francisca Franca (1939.-1975,) UNOVOVJEKOVNO) POLITICKOJ TEORII U POLITICKE PORETKE SE UKLIUCUIUT REPUBLIKA i MONARHIIA REPUBLIKA -naziv dolazi iz Rima - res publica - opée dobro, stvar s kojom se ne mote trgovai “Ako gledamo nh odnos ZVRENE i ZAKONODAVNE vias -imamo: Nema lake pote da wapjtha, Uy nade pomed 6 mane Hike.» ‘Scanned with CanScanner yy TRINOM 4.0 0, © prisrome za seers moro prajenme pe TRIN 5 Sea ebaatalaciensere sev. inem. he "TEL PAR: OU 6672 406, GSU: 095 1383 339 @ PREDSIEDNICKU REPUBLIKU - izvisna vlast je neovisna 0 zakonodavno) OF ARLAMENTARNA REPUBLIKA - izvrina vlast oigovara parlamente U Republic: viada vie SUBIEK ATA POLITIKE, sboy deun cavlibuieme @o RATSKU - nositelj suverenitela ie NAROD © AMUSLOKRATSKU = dio wabranih je wooileh PREDSJEDNICKL - vast je podijeena izmeda predsjednika i parlamenta PARLAMENTARNA - vlast dota’ od patlamenta MONARHIJA - ovo je eblik vladavine pojedinea ~ monatha Ako wzmemo najpoznatije filozofe politike koji su opisivali viadare - Platon, Aristotel, Machiavelli, Rousseau, Locke, Montesquieu, mozemo razlikovati nekoliko vista va DD viadar nositl svi triju vlast- APSOLUTNA VLAST @Dvladar ogranigen zakoniina paslamenta - USTAVNA VLAST bE poclamentercrres Prana teritorijalnom ustrojsivu vlasti drZave mogu biti UNFTARNE | FEDERALNE (SAVEZNE), INITARNA DRZAVA znadi jedinstvonu, nepodijeljenu: viast (suverenitet) na Eitavom teritoriju. U tim drzavama \postgj teritorjalna podjela visti (departmant u Francusko), provineije w Half ii okruzi w Svedskej) ali svi ti vidovi Vlast imaju samo ac _znataj bez vlastite zakonodavne delatnost FEDERATIVNA D! tav jena je od jedinica koje imaju znaéajan stupanj samostaln: Bhows suverenitetje podieljen Republika Njemacka i Svicarska. ‘Teoretski postoji jo’ jedan tip uredenja: KONFEDERACIJA, odnosno zajednica labavo povezanih nezavisnih dréava, one su nestabilne i kratkoteajne oe -Svicarska se sluzbeno naziva konfederaetjom, mada jew biti federacija! ‘ Pitanja / provjera znanja 1) Nabroji TIPOVE POLIT. POREDAKA demoeacii@ Pek o Kaaueavrowes 2) Zasvaki pronadi primjer u povijesti pei we 3) Koja je razlika izmedu parlamencarne i predsjedniéke Republike / primjer #2 ~ 2 Keojnsy da pn nonarie wgano wr vane pine Gyanewe sos 5) Koja je raalika izmedu déivoktuske i ariktdlitiske Republike, a koje izmedu predsjednicke i patlan 6) Razlika tiranije i diktature Wetadrse WA CIE AisaTO Leics - 7) Raalika demokracije i aristokracije . primjer iz Greke povijesti APs Keun, a gadis See 8) Sto je politiki poredak MK creaivccoure Ageiedvice Leh hun yet ofieng HAD € 9) 2009.) Politigki sustav u kojem nbsitelji politigke vfasti kontroliraju’sva podruéja drusivenoga i ekonomskowa Zivota naziva se AxRIREEA \qla\sasaou . 5 WEA monsah ash 10) (2009.) Sto je diktatura? Ly, dui .qorclea, = Vadaviia CM ve oxden 11) (2009.)Na sto se odnosi totalitarna viast? a 1a Sustay viadavine naroda putem poitickoga predstavnistva a8 apsolutan kontrolu dizave (partje) nad svi sferama druStvenoga Pivore ‘a sstav vladavine u kejem su raliite vast odvojene : 12) (2009.)U parlamentarna} monarhij djelovanje viadara ogranieno je zakonom i jelovanjem gos\awwen’ 13) (2009,)Kad je noste;vlast w republic eijeli narod, govorimo 0. -eusce cede republic 14) (2009}jNavesle tr gran vlast u demokratshome poreiku. c.doerq,, vehar goon view n, 15) (2610) Aristokracija je poltitki pogedak u kojem sva politika vist pripsua priilegivanin daaetveuta slojevima koji se smataj eit, N 16) (2010.) Od koje latinske nije ola nav republika? C3 gudKicor = gage Mas VS “gave eves 17) 2010.) Koja su dva exganizacijska oblike republike? Gcagesveg 7 canes ee 18) (2010) Susiavvldovie jem je vst nsljednogs sladarsneogrniédna nziva se gps QURGO. WoROSAYA 19) (2011) fabor potitikih predstovnikn €ini temelj posrednicke demokracije.(P) —N 20) (2011) Tip Wemokracije w kéjoj w oda fzcavno sudjeluju Svigradani naziva so negesveding demokracia 21) (2011) U kojem sv tipa suvremenih demokracija mogu pojaviti elementi tradicionalne viasti?_wat@ tout ance, Wane LIBERALNA STRANKA -F. Deak == LIBERALNA STRANKA Tu jos modete nati i vibe i ‘SEER _ISTRA:- Hrvatsko- slovenska narodna stan A ~ Hrvatsko - srpska koal / Srpska narodna radikalna stranka, [IPSS Hrvatska, napredna stranka, Hrvatska stranka prava ~ Samostalna narodna stranka - Mazuranié 7 ~ Hrvatsko - ugarska stranka - unionisti - MADARONI - braga Rauch 'DALMACUA: —- Narodna stranke - Pavlinovié ~ Autonomistita stra - autonomadi / utjecaj Talijana citco. . = Stranka prava pee ~ Cista stranka prava = Hrvatska siranka = Srpska stranka racije u RH. bilo je: prekid s dosadasnjom politikom, trazenje ‘ionalne homogenizacije Cita dr. Anue Staréevié “ Narod hrvatski reba i hoée da buade slobedan i sretan, on na to ima prave kao isvakt drugi narod. U's samostabnosil i neodvisnosti narod ne mote biti narodom, osobom: nego je samo pk, nmozina cel Hans lies ft de wpb Uy wala foal 4 mane lke > ina, bes ‘Scanned with CanScanner -TRINOM d.0.0. «© prirene 10 deowru matory i prerrs #Pe oe TRINH 2 Ae et etwas 28 sen nc he Tet exe 01/6672 404, GSM: 095 1928 339 Sujepem Radi Covjek koje svoj gospodar dobro zn io je _gospodarsivo. Tako fe s eifelin narodom. A ste prance fea ine svat ear Rojec to zen Rr 1 gospodarske neovisnosti te strategie quvo tito je Inde, Swaje Ewe, tude ne dir. Sva njegove briga de raci dea je narod svoj ? To nerd da narod inna i prawvicn, peei na red id." scrmo dobro voi svoje. svoju zen, Koja ima adredene Swanke u HRV su se formirale oko programa nacionalnog icentiteta, politike prema A-U, Ugarskoj, juznoslavenskoj ideji. U danasnje vrijeme dolazi do jos jednog dljela/reeimo npr. to ima HIDZ w svom Pro} domovinskog stanovnigtva i Hrvata koji st iseljent BRO? REGISTRIRANIT -IZBORNI STRANAKA - PARLAMENTARNIH OD 1990 1995, - 93-33-13 ‘2003. - 91-62-14 2000, - 87- 56-12 jIRVATSKOI / od 1990/ prema idejama, orijentacijama i sus. vljednost! mt fa to je jedinstvo, ~ NARODN' = SELIACKE = REGIONALNE = KONZERVATIVNE = STRANKE TRADICIONALNE | = STRANKE NACIONALNIE. = LIBERALNE NACIONALNE ORVENTACUE MANJINA c KRSCANSKO-DEMOKRATSKE > SOCUALDEMOKRATSKE Fankeiju stranaka u RH odreduje Ustav RH /€1.6/j formulira ga kao SLOBODU UDRUZIVANIA. To iagleda u nekim drZavama ovako: C eenazave ani Sto jestranka Belgija Stranike su izraz slobode udrwZivanja [ jemadka | Steanke sudjeluju v oblikowanju politike vole narode Francuska | Stranke sudjeluju u procesu izbomog odluéivanja VB Bez posebnib odredaba * Talija Gradani sudjeluju w strankama pri odredivanju nacionalne politike | wd Nizozemska | Posto sloboda udrufivanja_ @) ‘¥ Pitanja / provjera znanja 1). Gdje se pojavijuiu prve politiéke stranke u Europi "219 (2009.1 2010.) Liberalne stranke nastale su kao 2) Sto je politigka stranka “7 eq aN. OF reakei " 3) Nao fae konzeratizmahd yar o8. nse, peUety Pn Mee sei cr Sea ecavaice Hoan alld 7 Chee 7B. prt slobednoga iba | pened visors 5) U koji dio konzervatizma spada_velika ekenomska brotiv neogranigene vlasti viadara 1) U ol io hanervatizn ss 503 (2009) Pei tenel neta modeme demoracije 6) Navedi razlike liberalne i konzervativne stranke eu nie icua vast pratensis Jude Letnany A Soe MOOI eben me ree ETE 2 Cela ma ion 2192009, Navedte orem i psiyeke strane Kole su yee? demoktiéana j konzervativac Sudjelovale u poitickome Zivotu Hévatske w 19. stoljesu?>:*6 Rais secu _ 22)(2010) Spajanje politic stranaka kejim sranke U2 © ) Tho je storio Narodnu tony “5° puna zaedni progam ig svoju smostlrast 11) Tko je stvorio Stranku prava 25° nnaaiva sews. 12) Tho je osnivas HSS-a.Se0‘e 76 25) (2010) Strnke Kojezahijevaj sTobodu za gradane 13) Staje SDK tote Teargotsre (ONL kao pojedince. protive se velikom mijesanju drzave u 14) Koliko stranaka “relevantnih moze nabrojati danas poslove drustya i ‘ospodarstva te zagovaraju spontan ili ‘Sabor Tesh SUG vshasyte5 .HISe,LAzeeS——slobodan razvitak pojedinea i drustva nazivaju se 15) Koje su dvije velike stranke uw HRV Sue 5 Urecaluc sive 16) (2009.) Koju su stranku wtemeljli J J. Strossmayer i F.Ratki? “Marder Vora, 17) (2009) Koje tri temeljne zadaée obavljaju poli stranke u demokratskome sustavu?s fs" 7308 7) 18) (2009 Poke svankew Hrvaskoj esau w 18," 26) (2010) Tip sana je das os ciedzas veda swoljecn. = TWN poreka zai se za zadréavanje postojeéih uvrijezenih Fejednot, itt i brane posrednitke stukture kao Sto su obitelj i Zupske zajed ¢ ve zagovaraju moralne vrijednosti nazivaju syemewatuae Alon Cag puted vapid Uy nae pomed Gk i oer ihe” oA Fa O10, Na Kaj se va naBina obavta Hnaneiranje stramka? Gawacie <0 35) 2010) NavodinwSrankrw Hevatskojuromelji sw eee ‘Scanned with CansSeanner “TRINOW 0.0. = prigreme re artaiu moniu i pnieme site RBH . os cpa "TEL Pax 01/6472 404, GSM: 095 1939 339 vena he a 27) 2010.) Navedite dva va?na dogadaja tt 29) (2011) Sto su konzervativizam i socijalizam? medunarodnien politithim odnosinia koji su prethodili 4. poltigke udrue Uuspostavi vigestranadjn u Republi! Hrvatskoj 1990. TD) podine. Garnet dn eG 28) (2010) U koje C. politike strane ___ vibestranagje? _ __30)(2011) Koja se ideologtia najvise po7iv zastupanje interesa radnitke kage? _ £05. IZBORI Dj Raspisivansexzpor Uobitajens je da at IZBOR) natin staranjeclementa INSTITUCUE POSREDNE DEM E Ideja o izborima je nAstala kao oblik previadavanja politiékog sustava ARISTOKR, —j.-- MONARHUE, postojanje IZBORA nije anak demokratskog ustroja vlasti * DIGTER NOHLEN / Heig litolog / razlikuje 3 vrste IZBORA _ fkompetitivni izbori provode sen demokratskom sustavu u kojem postoji pravo | sloboda izbora x [serikompetitiv’ izbori | provode se n autoritamim sustavima w Kojima postoje ogvaniéenja slobode abore a inckompetitiva’ izbori provode se tolaltarnim sustavia w Kojima je gotovo uskraéena sloboda biranja ivanju samih jzbora mogu se woeiti $ elemental =] Neacin te conska odredenost izdora mt ¢unaprijed odredena pravila provodenja izbora i nadzor nad njima vse = _Anehanizmi provodenja izbornih rezultata otele KLIUCN ELEMENTIIZBORAE . aernspisivanje izbora : T. Seivaivanjesastava biadkog tote “€uvrivanje rezultata izvora 4x orodivanje broje mandat jee) izbornth rez RIL izbori se provode za SABOR, za predsjednika te jedinice lokalne upeave i samouprave 4 Ope prave glasa imaju gradan od 18g, to je pravo drfavljana neke zemlja. osim osoba koje su sudskom presudom iigene aradanskog prava, gradana ko)i su i2gubili poslovnu sposobnost ili su pod staraeljstvom ‘IZBORNI SUSTAVI 6% -odreduju na koji naéin ée doéi do saspodicle mandata ili zastupnitkih mjesta IZBORNI SUSTAVI ra stranach i politichs Avot = J VECINSKI PROPORCIONALN! Komainirant wajeiouitl ‘Apsolutna veéina relativaa vegina © voéinsksi /“pobjednik uzima sve" - ulazi onaj Koji imaja veéinu glasova u nekom izbornom keugu © apsolutna vecina - pobjedu ddnosi stranka ili pojedina kojé ima vise od 50% glasova @ relativna veéina - pobjedu odnosi onaj tko ima najvise glasova © nxoparsianalni/ razmierni - mjesta u paslamenta se dijele razmjerno / proporcionaino dobivenim glasovima © sustav izbornog kolignika - ukupan broj glasova w neko} izbornoj jedinici se dijeli s brojem zastupnike koji ée bit izabran taj se dobivent brojnaviva IZ BORN} KOLICNIK Bro) glasova svake stranke se dijeli tim brojem bro) Koji $2 dabije oznaéava koliko zastupnika je dobila stranka ah — a Nowa likes pte de wap Uy mata pomad Cd mane ilo.» ‘Scanned with CanScanner TRINH ie “gee eee lie sre: TEL /FAX. 01/6672 408, 654: 098 2353 233 ©) Dlondiov sustav - broj glasova koje je dobila neka stranka se dip. Hi ¢ ja koji je isti kao i i Stranko se dijeli pogevai ou 1 pa sve do broja koi je is bo} zastupnika Kopi se izabire 2a w jedinieu. Dobiveni pee Git one sranke kojima ti brojevi brojevi se poredaju po vel pripadaju ulaze u parlament povesasy ©) Basdonski i Hercov sustay - sustay prebacivanja ost sova na nize) razini tnda se prebacuje na vigw razint ‘i Pees EAL Sou ahae ©) Misiovit sustay Fombinneja vesinskow i xpiniemnog {Usiticztsornitysustava nea politieki sustay 9) Ika ~ ako ima vise ec! powebung breja -VEGINSKTIZBORNISUSTAVE Dyostranaski sustav Vigestranagki sustav ednostranacka vedina w parlamenti Pravedino polticko predstvnibive Tednostranaéka viade Koalcijska viada Prevlasi vlade nad parlamentom Ravnoteza izmedu vlade | parlanenta Vetinsko odluSivanje u parlamenty ‘Konsenzualino odiuéivanje Jedno od glavnih pitanja, svakako prvo jest tko ima pravo BIRANJA. Tim pitanjem i odgovorom na njega odreduje se tho u drfavi ima pravo viadati Zbox sve ga toga povijest predstavnitke vladavine je borba ZA OPCE PRAVO GLASA. ‘Tijekom 19 st. to pravo je bilo ogranigeno imovinskim cenzusom ili eerzaisom naobrazbe ili kombinacijom Na poéetiu pravo glasa imali st samo muSkarei, a ZENE sui ga dobivale tek nakon toga. . _/SNEDSKA / 18671 NZ, Austrlja, SAD /dol.syeiskog rata, Njematka, SSSR, VB, Skandinavija,nakon I. sjetskogs loth seta, Francuska, aljo, Posasavija, nakon I, svetskge rata “ a Sel wost eae sean Grader odrodene debe 18-01 8/ drZavljani neke zemlja, a da nisw nekom presudom ligeni gradanskih prava, nisu vod starateljstvom, ili pod nekim drugim ogranigenjima /vecimo vajne osobe! mogu birati biti biran, Pestjitakoder jednako insjednako bracko pravo. . 1 8koliko glasova raspolaze odreena skupina grodana 2 danas se sve vide odustaje od tog prava BBIRACKOPRAVE. temelino, ustavom zajamécno politicko pravo dea sata od prava da bitaju aktivno batho pravo na ostelejevne polazaje. Demakraske bischo prave BIRACKO PRAVO orce ——— ta” aaa “TAINO ; 3 [Opée!prave znaéi da svi dZavijani imaju pravo birat sacbrazbi.zanimanju, drustvenom podrijet i status, imovini, prahodima. syjctonazor ii bilo kojemu drugome ‘osobnom obiljezju. Opéenitos' biraékog prava ograniéaje se samo dreavijansivor, prebivalstem 1 eiredeno} 2ajede dlobnom granicom, dasevnim zdravljem, gradanskom EaSéu i upison u biricki popis. Potetkom 21. tisuéljcéa aktivno biraéko pravo w oko 90 posto zemaljastjecalo se = navrsenih 18 godin Zivota, dk se pasivno prave katkadl uvjetuje vitom Zivoinom dobi 2a izbor na najvaznije polozaje (primjetice, predsjednika dr2ave) i nespojivoséu 5 obavijanjem odredenih vojnih, polcijskih, sudackih ili nekih drugih javnih poslova : " slednako biraéko pravorzaaéi da svi detaviiani imaju jedaako pravo glasa (jedan éovje. jedan glas) ida svaki glas ‘rijedi jednako Gedan glasa, jednaka vrjednos). - tio Biratko pravo'podrazumijeva da biraZi ncpostedno biraju svoje predstavnike, o jest da su izmedu onih koji biraju i onih koji su izabrani ukinute posredniéke instaneyje (primyerice, izbomigka tijela). jaméi da ée svaka odluka pojedinace na izborima ostati nepoznaa ostalima kako bi bio za8tiéen od SOcijalnih kazai bog svoje polititke odluke nokraeija ono se shvaéa samo kao gradanska 1 modernim demokracijama, koje se ko pravo) t sva predstavnicka tijela | biti birani neovisno o spolu, vieri, nacionalnesti_rasi, ‘moguéih moralnih, profesionalni Biradko pravo moze biti slobodno'y obvezatno® U veeini suvremenih duznost, éije se neispunjavanje ne Kaznjava. U manjem broju dréava ono je i zakonska obveza, te se neylasovanje kaznjava pBRACKIPoOPIsIy . Biraéki popisi evidentiraju gradane s bicatkim. Todredenom podrugju. Ti se popisi moraju svake godine / obnavljati jer neki nestaju s tog popisa, a drugi se pojavljuju./ umrli, pridosli, doseljeni, novi s pravom biranja, ‘Nene lag pete de wapjehe, Uy wake pomed Ode mane Mier ‘Scanned with CanScanner ~~ FN re TRIN St : eee ee) Saki wear . Bf stunts Ye sustavii RAZMJERNOG / PROPORCIONALNOG / predstavnisiva @ BASPODIELA MANDATA PREMA SUSTAVU RELATIVNE VECINE imamo kandidate A-23%, B-30% C-20%. D- 277% : ~ pobijeio je kandidat B e . RASPODIELA MANDATA PREMA SUSTAVU APSOLUTNE VECINE x ~ pobjeduje stranka 6 Kandidati su dobili natpolovién veéinu glasova / svi biraéa ili onih koji su glasali U sustavu RAZMIJERNQG ili PRORORCIONALNOG IZRACUNA postoji nckoliko OBLIKA PRIMI Kali Imamo ukupan broj glasova u jednoj izbornojjed broj glasova u jedno} izborngj jedinic bro} zastupnika koje jedinica bira = ZS BR/ZS= izborni kolitnik /1k Ki broj glasova za svaku listu= broj mjesta pojedinih stranaka u zastupnickom tijelu tov su i igbe rojevi ulasova koje je neka stranka dobila na izborima dijele ss 1,2,3,4, 5,6, Svako dijeljenje daje tev. najveci bro} Na taj navin se dobiva onoliko najveéih brojeva koliko zastupnitkih mjesta webu pos Najveci broj dobiva zastupnik 1, drugi po veligini zastupnik be? itd. ‘npr. jediom okrugu treba izabrati 10 zastupnika, Brojevi glasova se podijele po veligini | koji se dijeli s brojem zastupnike koje jedinica bira u neko tijelo briglasova X Xt x2 x3 xt xs | swranks A [4000 sooo | 2000, 10009) stnkan | 3000 soo? | aso 75910 santa [2500 3 [ewer [eae oF (Ova nagin favoriziraju uglavnom jake siranke w odnosu na slabije Uglavnom ga koriste ove zemlje: Argentina, Austria, Belgija, Bugarska, Wells kvador, Ix Kolumbia, Madarska, Makedonija, Paragvai, Polska, Portugal, Runiunjska, Slovenia, Nizozemska, Hrvatska, Crna Gora, Ce&ka. Cile, Skotska i Spanjolska el Island, Japan, rbij. Turska, Finska, = najvi aékoj, Svicarskoj U svako} homo} jedinict posto} lista kandidata, glasati znokruzuju Hide kojima vjeniju. a mandati bi se na kraju Alijlil na osnovu lista ~ukupan broj glasova koje osvojistranka jednak je zhroju glasova koje su “zaradili"njeni predstavnici u izbornim jedinicama Stranke ne mogu odredivatitko ée uéi u parlament sa lista, veé ulaze oni koji su prosli na izborima Susiav prebacivanja ostataka na vise liste stranaka. Stranke se tako Koriste neiskoristenim glasovi visim razinama, ako stranka istakne dvije liste. Osim razinjernog i veeinskog, postoji i mjesoviti sustav razdiobe mandata Za tej sustav postoje dvije vrsteizborih jedinica / male na lokalnoj rezin i velike na drSavno} "Na lokalnoj razini se bira prema veéinskom, a na razini dréave prema razmjemom. / Njemacka = pobjeduje onaj u izbornoj jedinici koji osvoji apsolut 10 uspijeva jakim strankama - najéeSéa podjela na dvi ~ esto se zanemaryj interesi manjih skupina i grup vlast/ 5041 / ili celativnu vesinu / vise od drugog / stranke ‘Mons is pote ka atil Uy nada fom kc mca lan ‘Scanned with CanScanner ‘RB wy epennennres UREDE i NASTAVA: Uca Ruder Gathowde 3, Z0greb so tnt TELJFAM: OW 6672 404, G5; 095 1933 332 ‘eodnosi se samo na prisutne 4 izabran je ona kandicnt koji je dobio a potige na smanjenje broja stanaka ¥e kr glasova $8ée voi do dvosteanagj dese i lijeve . strankat osvaja vedi broj mandata od ostalily ubi se bipotari ‘a odnosi se na sve nog audio veéeg broja strana jem i bipolarizacija - na desne - lijeve f Francuska tamo gdje ne postojipolitickn kultura i tradicija ove pogodyje najjagoj stranci koja postize izrazitu pobjedu / HDZ/ ili nijedna ne dobiva apsolutnu veginu / Makedonija slasove , 1/241 ylas je pobjeda i vlasti, potreba za kual « zastupljenost veceg broja stranaka + sjediltau parlamentu dijele se proporcionatno podieli glasova biraga na ejelokupnom podruéju izbora / 10% glasova +10 mandata # sve politike su na taj nagin zastupliene, postoji veliki broj razligitih razmigljanja = biradi daju glas stranci, a ne pojedincu IROAEICWAP udruzivanje polititkih stranaka ili vise dréava radi ostvarenja nekoga dogovorenoga programa, PRIRODNE ILI NEPRIRODNE PRUE IZBORA ILI POSLUE IZBORA. U élanku 45. Ustava RH odredeno je epée i jednako biracko pravo, Buadko pravo se ostvaruje na izborima iainim elasovanjem, PARLAMENTARNJ — 4 sodine LOKALNI~4 godine Prvi demokratski izbori u Republici IIrvatskoj odrZani su 1990. godine. Od prvi izbora do sada, parlamentami izbori ‘odiZami su jo8: 1992., 1995., 2000., 2003, 2007. 12011. l2bori za predsjednika Republike Hrvatske bili su: 1992., 1997., 2000., 2005. i 2010. 2001. oZujak - ukinut je Zupanijski dom i ustanovljen jednodomni ustroj SABORA, U Hrvatskoj se 2a izragunavanje rezultata parlamentamih izbora keristi D Hondioy sustav / on osigurava visi stupanj proporcionaine zastupljenosti stranaka or izbori 1990. godine odr% s pribli ‘osnoi VGN WESIHENOR GUSTAVE 1 vatska je polieena na izborne jedinice no jednakim brojem biraga, u kojima je svaka stranka istaknula po jednog kandidata. Ukoliko u prvom Krug izbora nijedan kandidat nije dobio netpolovignu veéinu glasova, islo se u drugi krig u kojem su se natjecala dva kandidata s najvecim brojem glasova iz prvog kruga, = Na izborima 1992. i 1995. yodine primijenjen je SegmentHATSUSHAV. Jedan dio saborskih zastupnika biran je w izbornim jedinicama po nagelu relativne vecine, a ditgi dio na osnovi exzmjeraog,sustava (stranaékih lista na fazini Bitave zemlje kao jedne izborne jedinice, s prohibitivnom klauzulom od 3 odnosne 5 posto. = Napokon, izbori 2000. godine obavljeni su prema posebnom sustavu. Hrvatska je podijeljena u deset izbornih jedinica ua svakoj od kojih se biralo 14 zastupnika sa stranackils lista (uz prohibitivny granicu od 5%). U Sabor je na taj nagin, izabrano 140 zastupnika. Ako tome dodamo 5 zastupnika nacionalnih manjina, te 6 zastupnika tako 2vane dijaspore, uukupan broj zastupnika v tom sazivu bio je 15]. Taj novi je ted | zasad posljednji izborni obrazae 22a parlamentarne izbore u Hevatskoj od uvodenja vikestranagja i organiziranja demokratskih izbora 1990. iako je i on dofivio manje promjene u vezi broja zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore “Noma lik ta do wich Uy wa joel Gt ce mane tha.» ‘Scanned with CanScanner ae . “Saas in 7akonam prapisnni postolak lhsova koji mora dab tight estupnigkih miata, Propisano je da pravo na Osivarf liste koje a iborina dob najmanje 5% daz (ADO pri plstovljn i 1a izborinnn da bi wap nial suelo obi zastpnighil nest bom] Zastupnici w Hrvatskom sabor om jedini naein je pouve ns izbovinna, Nastyn0! tome, W svijet pastoji i Sto nat ea Zastupmika svakom trenumiu moze smijenitt njepwa iebonta exlnosne biracke ve da zastipnik ue moze biti pozvan na kivznenn odgovornost, pritvoren ili kaznjen sovanje 0 Sabor. Ke sure w podinjeno kazneno dito, Sabor mora izgla inuniteta zastupniku prije sulskog process. Ustay RE gl. 76 2000. 1ZBORI Nokon 10 godin vlast subi DZ, a 1 vlas dabei koaliijska vlada s SDP-om na éclu.(SOP, HSLS, 1188, LS, HN IDS) Medation veé na i2borims 2003. godine HIDZ sv vraéa na vlast sa osvojena 63 mandata dok ih SDP osvaja 30. Nakon i2bora 25. studenoy 2007. govine Hrvatski sabor 6, saziva konstituiran je 1. sijeénja 2008. te su izabrane 153 zastupnika. Stotinu Cetrdeset zastupnika izabrano je s lista politigkih stranaka w deset izhornih jediniea, pet zastupnika izabrano je u posebna) izborng} jedinici sa stranaékih lista, 2 osam zastupnika izabrano je zastupati nacionalne manjine. Raspodjela mandata: HDZ 66, SDP $5, HSS 6, HNS 5, IDS 3, HDSSB 3, SDSS 3, HSLS 2, 1ISP 1, HSU 1, SDA HR 1 Hrvatski laburisti | i Nezavisni 6. Aktualni, 7. saziv neste salons 7. SAZIV - RASPODJELA MANDATA, constituiran je 22. prosinea 2011. godine na temeljus rezultata izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. odreanih 4. prosinea 2011. godine v dvanaest izbornih jedinica, Na temelju glasova gradana v Sabor je izabran ISI zastupnik medu kojima je 8 zastupnika nacionninih ~ Pitanja / provjera znanja y 1) Sto su iZBORI? mininam propisanoga postotk x “Ua bi neka stranka usla w parlament, stidjelovala 1 diobi zastupnigkin mjesta B. minimum propisenoga broja zastupnika koliko parloment moze imati C’. broj zastupaika koje jedna stranka moze predlotiti za parlament 27) (2010.) Sto obiljezava nckompetitivne izbore? nemcoudonsa “eicawye 28) (2010.) Koja stranka itha relativnu veéinuv vedinskome izbomome sustavai? dea 4 earviée ofaeaie 29) (2010.) U razmjemome izbomome sustava za ‘osvajanje_ylasti dovoljno je postiéi obiému veginu slasova.(T).N 30) (2010.) Sto je koalicija? (@udruivanje politiekih stranaka ili vide dr2ava radi ostvarenja nekogn dogevorcnoga programa B. udrudivanje poltigkih stranaka koje prihvaéanjem zajednizkoga programa gube svoju samostalnost C. udruzivanje politickih stranaka istoga ili sliénoga ideoloskoga usijerenja 31) QO11) Koje se grupe ukljuguju u izbore za osvajanje politiske vlasti? A. sindikati B_politiske stranke Crinteresne skupine 32) (2011) Raspodjela mandata moze biti prema sustavu veginskoga predstavni8tva ili prema sustavy cra Wes fomtacine sy predstavnisiva, . © 33) (2011) Na izborima je politika stianka A dobila 55% glasova, politika stranka B 25% glasova. a politiska stanka C 20% glasova. Kakvu je veeinu ostvarilastranka A” agetsbyes Wad yan Tee DRZAVA, USTROJSTVO RH DrZava - pojam koji oznatava odnose med Ijudim: neke politi¢ke zajednice koji su uredeni pravilima Polis / Gréka /, Res Publica / Rim/, Apsolutna Monarhija Fran /, Parlamentatna Monarhija ! VB / Drfava kao aparat sile se pojavljuje u 17.st. zabtita Liberalna drZava ima diobu vlasti/ nadzor jedne vlasti nad drugom, a ne nad stanovnist Prayma drZava koja u sebi ima stroga pravila primjene zakona, Donosi se USTAV i zakor provodenje. mncuska apsolutns rmonarhija / kontrola stanovniSiva, a ne njegova om / Locke, Montesque / koji omoguéavaju njegovo Nene leks te ka wigjtha. Uy wade foot UA Le manje iho ‘Scanned with CanScanner UPEOE | NASTAYA: Ula Pdera Batowde 3, Zagreb ‘TEL ITA. 01/1672 404, Sat 0951933 333 {LAMENTARNOITIA - nin anal ae promnecyer postoye sot proyeinny hat asia Lstrzavin apnat satya wits 1 RU hajenalnyskonn sist 7 jogamdava se antontarna vlast kako bi osigtnaa Coyjckowa pravii ajegovor dostojanstve. Veliki unjecay pupa tenciklika iz 1931. 461, 67 jematka, Kalin, Aust wt Can poke “Prem avionalne ideje dl hacia Jerse ne em na Wena nai pontava drug, ve aftmacinbrojeono slominantne nacije, Uredenje odnosa s manjinama preko zakona i demokratskom viaséu. 2.1990 je proglaten Usav RII/ Botiéni Ustav/ av jer: ha povijesnog prava na dréavnu swerenost RH ga koja se baziraj exaltom vores bata + medhinarodni standard slobodniprvy ovieke| geodon Usa RH je weden na nateline HRODIOBE YEAST - Sabor + 7 lade & Predjednik AA ‘snd,-Vehovni sud, pa nakon toga Zupanijski sudovi, Upravni sud, Visoki trgovatki sud, pa nakon ws Mow Trgovact auton Pravnisustav Repblike rvaakezas Naveleonon kode Keralre {VB SAD. Kanada Austin Now Zeena) toga fe se zasniva na Rimskom pravu i no je za veéinu zemalja u svijet BICAINOG PRAVA (connmon tow karakterstgan je 24 anglosaksonske zemlje epusbia Matsa ‘oN stupid apni dn Upraen su ‘om {oki 20-4) tar eerie i ao nacionalno obiljcdje samobitne dréave od donosenja 1990. g. promijenjen je 4 puta: i sp 1997., 2000., 2001, i 2010. godine. Prva verzija delmirala je deodon parlament =U te polupredsjednitki sustad. Promjenan je ukinut Zup Renublig§pebagenw ebnst Vad in 2010, Hr! fs sh pn dep igo Wade RY, Ra tan wD) blades gv uuyjeti 2a onote referendumake odluke 0 pristipu Hrvatske EU-u, a Sto ce, unjestosadasnje natpolovigne vecine svi upisanih biraéa, ubuduce biti dovolyna vecins biraéa host pristupe referenxlum Jeu rugih referendumnskili odlukit, Ustavom je omogud lanstvo BU-a, kno i da se, i prije ulaska w EU, dr2ava na temelju medunarodih ygovora subor, koji se sastojao od Zastupnidkog i Zupanijskog doma, ski lam te je dobar dio ovlasti prebaseits predsiednika Sina wadi se i za donosenje ritjen caropskog ubidbenog naloga od stupanja Hrvatske {ecuivanje hrvatskily dr2avljana pravostidnim tijelima deugih Ha leg pte de vapid Uy nabs fomad Bt man lla ‘Scanned with CanScanner tf v TRINOM doe, & pripreme 10 drawu matory i pryemne 15016 TRIN * zines vnafooutentes 2a sn tian he ELOY e672 Oh 65098199979 Definiciia ustavas ystav je opti pravni akt vrhovne snaye koji regulitn osnave, me sve osnove, ine samo osnove datoga “ruSiva, Ustay je akt koji sadr2i pravne norine donesene jo posciriom ustavoivornom postupkut. Sadr&i temeljna naéela drZaynog uredenja, Us Vit pavnog sustayg, najznacajniji politi dokument deZave. Propisnje osnovnn nade! evatski ustav 3 zapotinje preambulom odnosne izvoris koligin teksta med krage curapske ustave, Oba Zaljon proniienon ustava 2010. godin ayy. Cnk 2/3 sav wana, Htvaski Ut pip 0 LU dijelova (dejaki. ¥. eajelak Leacopska unit aveden je Prosiov ili preambula ~ Yowrne Qcoode Vemelne oxiredbve ZaRtiteljudskih prava i temeljnih sloboda ( rajedni¢ke odredbe: osobne i politike slobode i prava; gospodarska, socijalna j hultorna prava) Ustrojstvo drzavne vlasti ( Hrvatski sabor; Predsjednik RH; Vlada RH; Sudbena vlast; Dr7avno odvjetnistvo ) Ustavni sud RH ‘Mijesna, lokaina i podrgna (regionalna) samouprava CD Medunarodni odnosi ( medunarodni uzovori, udruzivanje i razdrusivanje ) @ Europska Unija © Promjena ustava (10)Zavrane odredbe 1. Proslov ili SaRaTe estore) Voutuieine vue ctage wage ge wan anata gineen Case a toamn pooend temelji ustava i drzave za Koju se donosi. U proslovu se navade i tumage tenieljna nagela koja se zatim institucionalno razraduju u normativnom dijelu ustava, Prosloy ili preambula nije pravno oblikovan tekst i u nadelu ne sadrZi nikakve norme. Qn je uvod u normativni dip, stil fe svetap, a natin izrazavanja deklarstoran, 2.Temeljne odredbe Hrvatska se definira kao nedjeljiva demokratska i socijalna dr¥aya, u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Ukratko su definirani grb, zastavg i himng, 2a koje je reSeno da se njthov podrobniji opis definira zakonom (ne Ustavem) Povijesna waretien "Sloboda, jednakos. bratstvo" se malo modificitana spominje u jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, niroworstvo, social inepoviedivost vlasnigtva,zastta privode i ZovjeKova okolia, vladaving ava jtemokratski V8 najvise \rijednosti ustavnog porctka nase drZave. 1m Elanku kao sloboda, ravda, postivanje prava éovjeka, stranacki sustava su vai temeljnih slaboda ‘Svi su pred zakonom jednaki, nema poviaStenih, Prava i slobodle se mogu ogranititi samo da Slobode drugih Kjudi. Nema smrtne kuzne, svatko je nedu2an sve dok se pravomoénom, suidskor jenj | pravo vlasmistva suprotno. Jaméi se privatnost doma, sloboda n 4. Ustrojstve dréavne ylasti ‘Hrvatski sabor predstavnicko je tijelo gradana, nositelj zakonodavne vlasti, Sabor donosi zakone. odluduje 0 ratu rmiru, nadzire Viadu i obavlja druge poslove definirane Ustavom, donosi strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju brane RH, ostvaruje yradanski idzor nad oruZanim shagama i sluZbama sigurnosti RH, ebavljaizbore, imenovanja i razrjeSenja u skladu si Ustavom (e daje amnestijn 7 ivzvena djl HRV. SABOR ima jednodomnu strufturu, izmedu 100 - 160 zastupail pravne uvjete djelovanja svih ostalih PRZAVNUILTUELA URL Ustroj.rada Ure, Sabor, Prema Ustavu / 2.79 / IRV. SAB zasjedn 2 puta godisnjg/ 15.01. do 15,07.i 15.09, do 15.12. To znaéi daw tin vremenskim razdobljint castipnici mogu bili puevan Izvanredno, SABOR yasjeda na zahijev pealsjednika Republike, Vlada ili ved Ustav RITZ 21, 73. 7 odreduje da se zastuipnici biraju syake 4 godin Sabor ima svoj PRAVILNIK O RADU, svoje QDBORE,/ komnisije/ : Po francuskom sustavu u naSem Saboru postoje stabni specijalizirani odbori / PRAVOSUDE, EINANGUE, VANJSKI POSLOVE, INFORMIRANSE i sl —s Postoji i tzv. brilanski sustay u kojem se odbori osn kombinaeija ova dva sustava. ise zastitila prava it presudom ne ustanovi je temeljno tijelo dr2ave, odreduje raju easebno 2a svaki akon. U inuogin zemljama postoji i Nona lakes ete de wiped Uy wae pom Et mane ha ‘Scanned with CanScanner — imme TRIN Sy TRINOM do. proven drama motrsprijent te TRIN St a neo nstava afatr foot Zaye se. nen he TEL FANG 0 6672 40%, C54 098 1883 338 Pravilnikom / Poslownikem / Sabora je odredeno je da ako je na sjedniei nazoéna veina zastupnika, donose se odluke veeingm glasova, Tako se danose i zikoni koji govore 0 slobodama i pravima gradana, djelokrug rada dréavnih organa i samouprave, 2/3 vesinom slasova Uonose sv zakoni koji weduju prava NACIONALNIH MANSINA, te cdluke 0 PROMJENL ANICA RIT Pronjenom ustiva 16.06.2010, odluka ¢ prelasku ORUZANIF SNAGA RH preko granica REI donosi se vecinom glasova svih zastupnika ali uz suglasnost predsjediika draave (EL. 7). Hoaiski snbor, = adluéuje 0 promieni granica Republike Hevaiske, oditienje o donosenju i promjeni Ustava, donosi zakone, ~raspisuje referendum, ‘~donosi di2avni proraéun, = obavlja izbore, imenovanja i razrjeSenja,u skladu s Ustavom i zakonom, = nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositeljajavnih duznosti odgovornih Hrvatskom ~odluéuje o rat i mir, ‘= donosi akte Kojima izvazava politiku Hrvatskoga sabora, ‘rdonosi Strategiju nacionalne sigurnost i Strategiju saboru, u skindu s Ustavorn i zakonom, brane Republike Hrvatske, = daje amnestiju 2a kaznena djela, = ostvanuje gradanski nadzor nad oruzaniin smagama i + obavija druge poslove utvrdene Ustavom. cdi abor ga bira na raedoblie do osam sluzbama sigurnosti Republike Hrvaiske, brani godina. Institucija puckog pravobranitelja postoji u RFLod 1993. godine. owt (ean Republik Ustavom RH iz 1990-godineuz nagelo trodiobe vlast e prihvaéen polupredsjednitki susiav. Predsjednik se bira na temelju opéeg i jednakog birackog prava na neposrednim izborima. Prvi predsjednik je bio dr. Franjo Tudiman, drugi Stjepan Mesié, a treéi Ivo Josipovié. ousdsiednicki sustay - spojena izviSna vlast /trodioba vast / predsjednik + vlada Nparlamentarni gustav - ravaopravnost zakonodavne i igvrSne / dalitet vlasti-sustav koji dajejedmu vesta ‘hesigurnosti - pad vlade i pad parlamenta, ali sustav volikog demokratskog ustroja vlasti. ‘@ppolupredsiednicki sustay - ovlasti predsjednika su ogranitene prema zakonodavno} vlasti Hana labs pte de wap Uy tha fom EB man lhaw ‘Scanned with CanScanner fk : TRINOM d.o0, © posreme 2 de200m RIN aa REDE | NASTAVA. Uice Butera Boone se teem be TEL JAX: 01/6672 404, 65M: 095 1993 332 Polupredsjedni¢ki sustay / po uzoru na fiancuski iz 19588, sliéan naéem iz 1848. u vrijeme Jelagica | 2000 godine dolazi clo promjene iz polupredsjednitkog prema parlamentarnom, Potrebno je bilo promijeniti Ustav / 1/5 zastupnika mora biti za to ili na potica) predsjednika ili Vinde RHI, | Misljenje o tame u SABORU daje Odbor za Ustav. Postovnik j potitg Promjena Ustava proved se 1m Usiay ii USAWNIM ZAKONOM? 2 eva prom) Odluka se donosi 2/3 vetiviom glasova svihzastupnika en Promjenie Ustava RH 2000 z. odnosile su se na ovlasti predsjednika drzave i Vile, odnosno prenosenje kompeteneija. Usvojeno je u 3 mjesecu 2001. godine ~temeljne duznosti predsjednika RH odredene su vrhiovni je zapovjednik orvzanih snaga Ustavom RH (@tanak 94. do 8lanak 107); na temelju adluke Sabora objavijuje rat i zakljuéuje mir ~raspisuje izbore 2n Hrvatski Sabor i saziva prvo = mode predloziti Vindi da odréi sjedniew i razmotri zasjedanje ‘odredena pitanj ~raspisuje referendum . + jednom u godini podnosi izvjesée Saboru o stanju u RH = imenuje i razrjeSuje dudnosti predsjednika Viade RAL +a prijedlog Viade i uz supotpis njezina predsjednika na prijediog predsjednika Viade imenuje i razrjesuje moze raspustiti Hrvatski sabor njezine élanove we = 0 odgovornosti predsjednika odluéuje Ustavni sud = daje pomilovanja * piedlaze drzavni proraéun = predlaze zakone «provodi zakone Sto ih donosi Sabor + edgovorna je Hrvatskom saborw = oui vanjsku i unutarnju politiku 4 usmjerava i nadzire rad dréavnc uprave brine 0 gospodarskom razvitku zemlje ~ A natelima diobe viasti i narodnoga suvereniteta 49) (2011) Provodenje zakona je funkeija ___Republici Hrvatskoj? Baa {broj), a najvise AG) _ (broj) zastupnika, Ucar ODEOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITICKI SUSTAV HRVATSKOGA SABORA Odbor za Ustay, Poslovnik i polititki sustav Hivatskoga sabora na temelju svoje nadle2nosti iz élanka $7 Poslovnika Hirvatskoga sabora, na sjednici 6. srpnja 2010. godine utvrdio je protiséeni tekst Ustava Republike Hivatske. Pr ent tekst Ustava Republike Hrvatske obuhvaéa Ustav Republi Hievatske (»Narodine novine« br. 56/90, 135/97, 8/98 — protitéeni tekst, 115/2000, 124/2000 — protien’ tekst, 28/2001, 41/2001 ~ proéiséeni tekst, 55/200) ispravak) te Promjenu Ustava Republike Hrvatske objavijenu u »Narodnim novinamac broj 76/2010 u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja na snagu Klasa: 012-02/10-01/01 Zagreb, 6. srpnja 2010, Predsjednik Odbora za Ustov, Poslovnik i politi sustay Hrvatskoga sabora Viadimir Sek, v Nera lakes puta do wspjtha. Uy vee fomed 64 de mane tha.» ‘Scanned with CansScanner TRIN SH ng RHO

    You might also like