Platon (grčki Πλάτων,

Plátōn), grčki filozof (Atena, 27. V. 427. pr. Kr. – Atena, 347. pr. Kr.). Pravim
imenom Aristoklo (grčki Ἀριστοϰλῆς, Aristokls), nazvan je Platon (»široki«)
vjerojatno zbog atletske građe. Potjecao je iz ugledna roda najvišeg atičkoga
plemstva.Njegov otac Ariston, potomak je kraljeva Atine, a majka Periktiona potiče
iz ugledne porodice državnika.Platonov otac umro je kada je on još uvek bio mali, a
njegova majka preudala se za svog ujaka, grčkog političara i ambasadora Persije.
Platon je imao dva brata, sestru i polubrata. Članove porodice često je spominjao u
svojim dijalozima, zbog čega istoričari pretpostavljaju da se ponosio svojim
poreklom. Kao mladić sudjelovao je u ratu, bavio se gimnastikom, govorništvom i
pjesništvom, ali je poslije pod utjecajem filozofije spalio sve svoje pjesme.

PREKRATNICA U ZIVOTU

Kao mladić, Platon je iskusio dva događaja koja su odredila dalji tok njegove
sudbine. Prvo, upoznao je grčkog filozofa Sokrata. Sokratovi dijalozi i debate
toliko su impresionirali Platona da je odlučio da postane njegov učenik i posveti
svoj život izučavanju ideja vrline i formiranju plemenitog karaktera. Drugi
značajan događaj bio je Peloponeski rat između Atine i Sparte, u kom je Platon
učestvovao između 409. i 404. godine p.n.e. Poraz Atine značio je i prestanak
demokratije koju su Spartanci zamenili oligarhijom (vladavinom nekolicine).

Nakon što je demokratija ponovo uspostavljena, Platon je razmišljao o političkoj

karijeri, ali je pogubljenje Sokrata 399. godine p.n.e. bilo razlog zbog kog je
odlučio da se do kraja života posveti filozofiji.

Nakon Sokratove smrti, Platon je proveo dvanaest godina putujući Mediteranom, učeći
matematiku u Italiji, a geometriju, geologiju, astronomiju i religiju u Egiptu, te
triput u Sirakuzu na Siciliji, u nadi da će tamošnje vladare Dionizija Starijega i
Dionizija Mlađega pridobiti za svoj politički nacrt idealne države. U ovo vreme
počeo je da piše. Istoričari su njegove radove razvrstali po periodima u kom su
nastali, tako da se može govoriti o ranom, srednjem i kasnom periodu Platonovog
pisanja.

AKADEMIJA

Nakon povratka u Atenu oko 387. pr. Kr. osnovao je vlastitu filozofsku školu u gaju
blizu Atene posvećenu junaku Akademu, glasovitu Akademiju.Platon se nadao da će
Akademija postati mesto koje će budućim liderima pomoći da otkriju najbolje načine
za vođenje grčkih gradova-država. Jedan od najboljih učenika na Akademiji bio
je Aristotel, kome je Platon postao mentor.

Rad Akademije nastavili su Platonovi učenici i održala se gotovo 1000 godina,

odnosno do 529. kada ju je ukinuo car Justinijan, određujući je poganskom
ustanovom. Prema nekim se interpretacijama ugasila već 88. pr. Kr., prelaskom
Filona iz Atene u Rim.

Poslednje godine života

Platon je poslednje godine svog života proveo posvećen Akademiji i pisanju.

Okolnosti pod kojima je umro nisu sasvim jasne, ali se pretpostavlja da je preminuo
u Atini oko 348. godine p.n.e. Neki istoričari tvrde da je preminuo na jednom
venčanju, dok se drugi slažu da je umro u snu.

Platonov uticaj na filozofiju i ljudsku prirodu rasprostranjen je, kako u njegovoj

domovini Grčkoj, tako i širom sveta. Njegovo isticanje značaja matematike u
obrazovanju pokazalo se od suštinske važnosti za rezumevanje vasione, a njegove
ideje o pravednom društvu i jednakosti pojedninaca osnova su moderne demokratije.
IZREKE I CITATI

“Bolje ćete upoznati nekoga za jedan s igre, nego cijelu godinu razgovora.
“Budi ljubazan, jer svi koje upoznaš vode tešku bitku.”

“Čovjek je biće u potrazi za smislom.”

“Ljepota je u očima promatrača.”

“Ljudi su kao zemlja, mogu vam pomoći da rastete kao osoba ili usporiti vaš rast i
pretvoriti vas u obični korov.”

“Mudri ljudi govore zato što imaju nešto da kažu. Budale zato što moraju nešto da
kažu.”

“Najveće blaženstvo koje je ikada postojalo na svijetu postiže se ljubavlju.”

“Neki ljudi vjeruju sve, samo ako im se šapne.”

“Neznanje je korijen i stablo zla.”

“Nikad ne obeshrabruj nekoga ko kontinuirano napreduje, bez obzira kako sporo.”

“Od slobodnog čovjeka ne može se napraviti rob, jer je slobodan čovjek slobodan i u
zatvoru.”

“Osjećaj divljenja pokazuje da ste filozof, jer divljenje je početak filozofije.”

“Postoji samo jedno dobro, a to je znanje, i jedno zlo, a to je neznanje.”

“Pokušavam misliti, ne zbunjujte me činjenicama!”

“Muzika daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i život svemu što postoji.”

“Pravednost je vrlina velikih ljudi.”

“Pravednost vlada tamo gdje se oni kojih se neko zlo ne tiče razoružaju jednako kao
i oni koje je to zlo zadesilo.”

“Prva i najbolja pobjeda je osvojiti sebe.”

“Samo su mrtvi vidjeli kraj rata.”

“Svako srce pjeva pjesmu, nepotpunu, dok neko drugo srce ne uzvrati šapat. Oni koji
žele pjevati uvijek će naći pjesmu. Na dodir ljubavi, svako postaje pjesnik.”

“U iskonu bijasmo ujedinjeni; želja i čežnja da se vratimo jedinstvu zove se

ljubav.”

“U svakom slučaju zakone formira vladajuća elita za vlastite interese. Demokratija

proizvodi demokratske zakone, tirani proizvode autokratske zakone i tako dalje. Sa
formiranjem zakona određuje se, šta je dobro za subjekte i šta služi njihovim
interesima. Ko krši zakone, označavaju ga kao grešnika i kažnjavaju ga.”

“Zaljubljenici vide na svijetu samo sebe, a zaboravljaju da ih vidi svijet.”

“Znanje koje imamo je samo mrvica onoga što nemamo.”

“Želite li stvoriti nešto veliko, uložite u to cijeli život.”

mit o Platonovoj pećini ili alegorija špilje, također poznata kao metafora špilje,
jedna je od najznačajnijih i najinteresantnijih alegorija u povijesti filozofije.
Zbog svog važnog značaja, ovaj je dijalog više puta interpretiran iz različitih
perspektiva, naglašavajući epistemološki i politički.

Iako je istina da alegorija upućuje na važnu ulogu obrazovanja u potrazi za

čovjekovom istinom, glavni cilj Platona bio je stvoriti vrlo jednostavnu metaforu
kroz koju su svi razumjeli da je razlog izvor svega. istinsko znanje.