Hrvoje Požar Energetska Studija Mostar

PROSTORNO-PLANSKE OSNOVE
KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA

ENERGIJE ZA PODRUČJE GRADA
MOSTARA
Zagreb, 13.6.2010.
Naručitelj:
Zavod za prostorno ureñenje
Grada Mostara
Oznaka ugovora:
EIHP: 14-10
Naručitelj: CQ-49-CS-09-3954BOS
Kontakt:
Senad Defterdarević, dipl.iur.
Naslov studije:
Prostorno-planske osnove korištenja obnovljivih
izvora energije za područje Grada Mostara
Autori:
László Horváth, dipl.ing.el.
dr.sc. Hubert Bašić, dipl.ing.el.
Nikola Karadža, dipl.ing.str.
Andro Bačan, dipl.ing.el.
Ana Kojaković, MSc.
Veljko Vorkapić, MSc.
Margareta Zidar, dipl.ing.arh.
dr.sc. Goran Majstrović, dipl.ing.el.
dr.sc. Minea Skok, dipl.ing.el.
Tomislav Baričević, dipl.ing.el.
Marko Karan, dipl.oec.
Ravnatelj:
Dr. sc. Goran Granić
Izdavač:
Energetski institut Hrvoje Požar
Savska cesta 163
10000 Zagreb
http://www.eihp.hr
Oznaka studije:
EIHP-014-10-01
Zagreb, 13.6.2010.
Autorska prava
Isključenje od odgovornosti
EIHP nije ni na koji način odgovoran za način primjene iznijetih rezultata studije. Ta je
odgovornost u potpunosti na naručitelju.
Razina povjerljivosti:
Povijest izrade
Inačica Datum Komentar Pregledao Odobrio
EIHP-014-10 13.6.2010.
Sadržaj
SADRŽAJ
Sadržaj................................................................................................................................... I
Studijski zadatak ................................................................................................................... V
Uvod V
Opis i cilj zadatka................................................................................................................ V
Sadržaj studije..................................................................................................................... V
1. Uvod ................................................................................................................................. 1
2. Osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije na području Grada Mostara ................ 2
2.1. Osnovne karakteristike energije vjetra ................................................................. 2
2.2. Osnovne karakteristike energije Sunčevog zračenja......................................... 4
2.3. Osnovne karakteristike vodotoka za gradnju malih hidroelektrana................. 7
3. Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije ........................ 9
3.1. Uvod........................................................................................................................... 9
3.2. Pristup i metodološki koncept................................................................................ 9
3.3. Opis metodologije.................................................................................................. 10
3.3.1. Inicijalna eliminacija neprikladnih prostora i odabir lokacija za ocjenu . 10
3.3.2. Kriteriji za ocjenu i rangiranje lokacija ........................................................ 13
4. Analiza lokacijA za vjetroelektrane...................................................................................21
4.1. Analiza makro- i mikrolokacija za vjetroelektrana ............................................ 21
4.1.1. Lokacija VE1 Čaprljuga ................................................................................ 24
4.1.2. Lokacija VE2 Velika Greda .......................................................................... 27
4.1.3. Lokacija VE3 Jastrebinka ............................................................................. 29
4.1.4. Lokacije VE4 Planinica ................................................................................. 31
4.1.5. Lokacija VE5 Pločno ..................................................................................... 34
4.1.6. Lokacija VE6 Kozice ..................................................................................... 37
4.1.7. Lokacija VE7 Krivodol ................................................................................... 39
4.1.8. Lokacija VE8 Biorine ..................................................................................... 41
4.1.9. Lokacija VE9 Grabovina ............................................................................... 43
4.1.10. Lokacija VE10 Kresovina ............................................................................. 45
4.1.11. Lokacija VE11 Hum....................................................................................... 47
4.1.12. Lokacija VE12 Ošljak .................................................................................... 49
4.1.13. Lokavcija VE13 Konovice............................................................................. 52
4.1.14. Lokacija VE14 Kokorina ............................................................................... 54
4.1.15. Lokacija VE15 Podveležje............................................................................ 56
EIHP I
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
4.1.16. Lokacije VE16 Ljupčina ................................................................................ 58

4.1.17. Lokacija VE17 Lokvice.................................................................................. 60
4.1.18. Lokacija VE18 Sveta gora-Merdžan glavica ............................................. 63
4.2. Multikriterijalna analiza odabranih lokacija vjetroelektrana............................. 66
5. Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana...........................................................70
5.1. Osnovni uvjeti za lokaciju sunčane elektrane ................................................... 70
5.2. Inicijalni odabir lokacija ......................................................................................... 71
5.3. Eliminirane lokacije................................................................................................ 72
5.4. Odabrane lokacije za ocjenjivanje ...................................................................... 73
5.4.1. Lokacija SE1 Pijesci – Dostovine – jug...................................................... 73
5.4.2. Lokacija SE2 Gubavica – Kneževina – jugozapad................................... 75
5.4.3. Lokacija SE3 Gubavica – Čeline – jugoistok............................................. 76
5.4.4. Lokacija SE4 Slipčići – Grabovina – jugozapad ....................................... 77
5.4.5. Lokacija SE5 Miljkovići – Kozice - istok ..................................................... 79
5.4.6. Lokacija SE7 Prigrañani – sjever ................................................................ 80
5.4.7. Lokacija mSE1 Rodoč-Tetanj-istok............................................................. 82
5.5. Multikriterijalna analiza lokacija ........................................................................... 83
6. Prostorno definiranje lokacija za gradnju malih hidroelektrana.........................................87
6.1. Prostorno-planska ograničenja i ograničenja sa stajališta razine
potencijala........................................................................................................... 87
6.2. Planiranje s posebnim naglaskom na ograničenja zaštite prirode i okoliša . 88
6.3. Planiranje s posebnim naglaskom na ograničenja zaštite kulturne baštine. 88
6.4. Potencijalne lokacije za male hidroelektrane .................................................... 89
6.5. Priključak na EES mHE duž toka rijeke Drežanke ........................................... 90
7. MOGUĆNOSTI proizvodnje energije ...............................................................................91
7.1. Mogućnosti proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana....................... 91
7.2. Kapacitet proizvodnje električne energije iz sunčanih elektrana ................... 93
7.3. Kapacitet proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana................. 95
7.4. Mogućnosti proizvodnje toplinske energije........................................................ 95
8. Neophodne izmjene i dopune infrastrukturnih sustava .....................................................98
8.1. Potrebna dogradnja 110 kV mreže ..................................................................... 98
9. Mogućnosti istovremenog korištenja malih vodotokova za druge namjene ....................105
9.1. Mogućnosti višenamjenskog korištenja malih hidroelektrana ...................... 105
9.2. Doprinosi koji proizlaze iz višenamjenskog karaktera malih
hidroelektrana................................................................................................... 106
9.3. Ocjena stanja u prostoru .................................................................................... 107
10. Utjecaj novih kapaciteta na socijalni status......................................................110
II
Sadržaj
10.1. Jednokratni gospodarski učinak........................................................................ 110

10.1.1. Vrijednost grañevinskih radova ................................................................. 110
10.2. Dugoročni gospodarski učinak .......................................................................... 112
11. Utjecaj novih kapaciteta na ekologiju i održivi razvoj .......................................113
11.1 Kumulativni utjecaji na okoliš............................................................................. 115
11.2 Kumulativni utjecaji na prostor........................................................................... 117
12. Utjecaj novih kapaciteta na razvojne planove Federacije i susjednih kantona .121
13. Zaključci i preporuke .......................................................................................122
Literatura .......................................................................................................................123
14. ......................................................................................................................................123
Aneks I-1. ...........................................................................................................................126
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana .....................................................................126
1.1 Lokacija VE1 Čaprljuga ...................................................................................... 127
1.2 Lokacija VE2 Velika Greda ................................................................................ 136
1.3 Lokacija VE3 Jastrebinka ................................................................................... 144
1.4 Lokacije VE4 Planinica ....................................................................................... 153
1.5 Lokacija VE5 Pločno ........................................................................................... 162
1.6 Lokacija VE6 Kozice ........................................................................................... 171
1.7 Lokacija VE7 Krivodol ......................................................................................... 179
1.8 Lokacija VE8 Biorine ........................................................................................... 187
1.9 Lokacija VE9 Grabovina ..................................................................................... 195
1.10 Lokacija VE10 Kresovina ................................................................................... 203
1.11 Lokacija VE11 Hum............................................................................................. 211
1.12 Lokacija VE12 Ošljak .......................................................................................... 219
1.13 Lokavcija VE13 Konovice................................................................................... 228
1.14 Lokacija VE14 Kokorina ..................................................................................... 236
1.15 Lokacija VE15 Podveležje.................................................................................. 244
1.16 Lokacije VE16 Ljupčina ...................................................................................... 252
1.17 Lokacija VE17 Lokvice........................................................................................ 260
1.18 Lokacija VE18 Sveta gora-Merdžan glavica ................................................... 268
Aneks I-2. ...........................................................................................................................278
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana...............................................................278
2.1. Lokacija SE1 Pijesci – Dostovine – jug............................................................ 279
2.2. Lokacija SE2 Gubavica – Kneževina – jugozapad......................................... 284
2.3. Lokacija SE3 Gubavica – Čeline – jugoistok................................................... 290
2.4. Lokacija SE4 Slipčići – Grabovina – jugozapad ............................................. 296
2.5. Lokacija SE5 Miljkovići – Kozice - istok ........................................................... 302
EIHP III
2.6. Lokacija SE7 Prigrañani – sjever ...................................................................... 308

2.7. Lokacija mSE1 Rodoč-Tetanj-istok................................................................... 314
2.8. Mikrolociranje sunčanih elektrana..................................................................... 319
2.8.1. Mikrolociranje SE1 Pijesci – Dostavine - jug................................................... 320
2.8.2. Mikrolociranje SE2 Gubavica – Kneževina - jugozapad ............................... 320
2.8.3. Mikrolociranje SE3 Gubavica – Čeline - jugoistok ......................................... 321
2.8.4. Mikrolociranje SE4 Slipčići – Grabovina - jugozapad .................................... 322
2.8.5. Mikrolociranje SE5 Miljkovići – Kozice - istok ................................................. 323
IV
Studijski zadatak
STUDIJSKI ZADATAK
Uvod
Bosna i Hercegovina je dobila kredit od Meñunarodne agencije za razvoj (IDA). Dio
sredstava kredita u okviru Projekta urbane infrastrukture i pružanju usluga je namijenjen
Gradu Mostaru, za izradu i monitoring Prostornog plana Grada Mostara (Službeni glasnik
Grada Mostara broj 01/08.) i to za period od 2008-2018. godine. Dio tih sredstava odnose se i
na izradu studija za potrebe prostornog plana.
Jedna od studija je i Studija– Prostorno-planskih osnova korištenja obnovljivih izvora energije

za poručje Grada Mostara i zbog toga Zavod za prostorno ureñenje, kao klijent, namjerava
iskoristiti jedan dio sredstava ovog kredita za plaćanje ugovora za konsultantske usluge,
kojim će se realizovati navedena Studija.
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine

Federacije BiH broj 63/04 i 50/07“) propisuje obavezu izrade Studije korištenja obnovljivih
izvora energije (kao segment Prostorne osnove).
Opis i cilj zadatka

Studija korištenja obnovljivih izvora energije za izabrani prostor treba da odgovori na pitanje
postojećeg stanja energije, te razradi segment obnovljivih izvora energije koji se uključuje u
izradu prostornog plana Grada Mostara
Sadržaj studije
1. Osnovne informacije o karakteristikama vjetra, sunčevog zračenja i vodotoka za
izgradnju malih hidroelektrana (do 5 MW), za prostorno područje Grada Mostara
2. prostorno definisanje i dispozicija makro i mikro lokacija mogućih vjetro-parkova na
području Mostara
3. prostorno definisanje makro i mikro lokacija mogućih solarnih – parkova na području
Mostara
4. prostorno definisanje lokacija za izgradnju malih hidroelektrana na području Grada
Mostara
5. procjena mogućnosti instaliranja kapaciteta proizvodnje električne energije na
definisanim područjima i mogućnosti proizvodnje toplotne energije
6. neophodne izmjene i dopune izgradnje infrastrukture-saobraćajne i elektro mreže, za
investiranje u nove kapacitete iz obnovljivih izvora energije za područje Mostara i
Hercegovačko-neretvanskog kantona
7. ocjena mogućnosti istovremenog korištenja malih vodotokova za druge namjene kao
na primjer: poljoprivreda, ribarstvo, turizam, sport, rekreacija i vodosnabdijevanje
stanovništva
8. procjena uticaja novih kapaciteta na socijalni status stanovništva
9. procjena uticaja novih kapaciteta na ekologiju okoline i održivi razvoj lokalne
zajednice
10. procjena uticaja novih kapaciteta na razvojne planove Federacije i susjednih kantona
sa stanovišta razvoja i izgradnje postrojenja i infrastrukture: saobraćaj, energetska
mreža, te resursi ekologije, poljoprivrede, zaštite istorijskog naslijeña, zaštite od
prirodnih katastrofa, zaštite vodoprivrednih objekata.
EIHP V
VI
Poglavlje 1: Uvod
1. UVOD
Obnovljivi izvori energije predstavljaju jedan od energetskih resursa koji će se sve

intenzivnije koristiti u budućnosti. Korištenje obnovljivih izvora energije usko je povezano s
povećanjem energetske efikasnosti o čemu jasno govori nedavno usvojen paket Direktiva
EC i cilj politike korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti formuliran kao
„20-20-20 by 2020“ (20% udio OIE, 20% smanjenje potrošnje i 20% smanjenje emisija CO2
do 2020 godine). Integralan pristup planiranju energetske politike na nacionalnoj, ali i na
razinama lokalnih samouprava, stoga je vrlo važan u sagledavanju mogućnosti i alternativa,
definiranju ciljeva i područja prioriteta, osmišljavanju potrebnih mjera kao i potrebnih
financijskih sredstava za provedbu ciljeva.
EIHP 1
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBNOVLJIVIH IZVORA

ENERGIJE NA PODRUČJU GRADA MOSTARA
2.1. Osnovne karakteristike energije vjetra

Vjetar je gibanje zraka koje je posljedica nejednolikog zagrijavanja Zemljine površine.
Energija obnovljivih izvora energije (osim geotermalne energije i energije plime i oseke)
izvorno dolazi od Sunca. Otprilike izmeñu 1 i 2 % energije koja dolazi od Sunca se na Zemlji
pretvara u vjetar. Dva su glavna utjecajna čimbenika na atmosfersku cirkulaciju, nejednoliko
zagrijavanje Zemljine površine na ekvatoru i na polovima i rotacija planeta oko svoje osi.
Kada izmeñu dviju zračnih masa postoji razlika u barometarskom tlaku, onda zrak struji iz
područja većeg tlaka u područje manjeg tlaka, dok se tlak izmeñu dviju masa ne izjednači.
Vjetrovi se mogu podijeliti prema njihovoj veličini, prema sili koja ih uzrokuje i prema području
u kojem pušu. Spomenut ćemo samo pojedine vjetrove koji imaju veliki značaj pri
iskorištavanju i primjeni energije vjetra u proizvodnji električne energije.
Budući je os moderne vjetroturbine na visini 60 do 100 metara, za iskorištavanje vjetra kao

izvora energije najvažniji su prizemni vjetrovi koji pušu na visinama od 0 do 100 m.n.m. Veliki
utjecaj na ovo strujanje ima hrapavost površine i prepreke kao što su grañevine koje je
izgradio čovjek.
Lokalni vjetrovi su karakteristični po tome što su nastali kao posljedica lokalnih utjecaja, i
rezultat su djelovanja globalnih i lokalnih efekata. Tijekom dana Sunce grije Zemljinu
površinu brže nego more. Zrak iznad kopna se grije i diže prema višim slojevima atmosfere i
struji prema moru stvarajući polje niskog tlaka. Na njegovo mjesto iz područja višeg tlaka,
struji hladniji zrak s mora prema kopnu. Tijekom noći vjetar puše u suprotnom smjeru jer se
kopno hladi brže od mora. Postoje i razdoblja u kojima je temperatura gotovo jednaka pa
vjetar uopće ne puše. Brzine vjetra obično su noću niže jer je i temperaturna razlika manja.
Slično nastaju i planinski vjetrovi koji danju pušu iz dolina koje su okrenute prema jugu,
prema vrhovima, dok je situacija noću suprotna. Primjer ovakvog vjetra u Europi je Fen u
Alpama. Prostorno i vremenski vjetar ima vrlo promjenjiv karakter jer nastaje kao rezultanta
velikog broja utjecajnih čimbenika. Vremenska promjenjivost vjetra može varirati od
sekundne do godišnje, dok skala prostorne promjenjivosti može biti od nekoliko mm na više.
Vjetroagregat je ureñaj koji služi za pretvorbu kinetičke energije u vjetru u mehaničku

energiju vrtnje rotora vjetroturbine. Tri bitna faktora koja utječu na količinu pretvorene
energije su površina rotora, gustoća zraka i brzina vjetra. Kinetička energija vjetra ovisi o
gustoći zraka, što je zrak gušći on u sebi nosi veću količinu kinetičke energije. Površina
rotora vjetroturbine je važan faktor koji odreñuje koliko će energije turbina moći iskoristiti, a
budući ovisi o kvadratu promjera rotora za npr. dva puta povećanje promjera rotora, energija
koju proizvede turbina povećati će se četiri puta. Brzina vjetra je iznimno važna za količinu
energije koju vjetroturbina može proizvesti iz vjetra. Sadržaj energije odnosno snaga vjetra je
proporcionalna trećoj potenciji brzine vjetra.
2
Poglavlje 2: Osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije na području Grada Mostara
Prema raspoloživim podacima na području grada Mostara se mogu očekivati srednje

godišnje brzine vjetra izmeñu 4,5 m/s i 6 m/s. Ovi podaci su dobiveni korištenjem svjetskog
atlas vjetra World Wind Atlas [2-1] za područje BiH i prikazani su na preglednoj karti ispod.
Slika 2.1 Karta srednje godišnje brzine vjetra na visini 50 m iznad tla s
označenim interesnim područjem Grada Mostara
Iz gornje slike vidljivo je kako je područje BiH najizdašnije energijom vjetra upravo na južnom
dijelu zemlje, odnosno Federacije BiH.
Korištenjem regionalnog atlasa vjetra za BiH Regional RE-ANALYSIS World Wind Atlasa
[2-2] dobiveni su podaci s nešto finijom rezolucijom. Iz ovih podataka se može iščitati srednja
godišnja brzina vjetra na 60 m i 500 m iznad tla za lokacije na području grada Mostara.
Prema ovom izvoru, za ovo područje je moguće očekivati srednju godišnje brzinu vjetra
izmeñu 3,7 i 6,6 m/s na 80 m iznad tla. Regional re-analysis podaci vjetra za područje iznad
grada Mostara na visini od 80 m iznad tla su prikazani na slici ispod.
EIHP 3
Slika 2.2 Karta srednje godišnje brzine vjetra na visini 80 m iznad tla na širem
području oko grada Mostara
Potrebno je napomenuti da su prikazane karte vjetra samo indikativnog karaktera, a za

ozbiljniju procjenu potencijela energije vjetra potrebno je uzeti u obzir prizemna mjerenja na
lokacijama od interesa.
2.2. Osnovne karakteristike energije Sunčevog zračenja

Energija Sunca je jedan od najdostupnijih i najsigurnijih energenata na Zemlji. Godišnja
dozračena energija na površinu planeta iznosi oko 1,07·109 TWh, odnosno oko 40 000 puta
više nego što su sve godišnje potrebe za energijom. Korištenjem Sunčeve energije smanjuje
se potreba za fosilnim gorivima te se smanjuje onečišćenje okoliša prouzročeno njihovim
izgaranjem. Sunčeva energija ne proizvodi stakleničke plinove koji uzrokuju globalno
zatopljenje i radioaktivni otpad. Meñutim, iako je Energija Sunca besplatna i praktički svuda
dostupna, ureñaji za korištenje Sunčeve energije spadaju u najskuplje energetske
tehnologije.
Vrijednosti ozračenosti Sunčevim zračenjem na odreñenoj lokaciji ovisi o zemljopisnoj širini,

klimatološkim parametrima lokacije poput učestalosti pojave naoblake i sumaglice, tlaku
zraka te o zasjenjenjima od okolnih objekata na lokaciji. Vrijednosti ozračenosti Sunčevim
zračenjem na razlikuju se značajno za dvije bliske lokacije. Generalno gledajući, vrijednosti
Sunčevog zračenja smanjuju se u smjeru sjever-jug, ali ta ovisnost može biti značajno
modificirana klimatološkim parametrima. Tako se, npr. vrijednosti ozračenosti Sunčevim
zračenjem smanjuju od obale prema unutrašnjosti, bez obzira na smjer obale.
4
Za razumijevanje značenja pojedinih vrijednosti parametra Sunčevog zračenja potrebno je

upoznati s sljedećim pojmovima:
• Ozračenje je srednja gustoća dozračene snage Sunčevog zračenja i jednaka je

omjeru snage Sunčevog zračenja i površine plohe okomite na smjer tog zračenja.
Jedinica za ozračenje je vat po kvadratnom metru (W/m2).
• Ozračenost je količina energije Sunčevog zračenja dozračena na jediničnu površinu
plohe odreñenom vremenskom razdoblju. Dobiva se integriranjem ozračenja po
vremenu, a jedinica za ozračenost je vat sat po kvadratnom metru (Wh/m2) ili džul po
kvadratnom metru (J/m2). Ovisno o promatranom vremenskom intervalu ozračenost
se često naziva satna, dnevna, mjesečna ili godišnja suma zračenja.
Na putu kroz atmosferu Sunčevo zračenje slabi jer se apsorbira zbog interakcija s plinovima i
vodenom parom, te se raspršuje na molekulama plinova i česticama prašine. Takoñer,
pojava naoblake uvelike onemogućava probijanje izravne komponente zračenja do površine.
Zbog toga Sunčevo zračenje do tla dospijeva kao izravno i kao raspršeno zračenje.
• Izravno (direktno) Sunčevo zračenje dolazi izravno iz prividnog smjera Sunca.

• Raspršeno (difuzno) Sunčevo zračenje nastaje raspršenjem Sunčevog zračenja u
atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova.
• Ukupno (globalno) Sunčevo zračenje na vodoravnoj plohi sastoji se od izravnog i
raspršenog Sunčevog zračenja. Nagnuta ploha osim izravnog i raspršenog zračenja
prima i od tla odbijeno Sunčevo zračenje.
• Odbijeno (reflektirano) Sunčevo zračenje je dio Sunčevog zračenja koji se odbije od
tla ili vodenih površina.
• Ukupno Sunčevo zračenje na nagnutu plohu sastoji se od izravnog, raspršenog i od
tla odbijenog zračenja.
Ozračenost iz izravne komponente Sunčevog zračenja je dominantna u ukupnoj ozračenosti.

Maksimalno ozračenje izravnim Sunčevim zračenjem postiže se postavljanjem plohe okomito
na smjer zračenja. Kako je raspršeno zračenje anizotropno, intenzitet zračenja se povećava
približavanjem Sunčevom disku i, u manjoj mjeri, obzoru. Površina koja nije okomita na smjer
upadnih zraka ozračena je s dijelom maksimalno mogućeg ozračenja proporcionalnom
kosinusu kuta izmeñu upadnih zraka i normale plohe. Maksimalno ozračenje plohe moguće
je ako se u svakom trenutku prati kretanje Sunca na nebu. Ozračenje tada ovisi samo o
optičkoj masi zraka koja se povećava kako se Sunce približava obzoru. Za fiksno postavljeni
sustav odreñuje se vrijednost optimalnog kuta nagnute plohe. Optimalni kut nagnute plohe je
kut pod kojim je potrebno postaviti modul u odnosu na vodoravnu površinu da bi se dobila
najveća moguća godišnja ozračenost. Osim optimalnog godišnjeg kuta, optimalni kut je
moguće izračunati za sezonu i za svaki mjesec.
Ozračenost ili klimatološke značajke iz kojih se može procijeniti vrijednost ozračenosti

najčešće se mjere na meteorološkim postajama ili na namjenskim mjernim postajama za
mjerenje karakteristika Sunčevog zračenja. Najčešće se na meteorološkim postajama mjeri
osunčavanje (trajanje sijanja Sunca), dok se na namjenskim mjernim postajama mjeri
ukupno, a na bolje opremljenim mjernim postajama i izravno i raspršeno Sunčevo zračenje.
Svjetska meteorološka organizacija za prikaz prosječnih klimatskih prilika, pa tako i
EIHP 5
Sunčevog zračenja, preporuča korištenje niza podataka iz tridesetogodišnjeg razdoblja od

1961. do 1990. godine. Takoñer, podatke o ozračenosti moguće je dobiti i ekstraterestričkim
mjerenjima (satelitske snimke).
Zasjenjenja od okolnih objekata, poput visokih uzvisina negativno utječu na ukupan iznos
ozračenosti budući da u odreñenim trenucima zasjenjuju Sunčev disk te smanjuju vrijednost
izravne komponente Sunčevog zračenja. Zasjenjenja su najčešće lokalnog karaktera, te se
mogu procijeniti na temelju topografskih karata za konkretnu lokaciju. Područje Grada
Mostara izrazito je orografski kompleksno, pogotovo sjeverni dio područja, te se mogu
očekivati značajna zasjenjenja
Slika 2.3 prikazuje prostornu razdiobu srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe
Sunčevim zračenjem za područje Grada Mostara.
Slika 2.3 Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe za područje Grada
Mostara
(izvor: PVGIS, Error! Reference source not found.; obrada EIHP)
Iz prikazane karte vidljivo je da se područja s najvišom razinom ozračenosti nalaze u južnom

dijelu Grada, dok je uočljiv pad potencijala prema sjeveru. Vrijednosti srednje godišnje
ozračenosti vodoravne plohe za područje Grada Mostara kreću se izmeñu 1550 kWh/m2 za
najjužnije dijelove područja do 1300 kWh/m2 za sjevernije, planinske dijelove. Na sjevernim
padinama uzvisina i u kotlinama može se očekivati i značajnije smanjena vrijednost
ozračenosti. Za sam grad Mostar, vrijednost srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe
iznosi 1495 kWh/m2. Tablica 2.1 prikazuje vrijednosti srednjih dnevnih ozračenosti po
mjesecima prema jugu nagnute plohe za grad Mostar. Podaci se odnose na razdoblje
mjerenja od 1961 do 1980.
Tablica 2.1 Dnevne vrijednosti ozračenosti prema jugu nagnute plohe po

mjesecima za Mostar
Zona: 4 Zemljopisna širina [N]: 43°40'41"
Lokacija: Mostar Zemljopisna dužina [E]: 17°48'27"
- Nadmorska visina [m]: 65
6
Dnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe ukupnim

2
Sunčevim zračenjem (kWh/m /dan)
temp.
opt. kut
Mjesec zraka
Kut nagiba [°]
[°C]
0° 15° 25° 40° 90° opt. kut
siječanj 1,625 2,178 2,487 2,838 2,786 2,737 64 7,1
veljača 2,360 2,931 3,234 3,544 3,131 3,462 56 7,3
ožujak 3,603 4,146 4,398 4,585 3,452 4,549 44 9,1
travanj 4,913 5,299 5,415 5,359 3,263 5,409 30 13,2
svibanj 6,055 6,238 6,196 5,880 2,918 6,019 17 19,2
lipanj 6,519 6,582 6,449 5,992 2,667 6,177 11 23,0
srpanj 7,010 7,163 7,065 6,618 2,982 6,805 14 24,8
kolovoz 6,039 6,435 6,520 6,356 3,490 6,449 25 25,5
rujan 4,670 5,339 5,633 5,812 4,084 5,789 41 20,1
listopad 3,062 3,770 4,136 4,494 3,810 4,402 53 16,8
studeni 1,803 2,362 2,671 3,011 2,865 2,915 61 12,5
prosinac 1,372 1,865 2,143 2,462 2,468 2,371 65 7,5
prosječno 4,096 4,535 4,704 4,753 3,159 4,764 35 15,5
ukupno 1495,0 1655,2 1716,9 1734,7 1153,1 1738,9 - -

(Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Republika Hrvatska)
2.3. Osnovne karakteristike vodotoka za gradnju malih

hidroelektrana
U većini europskih zemalja (a i u Bosni i Hercegovini) malim hidroelektranama smatraju se
objekti instalirane snage do 10 MW. Mala hidroelektrana ne može se smatrati samo
jednostavnom reduciranom verzijom velike hidroelektrane. Specifična oprema koja se
ugrañuje u male hidroelektrane uvjetuje ispunjavanje fundamentalnih tehničkih zakonitosti uz
neophodnu primjenu jednostavnih tehničkih rješenja pogona, visoku efikasnost, maksimalnu
pouzdanost i mogućnost održavanja objekta osobama koje nisu nužno tehničari ili specijalisti
za male hidroelektrane. Ovu kombinaciju zahtjeva nije lako ispuniti.
Ono što karakterizira hidroelektrane općenito je da je njihovo lociranje strogo uvjetovano

konfiguracijom terena i vodotoka. Izgradnja hidroelektrana redovno znači odreñenu
intervenciju u prostoru, pri čemu specifično gledano manji hidrološki potencijal uvjetuje veći
zahvat u prostoru, a time i veći utjecaje na prirodu i okoliš. Ti utjecaji mogu biti izravni i
neizravni. Pod izravnim utjecajima se smatra odreñeno zauzimanje prostora (tlo i vode),
promjena krajolika u blizini elektrane i iseljavanje stanovništva u slučaju izgradnje većih
akumulacijskih jezera. Osim toga, u pogonu hidroelektrana dolazi i do stvaranja odreñenih
količina krutog i tekućeg otpada (otpadna ulja i metalni otpad), meñutim radi se o mnogo
manjoj količini nego što je to slučaj kod termoelektrana. Kako su male hidroelektrane
EIHP 7
nerijetko locirane u blizini drugih objekata različite namjene, odreñeni problem može
predstavljati i buka u postrojenju. Neizravni utjecaji obuhvaćaju poremećaje u prirodnim
režimima promjena podzemnih i površinskih voda, promjene kvalitete voda te utjecaj na biljni
i životinjski svijet. Problem je što je te utjecaje teško valorizirati i usporeñivati, jer ih je
nemoguće brojčano iskazati (utjecaj na šume, isušivanje dijelova korita vodotoka,
poplavljivanje većih površina). Ono što se može sa sigurnošću utvrditi je činjenica da manji
objekti imaju i manji utjecaj na okoliš, ali ne može se reći da to olakšava pristup planiranju i
gradnji malih hidroelektrana.
U većini slučajeva povoljne lokacije za male hidroelektrane nalaze se u gornjim dijelovima

vodotoka, jer geomorfološki gledano vodotoci obično u gornjim dijelovima imaju strmiji pad
koji se postepeno smanjuje kako se vodotok približava svom ušću (geomorfologija – nauka o
oblicima površine zemlje). Naročito su interesantne lokacije na samom izvoru vodotoka, jer
često povoljne geomorfološke karakteristike omogućavaju izvedbu akumulacije na samom
izvoru. Pitanje povoljnih lokacija za male hidroelektrane u gornjim dijelovima vodotoka
naročito je osjetljivo sa stajališta zaštite prirode. Gornji dijelovi vodotoka u većini slučajeva su
netaknuti dijelovi prirode, a današnje tendencije su da se upravo takva područja zaštite od
ljudskog djelovanja. Vidljivo je da su za male hidroelektrane vezana mnoga proturječja, a
planiranje njihove izgradnje vrlo je osjetljivo s više aspekata, pa mu je potrebno pristupiti s
velikom pažnjom i uvažavajući sve uvjete i ograničenja.
8
Poglavlje 3: Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije
3. METODOLOGIJA PROSTORNOG DEFINIRANJA

LOKACIJA ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
3.1. Uvod
Postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, u prvom redu vjetroelektrane, sunčane
elektrane i male hidroelektrane zahtijevaju točno odreñene karakteristike lokacije na kojoj se
planira, odnosno može biti moguće graditi takvo postrojenje. Nadalje, energetska postrojenja
mogu predstavljati značajan zahvat u prostoru, te potencijalne lokacije za gradnju moraju
zadovoljiti i čitav niz kriterija u pogleda zaštite okoliša. Prostorno definiranje mogućih lokacija
zato zahtjeva točnu i preciznu analizu prostora s nekoliko različitih gledišta: potencijala
energije, mogućnosti priključka i isporuke energije, zaštite prirode i minimalnog utjecaja na
prostor. Često, uvjeti na lokaciji ne zadovoljavaju sve postavljenje kriterije, pa je lokacije
potrebno usporediti i ocijeniti po unaprijed definiranim kriterijima čime se dobiva točno
odreñena ocjena neke lokacije.
3.2. Pristup i metodološki koncept

Prostorno definirane lokacija za postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije moguće je
podijeliti u tri koraka:
1. Inicijalni odabir područja, odnosno makrolokacija – predstavlja preliminarnu

identifikaciju područja od interesa te se istovremeno nastoji prepoznati eventualne
prepreke koje u kasnijim fazama razvoja mogu znatno tehnički ili financijski
onemogućiti razvoj projekta.
2. Odabir lokacija za ocjenu – izmeñu inicijalno odabranih makrolokacija u prvom krugu
a na temelju eliminacijskih kriterija i ekspertne procjene prihvatljivosti definiranog
prostora odabiru se lokacije koje ulaze u uži izbor za ocjenjivanje i rangiranje.
Takoñer, u ovome koraku očekuje se detaljnije odreñivanje granica lokacije tako da
lokacije čiji se jedan ili više dijelova nalazi unutar područja koja nisu prikladna za
lokaciju postrojenja zadovolje kriterije za treći korak.
3. Ocjena i rangiranje lokacija – lokacije koje su preostale nakon drugog koraka
predstavljaju skup lokacija koje zadovoljavaju odreñene minimalne uvjete, bilo one
resursno-tehničke bilo okoliše, za izgradnju postrojenja koje koristi obnovljive izvore
energije. Meñutim, za očekivati je da će broj takvih lokacija biti nešto veći nego broj
lokacija za koji je realno očekivati da postoji šansa uspješnog razvoja projekata,
odnosno veći od broja lokacija kojega odrede prostorni planeri. Mulitkriterijalnom
analizom lokacije i ocjenjivanjem lokacija po pojedinim kriterijima, te zbrajanjem
ocjena u ukupnu ocjenu dobit će se rang lista lokacija prema kojoj će najbolje
ocjenjene lokacije imati najveću vjerojatnost daljnjeg razvoja s obzirom na
razmatrane kriterije. Na taj se način dobiva relativna slika „vrijednosti“ pojedine
lokacije za izgradnju postrojenja u odnosu na druge razmatrane lokacije, odnosno
ukazat će se na lokacije koje bi se trebale razmotriti za uvrštenje u prostorne planove.
EIHP 9
U početnoj fazi identifikacije lokacija, te u drugom koraku odabira lokacija za ocjenu, potraga
za potencijalnim lokacijama provodi se na temelju postojećih i dostupnih podloga:
• karata potencijala obnovljivih izvora energije kako bi se odredila područja

najvećeg potencijala obnovljivog izvora energije,
• topografskih karata TK 1:25000, TK 1:100000, satelitskih snimaka, ortofoto
snimaka i 3D modela terena kako bi se odredila orografski povoljna područja,
• podloga o trenutačnom i planiranom stanju elektroenergetske mreže,
• karata zaštićenih područja prirode,
• karata staništa,
• postojećih prostornih planova,
• ostalih raspoloživih podloga koje mogu olakšati inicijalni odabir lokacija.
Odabrane lokacije ocjenjuju se prema unaprijed definiranim kriterijima i ocjenama prema

karakteristikama lokacije. Meñutim, pojedini kriteriji ne nose nužno jednaku važnost pri
odlučivanju odabira lokacije, te se kriterijima pridružuje i težinski faktor koji se može
promatrati kao mjera važnosti pojedinog kriterija. Konačna ocjena lokacije će biti
predstavljena zbrojem umnožaka svih ocjena po kriterijima i težinskih faktora kriterija.
3.3. Opis metodologije
3.3.1. INICIJALNA ELIMINACIJA NEPRIKLADNIH PROSTORA I ODABIR

LOKACIJA ZA OCJENU
Prvi korak pri prostornom definiranju lokacija je inicijalni odabir mogućih lokacija
vjetroelektrana, sunčanih parkova i lokacija malih hidroelektrana.
Idealna vjetroelektrana za komercijalno iskorištavanje energije vjetra bila bi izgrañena na

lokaciji s povoljnim režimom vjetra, s dobrim cestovnim pristupom, blizu električnoj mreži, s
dobrom mogućnošću evakuacije snage, te bez sukoba s namjenom prostora i u skladu
uvjetima zaštite okoliša. No, idealne lokacije su rijetke, pa odabir lokacija uvijek traži
multidisciplinaran pristup uz sagledavanje većeg broja relevantnih parametara koji mogu
utjecati na daljnji razvoj projekta.
Za inicijalni odabir makrolokacija vjetroelektrana sa zadovoljavajućom točnošću za

identifikaciju lokacija, korištene su topografske karte mjerila 1:25000 (TK25) u dijelu opisa
oblika terena – orografije. Meñutim, EIHP raspolaže kartama TK25 s godinom izrade 1971-
1991, pa je pouzdanost ostalih topografskih obilježja, prvenstveno vegetacije i izgrañenosti
manja. Osim ovih topografskih karata korištene su i satelitske snimke i 3D model terena
Google Earth® čija točnost se procjenjuje vrlo dobrom i pouzdanom.
Iako na području od interesa postoje područja koja svojim obilježjima poput, hrapavosti
terena, vegetacije i blizine naselja zadovoljavaju kriterije za izgradnju vjetroelektrana, dio
lokacija je eliminiran zbog velike nadmorske visine i teškog pristupa na planinama, Čabulji,
Čvrsnici i Prenju. Kada su od prvobitnog izbora lokacija eliminirana područja:
10
• neprikladna za gradnju vjetroelektrane;

• neraspoloživa za gradnju vjetroelektrana;
• u očiglednom sukobu sa zahtjevima zaštite okoliša;
• čiji razvoj je izuzetno zahtjevan s tehničkog i financijskog stanovišta;
preostale lokacije, u načelu prihvatljive za daljnji razvoj, ocjenjuju se i meñusobno

usporeñuju kako bi se uspostavili prioriteti te donijele odluke vezane za buduće prostorno
planske podloge grada Mostara u dijelu koji se odnosi na iskorištavanje energije vjetra.
Inicijalni odabir lokacija mogućih sunčanih elektrana provodi se uz pomoću karata

Sunčevog zračenja, topografskih karata, 3D modela terena i raspoloživih satelitskih snimaka.
Područja smanjenog potencijala Sunčevog zračenja odmah se eliminiraju kao nepovoljna
područja, pri čemu je potrebno naglasiti da, zbog izražene prostorne razdiobe potencijala
Sunčevog zračenja na makroskali nije moguće i nije opravdano u metodološkom smislu
striktno postaviti granicu na odreñenu veličinu. Kao potencijalne lokacije u ovom koraku
odabiru se područja koja zadovoljavaju orografske kriterije, odnosno ravna područja i
područja koja se nalaze na južnim padinama uzvisina, područja izvan naselja, te područja
koja se ne nalaze na visokovrijednom poljoprivrednom tlu.
Planiranje projekata izgradnje malih hidroelektrana zahtijeva provoñenje velikog broja

tehničkih, ekoloških i ekonomskih analiza na različitim stupnjevima obrade u cilju odreñivanja
da li je neka lokacija tehnički iskoristiva, ekološki prihvatljiva i ekonomski isplativa za
realizaciju jednog takvog projekta. Izvodljivost potencijalnog projekta je specifična za svaku
lokaciju, a potencijalne lokacije mogu biti toliko meñusobno različite da se čak dvije lokacije
na istom vodotoku, iako meñusobno udaljene samo nekoliko stotina metara, mogu bitno
razlikovati, što bitno otežava standardizirani pristup i tipizaciju, kao i postavljanje
jednostavnih kriterija za ocjenu, već je jedini ispravni individualni pristup lokaciji. Utoliko se
metodologija za male hidroelektrane razlikuje od metodologije za vjetroelektrane i sunčane
elektrane.
Kao osnovni preduvjet za elektroenergetsko korištenje vodotoka mora postojati prirodna

koncentracija pada na nekom potezu uzduž vodotoka. Instalirana snaga male hidroelektrane
na nekoj lokaciji proporcionalno ovisi o protoku vode i visini pada vode na toj lokaciji.
Meñutim, u toj ovisnosti sadržana je i odreñena neizvjesnost, jer iznos očekivane proizvodnje
energije ovisit će o količini raspoložive vode odnosno promjenama protoka tijekom godine.
Ove promjene toliko utječu na očekivanu proizvodnju da ih je potrebno razmatrati na razini
jednog dana, a nekada i jednog sata, s obzirom na stohastičku prirodu promjena protoka u
vodotocima. Ovdje se već nazire problem neizvjesnosti i rizika prilikom utvrñivanja osnovnih
polaznih parametara za provoñenje analiza kojima se želi pokazati opravdanost ulaganja u
jednu lokaciju. Kako se u slučaju malih hidroelektrana radi o potrebi provedbe terenskih
istraživanja (geoloških, geodetskih,…) u cilju definiranja pogodnosti okolnog terena za
primjenu odreñenog tehničkog rješenja izgradnje objekata, a koja iziskuju značajna ulaganja,
od presudne je važnosti na što nižem stupnju istraživanja i analiza prepoznati vodotok
odnosno lokaciju (potez korištenja) na kojem gradnja ovih objekata nije moguća ili nije
isplativa. Zbog toga je apsolutna nužnost da projektant izvrši terenski obilazak već pri
inicijalnim ocjenama pogodnosti odreñenog vodotoka za elektroenergetsko korištenje, jer
samo uvidom u karte i arhivsku grañu ne može se steći slika o realna mogućnostima na
EIHP 11
vodotoku. Dakle, na ovoj razini se jednoznačno mogu iz daljnjeg razmatranja isključiti dijelovi
vodotoka koji se nalaze u nacionalnim parkovima i posebno zaštićenim područjima, odnosno
dijelovi vodotoka za koje se na licu mjesta utvrdi postojanje objekata odnosno drugih
ograničenja koja fizički onemogućavaju izgradnju objekata infrastrukture male hidroelektrane,
a nisu vidljiva na kartama.
Za očekivati je da će broj inicijalno odabranih lokacija biti veći od prihvatljivog broja lokacija,
te da neke od lokacija ne zadovoljavaju kriterije koji nisu razmatrani u prvom koraku –
inicijalnom odabiru lokacija. Takoñer, odreñene lokacije se mogu dijelom nalaziti u području
koje ne zadovoljava kriterije, dok se ostatak ili veći dio lokacije nalazi na području koje
zadovoljava uvjete. U tome slučaju, potrebno je granice inicijalno odabrane lokacije
prilagoditi uvjetima.
Nakon što su prepoznati bruto potencijali temeljem inicijalnog odabira pogodnih dijelova
vodotoka, pristupa se definiranju poteza korištenja. Pojam "poteza korištenja" predstavlja
geografsku površinu na kojoj su locirani svi infrastrukturni objekti jedne male hidroelektrane
odnosno područje koje jednoznačno odreñuje malu hidroelektranu. Ovdje se može kao
kriterij (temeljem kojeg će se odrediti koji će se potezi na vodotoku uzeti u daljnja
razmatranja) može postaviti neka donja granica specifičnog potencijala u kW/km (dakle,
vodotoci sa specifičnim potencijalom manjim od definirane vrijednosti ostaju na razini
definiranog bruto potencijala na razini vodotoka i dalje se ne razmatraju).
Kako se na ovoj razini pruža dobar uvid u raspodjelu potencijala duž vodotoka, mogu se
prepoznati odreñene dionice vodotoka s mogućnošću instalacije male hidroelektrane,
odnosno na svakom vodotoku se mogu definirati potezi korištenja, a svaki potez korištenja
teoretski znači mogućnost za izgradnju jedne male hidroelektrane. Kako je već rečeno,
pojam potez korištenja uveden je zbog toga što mala hidroelektrana nije odreñena samo
strojarnicom u kojoj su smješteni agregati, kako se to često pojednostavljeno shvaća, već
predstavlja sustav od više različitih, meñusobno dislociranih, ali ipak povezanih,
infrastrukturnih objekata koji čine jednu cjelinu (brana, zahvat, dovodni kanal, tlačni cjevovod,
strojarnica, odvodni kanal, priključni dalekovod). Osim toga, koncentraciju pada nije moguće
uvijek ostvariti na jednom mjestu, već je ona često rezultat prirodnog pada terena na duljoj
dionici vodotoka. Tako se za vodotoke koji su predmet daljnjih analiza odreñuju potezi
korištenja i pripadni potencijal svakog poteza korištenja. U ovoj fazi definiranja tehnički
iskoristivog potencijala potrebno je primijeniti sveobuhvatni pristup, odnosno u definiranje
načelnih tehničkih rješenja izvedbe postrojenja i pripadajućih objekata na odreñenim
potezima korištenja potrebno je (uz zajedničke terenske obilaske) uključiti eksperte za zaštitu
prirode i okoliša te zaštitu kulturne baštine, kako bi na početnoj razini obrada unaprijed
upozorili na nemogućnosti odnosno ograničenja na odreñenim potezima korištenja te smanjili
rizik ulaganja u istraživanja na potezima na kojima izgradnja male hidroelektrana neće biti
moguća odnosno kako bi utjecali na predlaganje tehničkih rješenja koja će uz uzimanje u
obzir svih uvjeta i ograničenja biti moguće primijeniti u realnosti. Na ovoj razini od eksperata
za zaštitu prirode i okoliša se procjenjuje i procjena o biološkom minimumu, kako bi se dobila
informacija o raspoloživim količinama vode za malu hidroelektranu, što direktno utječe na
isplativost i mogućnost realizacije, odnosno na donošenje odluke da li da se za konkretni
projekt nastave daljnje projektantske obrade ili odustane od toga.
12
Može se dakle zaključiti da je već u inicijalnoj fazi problematika identifikacije i odabira

lokacija za hidroelektrane znatno složenija od izbora potencijalnih lokacija za vjetroelektrane
i sunčane elektrane.
3.3.2. KRITERIJI ZA OCJENU I RANGIRANJE LOKACIJA
Lokacije koje nisu eliminirane u prethodnim koracima te su zadovoljile sve kriterije inicijalnog
odabira ocjenjuju se po unaprijed definiranim kriterijima da bi ih se meñusobno usporedilo i
rangiralo na temelju dobivenih ocjena. Da bi bi to bilo moguće neophodno je definirati kriterije
za provedbu multikriterijalne analize te za svaki kriterij odrediti ocjene. Kako je proces
prethodne eliminacije proveden na osnovu jedne grupe kriterija i uvjeta, kod ocjene lokacija
se ne radi o eliminirajućim, već rangirajućim kriterijima.
Lista kriterija za ocjenu potencijalnih lokacija može uključivati veliki broj različitih kriterije,
poput:
• potencijal promatranog izvora

• pojava i učestalost ekstremnih meteoroloških situacija;
• učestalost pojave leda;
• veličina (kapacitet) lokacije;
• otvorenost lokacije;
• mogućnost proširenja u kasnijim fazama;
• nagib i oblik lokacije;
• geološki uvjeti lokacije;
• seizmički uvjeti lokacije;
• agresivnost (korozivnost) atmosfere;
• vegetacijske značajke lokacije;
• učestalost atmosferskih pražnjenja;
• udaljenost od električne mreže;
• raspoloživost mreže;
• mogućnost mreže za prihvat energije;
• udaljenost lokacije od putova;
• mogućnost pristupa tijekom godine;
• vrijednost (cijena) zemljišta;
• stupanj zaštite lokacije;
• procijenjeni utjecaj na ornitofaunu;
• vizualni utjecaj;
• utjecaj na razvoj lokalne zajednice;
• utjecaj na turizam;
• utjecaj na razvoj šumarstva.
EIHP 13
Ocjeni lokacije za gradnju postrojenja koja koriste OIE moguće je pristupiti s različitih
stanovišta: meteorološkog, tehničkog, ekonomskog, geološkog, okolišnog, prostornog,
sociološkog itd., te u svakom od područja definirati veći broj kriterija s ciljem da se doñe do
meritornog i cjelovitog sagledavanja potencijalne lokacije. Mišljenje je EIHP-a, meñutim, da
veliki broj kriterija koji imaju minorno značenje, a po svome karakteru i količini dostupnih
informacija su odredivi s malom pouzdanošću, otežava jasnu sliku predloženih lokacija jer
kod krajnjeg korisnika može izazvati nepotrebne dvojbe. Stoga je u ovome času težište
analize stavljeno na manji broj ključnih kriterija koji mogu imati odlučujuću ulogu u ocjeni
provedivosti projekta vjetroelektrane, a po potrebi mogu se onda eventualno razmotriti i drugi
ili sasvim specifični aspekti razvoja pojedinih lokacija.
Ocjena lokacija razlikovat će se i ovisiti donekle i o tome tko je krajnji korisnik rezultata
analize, odnosno koji je konačan cilj. Ako je u pitanju država, odnosno jedinice lokalne
samouprave, može biti jače naglašen aspekt ruralnog razvoja, opća društvena korist ili neki
od strateških ciljeva energetske politike. Ako je u pitanju energetski subjekt koji želi ostvariti
maksimalan profit iz projekta, nastojat će maksimizirati prihode i minimizirati troškove.
Ukoliko je u pitanju lokacija za razvoj i testiranje odreñenog proizvoda, kriteriji izbora mogu
uključiti i potragu za lokacijom sa sasvim specifičnim režimom strujanja, dostupnosti tijekom
godine, blizine potrošnje, stanja mreže, vidljivosti i sl.
Za potrebe ovog projekta iz šireg popisa odabran je manji broj najrelevantnijih za pojedine
izvore kriterija za ocjenu odabranih lokacija. Naime, obzirom na veliku nesigurnost ulaznih
podloga kojima se u ovome času raspolaže, detaljne analize ne unose novu kvalitetu o opis i
razumjevanje sveukupnih mogućnosti, odnosno ograničenja, te je zbog toga broj kriterija
reduciran.
Za potrebe ocjene lokacija u ovoj studiji kriteriji su grupirani u tri grupe:
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije,
2. Tehničko-infrastrukturni elementi,
3. Prostorno planski i okolišni elementi
Unutar svake od grupa definirano je nekoliko ključnih elemenata (kriterij) za ocjenu U načelu
su kriteriji za izbor vjetroelektrana i sunčanih elektrana slični. Za hidroelektrane u ovoj studiji
primjenjen je drugačiji pristup te lokacije u konačnici nisu ocjenjivane.
Ključan korak multikriterijalne analize meñutim nije definiranje kriterija i raspona ocjena, već
odreñivanje relativnog odnosa pojedinih kriterija, tj važnosti pojedinog kriterija za konačnu
ocjenu lokacija (težinski faktori za pojedine kriterije izraženi kao decimalni postoci u rasponu
od 0 do 1).
Obzirom da se radi o multikriterijalnom pristupu ocjeni lokacija iz vrlo različitih aspekata, vrlo
je teško ili nemoguće unijeti elemente egzaktnosti u odreñivanje težinskih faktora. To bi
značilo da je objektivno moguće valorizirati važnost primjerice raspoloživosti vjetropotencijala
u odnosu na primjerice postojeću namjenu prostora. Razumljivo je da projekta
vjetroelektrane nema bez vjetropotencijala, ali i da postoje područja gdje namjena prostora
14
naprosto ne omogućava razvoj projekta, možda i unatoč posoječem vjeropotencijalu. No, u

slučaju gdje konture pojedinih elemenata nisu jasno izražene, tj. u slučajevima gdje su
prisutna oba elementa potrebno je uspostaviti neki odnos meñu njima, iskazan u obliku
težinskih faktora.
Jedan od načina da odrede težinski faktori je da se svi elementi „svedu“ na i promatraju kroz
rizike povezane s realizacijom projekata. U tom slučaju svaki kriteriji sveden je samo na
jednu od nesigurnosti u procjeni projekta, koje se mogu promatrati nezavisno. Kako oko
nesigurnosti pojedinih elemenata postoji veliko iskustvo, . Tako primjerice kod vjetroelektrana
nepostojanje adekvatnog vjetropotencijala na lokaciji predstavlja značajno ograničenje koje
može – samo na dugoj vremenskoj skali – ukloniti razvoj tehnologije za lokacije s niskim
vjetropotencijalom. No, kod namjene prostora u nekim slučajevima moguće je prenamjeniti
zemljište, ili kombinirati druge namjene s izgradnjom vjetroelektrana, te stoga namjena
prostora kod vjetroelektrana ima nešto manju težinu nego raspoloživost vjetropotencijala.
Tablice u nastavku sistematiziraju kriterije i njihove težinske faktore za vjetroelektrane i

sunčane elektrane koji su primjenjeni u ocjeni lokacija na području grada Mostara.
EIHP 15
Tablica 3.1 Kriteriji i težinski faktori za vjetroelektrane

Kriterij Opis Relativna težina Ukupna težina
(podkriterij) (kriterij)
1 Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Vjetropotencijal na 80 m iznad tla 1,0
1b Prihvatni kapacitet lokacije 0,4
1c Hrapavost površine i vegetacija 0,5
2 Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0,6
Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata obzirom na
2b 0,8
stanje mreže
2c Pristupni put 0,3
3 Prostorno-planski i okolišni elementi

3a Namjena i korištenje prostora 0,4
3a-1 Namjena zemljišta 0,45
3a-2 Bonitet tla 0,30
Udaljenost od prostora posebne namjene
3a-3 0,25
(turistička, kulturna)
3b Zaštita prirode 0,7
Udaljenost zaštićenih područja (nacionalni
3b-1 park, park prirode, rezervat, zaštićeni 0,1
krajolik)
3b-2 Ugroženost – ranjivost ekosustava 0,15
3b-3 Krajobraz 0,15
3b-4 Staništa 0,3
3b-5 Šuma 0,3
3c Udaljenost naselja 0,3
3c-1 Udaljenost lokacije od naselja 0,45
3c-2 Broj naselja u blizini 0,15
Broj stanovnika u naseljima na udaljenosti
3c-3 0,40
manjoj od 2000 m
16
Tablica 3.2 Ocjene po pojedinim kriterijima za vjetroelektrane

Kriterij Ocjena:
0 1 2 3 4
Topografsko-klimatološki elementi lokacije
4,0-4,5 m/s 4,5-5,0 m/s 5,0-5,5 m/s
1a < 4 m/s > 5,5 m/s
(ocjena 1,8) (ocjena 2,4) (ocjena 3,2)
1b do 10 VA 10-20 VA preko 20 VA
Područje pretežno
Nisko raslinje, u
pod makijom ili Pretežno travnate
okolici niska šuma
Srednje visoka rijetkim niskim površine ili golo, u
Šuma na lokaciji i ili poljoprivredne
1c oko lokacije
šuma, u okolici
površine s
raslinjem, okolina široj okolici vodene
šuma ili naselja lokacije manje površine, rijetko
drvenastim
hrapava; neravni i nisko raslinje i sl.
kulturama
grubi krš i sl.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Trošak priključka Trošak priključka 4- Trošak priključka 3- Trošak priključka 2- Trošak priključka
2a veći od 5% ukupne 5% ukupne 4% ukupne 3% ukupne manji od 2%
investicije investicije investicije investicije ukupne investicije
Evakuacija snage
Uvjeti za evakuaciju Problemi se ne Mreža omogućava
Mreža slaba, veliki zahtjevna s
snage nisu idealni, očekuju, ali evakuaciju snage
2b očekivani problemi tehničkog i
mogu se očekivati potrebna dodatna bez predvidivih
u evakuaciji snage financijskog
manji problemi ispitivanja tehničkih problema
stanovišta
Put do 300 m od Put do 300 m od
Pristupni put do i
lokacije, visinska lokacije, visinska
Nema pristupa u Pristupni put do uzduž lokacije
2c blizini lokacije
razlika 100 i više m, razlika manja od
lokacije postoji postoji, pristupni put
pristup nije moguć 100 m, problemi s
do mjerne točke
ili je otežan zimi pristupom zimi
Prostorno-planski i okolišni elementi
Poljoprivreda i
Isključivo Poljoprivreda i drugi
3a-1 poljoprivreda
Šuma Šumsko zemljište izuzetno drugi oblici
oblici namjene
namjene
3a-2 I-II III IV V-VI VII-VIII
3a-3 100 m 100 – 300 m 300 – 750 m 750 – 1500 m > 1500 m
3b-1 < 300 m 300 – 750 m 750 – 1500 m 1500 – 3000 m > 3000 m
Utjecaj je Utjecaj je veoma
3b-2 nedopustiv velik Utjecaj je velik Utjecaj je značajan Utjecaj zanemariv
Utjecaj je Utjecaj je veoma
3b-3 nedopustiv velik
Utjecaj je velik Utjecaj je značajan Utjecaj zanemariv
< 100 m od 100 – 250 m od 250 – 500 m od 500 – 1500 m od > 1500 m od
3b-4 rijeke/jezera/potoka/ rijeke/jezera/potoka/ rijeke/jezera/potoka/ rijeke/jezera/potoka/ rijeke/jezera/potoka/
grebena grebena grebena grebena grebena
75 – 100 % lokacije 50 – 75 % lokacije 25 – 50 % lokacije Do 25% lokacije
3b-5 prekriveno šumom prekriveno šumom prekriveno šumom pokriveno šumom
Izvan šume
3c-1 < 500 m 500- 700 m 700 – 1000 m 1000 – 3000 m > 3000 m
8 i više naselja 6 - 7 naselja unutar 4 - 5 naselja unutar 2 - 4 naselja unutar 1 naselje unutar
3c-2 unutar 3000 m 3000 m 3000 m 3000 m 3000 m
3c-3 > 5000 1001 - 5000 501 - 1000 101 – 500 < 100
EIHP 17
Tablica 3.3 Kriteriji i težinski faktori za sunčane elektrane

Kriterij Opis Relativna težina Ukupna težina
(podkriterij) (kriterij)
S1 Topografsko-klimatološki elementi lokacije
S1a Potencijal Sunčeva zračenja 1,0
S1b Konfiguracija terena 0,5
S2 Tehničko-infrastrukturni elementi
S2a Udaljenost priključka na EES 0,5
Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata obzirom na
S2b 0,4
stanje mreže
S3 Prostorno-planski i okolišni elementi

S3a Blizina naselja 0,5
S3a-1 Udaljenost lokacije od naselja 0,45
S3a-2 Broj naselja u blizini 0,15
Broj stanovnika u naseljima na udaljenosti
S3a-3 0,40
manjoj od 2000 m
S3b Zaštita prirode 0,5
Udaljenost zaštićenih područja (nacionalni
S3b-1 park, park prirode, rezervat, zaštićeni 0,2
krajolik)
S3b-2 Ugroženost – ranjivost ekosustava 0,3
S3b-3 Krajobraz 0,3
S3b-4 Šuma 0,2
S3c Namjena prostora 0,5
S3c-1 Namjena zemljišta 0,45
S3c-2 Bonitet tla 0,30
Udaljenost od prostora posebne namjene
S3c-3 0,25
(turistička, kulturna)
18
Tablica 3.4 Ocjene po pojedinim kriterijima za sunčane elektrane

Kriterij Ocjena:
0 1 2 3 4
Topografsko-klimatološki elementi lokacije
S1a < 1,3 MWh/m3 1,3-1,4 MWh/m3 1,4-1,5 MWh/m3 1,5-1,6 MWh/m3 > 1,6 MWh/m3
Ovisno o nagibu, orijentaciji i konfiguraciji lokacije ocjene su u rasponu 0-4 i nisu cjelobrojne. Primjerice, teren
S1b nagnut prema jugoistoku nagiba 5-10° ima ocjenu 1,5. Itd.
Trošak priključka Trošak priključka 3- Trošak priključka Trošak priključka
Trošak priključka 4-
S2a veći od 5% ukupne
5% ukupne investicije
4% ukupne 2-3% ukupne manji od 2%
investicije investicije investicije ukupne investicije
mreža
evakuacija snage uvjeti za evakuaciju problemi se ne omogućava
mreža slaba, veliki
zahtjevna s tehničkog snage nisu idealni, očekuju, ali evakuaciju snage
S2b očekivani problemi
i financijskog mogu se očekivati potrebna dodatna bez predvidivih
u evakuaciji snage
stanovišta manji problemi ispitivanja tehničkih
problema
Prostorno-planski i okolišni elementi
S3a-1 < 200 m 200- 500 m 500 – 1000 m 1000 – 2000 m > 2000 m
8 i više naselja 6 - 7 naselja unutar 4 - 5 naselja unutar 2 - 4 naselja unutar 1 naselje unutar
S3a-2 unutar 2000 m 2000 m 2000 m 2000 m 2000 m
S3a-3 > 5000 2001 - 5000 1001 - 2000 301 – 1000 < 300
S3b-1 < 200 m 200 – 500 m 500 – 1000 m 1000 – 2000 m > 2000 m
Utjecaj je
S3b-2 nedopustiv
Utjecaj je veoma velik Utjecaj je velik Utjecaj je značajan Utjecaj zanemariv
Utjecaj je
S3b-3 nedopustiv
Utjecaj je veoma velik Utjecaj je velik Utjecaj je značajan Utjecaj zanemariv
75 – 100 % lokacije 50 – 75 % lokacije 25 – 50 % lokacije Do 25% lokacije
S3b-4 prekriveno šumom prekriveno šumom prekriveno šumom pokriveno šumom
Izvan šume
Poljoprivreda i Poljoprivreda i
Isključivo
S3c-1 poljoprivreda
Šuma Šumsko zemljište izuzetno drugi drugi oblici
oblici namjene namjene
S3c-2 I-II III IV V-VI VII-VIII
S3c-3 100 m 100 – 300 m 300 – 750 m 750 – 1500 m > 1500 m
Konačna ocjena lokacije dobiva se množenjem ocjene po pojedinom kriteriju s pripadajućim

težinskim faktorom, te zbrajanjem svih umnožaka po kriterijima koji su relevantni za pojedini
izvori. Na temelju konačnih ocjena lokacije stvara se rang lista lokacija.
Što se tiče lokacija malih hidroelektrana, one u ovoj studiji nisu obrañene istom
metodologijom kao lokacije za vjetroelektrane i sunčane elektrane. Naime, polazeći od
složenosti problematike izbora lokacija malih hidroelektrana, pobliže opisane u nastavku, te
činjenice da je osnovni odabir lokacija malih hidroelektrana već odavno napravljen, u ovoj je
studiji detaljnije sagledana mogućnost iskorištavanja na već prepoznatim lokacijama, kao i
mogućnost za višenamjensko korištenje prostora kada su u pitanju lokacije malih
hidroelektrana.
Naime, kako je već ranije spomenuto, većina najboljih lokacija za male hidroelektrane nalazi
se u gornjim dijelovima vodotoka, gdje su veći padovi na vodotoku, što često znači da se radi
EIHP 19
o nepristupačnim i slabo naseljenim područjima. U tim dijelovima ne postoji značajna

potrošnja električne energije, pa prema tome ni kvalitetno razvedena distributivna mreža.
Ovo predstavlja dodatni problem, jer postavlja se pitanje isplativosti ulaganja u proizvodni
objekt koji je jako udaljen od mjesta potrošnje odnosno od elektroenergetske mreže. Naime,
velika udaljenost objekta od mreže predstavlja i veliko financijsko opterećenje za malu
hidroelektranu, što može dovesti u pitanje isplativost ulaganja u promatrani projekt. Meñutim,
primjenom višenamjenskog pristupa planiranju izgradnje malih hidroelektrana izgradnjom
objekata različite namjene na istoj lokaciji ostvaruje se i energetska potrošnja, a time i
mogućnost plasiranja proizvedene električne energije u elektrani.
Ovo se može promatrati i s druge strane. Izgradnja nekog objekta s energetskom potrošnjom
na nekoj lokaciji može biti upitna, ako ne postoji mogućnost jeftine opskrbe energijom na toj
lokaciji (što ustvari znači da je mreža jako udaljena od promatranog objekta). Ako je
promatrani objekt predviñeno izgraditi u neposrednoj blizini lokacije pogodne za izgradnju
male hidroelektrane, mala hidroelektrana svojom mogućnošću opskrbe električnom
energijom postaje presudan činilac koji omogućava realizaciju izgradnje tog objekta.
Kombiniranom izgradnjom male hidroelektrane i objekata potrošnje različitih namjena putem
zajedničkog ulaganja otvara se i mogućnost realizacije rezervnog napajanja sa strane
distributivne mreže, a izgradnja dalekovoda postaje financijski isplativa, jer se radi o više
zainteresiranih korisnika (potrošači zbog povećanja sigurnosti opskrbe energijom, elektrana
zbog povećanja sigurnosti evakuacije proizvedene energije). Ovakva kombinirana zajednička
ulaganja omogućuju malim hidroelektranama da budu tretirane kao pokretači gospodarskog
razvoja u slabo naseljenim i nerazvijenim područjima. Meñutim, gospodarski razvoj u
klasičnom smislu u nekim područjima možda i nije poželjan, jer područja o kojima se ovdje
govori (gornji dijelovi vodotoka) u većini slučajeva su netaknuti dijelovi prirode za koje se u
principu želi da takva i ostanu.
20
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
4. ANALIZA LOKACIJA ZA VJETROELEKTRANE
4.1. Analiza makro- i mikrolokacija za vjetroelektrana

Za potrebe izrade ove studije analizirano je 19 lokacija. Na temelju ekspertne ocjene i
temeljem raspoloživih podatka (podaci o zaštićenim područjima i nacionalnim parkovima,
prostorni plan) u uži izbor je odabrano 17 mikrolokacija vjetroelektrana s odreñenim
preliminarnim rasporedom vjetragregata. Naknadnom prilagodbom dvije lokacije ukupno je
analizirano 18 mikrolokacija smještenih na ukupno 11 većih makrolokacija. Na slici 4.1
prikazane su makro i mikrolokacije potencijalnih vjetroelektrana na području Grada Mostara.
Pod pojmom makrolokacije podrazumijevaju se cjeline koje svojim orografskim značajkama

zaokružuju prostor koji može sadržavati više mikrolokacija potencijalnih vjetroelektrana, a
svojim smještajem i oblikom dozvoljavaju zajedničko korištenje raspoložive infrastrukture i
relativno jednostavno umrežavanje i zajedničko planiranje potencijalnih energetskih
postrojenja.
Mikrolokacije potencijalnih vjetroelektrana na području grada Mostara podrazumijevaju uže

područje, otprilike 300 do 500 m oko preliminarno rasporeñenih vjetroagregata na prostoru
od interesa. Mikrolociranje pozicija vjetragregata, odnosno odreñivanje prelimiranog
prihvatnog kapaciteta temelji se na značajkama prostora i minimalnoj udaljenosti izmeñu
vjetroagregata koja iznosi oko 400 m što je otprilike 5 promjera rotora vjetroagregata. Ovo u
konačnici i ne mora biti nužno, ako se mjerenjima razdiobe smjera vjetra utvrdi veća ili
dominatna učestalost pojedinih smjerova vjetra.
EIHP 21
Slika 4.1 Pregledno prikazane makro i mikrolokacije potencijalnih

vjetrelektrana na području Grada Mostara
Makrolokacije za izgradnju vjetroelektrana označeno su crvenom linijom i crvenim brojem,

dok su mikrolokacije označene plavom linijom i plavim brojem, a navedene su u tablici 4.2.
Preliminarno rasporeñeni vjetragregati na mikrolokacijama su označeni crvenim krugovima
koji predstavljaju udaljnosti izmeñu pojedinih vjetragregata.
Odabrane mikrolokacije analizirane su s obzirom na kriterije koji su definirani u tablici 4.1.

Prema prelimirano odreñenom rasporedu vjetragregata, odnosno prihvatnom kapacitetu
lokacije analizirane su i mogućnosti evakuacije snage, odnosno priljučka na
elektroenergetsku mrežu kao i utjecaj na prostorne aspekte, aspekte utjecaja na okoliš i
zaštite prirode. Takoñer potrebno je napomenuti kako je ocjenjivanje lokacija po kriteriju
vjetropotencijal temeljeno na podacima koji se ne mogu u potpunosti iskoristiti za kvalitativnu
analizu lokacija s obzirom da EIHP-u nisu dostupni podaci eventualno izmjereni na
22
lokacijama od interesa koji bi se mogli iskoristiti za verifikaciju korištenih podataka. Ovi

podaci korišteni su isključivo za usporedbu analiziranih lokacija, što znači da ne odražavaju
stvarno stanje na odabranim lokacijama i njihova primjena za detaljnije analiziranje
pojednačnih lokacija zahtijevala bi verifikaciju prizemnim mjerenjima.
Tablica 4.1 Lokacije odabrane za analizu
R.br. Naziv lokacije Nadmorska visina [m n.m.]

1 Čaprljuga 840-925
2 Velika Greda 700-800
3 Jastrebinka 1000-1138
4 Planinica 814-936
5 Pločno 1240-1440
6 Kozice 430-474
7 Krivodol 338-348
8 Biorine 313-342
9 Grabovina 226-228
10 Kresovina 300-313
11 Hum 350-457
12 Ošljak 610-694
13 Konovice 635-826
14 Kokorina 795-853
15 Podveležje 678-727
16 Ljupčina 950-1024
17 Lokvice 1000-1085
18 Sveta gora-Merdžan glavica 749-877
Lokacija Prenj-Varda je eliminirana zbog činjenice kako se nalazi na prostoru nacionalnog

parka Prenj, dok su lokacija Gubavica i Grabovina eliminirane, odnosno naknadno
izmijenjene zbog neposredne blizine kanjona rijeke Neretve.
Vjetropotencijal lokacije najvažniji je element u ocjeni potencijalne lokacije za gradnju

vjetroelektrane, ali i element koji unosi najveću nesigurnost. Naime, za isplativost i
opravdanost ulaganja u razvoj lokacije ona mora imati dovoljan raspoloživi potencijal koji će
osigurati povrat investicije u razumnom vremenskom periodu. Stoga je u cilju opisa
vjetrovnih prilika na lokacijama užeg izbora, a uslijed nedostatka pouzdanijih podataka
(izmjerenih ili iz lokalnog atlasa vjetra),korištena podloga World Wind Atlas za područje BiH,
Regional re-analysis, koju je izradila tvrtka Sander+Partner GmbH iz Švicarske. Regional re-
analysis rekonstruira podatke vjetra i temperature u prošlosti. Korištenjem modela vremena
„mm5“ odreñeni su meteorološki uvjeti u cijeloj regiji. Ovaj model vremena je razvijen na
Penn State sveučilištu i National Centre for Atmospheric Research, Boulder, Sjedinjene
američke države.
EIHP 23
Korišteni model vremena asimilira globalne meteorološke podatke u rezoluciji 2,5° i

meteorološke podatke dobivene od WMO-a (Svjetske meteorološke organizacije) koji
uključuju mjerenja na više od 1000 prizemnih mjernih postaja, mjerenja meteorološkim
balonima i izviješća s brodova i zrakoplova. Osim ovih meteoroloških podataka nužno je i
nekoliko drugih ulaznih podataka za pokretanje ovog modela vremena poput topografije,
hrapavosti i stanja vegetacije na području od interesa i drugih podatka koji su potrebni za
modeliranje hidrološke izmjene vode izmeñu zraka i tla kao i meñusobno djelovanje
Sunčevog zračenja i atmosferskih plinova. Ovi podaci su dobiveni satelitskim promatranjima i
putem raznih meñunarodnih organizacija.
Kao element za usporedbu lokacija po prvome kriteriju korištena je prosječna srednja

godišnja brzina vjetra na lokaciji na 80 m iznad tla. Zbog važnosti kriterija vjetropotencijala
pridijeljena mu je težinski faktor 1,0
Lokacije koje su ušle u uži izbor detaljno su opisane i analizirane u Aneksu I budući je
primjenjena metodologija na svakoj lokaciji identična. U nastavku je zbog preglednosti dan
samo kratki opis lokacija i tablica s ocjenama po svakom pojedinom kriteriju.
4.1.1. LOKACIJA VE1 ČAPRLJUGA
Opis lokacije
Lokacija Čaprljuga nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je

od grada Mostara otprilike 13 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa nalazi se na
istočnim obroncima Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.), dok se istočno od lokacije nalazi
kanjon Neretve s jezerom Salakovac. Nadmorska visina na lokaciji je izmeñu 840 i 925 m
n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 6,6 km2.
24
Slika 4.2 Šire okruženje lokacije Čaprljuga na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Čaprljuga prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.2 Lokacija Čaprljuga
Lokacija Čaprljuga
Broj agregata 19
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 38
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Čaprljuga od 38 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Istočno od lokacije VE na udaljenosti od
oko 4,3 km prolazi trasa voda Mostar 2 – Jablanica slijedećih karakteristika:
• Duljina: 41,5 km
EIHP 25
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2

• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
U blizini lokacije VE nalazi se i HE Salakovac s priključkom na mrežu 220 kV naponske

razine.
Zaštita prirode
Lokacija VE1 smještena je na udaljenosti od 1,9 km od zaštićenog područja Prenj-Čabulja-

Čvrsnica-Vran, 4,9 km od Kanjona Neretve te 2,9 km od N.P. Prenj.
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE1 se nalazi na šumskom zemljištu te zemljištu

namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja.
Tablica ocjena – lokacija Čaprljuge
Tablica 4.3 Ocjene za lokaciju Čaprljuge
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 1,8
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 2
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3c Udaljenost od naselja 3,00
26
4.1.2. LOKACIJA VE2 VELIKA GREDA
Lokacija Velika Greda nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

udaljena je od grada Mostara otprilike 12 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa
nalazi se na istočnim obroncima Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.), dok se istočno od lokacije
nalazi kanjon Neretve s jezerom Salakovac. Nadmorska visina na lokaciji je izmeñu 700 i
800 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4 km2.
Slika 4.3 Šire okruženje lokacije Velika Greda na skaliranoj karti u mjerilu
1:100000
Rezultati analize lokacije Velika Greda prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.4 Lokacija Velika Greda
Lokacija Velika Greda

Broj agregata 12
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 4,8
Priključak na EES
EIHP 27
S obzirom na predvidivu snagu VE Velika Greda od 24 MW moguć je priključak na


razine.
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, 6,1 km od Kanjona Neretve te 2,5 km od N.P. Prenj .
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE2 je najvećinom smještena na šumskom zemljištu te

manjim dijelom na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja.
Tablica ocjena – lokacija Velika Greda
Tablica 4.5 Ocjene za lokaciju Velika Greda
Kriterij Ocjena
1a vjetropotencijal 0
2c Pristupni put 3
28
4.1.3. LOKACIJA VE3 JASTREBINKA
Lokacija Jastrebinka nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena

je od grada Mostara otprilike 8,5 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa nalazi se u
južnom podnožju Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.) na prostoru Bila. Nadmorska visina na
lokaciji je izmeñu 1000 i 1138 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4,8 km2.
Slika 4.4 Šire okruženje lokacije Jastrebinka na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Jastrebinka prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.6 Lokacija Jastrebinka
Lokacija Jastrebinka
Broj agregata 15
EIHP 29
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Jastrebinka od 30 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. U blizini lokacije VE na udaljenosti od oko
6,3 km prolaze trase vodova Mostar 4 – Široki Brijeg (južno od lokacije VE) i Mostar 4 – RP
Mostar 1 (jugoistočno od lokacije VE) slijedećih karakteristika:
DV 110 kV Mostar 4 – Široki Brijeg:
• Vodiči: Cu 95 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: betonski
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 65 MW (72 MVA)
• Godina izgradnje: 1955/88/99
DV 110 kV Mostar 4 – RP Mostar 1:
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Godina izgradnje: 1977.
S obzirom na opteretivost i stanje vodova povoljniji je priključak na DV 110 kV Mostar 4 – RP

Mostar 1.
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran te 11,7 km od Kanjona Neretve.
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE3 se nalazi na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i

drugim oblicima korištenja.
Tablica ocjena – lokacija Jastrebinka
Tablica 4.7 Ocjene za lokaciju Jastrebinka
Kriterij Ocjena
30
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
4.1.4. LOKACIJE VE4 PLANINICA
Lokacija Planinica nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je

od grada Mostara otprilike 5 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa nalazi se u
jugoistočnom podnožju Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.) na hrptu Planinica. Nadmorska
visina na lokaciji je izmeñu 814 i 936 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4
km2.
Slika 4.5 Šire okruženje lokacije Planinica na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
EIHP 31
Rezultati analize lokacije Planinica prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.8 Lokacija Planinica
Lokacija Planinica
Broj agregata 14
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Planinica od 28 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Južno od lokacije VE na udaljenosti od
oko 3,8 km prolazi trasa voda Mostar 4 – RP Mostar 1 slijedećih karakteristika:
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran te 12,2 km od Kanjona Neretve.
Namjena prostora

drugim oblicima korištenja te dijelom na šumskom zemljištu.
32
Tablica ocjena – lokacija Planinica
Tablica 4.9 Ocjene za lokaciju Planinica
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
EIHP 33
4.1.5. LOKACIJA VE5 PLOČNO
Lokacija Pločno nalazi se u istočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena

je od grada Mostara otprilike 12 km u smjeru sjeveroistoka. Prostor od interesa nalazi se na
području Pločno, odnosno na sjevernim padinama Veleža (Botin 1967 m n.m.). Nadmorska
visina na lokaciji je izmeñu 1240 i 1440 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4,3
km2.
Slika 4.6 Šire okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U neposrednoj blizini lokacije nema naseljenih mjesta, a najbliže selo je Donje Zijemlje s više
zaselaka, udaljeno oko 4 km prema istoku. N zapadu se nalazi selo Kuti udaljeno oko 3,5 km
koje je na 1000 m manjoj nadmorskoj visini od same lokacije.
34
Slika 4.7 Uže okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Rezultati analize lokacije Pločno prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.10 Lokacija Pločno
Lokacija Pločno
Broj agregata 13
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Pločno od 26 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Zapadno od lokacije VE na udaljenosti od
oko 9 km prolazi trasa voda Mostar 2 – Jablanica slijedećih karakteristika:
EIHP 35
Pristup
Zaštita prirode
Lokacija VE4 smještena je na udaljenosti od 5,6 km od N.P. Prenj.
Namjena prostora

drugim oblicima korištenja te šumskom zemljištu.
Tablica ocjena – lokacija Pločno
Tablica 4.11 Ocjene za lokaciju Pločno
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
36
4.1.6. LOKACIJA VE6 KOZICE
Lokacija Kozice nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je

od grada Mostara otprilike 2,3 km u smjeru zapada, odnosno jugozapada. Prostor od
interesa zauzima uzvišenja Keveljača (472 m n.m.) i Orlovac (474 m n.m.). Nadmorska
km2.
Slika 4.8 Šire okruženje lokacije Kozice na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Rezultati analize lokacije Kozice prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.12 Lokacija Kozice
Lokacija Kozice
Broj agregata 10
EIHP 37
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Kozice od 26 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Preko lokacije VE prolazi trasa voda
Mostar 4 – RP Mostar 1 slijedećih karakteristika:
U blizini lokacije VE (zapadno) nalazi se i TS 110/20/10 kV Mostar 7 (udaljena oko 2 km od

lokacije VE).
Zaštita prirode
Lokacija VE6 smještena je na udaljenosti od 10,9 km zaštićenog područja Prenj-Čabulja-

Čvrsnica-Vran, te 15,9 km od N.P. Prenj.
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE6 se nalazi na šumskom zemljištu.
Tablica ocjena – lokacija Kozice
Tablica 4.13 Ocjene za lokaciju Kozice
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
38
4.1.7. LOKACIJA VE7 KRIVODOL
Lokacija Krivodol nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena

je od grada Mostara otprilike 6 km u smjeru jugozapada. Prostor od interesa zauzima
uzvišenje istočno od mostarskog polja izmeñu sela Čula i Krivodol na nadmorskoj visini
izmeñu 338 i 348 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 3,3 km2.
Slika 4.9 Šire okruženje lokacije Krivodol na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Rezultati analize lokacije Krivodol prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.14 Lokacija Krivodol
Lokacija Krivodol
Broj agregata 11
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Krivodol od 22 MW moguć je priključak na

oko 1,5 km prolazi trasa voda Mostar 4 – Čitluk slijedećih karakteristika:
EIHP 39

Uz lokaciju VE nalaze se i trase vodova 220 kV PHE Čapljina – Mostar 4 i Mostar 4 – EAL,
no s obzirom na snagu VE eventualan priključak na 220 kV naponsku razinu predstavlja
bitno skuplje rješenje od priključka na 110 kV mrežu.
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, te 17,6 km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat .
Namjena prostora
Tablica ocjena – lokacija Krividol
Tablica 4.15 Ocjene za lokaciju Krividol
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
40
4.1.8. LOKACIJA VE8 BIORINE
Lokacija Biorine nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena

uzvišenje istočno od mostarskog polja izmeñu sela Krivodol i Smrduša, odnosno Slipčići na
nadmorskoj visini izmeñu 313 i 342 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 6,1
km2.
Slika 4.10 Šire okruženje lokacije Biorine na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Rezultati analize lokacije Biorine prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.16 Lokacija Biorine
Lokacija Biorine
Broj agregata 25
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Biorine od 50 MW moguć je priključak na

EIHP 41
pa je s obzirom na snagu VE moguć i priključak na 220 kV naponsku razinu no uz znatno
veće troškove u odnosu na priključak na 110 kV mrežu.
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, te 15,3 km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat.
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE8 se većim dijelom nalazi na šumskom zemljištu, dok
jugoistočni dio lokacije zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje.
Tablica ocjena – lokacija Biorine
Tablica 4.17 Ocjene za lokaciju Biorine
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
42
4.1.9. LOKACIJA VE9 GRABOVINA
Lokacija Grabovina nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

udaljena je od grada Mostara otprilike 17 km u smjeru juga. Prostor od interesa zauzima
područje Grabovina, istočno od sela Stanojevići na nadmorskoj visini izmeñu 226 i 228 m
n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 1,8 km2.
Slika 4.11 Šire okruženje lokacije Grabovina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Grabovina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.18 Lokacija Grabovina
Lokacija Grabovina
Broj agregata 7
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Grabovina od 14 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV ili 35 kV naponske razine. Na udaljenosti oko oko 7,5 km
sjeverno od lokacije VE nalazi se TS 35/10 kV Buna, vezana radijalno na TS 110/35/10 kV
Mostar 5. Zbog duljine 35 kV kraka od lokacije VE preko TS Buna do TS Mostar 5 upitna je
EIHP 43
realna mogućnost priključka na tu naponsku razinu. Preko lokacije VE prolazi trasa

prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar 1 slijedećih karakteristika:
• Duljina: 37 km
Dio razmatranog voda uništen je u ratu, a dio trase (uključujući dionicu na lokaciji VE) koristi
se pod 110 kV naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina –
Stolac.
Zaštita prirode
Lokacija VE9 smještena je na udaljenosti od 8,4 od zaštićenog područja Hutovo blato te 12,4
km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat.
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar središnji dio lokacija VE9 se nalazi na šumskom zemljištu, dok
istočni i zapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje.
Tablica ocjena – lokacija Grabovina
Tablica 4.19 Ocjene za lokaciju Grabovina
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 3
44
4.1.10. LOKACIJA VE10 KRESOVINA
Lokacija Kresovina nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

područje oko kote Kresovina na nadmorskoj visini izmeñu 300 i 313 m n.m. Površina užeg
prostora lokacije iznosi oko 5 km2.
Slika 4.12 Šire okruženje lokacije Kresovina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Kresovina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.20 Lokacija Kresovina
Lokacija Kresovina
Broj agregata 20
Priključak na EES
EIHP 45
S obzirom na predvidivu snagu VE Kresovina od 40 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Preko lokacije VE prolazi trasa prijeratnog
voda 110 kV Mostar 2 – Stolac slijedećih karakteristika:
• Godina izgradnje: 1957/80
Stolac.
Zaštita prirode
Lokacija VE10 smještena je na udaljenosti od 9,5 od zaštićenog područja Hutovo blato te

14,7 km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat.
Namjena prostora
središnji i sjeverozapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje.
Tablica ocjena – lokacija Kresovina
Tablica 4.21 Ocjene za lokaciju Kresovina
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 3
46
4.1.11. LOKACIJA VE11 HUM
Lokacija Hum nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je

od grada Mostara otprilike 14 km u smjeru jugoistoka. Prostor od interesa zauzima područje
brda Hum s nadmorskom visiniom od 457 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko
1,8 km2.
Slika 4.13 Šire okruženje lokacije Hum na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Rezultati analize lokacije Hum prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.22 Lokacija Hum
Lokacija Hum
Broj agregata 6
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Hum od 12 MW moguć je priključak na elektroenergetsku

mrežu 110 kV ili 35 kV naponske razine. U blizini lokacije VE, na udaljenosti od oko 4 km
EIHP 47
sjeverozapadno od VE, nalazi se TS 35/10 kV Blagaj, radijalno napajana pod 35 kV

naponom iz TS 110/35/10 kV Mostar 2. Zapadno od lokacije VE prolaze trase prijeratnih
vodova 110 kV Mostar 2 – Stolac (oko 3,3 km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko
3,8 km od lokacije VE) slijedećih karakteristika:
DV 110 kV Mostar 2 – Stolac:
DV 110 kV Čapljina – Mostar 1:
• Duljina: 37 km
Dijelovi razmatranih vodova uništeni su u ratu, a dijelovi trase koriste se pod 110 kV
naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina – Stolac. Dijelovi trasa
oba voda uz lokaciju VE Hum trenutno su izvan pogona.
Oko 5 km sjeveroistočno od lokacije VE nalazi se još jedan 110 kV vod Mostar 2 – Nevesinje
slijedećih karakteristika:
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zaštita prirode
Lokacija VE11 smještena je na udaljenosti od 15,6 km od zaštićenog područja Hutovo blato.
Namjena prostora
Tablica ocjena – lokacija Hum
48
Tablica 4.23 Ocjene za lokaciju Hum
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
3c udaljenost od naselja 0,70
4.1.12. LOKACIJA VE12 OŠLJAK
Lokacija Ošljak nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

udaljena je od grada Mostara otprilike 14,6 km u smjeru jugoistoka. Prostor od interesa
zauzima područje hrpta Ošljak s nadmorskom visinom od 610 do 694 m n.m. Površina užeg
prostora lokacije iznosi oko 1,8 km2.
Slika 4.14 Šire okruženje lokacije Ošljak na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
EIHP 49
Tablica 4.24 Lokacija Ošljak
Lokacija Ošljak
Broj agregata 6
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Ošljak od 12 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV ili 35 kV naponske razine. U blizini lokacije VE, na
udaljenosti od oko 4,3 km sjeverozapadno od VE, nalazi se TS 35/10 kV Blagaj, radijalno
napajana pod 35 kV naponom iz TS 110/35/10 kV Mostar 2.
Oko 3,5 km sjeveroistočno od lokacije VE prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
Zapadno od lokacije VE prolaze trase prijeratnih vodova 110 kV Mostar 2 – Stolac (oko 4,3
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 5 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
• Duljina: 37 km
50
oba voda uz lokaciju VE Ošljak trenutno su izvan pogona.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE12 se nalazi na šumskom zemljištu te manjim dijelom
na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja.
Tablica ocjena – lokacija Ošljak
Tablica 4.25 Ocjene za lokaciju Ošljak
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
EIHP 51
4.1.13. LOKAVCIJA VE13 KONOVICE
Lokacija Konovice nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

udaljena je od grada Mostara otprilike 15 km u smjeru jugoistoka. Prostor od interesa
zauzima područje Konovice i Perasluša s nadmorskom visinom od 635 do 826 m n.m.
Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 5,6 km2.
Slika 4.15 Šire okruženje lokacije Konovice na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Konovice prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.26 Lokacija Konovice
Lokacija Konovice
Broj agregata 20
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Konovice od 40 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Oko 2,5 km sjeverno od lokacije VE
prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje slijedećih karakteristika:
52
Zaštita prirode
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar jasno je vidljivo se dio lokacije VE13 nalazi na prostoru Republike
Srpske. Dio lokacije koja se nalazi na području Mostara, nalazi se na zemljištu namijenjenom
poljoprivredi i drugim oblicima korištenja.
Tablica ocjena – lokacija Konovice
Tablica 4.27 Ocjene za lokaciju Konovice
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
EIHP 53
4.1.14. LOKACIJA VE14 KOKORINA
Lokacija Kokorina nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

zauzima područje Lapovače, Behramuša i Rijoč s nadmorskom visinom od 795 do 853 m
n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4 km2.
Slika 4.16 Šire okruženje lokacije Kokorina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Kokorina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.28 Lokacija Kokorina
Lokacija Kokorina
Broj agregata 13
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Kokorina od 26 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Preko lokacije VE prolazi trasa voda 110
kV Mostar 2 – Nevesinje slijedećih karakteristika:
54
Zaštita prirode
Lokacija VE14 smještena je na udaljenosti većoj od 20 km od zaštićenih dijelova prirode na

širem području Mostara.
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE14 nalazi se na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i

Tablica ocjena – lokacija Kokorina
Tablica 4.29 Ocjene za lokaciju Kokorina
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
EIHP 55
4.1.15. LOKACIJA VE15 PODVELEŽJE
Lokacija Podveležje nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

zauzima područje Podveleža s nadmorskom visinom od 678 do 727 m n.m. Površina užeg
prostora lokacije iznosi oko 7 km2.
Slika 4.17 Šire okruženje lokacije Podveležje na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Podveležje prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.30 Lokacija Podveležje
Lokacija Podveležje
Broj agregata 21
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Podveležje od 42 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. U blizini lokacije VE, na udaljenosti od
56
oko 2,5 km južno i zapadno od lokacije VE, prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 4,2 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
• Duljina: 37 km
oba voda uz lokaciju VE Podveležje trenutno su izvan pogona.
Zaštita prirode

Namjena prostora

Tablica ocjena – lokacija Podveležje
EIHP 57
Tablica 4.31 Ocjene za lokaciju Podveležje
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
4.1.16. LOKACIJE VE16 LJUPČINA
Lokacija Ljupčina nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

zauzima područje oko vrha LJupčina s nadmorskom visinom od 950 do 1024 m n.m.
Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 2 km2.
58
Slika 4.18 Šire okruženje lokacije Ljupčina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Ljupčina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.32 Lokacija Ljupčina
Broj agregata 6
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Ljupčina od 12 MW i razvijenost elektroenergetske mreže

u okolini lokacije VE, moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske
razine. U blizini lokacije VE, na udaljenosti od oko 5 km južno od lokacije VE, prolazi trasa
voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje slijedećih karakteristika:
Zaštita prirode

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE16 nalazi se na šumskom zemljištu.
Tablica ocjena – lokacija Ljupčina
Tablica 4.33 Ocjene za lokaciju Ljupčina
Kriterij Ocjena
EIHP 59
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 1
4.1.17. LOKACIJA VE17 LOKVICE
Lokacija Lokvice nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a

zauzima područje Brdo i Lokvice s nadmorskom visinom od 1000 do 1085 m n.m. Površina
užeg prostora lokacije iznosi oko 3 km2.
Slika 4.19 Šire okruženje lokacije Lokvice na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Rezultati analize lokacije Lokvice prikazani su u tablici ispod.
60
Tablica 4.34 Lokacija Lokvice
Lokacija Lokvice
Broj agregata 10
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Lokvice od 20 MW moguć je priključak na

oko 4,5 km jugozapadno od lokacije VE, prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
Zaštita prirode

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE17 nalazi se na šumskom zemljištu, a dijelom na

zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja.
EIHP 61
Tablica ocjena – lokacija Lokvice
Tablica 4.35 Ocjene za lokaciju Lokvice
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 1
62
4.1.18. LOKACIJA VE18 SVETA GORA-MERDŽAN GLAVICA
Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica nalazi se u središnjem južnom dijelu Hercegovačko-

neretvanskog kantona, a udaljena je od grada Mostara otprilike 5 km u smjeru istoka. Prostor
od interesa zauzima područje od Svete gore do sela G. Gnojnice s nadmorskom visinom od
749 do 877 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 5 km2.
Slika 4.20 Šire okruženje lokacije Sveta gora-Merdžan glavica na skaliranoj

karti u mjerilu 1:100000
Rezultati analize lokacije Sveta gora-Merdžan glavica prikazani su u tablici ispod.
Tablica 4.36 Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica
Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica

Broj agregata 18
EIHP 63
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Sveta gora od 36 MW moguć je priključak na

oko 4 km prolaze trase vodova Mostar 2 – Jablanica i Mostar 2 – RP Mostar 1 slijedećih
karakteristika:
DV 110 kV Mostar 2 – Jablanica:
• Duljina: 7 km
Zaštita prirode
Lokacija VE18 smještena je na udaljenosti od 12,5 km od N.P. Prenj.
Namjena prostora

64
Tablica ocjena – lokacija Sveta gora-Merdžan glavica
Tablica 4.37 Ocjene za lokaciju Sveta gora-Merdžan glavica
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
EIHP 65
4.2. Multikriterijalna analiza odabranih lokacija vjetroelektrana

U ovome poglavlju uži izbor potencijalnih lokacija (poglavlje 4.1) analizira se primjenom
metode matrične evaluacije lokacija (engl. Site Evaluation Matrix), a na temelju definiranih
kriterija te težinskih faktora i ocjena za pojedine kriterije (poglavlje 3.4). Ulazne podatke
sačinjavale su procijenjene ocjene po kriterijima za svaku lokaciju, a prema dostupnim
informacijama s topografskih i prostorno-planskih podloga, satelitskim i ortofoto snimkama,
podlogama vjetropotencijala prema Regional re-analysis atlasu vjetra za područje BiH i
ostalim dostupnim podacima. Tablice s ocjenama po pojedinim kriterijima dane su uz opis
svake pojedine lokacije.
Konačna ocjena potencijalne lokacije dobivena je primjenom formule:
Stot = ∑ Sk * zk
gdje je,
Stot – ukupna ocjena lokacije,
Sk – ocjena lokacije po kriteriju k,
zk – težinski faktor kriterija k.
Potencijalne lokacije u užem izboru nalaze se po čitavom prostrou od interesa, ali većinom u
južnom dijelu. Sve lokacije u osnovi pripadaju istom ili sličnom vjetroklimatskom režimu, a
smještene su u području kompleksnog terena ili kompleksnog režima vjetra, te su stoga
tretirane na isti način i ocjenjene po istim kriterijima. Matrica za evaluaciju prikazana je u
tablici 6.1, a u tablici 6.2 su lokacije sortirane obzirom na konačnu ocjenu (rang).
Rezultati multikriterijalne analize pokazuju da je najviše ocjene dobila lokacija Konovice.

Potom kao visoko ocjenjene slijede lokacije Poveležje, Sv. Gora-Merdžan glavica, Kokorina i
Jasterbinka. Slijede lokacije Lokvice i Pločno s istom ocjenom. Četvrtu skupinu lokacija – s
nešto nižim ocjenama – čine lokacije Planinica, Kozice, Čaprljuga, Kresovina i Ljupčina. Na
dnu liste nalaze se lokacije Ošljak, Biorine, Velika greda, Krivodol, Hum i Grabovina uz koje
su vezani najveći sveukupni rizici razvoja projekta.
Kako visina ocjene po pojedinom kriteriju odražava rizik razvoja vezano uz specifične
aspekte i karakteristike lokacije, ukupna ocjena lokacija i rang koji je lokacija dobila može se
interpretirati kao agregirana ocjena rizika razvoja projekta u odnosu na druge lokacije: što je
lokacija više rangirana, mogu se pretpostaviti manji sveukupni rizici projekta.
Nesumnjivo najveći utjecaj na ocjenu lokacija imaju procijenjeni uvjeti vjetra na lokaciji.
Nesigurnost s kojom je procijenjen vjetropotencijal relativno je velika, no korištene podloge
treba promatrati u svjetlu usporedbe lokacija, a svaku daljnju aktivnost nužno je povezati s
provoñenjem mjerne kampanje s ciljem utvrñivanja stvarnog potencijala energije vjetra na
odabranim lokacijama.
66
Na osnovu sagledavanja rezultata multikriterijalne analize EIHP bi promatrane lokacije

ocijenio na sljedeći način:
- Odličnu ocjenu dobivaju lokacije Konovice, Podveležje i Sveta gora-Merdžan glavica,

na kojima je sveukupan rizik razvoja projekta, promatran kroz analizirane elemente,
minimalan;
- Vrlo dobru ocjenu dobivaju lokacije Jastrebinka, Lokvice i Pločno;
- Dobru ocjenu dobivaju lokacije Planinica, Kozice, Čaprljuga, Kresovina i Ljupčina;
- Slabu ocjenu dobivaju lokacije Ošljak, Biorine, Velika greda, Krivodol, Hum i
Grabovina.
Potrebno je naglasiti da su gornje ocjene dobivene promatranjem topografsko-klimatoloških,

tehničkih i planersko-zaštitarskih elemenata te one odražavaju rizik razvoja lokacija obzirom
na sve ove elemente.
Naravno, konačni rezultati i zaključci koji proizlaze onoliko su dobri koliko su dobre polazne
pretpostavke, prvenstveno one o vjetropotencijalu i mogućnosti priključka, odnosno,
evakuaciji snage. Detaljniji uvid u odnose rizika mogli bi se eventualno dobiti dodatnim
analizama osjetljivosti na pojedine elemente (kriterije) ocjene i proračunom nesigurnosti.
EIHP 67
Tablica 4.38 Matrica multikriterijalne analize-rezultati
Kriterij
Kriterij 1 Kriterij 2 Kriterij 3 Kriterij 4 Kriterij 5 Kriterij 7 Kriterij 8 Kriterij 9 Težinska
6
Lokacija vjetropotencijal- hrapavost
prihvatni udaljenost mogućnost namjena zaštita blizina
brzina vjetra na površine i pristup suma
kapacitet priključka prihvata prostora prirode naselja
80 m vegetacija
Težinski faktor 1.0 0.4 0.5 0.6 0.8 0.3 0.4 0.7 0.3
VE 1 Čaprljuga 1.8 2 2 2 3 3 2.80 2.03 3.00 11.5
VE 2 Velika Greda 0 2 2 0 3 3 3.70 2.55 1.95 9.0
VE 3 Jasterbinka 3.2 3 3 1 2 4 3.70 2.63 1.30 13.0
VE 4 Planinica 2.4 2 3 1 3 4 3.48 2.88 0.15 12.4
VE 5 Pločno 3.2 2 3 0 3 2 3.25 2.50 4.00 12.8
VE 6 Kozice 1.8 2 3 2 3 4 2.70 2.88 0.15 12.0
VE 7 Krivodol 0 2 3 1 2 4 2.80 2.88 0.00 8.8
VE 8 Biorine 0 4 3 3 2 4 2.55 2.65 0.00 10.6
VE 9 Grabovina 0 1 3 0 2 3 2.30 3.33 1.55 8.1
VE 10 Kresovina 0 3 3 3 3 3 2.80 2.95 1.45 11.4
VE 11 Hum 0 0 3 0 3 4 2.60 2.88 0.70 8.4
VE 12 Ošljak 2.4 0 3 0 3 2 3.18 2.65 2.05 10.6
VE 13 Konovice 3.2 3 3 3 3 2 3.70 2.73 0.70 14.3
VE14 Kokorina 3.2 2 3 2 3 2 3.70 2.80 0.70 13.4
VE 15 Podveležje 2.4 4 3 3 3 2 3.60 2.73 0.55 13.8
VE 16 Ljupčina 3.2 0 3 0 3 1 2.80 2.65 2.20 11.0
VE 17 Lokvice 4.0 2.0 3.0 0.0 3.0 1.0 3.18 2.73 2.20 12.8
VE 18 Sv. Gora-
2.4 3.0 3.0 2.0 3.0 4.0 4.00 3.03 0.15 13.7
Merdžan glavica
68
Tablica 4.39 Rang lokacija prema proračunu multikriterijalne analize odabranih

lokacija
Ukupna
Lokacija Rang
ocjena
VE 13 Konovice 14.3 1
VE 15 Podveležje 13.8 2
VE 18 Sv. Gora-Merdžan glavica 13.7 3
VE14 Kokorina 13.4 4
VE 3 Jasterbinka 13.0 5
VE 17 Lokvice 12.8 6
VE 5 Pločno 12.8 7
VE 4 Planinica 12.4 8
VE 6 Kozice 12.0 9
VE 1 Čaprljuga 11.5 10
VE 10 Kresovina 11.4 11
VE 16 Ljupčina 11.0 12
VE 12 Ošljak 10.6 13
VE 8 Biorine 10.6 14
VE 2 Velika Greda 9.0 15
VE 7 Krivodol 8.8 16
VE 11 Hum 8.4 17
VE 9 Grabovina 8.1 18
EIHP 69
5. PROSTORNO DEFINIRANJE MOGUĆIH SUNČANIH

ELEKTRANA
5.1. Osnovni uvjeti za lokaciju sunčane elektrane

Sunčano postrojenje je energetsko postrojenje koje koristi energiju Sunčevog zračenja za
proizvodnju električne energije (sunčane elektrane) ili topline (sunčane toplane). Tehnologije
korištenja Sunčeve energije, u prvom redu sunčani toplinski kolektori i fotonaponski moduli,
omogućile su jednostavnu primjenu u stambenim, komercijalnim i industrijskim objektima
zbog jednostavnog korištenja i mogućnosti uklapanja u sam objekt, bez narušavanja
osnovnih funkcija objekta. Osim u primjeni u navedenim objektima, Sunčeva energija koristi
se i u većim, samostojećim objektima odnosno, sunčanim elektrana i sunčanim toplanama.
Zbog relativno slabog energetskog toka, te ograničenja tehnologije pretvorbe Sunčeve
energije sunčana postrojenja zauzimaju veliku površinu u odnosu na instaliranu
snagu/isporučenu energiju. Za tipičnu sunčanu elektranu koja koristi fiksno postavljene
fotonaponske module, za 1 MW instalirane snage potrebno je oko 3 ha zemljišta, dok je
godišnje u takvom postrojenju moguće proizvesti oko 1300 MWh, odnosno oko 430 MWh/ha.
Zbog velike površine, lokaciju je potrebno smjestiti na područja niske vizualne vrijednost i
bioraznolikosti. Pogodne lokacije za sunčana postrojenja su i zatvorena eksploatacijska
polja, sanirana odlagališta otpada (popularne tzv. brownfield investicije), zatvoreni ili
napušteni vojni poligoni, napuštene zračne luke i slično. Cijena energije proizvedene u
sunčanim postrojenjima je još uvijek nekoliko puta viša od cijene energije proizvedene u
klasičnim energetskim postrojenjima, te je blizina potrošnje poželjan faktor pri izboru lokacije.
Uz to, pri izboru lokacije treba voditi računa i o vremenskim karakteristikama potrošnje
energije budući da sunčana postrojenja proizvode energiju tijekom dana. Optimalna lokacija
za gradnju sunčanog postrojenja zadovoljiva bi kriterije s tehničke strane poput mogućnosti
proizvodnje i distribucije energije, ali i ekološke i prostorne kriterije. Poželjne karakteristike
lokacije za gradnju sunčanih elektrana su sljedeće:
• područje je s povoljnim potencijalom Sunčeve energije,

• mjesto mogućeg priključka na elektroenergetsku mrežu je u blizini lokacije, ukoliko se
radi o sunčanoj elektrani,
• blizina potrošnje proizvedene energije,
• lokacija se ne nalazi u zaštićenom području prirode niti na prostoru ekološke mreže
(Natura 2000),
• lokacija se nalazi na niskovrijednim zemljištima s aspekta namjene zemljišta i zaštite
prirode ili na zemljištu kojemu je potrebna revitalizacija (npr. zatvorena
eksploatacijska polja, opožarene površine),
• orografske karakteristike lokacije su pogodne za izgradnju sunčanog postrojenja i za
korištenje Sunčeve energije (relativno ravno zemljište ili padina orijentirana prema
jugu, bez zasjenjenja),
• podloga na području lokacije je takva da omogućava „jednostavnu“ izgradnju i
održavanje sunčanog postrojenja (tj. da ne iziskuje značajne grañevinske intervencije
70
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
u pripremi terena za izgradnju elektrane, što znači da tlo nije izrazito stjenovito,
siparno, močvarno ili tlo sličnih karakteristika),
• na lokaciji nema izraženog utjecaja silovitih vjetrova.
Nadalje, sunčane elektrane, a samim time i lokacije za njihovu gradnju, moguće je podijeliti
na „male“ i „velike“.
„Male“ sunčane elektrane predstavljaju relativno male zahvate u prostoru, koji u energetskom
smislu odgovaraju instaliranoj snazi do 1 MW u slučaju fotonaponske elektrane, priključuju
se direktno na distribucijsku mrežu, te zauzimaju do 3 ha površine. Ovakva postrojenja mogu
biti smještena uz naselja, u blizini proizvodne zone, odnosno vrlo blizu potrošnje energije
koja se proizvodi u postrojenju. U tom smislu, treba voditi računa da mjesto priključka postoji
na lokaciji, te da vremenska distribucija proizvodnje energije približno odgovara vremenskoj
distribuciji potrošnje energije.
„Velike“ sunčane elektrane predstavljaju centralizirane energetske proizvodne objekte u

punom smislu te riječi. U slučaju fotonaponskih elektrana instalirane snage ovakvih
postrojenja kreću se od nekoliko MW na više te u pravilu zauzimaju više od 10 ha površine.
Ovakva postrojenja potrebno je u prvom redu promatrati kao centralizirani energetski objekt,
a pri odabiru lokacije voditi računa o blizini naselja i kulturnih dobara, zemljištu na koje se
smješta takvo postrojenje te o ostalim, prije navedenim faktorima.
Sve navedene karakteristike teško se mogu naći objedinjenje na istom interesnom području,
pogotovo u manjim ograničenim područjima poput gradova i općina. Zbog toga je potrebno
provesti multikriterijanu analizu lokacija te ih ocijeniti po različitim kriterijima poput
potencijala, kriterija zaštite prirode, namjene prostora, mogućnosti priključka itd.
5.2. Inicijalni odabir lokacija

Inicijalno odabrane lokacije predstavljaju skup makrolokacija sunčanih elektrana koje su ušle
u inicijalni odabir lokacija s obzirom na kriterije namjene zemljišta i orogafskih značajnih
terena. Pri inicijalnom odabiru lokacija vodilo se računa da lokacije zadovoljavaju sljedeće
kriterije prema kriterijima namjene zemljišta Error! Reference source not found.:
• lokacija se ne nalazi na zemljištu namijenjenom isključivo poljoprivredi, ili zemljišta

namijenjena poljoprivredi, a samo izuzetno za druge namjene,
• lokacija se ne nalazi na području šuma i zaštićenih šuma,
• lokacija se ne nalazi na području urbanih područja,
• lokacija se ne nalazi unutar poljoprivrednih i turističko-rekreacijskih površina,
• lokacija se ne zalazi unutar područja prirodnog naslijeña,
• unutar lokacije se ne nalazi kulturno-povijesno nasljeñe.
S pogleda orografskih značajki lokacije, odabrane su lokacije koje zadovoljavaju sljedeće

kriterije:
• teren na lokaciji je relativno ravan ili se lokacija nalazi na južnoj padini uzvisine,
• nadmorska visina lokacije ne prelazi 750 m.
EIHP 71
Postavljanjem navedenih kriterija, u prvom koraku eliminirana su područja polja (Mostarsko

blato, Mostarsko polje, Bijelo polje i Mokoš polje), područja Parka prirode Velež i
Nacionalnog parka Prenj te sjeverna područja Grada Mostara koja odlikuje izrazito orografski
kompleksan teren. Uvažavajući navedene kriterije, inicijalno je odabrano ukupno sedam
makrolokacija mogućih „velikih“ sunčanih elektrana za daljnje razmatranje. Nazivi lokacija
davani su po najbližem većem naseljenom mjestu, drugom bližem toponimu te smjeru u
kojem se lokacija nalazi u odnosu na naselje. Četiri od sedam inicijalno odabranih lokacija
nalaze se na samom jugu područja Grada Mostara. Područja odabranih makrolokacija
ograničena su poligonima s konačnim, malim brojem točaka (od četiri do osam), tako da
označena područja u nekim slučajevima obuhvaćaju i područja koja nisu pogodna za gradnju
sunčanih elektrana poput strmih nagiba, cesta, naselja itd. Takoñer, poštujući konfiguraciju
terena pogodnog za gradnju sunčanih elektrana i nastojeći obuhvatiti kompletno orografski
pogodno područje, neke od lokacija djelomično izlaze van granica Grada Mostara. Odabrane
makrolokacije za „velike“ sunčane elektrane su sljedeće:
1. Pijesci – Dostovine - jug,

2. Gubavica – Kneževina – jugozapad,
3. Gubavica – Čeline – jugoistok,
4. Slipčići – Grabovina – jugozapad,
5. Miljkovići – Kozice – istok,
6. Polog – Donji – istok,
7. Prigradanj – sjever.
Osim „većih“ sunčanih elektrana, inicijalno je odabrana i lokacija „male“ sunčane elektrane.
Zbog nedostatka detaljnih i kvalitetnih podloga koje bi se odnosile na namjenu i klasifikaciju
zemljišta, nije bilo moguće provesti detaljnu analizu svih lokacija koji zadovoljavaju kriterije
za odabir lokacije „male“ sunčane elektrane. Odabrana lokacija „male“ sunčane elektrane je:
1. Rodoč – Tetanj – istok.
Odabrane makrolokacije sunčanih elektrana predstavljaju skup lokacija na kojima je

potrebno provesti detaljno istraživanje mogućnosti gradnje sunčane elektrane te detaljno
mikrolociranje unutar odabranog područja kojim će se točno odrediti prostor obuhvata. Njihov
inicijalni odabir ne mora nužno značiti da neka od lokacija zadovoljava po svim kriterijima, te
da će u konačnici na toj lokaciji biti moguće izgraditi sunčanu elektranu.
5.3. Eliminirane lokacije

Inicijalni odabir lokacija izdvojio je ukupno sedam makrolokacija „većih“ sunčanih elektrana,
što predstavlja relativno mnogo lokacija u odnosu na ukupno područje Grada Mostara. Sve
inicijalno odabrane lokacije zadovoljavale su kriterije sa stanovišta zaštite okoliša, te temelju
njih nije bilo moguće eliminirati točnu lokaciju. Zbog toga, iz daljnje analize i ocjenjivanja
eliminirana je lokacije SE6 – Polog – Donji – istok zbog konfiguracije terena, odnosno
smještaja na nagnutom terenu u smjeru jug-jugozapad.
72
Slika 5.1 Prikaz inicijalno odabrane lokacije SE6
5.4. Odabrane lokacije za ocjenjivanje

U ovom potpoglavlju u kratkim crtama su opisane odabrane lokacije sunčanih elektrana. U
Aneksu 1 dan je detaljan opis i nalaiza lokacija.
5.4.1. LOKACIJA SE1 PIJESCI – DOSTOVINE – JUG
Lokacija SE1 Pijesci – Dostovine – jug nalazi se na krajnjem jugu područja Grada Mostara,
južno od naselja Pijesci, a istočno od kanjona Neretve. Slika 5.2 prikazuje smještaj odabrane
makrolokacije SE1 na topografskoj karti.
EIHP 73
Slika 5.2 Prikaz makrolokacije SE1 na topografskoj karti
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,54 MWh/m2. Teren na
ovoj lokaciji je relativno ravan, s blagim nagibom prema zapadu, odnosno kanjonu Neretve.
Nagib terena na većem dijelu lokacije je do 2° prema zapadu. Ukupna površina
makrolokacije iznosi 105 ha.
S obzirom na predvidivu snagu u rasponu od 5 MW do 20 MW, moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV, izravno u TS 35/10 kV Buna (odnosno
planiranu TS 110/35/10 kV Mostar 9 Buna) kabelom duljine oko 8 km.
Lokacija je smještena šumskom zemljištu te zemljištu namijenjenom poljoprivredi a samo

izuzetno za druge namjene Error! Reference source not found., na zemljištu V i VI
bonitetne kategorije Error! Reference source not found..
Tablica 5.1 Tablica ocjena za lokaciju SE1
Kriterij Ocjena
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b Konfiguracija terena 2
3a Udaljenost naselja 2
74
Kriterij Ocjena
3c Namjena i korištenje prostora 3,03
5.4.2. LOKACIJA SE2 GUBAVICA – KNEŽEVINA – JUGOZAPAD
Lokacija SE2 Gubavica – Kneževina – jugozapad nalazi se na krajnjem jugu područja Grada
Mostara, jugozapadno od naselja Gubavica, te jednim dijelom izlazi iz područja Grada
Mostara. Slika 5.3 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,53 MWh/m2. Krajnji
jugozapadni dio lokacije je nagnut prema jugozapadu prosječno 2°, s manjim područjima
gdje je nagib nešto veći, dok je središnji dio uglavnom ravan, uz uzvisinu Kresovina, te malim
nagibom prema jugu u južnom dijelu. Istočni dio lokacija obuhvaća dio padine nagnute
prema jugu-jugoistoku prosječno 3°. Površina lokacije iznosi 436 ha.
S obzirom na predvidivu snagu u raSEonu od 10 MW do 30 MW, moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV ili 110 kV, do oko 20 MW moguć je izravno
u TS 35/10 kV Buna (odnosno planiranu TS 110/35/10 kV Mostar 9 Buna) kabelom duljine
oko 6 km, dok je za SE2 veće snage potrebno predvidjeti priključak na 110 kV vod koji
prolazi preko promatrane lokacije, a dio je prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar 1
opisanog u poglavlju 0.
Lokacija je većinom smještena unutar područja prekrivenog šumskom vegetacijom, većinom

na šumskom zemljištu te manjim dijelom na zemljištu namijenjenom poljoprivredi a samo
EIHP 75
izuzetno za druge namjene Error! Reference source not found.. Lokacija SE2 se nalazi na
zemljištu V bonitetne kategorije Error! Reference source not found..
Kriterij Ocjena
3a Udaljenost naselja 1,55
5.4.3. LOKACIJA SE3 GUBAVICA – ČELINE – JUGOISTOK
Lokacija SE3 Gubavica – Čeline – jugoistok nalazi se u južnom dijelu područja Grada
Mostara, jugozapadno od naselja Gubavica, te južno od kanjona Neretve. Slika 5.4 prikazuje
smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
76
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,53 MWh/m2. Teren na
lokaciji blago je nagnut prema jugozapadu, s prosječnim nagibom od 1,5 . Površina
makrolokacije iznosi 182 ha.

elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV ili 110 kV. Priključak SE3 snage do oko 20
MW moguć je izravno u TS 35/10 kV Buna (odnosno planiranu TS 110/35/10 kV Mostar 9
Buna) kabelom duljine oko 5 km, dok je za SE3 veće snage potrebno predvidjeti priključak
na oko 2,5 km udaljeni dio prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar 1.
Lokacija je djelomično smještena unutar područja prekrivenog šumskom vegetacijom na

većinom na šumskom zemljištu te malim dijelom na zemljištu namijenjenom poljoprivredi a
samo izuzetno za druge namjene Error! Reference source not found.. Lokacija SE3 se
većinom nalazi na zemljištu V bonitetne kategorije Error! Reference source not found..
Kriterij Ocjena
2b EkSEertna ocjena mogućnosti prihvata 3
5.4.4. LOKACIJA SE4 SLIPČIĆI – GRABOVINA – JUGOZAPAD
Lokacija SE4 Slipčići – Grabovina – jugozapad nalazi se u južnom dijelu područja Grada
Mostara, južno, jugozapadno i zapadno od naselja Slipčići, te sjeverno od kanjona Neretve.
Slika 5.5 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
EIHP 77
Sednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,52 MWh/m2. Lokacija je
nepravilnog oblika (u obliku slova „L“), te se jugozapadnim dijelom nalazi izvan područja
Grada Mostara. Južni i jugoistočni dio lokacije je blago nagnut na jug, s prosječnim nagibom
od 1°, dok je sjeverni dio relativno ravan. Površina makrolokacije iznosi 421 ha, s time da se
na području Grada Mostara nalazi 290 ha.

MW moguć je oko 2,5 km udaljeni vod 35 kV Mostar 5 – Buna, dok je za SE4 veće snage
potrebno predvidjeti priključak na oko 4,5 km udaljeni dio prijeratnog voda 110 kV Čapljina –
RP Mostar opisanog u poglavlju 0 ili na oko 5,5 km udaljeni vod 110 kV Mostar 4 – Čitluk.
Lokacija SE4 je većinom smještena na šumskom zemljištu Error! Reference source not
found., te većinom na zemljištu V i VI bonitetne kategorije Error! Reference source not
found..
78
Kriterij Ocjena
1b Konfiguracija terena 3,75
5.4.5. LOKACIJA SE5 MILJKOVIĆI – KOZICE - ISTOK
Lokacija SE5 Miljkovići – Kozice - istok nalazi se u zapadnom dijelu područja Grada Mostara,
istočno od naselja Miljkovići, te sjeverno od Mostarskog blata. Slika 5.6 prikazuje smještaj
odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
EIHP 79
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,51 MWh/m2. Lokacija
se nalazi na padini te je zapadni dio lokacije orijentiran u smjeru juga s nagibom izmeñu 6° i
10°, dok je istočni dio lokacije orijentiran u smjeru jugozapada s nagibima izmeñu 3° i 7°.
Površina makrolokacije iznosi 133 ha.

MW moguć je izravno u TS 400/220/110/35/10 kV Mostar 4 kabelom duljine oko 2,5 km, dok
je za SE5 veće snage potrebno predvidjeti priključak na 110 kV mrežu. U neposrednoj blizini
prolaze trase 110 kV vodova Mostar 4 – Široki Brijeg (zapadno od lokacije SE5) i Mostar 4 –
RP Mostar 1 (istočno od lokacije SE5).
Lokacija SE5 je većinom smještena na šumskom zemljištu te manjim dijelom na zemljištu

namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima na zemljištu Error! Reference source not
found., na zemljuštu VI i VII bonitetne kategorije Error! Reference source not found..
Kriterij Ocjena
5.4.6. LOKACIJA SE7 PRIGRAðANI – SJEVER
Lokacija SE7 Prigrañani – sjever nalazi se u sjevernom dijelu područja Grada Mostara,
sjeverno od naselja Prigrañani. Slika 5.7 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na
topografskoj karti.
80
Slika 5.7 Prikaz moguće makrolokacije SE7 na topografskoj karti
se nalazi na strmijoj padini orijentiranoj u smjeru juga, s prosječnim nagibom od 18°, te
lokanim nagibima do 25°. Površina makrolokacije iznosi 47 ha.
S obzirom na predvidivu snagu SE Prigrañani – sjever u raSEonu od 2 MW do 10 MW,

moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV, izravno u TS 35/SN
HE Salakovac ili u vod 35 kV HE Salakovac – HE Grabovica. Navedeni objekti nalaze se oko
2 km jugozapadno od lokacije SE Prigrañani – sjever.
Lokacija SE7 je većinom smještena na šumskom zemljištu Error! Reference source not
found., VI bonitetne kategorije Error! Reference source not found.. Na širem prostoru oko
lokacije SE7, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalaze se dva naselja. Naselje Prigrañani je
smješteno na udaljenosti od 50 m.
Kriterij Ocjena
EIHP 81
Kriterij Ocjena
5.4.7. LOKACIJA MSE1 RODOČ-TETANJ-ISTOK
Lokacija mSE1 Rodoč-Tetanj-istok nalazi se u središnjem dijelu područja Grada Mostara,

istočno od naselja Rodoč, na sjevernom dijelu Mostarskog polja. Lokacija male sunčane
elektrane je odabrana zbog blizine industrijske zone na zapadu, te blizine naselja na istoku.
Slika 5.8 prikazuje smještaj odabrane lokacije mSE1 na topografskoj karti.
Slika 5.8 Prikaz lokacije mSE1 na topografskoj karti
se nalazi na ravnom terenu površine 19 ha.
S obzirom na predvidivu snagu mSE1 do 1 MW, moguć je priključak na elektroenergetsku

mrežu naponske razine 10(20) kV. Ovisno o realiziranoj snazi, može se razmatrati priključak
na neki od postojećih kabelskih izvoda ili polaganje vlastitog kabelskog izvoda do oko 1,5 km
udaljene TS 110/35/10 kV Mostar 5.
Lokacija je smještena na području bez šumske vegetacije, na zemljištu namijenjenom

poljoprivredi i drugim oblicima, na zemljištu VI bonitetne kategorije.
82
5.5. Multikriterijalna analiza lokacija

Izborom i ocjenama lokacija (potpoglavlje 5.4) definirane su lokacije i njihove ocjene po
pojedinim kriterijima definiranim u poglavlju 3. Tablica 5.7 zbirno prikazuje kriterije, težinske
faktore po kriterijima, ocjene lokacija po kriterijima i konačnu ocjenu lokacija prema
metodologiji opisanoj u poglavlju 3.
EIHP 83
Tablica 5.7 Usporedba lokacija po ocjenama

Kriterij 1 Kriterij 2 Kriterij 3 Kriterij 4 Kriterij 5 Kriterij 6 Kriterij 7
Ekspertna
Lokacija Udaljenost Namjena i Konačna
Prirodni Konfiguracij ocjena Udaljenost Zaštita
priključka korištenje ocjena
potencijal a terena mogućnosti naselja prirode
na EES prostora lokacije
prihvata
Težinski faktor: 1,0 0,5 0,5 0,4 0,5 0,5 0,5
SE1 Pijesci – Dostovine - jug 3 2 3 3 2,00 2,15 3,03 10,3
SE2 Gubavica – Kneževina – jugozapad 3 3 4 3 1,55 1,85 2,80 10,8
SE3 Gubavica – Čeline – jugoistok 3 3 4 3 2,00 2,25 2,55 11,1
SE4 Slipčići – Grabovina – jugozapad 3 3,75 4 3 1,00 1,70 2,55 10,7
SE5 Miljkovići – Kozice – istok 3 2,25 4 4 1,30 1,95 2,95 10,8
SE7 Prigradanj – sjever 2 1,5 2 3 1,25 1,60 2,80 7,8
84
Najvišu ocjenu dobila je lokacija SP3 Gubavica – Čeline – jugoistok s ukupno 11,1 bodova,
dok ju slijede lokacije SP2 Gubavica – Kneževina – jugozapad i SP5 Miljkovići –Kozice –
istok s 10,8 bodova i SP4 Slipčići – Grabovina – jugozapad s 10,7 bodova. Lokacija SP1
Pijesci - Dostovine – jug dobila je ocjenu 10,3, a najlošiju ocjenu dobila je lokacija SP7 -
Prigradanj – sjever koja po svim kriterijima osim namjene i korištenja prostora ima relativno
niske ocjene. Mala razlika u ocjenama za pet prvorangiranih lokacija govori da se se radi o
lokacijama koje su približno jednako pogodne za gradnju sunčanih elektrana. Najveća
moguća ocjena lokacija po ovim kriterijima iznosi 15,6 bodova, te je pet prvorangiranih
lokacija dobilo oko 70 % mogućih bodova, dok je lokacija SP7 dobila ispod 50 % mogućih
bodova, te se može smatrati da ne zadovoljava kriterije za gradnju sunčane elektrane.
Najviše ocjene po kriteriju prirodnog potencijala dobile su lokacije na južnom području Grada
Mostara (SE1 – SE5), dok se je lokacija SE4 najbolje ocjenjena s gledišta kriterija
konfiguracije terena. Najviše ocjene po kriterijima priključka na elektroenergetski sustav i
mogućnosti prihvata dobila je lokacija SE5. Po kriteriju zaštite prirode najbolje su ocjenjene
lokacije SE3 (2,55) i SE1 (2,15). Kako je najveća ocjena po pojedinom kriteriju 4, ove ocjene
po kriteriju zaštite prirode predstavljaju zapravo niske ocjene. Prema namjeni i korištenju
prostora najviše ocjene dobile su lokacije SE1 i SE5. Slika 5.9 prikazuje udjele ocjena po
pojedinim kriterijima u konačnoj ocjeni lokacija.
12
10
8
Ukupna ocjena
0
SP1 Pijesci – SP2 Gubavica – SP3 Gubavica – Čeline SP4 Slipčići – SP5 Miljkovići – Kozice SP7 Prigradanj – sjever
Dostovine - jug Kneževina – jugozapad – jugoistok Grabovina – jugozapad – istok
Prirodni potencijal Konfiguracija terena Udaljenost priključka na EES

Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata Udaljenost naselja Zaštita prirode
Namjena i korištenje prostora
Slika 5.9 Udio ocjena po kriterijuma u konačnoj ocjeni
Gradnja sunčanih elektrana u državama Europske unije isključivo je potaknuta ureñenjem

tržišta otkupa energije iz obnovljivih izvora, kojim su definirane i cijene otkupa energije iz
postrojenja koja koriste Sunčevu energiju. Cijene otkupa električne energije iz sunčanih
elektrana variraju od države do države, ali su uglavnom izmeñu 5 i 10 puta više od prosječne
proizvodne cijene električne energije. Sredstva za poticajne najčešće se prikupljaju
ravnomjerno od svih potrošača električne energije koji plaćaju odreñenu naknadu za
obnovljive izvore energije. Postojećim zakonskim okvirom u Bosni i Hercegovini nisu
definirane toliko visoke tarifne stavke, te u bližoj budućnosti nije realno očekivati interes
nositelja projekata za gradnju sunčanih elektrana. Definiranjem otkupnih cijena koje bi
EIHP 85
potencijalnom nositelju projekta sunčane elektrane donijele dobit, kao i očekivanim rastom
cijena energije i padom cijena opreme za sunčane elektrane, za očekivati je da će u
srednjoročnom razdoblju biti zamjetan interes nositelja projekata za projekte sunčanih
elektrana.
Provedena multikriterijalna analiza izdvojila je pet lokacija sunčanih elektrana s vrlo bliskim
konačnim ocjenama (izmeñu 11,1 i 10,7), s time da je lokacija SP3 Gubavica – Čeline –
jugoistok dobila najveću ocjenu. Lokacija SP7 dobila je ocjenu ispod 50 % najviše moguće
ocjene, te je preporuka izbaciti ovu lokaciju iz daljnjih razmatranja.
86
Poglavlje 6: Prostorno definiranje lokacija za gradnju malih hidroelektrana
6. PROSTORNO DEFINIRANJE LOKACIJA ZA GRADNJU

MALIH HIDROELEKTRANA
6.1. Prostorno-planska ograničenja i ograničenja sa stajališta

razine potencijala
Polazi se od težnje za definiranjem realno iskoristivog potencijala na odreñenom broju
vodotoka. Osnovna ideja je prostorno-planska ograničenja te realne uvjete i ograničenja koja
proizlaze i zaštite prirodne i kulturne baštine ugraditi u tehnička rješenja malih hidroelektrana
na područjima odnosno lokacijama pogodnim za energetsko korištenje vodotoka. Na taj
način potencijalne lokacije koje su problematične s tog aspekta isključuju se iz daljnjeg
razmatranja u cilju definiranja realno iskoristivog potencijala za male hidroelektrane. Za to
potrebna istraživanja vrše se u suradnji sa stručnjacima iz područja prostornog planiranja,
biologije te grañevinarstva, arhitekture i povijesti umjetnosti, a prikazani rezultati i zaključci
predstavljaju rezultat timskog rada.
Istraživanje vodotoka sa stajališta raspoloživosti vode za potrebe malih hidroelektrana

logično se nastavljaju na istraživanja vodotoka vezana uz podobnost potencijalnih lokacija za
izgradnju malih hidroelektrana. Ova istraživanja su vrlo bitna ne samo u smislu definiranja s
kojim količinama vode mala hidroelektrana može računati, nego, što je sa stanovišta
položaja male hidroelektrane u elektroenergetskom sustavu još važnije, i u smislu
promatranja pouzdanosti i raspoloživosti male hidroelektrane. Promatraju se samo realno
izvedivi projekti, a to znači da, izmeñu ostalog, isti moraju biti i gospodarski opravdani.
Drugim riječima, promatraju se lokacije odnosno vodotoci s takvim svojstvima da ne
presušuju tijekom godine ili im je sušno razdoblje vrlo kratko. Ova istraživanja imaju za cilj
definirati realno ostvarivu godišnju proizvodnju za planirane projekte koja se temelji na
stvarno raspoloživim količinama vode za energetsko korištenje.
Kada se govori o odreñivanju raspoloživih količina vode za neki objekt na vodotoku, obično
se koristi pojam biološki minimum. Danas ovaj pojam sve više ustupa mjesto pojmu ekološki
prihvatljivi protok, koji bolje opisuje spomenutu veličinu. Definiranje veličine ekološki
prihvatljivog protoka vrši se kroz aktivnu suradnju sa stručnjacima iz područja biologije i
grañevinarstva. Vrijednost ekološki prihvatljivog protoka od presudne je važnosti prilikom
sagledavanja gospodarske opravdanosti male hidroelektrane. Ne ulazeći ovdje u detalje
odreñivanja rentabilnosti hidroelektrana, logički se može konstatirati da je rentabilnost jedne
hidroelektrane direktno povezana s vrijednošću ekološki prihvatljivog protoka, jer je,
pojednostavljeno gledano, moguća godišnja proizvodnja obrnuto proporcionalna s
vrijednošću ekološki prihvatljivog protoka.
Tijekom inicijalnih terenskih obilazaka s projektantima tehničkih rješenja za odreñen broj

lokacija utvrñuje se da li zbog izgrañenosti novih objekata na vodotocima još uvijek postoji
mogućnost realizacije projekata malih hidroelektrana na tim lokacijama ili bi ta realizacija bila
gospodarski neopravdana. Osim toga, moguće je da je jedan dio lokacija zbog namjene
pripadajućeg prostora predviñen za druge svrhe, a potrebno je takoñer uzeti u obzir i
EIHP 87
potencijalno negativan stav lokalne zajednice, što oboje isključuje takve lokacije iz daljnjih
razmatranja.
6.2. Planiranje s posebnim naglaskom na ograničenja zaštite

prirode i okoliša
Male hidroelektrane su prilično osjetljivi objekti sa stajališta zaštite prirode i okoliša, jer, s
obzirom na manje vrijednosti instaliranih snaga, radi se o objektima koji se lociraju na manjim
vodotocima. U velikom broju slučajeva takvi vodotoci nalaze se u netaknutim dijelovima
prirode. Kako takva područja uživaju odreñeni stupanj zaštite u ekološkom smislu, planiranje
izgradnje nalih hidroelektrana na takvim lokacijama postaje izuzetno osjetljiva aktivnost, pri
kojoj je potrebno projektiranju tehničkog rješenja pristupiti krajnje oprezno. Naime, tehničko
rješenje strogo je uvjetovano konfiguracijom i prirodnim obilježjima terena na promatranoj
lokaciji i od strane ekologa pojavljuju se oštri zahtjevi da se mala hidroelektrana mora
maksimalno uklopiti u postojeći ambijent, sa što manjim štetnim utjecajima na prirodu i
okoliš. Poseban je problem ako se radi o vodotocima s malim padom, jer to često uzrokuje
potrebu primjene tehničkih rješenja izvedbe s derivacijskim postrojenjima, a takva rješenja su
prilično skupa ne samo u grañevinskom smislu, nego i u ekološki gledano, jer derivacijska
rješenja imaju veće utjecaje na prirodu i okoliš od pribranskih.
Uvažavajući prethodno navedeno, evidentno je da priprema gradnje objekata na spomenutim

područjima uvijek podliježe pažljivoj analizi i kontroli sa stajališta zaštite prirode i okoliša, pa
je neizostavno potrebno uključiti u proces pripreme izgradnje malih hidroelektrana i
stručnjake iz područja biologije i ekologije, čime se omogućuje njihovo sudjelovanje u
kreiranju tehničkog rješenja male hidroelektrane od samog početka aktivnosti planiranja
odnosno projektiranja.
Provoñenje istraživanja utjecaja ograničenja zbog zaštite prirode i okoliša organizira se kroz
stručne timove u suradnji s predstavnicima tijela nadležnih za izdavanje uvjeta i suglasnosti
vezanih uz zaštitu prirode i okoliša, te stručnjacima iz područja biologije i projektantima
tehničkih rješenja pojedinih malih hidroelektrana. Uvidom u pretprojektnu dokumentaciju i
aktivnostima na terenu te istraživanjima arhivske grañe stručni tim donosi odreñene
zaključke koji rezultiraju načelnim ocjenama prihvatljivosti realizacije pojedinih projekata.
6.3. Planiranje s posebnim naglaskom na ograničenja zaštite

kulturne baštine
U većini zemalja regije postoji duga tradicija korištenja energije vodotoka za pogon mlinova i
pilana, a takoñer i malih hidroelektrana, na velikom broju prirodnih kaskada postoje objekti
odnosno ostaci objekata koji su nekad koristili energiju vode za navedene namjene. Na vrlo
malom broju lokacija ti objekti su još u funkciji. Prirodna posljedica ove činjenice je da je velik
broj potencijalnih lokacija za male hidroelektrane upravo na lokacijama tih bivših grañevina.
S obzirom da se radi o ostacima kulturne baštine, priprema gradnje objekata na tim
lokacijama uvijek podliježe pažljivoj analizi i kontroli sa stajališta zaštite kulturne baštine, pa
je neizostavno potrebno uključiti u proces pripreme izgradnje malih hidroelektrana i
88
Poglavlje 6: Prostorno definiranje lokacija za gradnju malih hidroelektrana
stručnjake iz područja povijesti umjetnosti odnosno arhitekture. Ovdje je potrebno

napomenuti da u širem smislu zaštita kulturne baštine obuhvaća i zaštitu prirodnog krajolika.
Provoñenje istraživanja utjecaja ograničenja zbog zaštite kulturne baštine organizira se kroz
stručne timove u suradnji s predstavnicima tijela nadležnih za izdavanje uvjeta i suglasnosti
vezanih uz zaštitu kulturne baštine, te projektantima tehničkih rješenja pojedinih malih
hidroelektrana. Uvidom u pretprojektnu dokumentaciju i aktivnostima na terenu te
istraživanjima arhivske grañe stručni tim je donio odreñene zaključke o prihvatljivosti
pojedinih projekata sa stajališta.
Što se tiče metodologije primijenjene u izradi stručnih mišljenja o prihvatljivosti pojedinih

projekata sa stajališta zaštite kulturne baštine, generalni pristup može se sažeti u osnovno
načelo: valorizacija postojeće tradicijske gradnje, odnosno njezinih tipoloških vrijednosti i
grañevnoga stanja. Opći je zaključak da, ukoliko se adaptacija starih mlinova i vodenica u
male hidroelektrane realizira u skladu s konzervatorskim uputama, to može biti kvalitetna
metoda za njihovu revitalizaciju i očuvanje.
6.4. Potencijalne lokacije za male hidroelektrane

Temeljem uvida u raspoložive podloge u kojima postoje podaci o potencijalnim lokacijama za
male hidroelektrane [6-1], na području Općine Mostar definirano je 12 potencijalnih lokacija, i
to na slivu Drežanke. Procijenjeni potencijal na ovom vodotoku rezultat je prethodno
provedenih istraživanja, a u cilju definiranja energetskog potencijala malih vodotoka u Bosni i
Hercegovini. U literaturi je navedeno [6-1] da je za oko 160 lokacija za male hidroelektrane
izrañena studija. U literaturi [6-2] je takoñer navedeno i to da spomenutim istraživanjima nisu
obuhvaćeni svi mali vodotoci u Bosni i Hercegovini, izmeñu ostalog i uvažavajući kriterij
neizvjesnosti realizacije gradnje malih hidroelektrana na vodotocima. Ovo znači da je od svih
vodotoka u Bosni i Hercegovini, na području Mostara jedino sliv rijeke Drežanke prepoznat
kao sliv s odreñenim mogućnostima realizacije izgradnje malih hidroelektrana, te je sukladno
tome obrañen u pretprojektnoj dokumentaciji, ali ta pretprojektna dokumentacija s obradama
ovog sliva nije bila dostupna Izrañivaču, pa predviñena tehnička rješenja izvedbe tih
potencijalnih objekata nisu poznata.
EIHP 89
Tablica 6.1 Potencijalne lokacije za male hidroelektrane na slivu rijeke

Drežanke
Lokacija Vodotok
1 Ješevac-ušće Drežanka
2 Meomača- ušće Drežanka
3 Gračanica-ušće Drežanka
4 Pogorelište-ušće Drežanka
5 Tijesno-ušće Drežanka
6 Ledenice- ušće Drežanka
7 Kušća Drežanka
8 Donja Drežnica Drežanka
9 Lavaluša Lavaluša
10 Rajići Mošćenuša
11 Ušće Mošćenuša
12 Ješevac Ješevac
6.5. Priključak na EES mHE duž toka rijeke Drežanke

Duž toka rijeke Drežanke procijenjena je mogućnost izgradnje 12 mHE instaliranih snaga od
354 kW do 1.896 kW, odnosno ukupno 12,7 MW. Bez detaljnijih planova o mogućoj dinamici
izgradnje mHE nije moguće definirati niti optimalnu dinamiku razvoja elektroenergetske
mreže radi priključenja navedenih mHE. Procjenjuje se da bi već za slučaj izgradnje nekoliko
mHE ukupne instalirane snage preko 1 MW bilo potrebno izgraditi priključak na 35 kV na
postojeći vod 35 kV HE Grabovica – HE Salakovac, dok bi za priključak jedne od mHE manje
instalirane snage trebalo analizirati i mogućnost priključenja na mrežu 10 kV.
90
Poglavlje 7: MOGUĆNOSTI proizvodnje energije
7. MOGUĆNOSTI PROIZVODNJE ENERGIJE
7.1. Mogućnosti proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana

Proračun proizvodnje električne energije iz vjetrelektrana povezan je s mnogim
nesigurnostima i u ovom trenutku, i s raspoloživim podacima može se samo načelno govoriti
o predviñanju proizvodnje za lokacije koje su odabrane i analizirane.
Vjetar kao izvor energije je prostorno i vremenski vrlo promjenjiv pa je proizvodnju električne
energije iz vjetroelektrana teško predvidjeti i za nekoliko dana unaprijed. Danas postoje
računalni modeli koji predviñaju proizvodnje, na temelju meteoroloških prognostičkih modela
čime se nastoji osigurati relativna sigurnost opskrbe i voñenje pogona energetskih
postrojenja koja čine ukupni elektroenergetski sustav na optimalan način.
Kao osnovu za izračun proizvodnje električne energije potrebno je poznavati godišnju

raspodjelu brzine vjetra, odnsono vjetropotencijal na lokaciji. Osim brzine vjetra niz je faktora
koji utječu na proizvodnost vjetroelektrane. Tu se prije svega misli na izbor odgovarajućeg
vjetroagregata i prateće opreme kao i na njenu raspoloživost. Raspodjela i smještaj
vjetragregata na lokaciji kao i smjer puhanja vjetra i njegove karakteristike takoñer mogu
znatno utjecati na proizvodnju električne energije.
U tablici ispod prikazana je osjetljivost proizvodnje električne energije iz vjetroelektrane u

odnosu na promjenu brzine vjetra.
Tablica 7.1 Tablica osjetljivosti proizvodnje o brzini vjetra
Proizvodnja Proizvodnja
Brzina vjetra Kapitalni trošak
energije 10 energije
Brzina vjetra (m/s) normalizirana normaliziran na
MW VE normalizirana na 6
na 6 m/s (%) 6 m/s (%)
(MWh/god) m/s (%)
5 83 11150 63 100
6 100 17714 100 100
7 117 24534 138 102
8 133 30972 175 105
9 150 36656 207 110
10 167 41386 234 120
*Pretpostavka je kako je korištena generička radna krivulja vjetroagregata, gustoća zraka 1,225
kg/m3, ukupni gubici od 12 % i Raleigh-eva razdioba brzine vjetra. (Izvor: Wind energy-The Facts,
EWEA)
Iz gornje tablice je jasno kako je poznavanje dugorične brzine vjetra na nekoj lokaciji,
parametar koji ima ključni utjecaj na proizvodnost vjetroelektrane, a time i na njenu
ekonomsku isplativost. Naime promjena brzine vjetra s 6 na 10 m/s (povećanje od 67%) ima
za posljedicu povećanje proizvodnje za 134%. Ovo ukazuje na činjenicu kako je važno imati
što točniju sliku vjetropotencijala na lokaciji od interesa. U tu svrhu je potrebno provesti
dodatna ispitivanja, odnosno provesti program mjerenja brzine i smjera vjetra, odnosno
EIHP 91
dodatna istraživanja s mjernim stupom odgovarajuće visine i mjernom opremom prema

relevantnim standardima i smjernicama struke.
Osim mjerne kampanje u trajanju od minimalno godinu dana za smanjenje nesigurnosti

prognoze proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana potrebno je izmjerene podatke
prilagoditi nizu podtaka u dugogodišnjem nizu koji ima dovoljno dobar koeficijent korelacije
(>95%) s izmjernim podacima.
Prema multikriterijalnoj analizi lokacija koja provedena u poglavlje 4., lokacije su ocjenjene
na sljedeći način:
- Odličnu ocjenu dobivaju lokacije Konovice, Podveležje i Sveta gora-Merdžan glavica;

- Vrlo dobru ocjenu dobivaju lokacije Jastrebinka, Lokvice i Pločno;
- Dobru ocjenu dobivaju lokacije Planinica, Kozice, Čaprljuga, Kresovina i Ljupčina;
Lokacije koje su ocijenjene kao slabe neće se razmatrati u indikativnom proračunu

proizvodnje.
Na temelju prioriteta u izgradnji razmatranih vjetroelektrana analitički je proračunata

proizvodnje električene energije iz VE za dva scenarija ukupne izgrañenosti vjetroelektrana
na području grada Mostara:
1. scenarij:
Planirana realizacija samo lokacija koje su dobile najviše ocjene. Proizvodnja je proračunata
na temelju tablice 7.1.
Tablica 7.2 Planirana relizacija prve tri najbolje rangirane lokacije

Srednja godišnje brzina
Instalirana Proizvodnja
Lokacija vjetra na 80 iznad tla
snaga [MW] [MWh/god]
[m/s]
VE 13 Konovice 40 6.17 75556.64
VE 15 Podveležje 42 5.92 72914.02
VE 18 Sv. Gora-Merdžan glavica 36 5.80 59939.11
Ukupno: 118 208409.76
Prema gornjoj tablici, ako se realiziraju saom prve tri najbolje rangirane lokacije ukupne
snage 118 MW, može se očekivati godišnja proizvodnja električne energije oz ovih
vjetroelektrana u iznosu od oko 208 GWh.
2. scenarij:
Planirana realizacija lokacija koje su ocijenjene kao odlične, vrlo dobre i dobre. Proizvodnja
je proračunata na temlju tablice 7.1.
92
Tablica 7.3 Planirana realizacija lokacija koje su dobile odličnu, vrlo dobru i
dobru ocjenu
Srednja godišnje brzina
Instalirana Proizvodnja
Lokacija vjetra na 80 iznad tla
snaga [MW] [MWh/god]
[m/s]
VE 13 Konovice 40 6.17 75556.64
VE 15 Podveležje 42 5.92 72914.02
VE 18 Sv. Gora-Merdžan glavica 36 5.80 59939.11
VE14 Kokorina 26 6.08 47741.82
VE 3 Jasterbinka 30 6.33 59663.57
VE 17 Lokvice 20 6.52 42079.45
VE 5 Pločno 26 6.42 53229.75
VE 4 Planinica 28 5.75 45838.73
VE 6 Kozice 20 5.45 28992.24
VE 1 Čaprljuga 38 5.02 45143.64
VE 10 Kresovina 40 3.89 19899.23
VE 16 Ljupčina 12 6.25 23255.18
Ukupno: 358 574253.38
Prema tablici 7.3, ako se realiziraju prvih 12 najbolje rangiranih lokacija ukupne snage 358
MW, može se očekivati godišnja proizvodnja električne energije oz ovih vjetroelektrana u
iznosu od oko 574 GWh.
Treba još jednom napomenuti kako su izračunate proizvodnje samo indikativnog karaktera i
za točniju procjenu proizvodnje električne energije potrebno je istraživanja vjetropotencijala
provesti na svim lokacijama od interesa.
7.2. Kapacitet proizvodnje električne energije iz sunčanih elektrana

Fotonaponsko postrojenje s fiksno postavljenim fotonaponskim modulima tipično zauzima
oko 3 ha za 1 MW instalirane snage. U slučaju korištenja sustava za praćenje prividnog
kretanja Sunca (tracker) površina potrebna za izgradnju postrojenja povećava se tipično do
10 ha za 1 MW a u nekim slučajevima i do 20 ha za 1 MW, ovisno o tipu korištenog sustava.
Procjena moguće snage fotonaponske elektrane na odabranim lokacijama ovisila je površini
lokacije, konfiguraciji terena i obliku lokacije. Instalirana snaga fotonaponske elektrane
prikazana je u odreñenom rasponu snaga, a odreñena je na temelju ekspertnog mišljenja za
mogućnost razvoja projekta na konkretnoj lokaciji.
Potencijal Sunčevog zračenja ne mijenja se značajnije na prostoru veličine tipične za jednu

općinu, te se u pravilu smanjuje prema sjeveru a na značajnije razlike u potencijalu dvaju
bliskih lokacija mogu se razlikovati zbog zasjenjenja od okolnih objekta. Proizvodnost
fotonaponskog sustava opisuje očekivanu proizvodnju energije iz fotonaponskog sustava
jedinične snage u jednog godini. Osim o količini dozračene energije, proizvodnost ovisi i o
vanjskoj temperaturi, karakteristikama fotonaponskih modula, gubicima u izmjenjivačima itd.
Za područje Grada Mostara može se očekivati proizvodnost za fiksno postavljeni
fotonaponskog sustava u rasponu od 1350 kWh/kW za južne dijelove do 1100 kWh/kW za
sjeverna, brdska područja Grada. Proizvodnost fotonaponskog sustava s korištenjem
EIHP 93
sustava za praćenje kretanja Sunca za područje Grada Mostara kreće se od 1830 kWh/kW
za južne dijelove do 1450 kWh/kW za sjeverne dijelove. Proizvodnosti fotonaponskih sustava
za odabranih sedam lokacija mogućih sunčanih parkova kreće se uglavnom oko
1330 kWh/kW za fiksni postav, odnosno oko 1800 kWh/kW za sustav s praćenjem kretanja
Sunca. Proizvodnja električne energije na odabranoj lokaciji ovisi o proizvodnosti i
instaliranoj snazi na lokaciji. Procjena proizvodnje električne energije prikazana je u rasponu
za najlošiji slučaj (najmanja snaga, najmanja proizvodnost – fiksno postavljeni sustav) do
najboljeg slučaja (najveća snaga, najveća proizvodnost – sustav s praćenjem kretanja Sunca
po dvije osi).
Tablica 7.4 prikazuje raspon instaliranih snaga na odabranim lokacijama, proizvodnosti

fotonaponskog sustava na lokacijama te procjenu moguće proizvodnje električne energije na
odabranim lokacijama.
Tablica 7.4 Kapacitet proizvodnje električne energije na odabranim lokacijama

Proizvodnost Proizvodnja
Raspon snaga
fotonaponskog električne energije
[MW]
sustava [kWh/kW] [MWh/god]
Fiksni Dvo-
od do Min Max
Oznaka Naziv postav osno
SP1 Pijesci - Dostovine - jug 5 20 1350 1830 6750 36600
Gubavica - Kneževina -
SP2 10 30 1340 1810 13400 54300
jugozapad
Gubavica - Čeline -
SP3 10 30 1340 1800 13400 54000
jugoistok
Slipčići - Grabovina -
SP4 10 30 1340 1800 13400 54000
jugozapad
SP5 Miljkovići - Kozice - istok 5 20 1320 1750 6600 35000
SP7 Prigrañani - sjever 2 10 1270 1630 2540 16300
mSP1 Rodoš-Tetanj-istok 1 1320 1740 1320 1320
94
7.3. Kapacitet proizvodnje električne energije iz malih

hidroelektrana
U Strateškom planu razvoja energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine Error!
Reference source not found. za području Općine Mostar navedeno je 12 potencijalnih
lokacija, i to na slivu Drežanke (Tablica 7.5). Radi se o tehnički iskoristivom potencijalu od
oko 12,7 MW i mogućoj godišnjoj proizvodnji električne energije od oko 50 GWh.
Tablica 7.5 Podaci o lokacijama na slivu rijeke Drežanke

Instalirana Moguća godišnja
Lokacija Vodotok
snaga (kW) proizvodnja (GWh)
1 Ješevac-ušće Drežanka 354 1 382
2 Meomača- ušće Drežanka 702 3 123
3 Gračanica-ušće Drežanka 628 2 620
4 Pogorelište-ušće Drežanka 1 896 7 355
5 Tijesno-ušće Drežanka 986 3 972
6 Ledenice- ušće Drežanka 1 709 6 932
7 Kušća Drežanka 1 542 6 131
8 Donja Drežnica Drežanka 1 613 6 388
9 Lavaluša Lavaluša 755 2 838
10 Rajići Mošćenuša 1 026 3 538
11 Ušće Mošćenuša 800 2 932
12 Ješevac Ješevac 685 2 483
UKUPNO 12 696 49 694
Ove lokacije su detaljno elaborirane u pretprojektnoj dokumentaciji Energoinvesta: „Studija

hidroenergetskog korištenja sliva Rijeke Drežanke“. Radi se o opsežnoj dokumentaciji s
definiranim lokacijama za svaku pojedinu lokaciju, uključujući i detalje tehničkog rješenja, s
ucrtanim objektima na karti, meñutim, Naručitelj nije osigurao pristup ovoj studiji, a niti
drugim kanalima ista nije mogla biti dostavljena na uvid Izrañivaču.
7.4. Mogućnosti proizvodnje toplinske energije

Od navedenih izvora (energija vjetra, Sunčeva energija, male hidroelektrane) jedino je
Sunčevu energiju moguće koristiti za izravnu proizvodnju toplinske energije pomoću
tehnologije sunčanih toplinskih kolektora. U praksi, izgradnja sunčanih toplana nije
uobičajena, uglavnom zbog vremenske nepodudarnosti potražnje za grijanjem i dostupnog
resursa, te nedovoljne izrañenosti toplinskih mreža. Uz navedeno, zbog interminentnosti
izvora i nesigurnosti koju on donosi, uz Sunčevu energiju kao glavni izvor, za siguran rad
takve toplane bi bilo potrebno imati i dodatni izvor (bilo fosilno gorivo, bilo biomasa) koji bi bio
u stanju pokrivati razdoblja bez dostupne energije Sunčevog zračenja. Slika 7.1 prikazuje
usporedbu potreba za grijanjem (stupanj-dani grijanja) i dnevne ozračenosti plohe nagnute
prema jugu po mjesecima za grad Mostar. Za nagnutu plohu razmatran kut koji će
maksimizirani prinos energije u zimskim mjesecima.
EIHP 95
400 7
350 6
Dnevna ozračenost prema jugu nagnute

300
5
Stupanj-dani grijanja
plohe (kWh/m2)
250
4
200
3
150
2
100
50 1
0 0
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
mjesec
Stupanj-dani grijanja Dnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe ukupnim Sunčevim zračenjem (kWh/m2/dan)
Slika 7.1 Usporedba stupanj dani grijanja i dnevne ozračenosti prema jugu
nagnute plohe
Iz prikaza je vidljivo da bi sunčana toplana koja bi bila projektirana da zadovolji dio potreba u
zimskim mjesecima (studeni, prosinac, siječanj,. veljača) tijekom ljetnog razdoblja proizvodila
viškove energije koje ne bi bilo moguće isporučiti potrošačima.
Sunčani toplinski sustavi najbolju primjenu nalaze za pripremu potrošne tople vode i
eventualnoj podršci grijanju u objektima s cjelogodišnjom potrebom poput stambenih
(kućanstva, bolnice, lječilišta, starački domovi itd.) i sportskih (bazeni) objekata te uporabom
u vrijeme ljetne sezone (hoteli, kampovi). Ovakvi sustavi su najčešće instalirani na krovovima
objekata i namijenjeni su opskrbi toplinskom energijom jednog objekta, te su u tome smislu
autonomni. Proizvodnja toplinske energije primjenom sunčanih toplinskih sustava ovisi u
prvom redu o dozračenoj energiji, ali i potrebama objekta za toplinskom energijom. Kao i kod
sunčanih toplana, za sigurnu opskrbu je potrebno imati dodatni izvor energije, koji u ovom
slučaju može biti klasična biomasa, moderna biomasa, prirodni ili ukapljeni naftni plin i
električna energija. Sunčane toplinske sustave potrebno je dimenzionirati s ciljem
smanjivanja viška energije (mjesečni slučajevi kada je sunčani stupanj pokrivanja potreba
veći od 100 %). Meñutim, zbog ekonomskih čimbenika (cijena toplinskog kolektora u odnosu
na cijenu ukupnog sustava) kod malih sustava nekada nije opravdano projektirati sustav
isključivo s navedenim ciljem.
Sunčani toplinski sustav postavljen pod godišnjim optimalnim kutom i dimenzioniran tako da
zadovolji uvjet minimiziranja viška energije na području grada Mostara može proizvesti oko
900 kWh/m2 toplinske energije. Za proračun proizvodnje toplinske energije i pokrivanja
potreba za potrošnom toplom vodom pretpostavljen je stambeni objekt s deset osoba,
potrošnjom tople vode od 50 l/osobi dnevno, uz temperaturu tople vode od 50°C, površinom
sunčanih kolektora od 6 m2 i volumenom spremnika tople vode od 500 l. Slika 7.2 prikazuje
sunčani stupanj pokrivanja potreba za toplom vodom (crveno) i stupanj korisnosti sunčanog
toplinskog sustava za pripremu potrošne tople za navedeni slučaj.
96
1,05
1,00
0,95
0,90
0,85
Sunčani stupanj pokrivanja f (crveno)
0,80
0,75
Stupanj korisnosti η (sivo)
0,70
0,65
0,60
0,55
0,50
0,45
0,40
0,35
0,30
0,25
0,20
0,15
0,10
0,05
0,00
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
Slika 7.2 Godišnji tijek sunčanog stupnja pokrivanja i stupnja korisnosti

sunčanog toplinskog sustava za pripremu potrošne tople vode za Mostar
Sunčani toplinski sustavi na objektima ne predstavljaju zauzeće novog prostora sa stanovišta

prostornog planiranja, meñutim, već u izradi Prostornog plana odreñenog područja trebalo bi
zauzeti afirmativno stajalište prema sunčanim toplinskim kolektorima kao ekološki
prihvatljivoj tehnologiji.
Uz proizvodnju toplinske energije, sunčane toplinske kolektore moguće je koristiti i za

hlañenje, u posebno razvijenim sustavima za hlañenje. Ovakva primjena je naročito pogodna
za velike objekte (npr. trgovački centri) jer se potreba za energijom javlja u razdoblju kada je
ona dostupna. Meñutim, trenutačno ova tehnologija još nije dovoljno tržišno i komercijalno
zrela, ali je razumno očekivati povećano korištenje u budućnosti.
EIHP 97
8. NEOPHODNE IZMJENE I DOPUNE

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
8.1. Potrebna dogradnja 110 kV mreže

Priključak više razmatranih vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu može izazvati
potrebu dodatnih pojačanja iste. Budući da se priključak svih ili većine razmatranih
vjetroelektrana predviña na 110 kV mrežu, moguće je očekivati da će se pojaviti potreba
adekvatnih dodatnih pojačanja iste ukoliko u pogonu dolazi do preopterećenja pojedinih
vodova ili nezadovoljenja kriterija neraspoloživosti jedne grane sistema.
Lokacije analiziranih vjetroelektrana na karti s ucrtanim objektima viskonaponske mreže

prikazani su slijedećom slikom. Iz slike je vidljivo da se slijedeći projekti vjetroelektrana
priključuju na isti 110 kV vod.
VE1, VE2, VE5 (vod 110 kV Mostar 2 – Jablanica)
VE3, VE4 i VE6 (vod 110 kV Mostar 4 – RP Mostar 1)
VE7 i VE8 (Mostar 4 – Čitluk)
VE11, VE 12, VE13, VE14, VE15, VE16, VE17 (Mostar 2 – Nevesinje).
Za najveću koncentraciju VE predviña se priključak na DV 110 kV Mostar 2 – Nevesinje što

neće biti moguće u stvarnosti izvesti za sve analizirane vjetroelektrane. Stoga bi bilo
potrebno na razmatranom potezu izvršiti odgovarajuća pojačanja mreže 110 kV. Trase novih
vodova i veličinu njihove potrebne izgradnje trebalo bi odrediti detaljnijim analizama.
Na temelju [8-1] i planirane konfiguracije prijenosne mreže Bosne i Hercegovine, prikazanih

slikama u nastavku, procijenjena je opterećenost vodova 110 kV predviñenih za priključak
razmatranih VE. Pri raspoloživosti svih grana unutar mreže u srednjoročnom razdoblju
očekuju se slijedeća opterećenja razmatranih vodova:
• Mostar 2 – Jablanica: opterećenja do 24 % od dozvoljenih

• Mostar 4 – RP Mostar 1: opterećenja do 21 % od dozvoljenih
• Mostar 4 – Čitluk: opterećenja do 51 % od dozvoljenih
• Mostar 2 – Nevesinje: opterećenja do 11 % od dozvoljenih
Pri ispadu jedne grane sistema dolazi do slijedećih najvećih opterećenja razmatranih vodova:
• Mostar 2 – Jablanica: opterećenja do maksimalno 46 % od dozvoljenog pri ispadu DV

110 kV Mostar 1 – Mostar 2,
• Mostar 4 – RP Mostar 1: opterećenja do maksimalno 53 % od dozvoljenog pri ispadu DV
110 kV Mostar 5 – Mostarsko Blato,
98
Poglavlje 8: Neophodne izmjene i dopune infrastrukturnih sustava
• Mostar 4 – Čitluk: opterećenja do maksimalno 68 % od dozvoljenog pri ispadu DV

110 kV Mostar 4 – Š. Brijeg,
• Mostar 2 – Nevesinje: opterećenja do maksimalno 14 % od dozvoljenog pri ispadu DV
110 kV Mostar 2 – Stolac.
Slika 8.1 Prijenosna mreža BiH 2010. godine – prostorna shema
EIHP 99
100
EIHP 101
102
Slika 8.5 Tokovi snaga i opterećenja vodova u 110 kV mreži na širem području Mostara „nazivne“ 2015. godine
EIHP 103
Na temelju prioriteta u izgradnji razmatranih vjetroelektrana analitički su provjerene potrebe

dodatnih pojačanja 110 kV mreže za dva scenarija ukupne izgrañenosti vjetroelektrana oko
Mostara:
1. scenarij:
VE 13 Konovice, VE 15 Podveležje, VE 18 Sv. Gora-Merdžan glavica
2. scenarij:
VE 1 Čaprljuga, VE 3 Jasterbinka, VE 4 Planinica, VE 5 Pločno, VE 6 Kozice, VE 10

Kresovina, VE 13 Konovice, VE 14 Kokorina, VE 15 Podveležje, VE 16 Ljupčina, VE 17
Lokvice, VE 18 Sv. Gora-Merdžan glavica.
U prvom scenariju izgradnje tri najviše rangirane vjetroelektrane ne očekuje se potreba

dodatnih pojačanja 110 kV mreže ukoliko se ne izgrade HE Nevesinje i HE Ulog predviñene
za priključak na bliski vod Nevesinje – Gacko.
U drugom scenariju nužna su pojačanja 110 kV mreže na potezima Nevesinje – Mostar 2 i

Mostar 4 – Mostar 1 radi visoke koncentracije vjetroelektrana predviñenih za priključak na ta
dva voda.
104
Poglavlje 9: Mogućnosti istovremenog korištenja malih vodotokova za druge namjene
9. MOGUĆNOSTI ISTOVREMENOG KORIŠTENJA MALIH

VODOTOKOVA ZA DRUGE NAMJENE
9.1. Mogućnosti višenamjenskog korištenja malih hidroelektrana

U većini slučajeva povoljne lokacije za male hidroelektrane nalaze se u gornjim dijelovima
vodotoka, jer geomorfološki gledano vodotoci obično u gornjim dijelovima imaju strmiji pad
koji se postepeno smanjuje kako se vodotok približava svom ušću (geomorfologija – nauka o
oblicima površine zemlje). Naročito su interesantne lokacije na samom izvoru vodotoka, jer
često povoljne geomorfološke karakteristike omogućavaju izvedbu akumulacije na samom
izvoru. Pitanje povoljnih lokacija za male hidroelektrane u gornjim dijelovima vodotoka
naročito je osjetljivo sa stajališta osiguravanja dovoljnih količina pitke vode. Naime, voda se
već smatra najvažnijim prirodnim resursom 21. stoljeća i u budućnosti će osiguravanje
odnosno rezerviranje vodotoka kao izvora pitke vode postati i temeljna strateška odrednica
jedne zemlje. Uvažavajući prethodno navedeno razumljiva je zabrinutost od masovnog
korištenja vodotoka u energetske svrhe, meñutim ti strahovi proizlaze uglavnom iz
neinformiranosti. Naime, instalacija male hidroelektrane na nekoj lokaciji ne isključuje
mogućnost sigurnog korištenja te iste lokacije kao izvora pitke vode. Da male hidroelektrane
mogu biti neškodljive za kvalitetu pitke vode, svjedoči i mogućnost primjene agregata u
vodovodnim sustavima [9-1] i [9-2].
Ovaj aspekt, kao i drugi potencijalni utjecaji malih hidroelektrana na prirodu i okoliš, često
rezultira otporom većem zamahu izgradnje malih hidroelektrana koji se javlja u velikom broju
razvijenih zemalja svijeta. Ovdje je nužno povući paralelu s velikim hidroelektranama, kod
kojih je situacija nešto drugačija, jer se radi o objektima koji predstavljaju ogromne zahvate u
prostoru s velikim utjecajima na prirodu i okoliš. Takoñer, potrebno je naglasiti da je granica
koja dijeli male hidroelektrane od velikih (10 MW) u principu administrativna, jer je u nekim
slučajevima pristup malim hidroelektranama s obzirom na veličinu zahvata u prostoru te
utjecaje na okoliš sličan kao i kod velikih hidroelektrana.
Veliki hidroenergetski projekti koji se danas pokreću obično su rezultat pokušaja rješavanja
problema ne samo energetske prirode, već i nekih drugih problema. To može biti zaštita od
poplava, ureñenje i regulacija vodotoka, opskrba pitkom vodom, osiguravanje potrebnih
količina vode za navodnjavanje, potreba povezivanja dviju obala izgradnjom mostova,
izgradnja ribogojilišta, izgradnja objekata i ureñenje površina za turizam i rekreaciju i drugo
[9-3] i [9-4]. Dakle, suvremeni projekti izgradnje velikih hidroelektrana u pravilu imaju
višenamjenski karakter, i od općeg su značaja za regionalno područje, a time i državu. Takvi
projekti omogućavaju i otvaranje velikog broja novih radnih mjesta i pretpostavke za brži
gospodarski razvoj lokalnog područja, pa time dobivaju i poseban status na razini države.
Sve ove okolnosti daju velikim hidroelektranama dodatnu težinu, pa je u cilju općeg dobra
društvena zajednica neka ograničenja i negativne utjecaje spremna zanemariti zbog
višestrukih koristi koje se ostvaruju takvim jednim projektom. Ta bitna razlika izmeñu velikih i
malih hidroelektrana uvjetuje povećane teškoće prilikom investiranja u gradnju malih
hidroelektrana.
EIHP 105
Kod tipičnih malih hidroelektrana kakvima se one danas zamišljaju (samostalni objekti za
proizvodnju električne energije) ovakva valorizacija nije moguća, jer općenito gledano ne
može se konstatirati da doprinosi uslijed njihove izgradnje nadmašuju nepovoljne utjecaje. U
većini slučajeva radi se o automatiziranim daljinski voñenim postrojenjima, pa nema govora o
trajnom otvaranju većeg broja novih radnih mjesta.
Gledište na ovu problematiku može se promijeniti primjenom pristupa malim

hidroelektranama kao višenamjenskim objektima. U takvim slučajevima, slično kao i kod
velikih hidroelektrana, mala hidroelektrana u sklopu je nekog višenamjenskog objekta, i to u
većini slučajeva kao sporedna komponenta. Primjena ovakvog pristupa bitno utječe na
promjenu stava o prihvatljivosti malih hidroelektrana, ali s druge strane reducira broj
potencijalnih lokacija za gradnju.
9.2. Doprinosi koji proizlaze iz višenamjenskog karaktera malih

hidroelektrana
Uvažavajući prethodno navedeno, hidroenergetski objekti, pa tako i male hidroelektrane, u
načelu se mogu smatrati višenamjenskim objektima, jer izgradnja odreñene grañevine na
nekom vodotoku rijetko ima samo jednu namjenu. Trend posljednjih godina je da proizvodnja
električne energije na vodnim grañevinama sve češće postaje sporedna funkcija objekta, a
sve više pažnje se pridaje povećanju pouzdanosti u vezi s obranom od poplava odnosno
reguliranju toka vodotoka [9-5]. Osim toga, hidrotehnički sustavi mogu imati i brojne druge
namjene, kako je prethodno opisano.
Kao jedna od najčešćih pretpostavki je objedinjavanje interesa ulaganja u objekte starih

mlinova i pilana. Ugradnjom agregata male hidroelektrane u takve objekte, osim korištenja
vodnih resursa za proizvodnju električne energije ostvaruje se i dodatna korist obnovom tih
starih objekata odnosno spomenika kulture . Evidentno je da se očuvanje kulturne baštine od
propadanja ne može kvalitativno valorizirati.
Bitno je naglasiti da, iako je moguće načelno procijeniti doprinos od izgradnje odreñenih
objekata na vodotocima za zaštitu od poplava temeljem procjene šteta koje bi eventualne
poplave mogle uzrokovati, upitno je da li se mogu sagledati sve moguće posljedice,
pogotovo one indirektne, koje prirodna nepogoda kao poplava može izazvati. Naime, neke
zahvate financirane od strane države ili lokalne zajednice nije moguće promatrati isključivo
kroz kriterij financijske isplativosti ili gospodarske opravdanosti, pogotovo ako se radi o
objektima koji su bitni za sigurnost života ljudi, a to je slučaj i sa vodnim objektima koji služe
za preventivnu zaštitu od poplava. Upitno je da li je moguće procijeniti doprinos izgradnje
takvih objekata poboljšanju kvalitete života koja proizlazi iz postojanja osjećaja veće
sigurnosti ljudi koji žive na promatranom području utjecaja takvih objekata.
U takvim okolnostima broj subjekata koji pokazuju interes, ali i pravo na participaciju u
donošenju odluka, postaje značajan, čime upravljanje i razgraničavanje nadležnosti za
pojedine funkcionalne cjeline hidrotehničkog sustava postaje vrlo složeno. U takvim
sustavima često nije moguće jednoznačno razlučiti pojedine dijelove čitavog objekta, koliko
je koja funkcionalna cjelina značajna u čitavom sustavu i koja funkcija ostvaruje koji
doprinos, premda je u načelu definirano koja je osnovna, a koje su sporedne namjene
106
sustava. Dakle, osim što je upitna kvantitativna valorizacija pojedinih segmenata

višenamjenskih objekata na vodotocima, dodatni problem je kako valorizirati doprinos
višenamjenskog sustava u cjelini kao sinergiju utjecaja na društvo.
9.3. Ocjena stanja u prostoru

Sliv rijeke Drežanke sastoji se od vodotoka rijeke Drežanke kao osnovnog vodotoka sa
sastavcima Lavalušom i Moščenušom i pritoka: Ješevac, Meomača, Gračanica, Pogorelišta,
Tijesno, Ledenice i Tramošnik. Drežanka je opisana kao bujični tok.
Iz PP Mostar sliv rijeke Drežanke je područje definirano kao:
Naselje koje nema karakter urbanog naselja, veća izgrañena područja - Gorica na ušću
rijeke Drežanke u Neretvu,Štriževo te Podužje, Draga, Rajići u gornjem toku Drežanke
Naselje koje nema karakter urbanog naselja, manja izgraeñena područja – Knežluk,
Donje Selo, Žlib, Kosirice, Perulac, Striževo, Grubolaz, Zagreblje, Bunčići, Poglavica
Opskrba vodom u domaćinstvima je iz čatraja ili bunara
Poljoprivredne površine s bonitetom V do VI (niska prirodna vrijednost i potrebno
navodnjavanje i antropogenizacija)
U području Donje Drežanke (ušće u Neretvu) je akumulacija za HE Salakovac
Sjeverni obronci kanjona su površine pod šumom
Duž kanjona Drežanke je postojeća asfaltirana prometnica
Stanovništvo se u potpunosti bavi poljoprivredom
Potrebno je čišćenje vodotoka od otpada
Slika 9.1 Prostorni plan općine Mostar – Sintezna karta – namjena prostora
Na ušću Drežanke u Neretvu je akumulacija HE Salakovac. Područja u kanjonu uz rijeku su

poljoprivredna zemljišta bonitetne klase V (zemljište namijenjeno poljoprivredi, a samo
izuzetno za druge namjene) ili VI (zemljište namijenjeno poljoprivredi i drugim oblicima
korištenja). Korištenje površina je u skladu s namjenom. Padine kanjona su šumska
područja. Ostalih značajnih gospodarskih aktivnosti nema.
EIHP 107
U sklopu Čvrsnice, posebno mjesto zauzima kraška dolina Dive Grabovica – kanjon dug 7,
širok 6 km, a kanjonske strane dosižu dubinu od 1200 m. kanjon je poznat po endemskoj
flori, kao stanište divokoza, privlačan za ljubitelje prirode, planinare i lovce.
Rijeka Drežanka formirala je svoju dolinu u dužini 19 km i dijeli malu Čvrsnicu od Čabulje
planine. Kanjonske strane su dublje od 1000 m. Dolina je pokrivena plavinama i plazinama
sa karakterističnim biljnim zajednicama, a kanjon stanište divokoza i bogato lovište.
Prirodne vrijednosti doline Neretve i njenog pribrežja mogu se grupirati u geomorfološke i

hidrološke fenomene, vrijedne šumske sastojine i objekte oblikovane prirode.
Zaštićena dobra prirodnog naslijeña, prema karti Kulturno – istorijske i prirodne vrijednosti I i
II kategorije:
Klisure - Prenj Čvrsnica, rezervat prirode od 1957.g. – danas nacionalni park

Geomorfološki rezervati prirode – Kanjon Dive Grabovice, kanjon Drežanke,
Hidrološki fenomeni –Drežanka, Donja Grabovica
Šumski rezervati i floristički fenomeni
Zaštićena dobra kulturno istorijskog nasljeña Donja Drežnica, – Natpis M. Bubanjića,

srednjovjekovni. Talijanski bunkeri, NOB.
Slika 9.2 Prostorni plan općine Mostar – Kulturno – istorijske i prirodne

vrijednosti I i II kategorije
108
Kao rekreaciona područja navode se vodene akumulacije na Neretvi.
U sjevernoj kotlini eksploatacija šljunka i pijeska locirana je u blizini HE Salakovac.
Rijeka Neretva i površinski vodotoci u slivu su tipične kraške tekućice koje predstavljaju vrlo
povoljan ambijent za život i razvoj riba što je povoljan aspekt za razvoj sportskog ribolova i
turizma. Kavezni uzgoj plemenite ribe pokrenut je u akumulaciji HE Salakovac.
Na prostoru Grada Mostara evidentno je smanjenje korištenja vodotoka za rekreaciju i

sportove na vodi (izgradnja HE Jablanica, niske temperature voda rijeke Neretve, neplanska
izgradnja i uzurpacija obala vodotoka uz stalni trend porasta zagañenja). Potrebno je odrediti
nove poteze za smještaj rekreacijskih zona i na taj način obnoviti rekreacijsku funkciju
vodotoka. Na otvaranje zona za rekreaciju vezan je razvoj turizma, prije svega izletničkog s
jednostavnom ponudom ili poticaj za razvoj seoskog turizma. Pri tome bi trebalo povezati sve
potencijale područja u smislu rekreacije i sporta, planinarske staze i lovišta s novim
rekreacijskim površinama uz vodu za nadopunjavanje sadržaja i pružanje ugostiteljskih
usluga s ciljem razvoja turizma.
U kanjonu rijeke Drežanke na potezu od cca 19 km, 13 lokacija je ocijenjeno s dobrim

potencijalom za iskorištenje energije vodotoka za hidorenergetska postrojenja – male
hidroelektrane:
MHE Donja Drežnica, MHE Kušča, MHE Ledenice, MHE Tijesno, MHE Pogorelište, MHE
Gračanica, MHE Meomača, MHE Ješevac, MHE Lavaluša, MHE Ušće i MHE Rajići, MHE
Grubolaz, MHE Ješevac-ušće.
Ocjenjuje se da je moguće uskladiti više funkcija na području rijeke Drežanke i ostvariti

slijedeće doprinose na lokalnoj razini:
Gradnja MHE ovisno o proračunu iskoristivosti energetskog potencijala

Gradnja vodoopskrbne mreže
Poboljšanje prometne infrastrukture
Razvoj zona za rekreaciju i sportove uz vodu
Razvoj turizma (planinarenje, lov) i stvaranje novih turističkih atrakcija
Poljoprivredno iskorištavanje zemljišta
Uzgoj plemenite ribe u kavezima
Razvoj navedenih funkcija potaknuo bi lokalni gospodarski razvoj ovog primarno ruralnog
područja uz značajan doprinos za povećanje proizvodnje energije iz OIE na lokalnoj razini.
EIHP 109
10. UTJECAJ NOVIH KAPACITETA NA SOCIJALNI

STATUS
Izgradnja novih kapaciteta OIE rezultirati će u gospodarskim učincima koji se mogu podijeliti
u dvije skupine:
• Jednokratni učinak. U periodu izgradnje postrojenja OIE, javiti će se gospodarske

aktivnosti koje će imati pozitivni učinak na lokalno gospodarstvo.
• Dugoročni učinak. Nakon što pogoni OIE budu pušteni u rad, lokalna zajednica će
ostvarivati financijsku dobit tokom perioda u kojem navedena postrojenja budu u
pogonu.
10.1. Jednokratni gospodarski učinak

Izgradnja novih kapaciteta OIE rezultirati će u povećanoj gospodarskoj aktivnosti na području
Mostara. Povećana gospodarska aktivnost će se prvenstveno manifestirati na sljedeći način:
• Povećana vrijednost grañevinskih radovi. Navedeno predstavlja grañevinske

radove u pripremi lokacija za OIE i meñu ostalim uključuje izgradnju prilaznih cesta,
infrastrukture te potrebnih grañevina (npr. trafostanice).
10.1.1. VRIJEDNOST GRAðEVINSKIH RADOVA
10.1.1.1. VJETROELEKTRANE
Vrijednost grañevinskih radova je procijenjena temeljem meñunarodnih iskustava na sličnim

projektima. U slučaju vjetro elektrana (VE) grañevinski radovi se odnose na izgradnju
prilaznih cesta, kabelsko spajanje VE te pripremne radove tj. izradu temelja za VE.
Meñunarodna iskustva govore da je ukupni udio tih troškova u ukupnim investicijskim
troškovima izmeñu 5% i 32 %, što je prikazano sljedećom tablicom.
Stavka Udio u ukupnom

trošku (%)
Temelji 1-6
Električne instalacije 1-9
Spajanje na mrežu 2-9
Prilazne ceste 1-5
Savjetničke usluge 1-3
UKUPNO 5-32
Tablica 10.1. Udio troškova izgradnje u ukupnom trošku VE
U slučaju razvijenog tržišta gdje tvrtke već posjeduju značajno iskustvo u obavljanju radova
ove vrste, moguće je očekivati da će troškovi izgradnje biti niži. Meñutim, u slučaju izgradnje
110
Poglavlje 10: Utjecaj novih kapaciteta na socijalni status
novih VE u Mostaru, gdje do sada nije bilo značajnih projekata, realno je za očekivati da će
troškovi izgradnje biti bliže gornjoj granici navedenoj u prethodnoj tablici. Stoga,
pretpostavljeno je da troškovi izgradnje novih VE iznose 30% ukupnih investicijskih troškova.
Ukupni trošak 1 MW VE se kontinuirano mijenja i u kraćem roku prvenstveno ovisi o odnosu

ponude i potražnje. S obzirom na sadašnje stanje svjetskog gospodarstva cijena od 1500
€/kW instaliranog kapaciteta predstavlja razuman iznos investicijskog troška. Uzimajući u
obzir da grañevinski i povezani troškovi čine 30% ukupnih investicijskih troškova, ukupna
vrijednost grañevinskih radova se procjenjuje na 450 €/kW.
U studiji je pretpostavljeno 19 mikro lokacija. Pretpostavljajući prosječnu snagu agregata od

2 MW te ukupan broj agregata 249, ukupna instalirana snaga iznosi 498 MW. Ukupni
investicijski trošak iznosi 747 000 000 €, od čega grañevinski troškovi iznose 224 100 000 €.
U slučaju da se realiziraju samo one lokacije koje imaju najviše izgleda (Pločno, Merñan
glavica, Podveležje, Jasterbinka i Ljubčina) s ukupno 73 agregata tj. 146 MW instaliranog
kapaciteta, ukupna vrijednost grañevinskih radova bi iznosila oko 65 700 000 €.
10.1.1.2. SUNČANE ELEKTRANE
Iako je u prethodnom djelu studije dan veći popis mogućih lokacija za izgradnju SE, ovdje
ćemo se ograničiti na konzervativniji scenarij. Naime, pretpostaviti ćemo dva scenarija: veći u
kojem će doći do izgradnje dva sustava od po 5MW te niži scenarij u kojem će se izgraditi
jedna SE snage 1 MW.
Ukupni investicijske troškovi SE procjenjuju se na oko 3400 €/kW. U slučaju višeg scenarija i
izgradnje SE snage 10 MW ukupni investicijski troškovi iznose 34 000 000 € dok u slučaju
nižeg scenarija i izgradnje samo jedne SE snage 1 MW investicijski troškovi iznose 3 400
000 €.
Udio pripremih radnji tj. trošak investicije umanjen za vrijednost opreme se procjenjuje na
oko 5% - 15%. Iz istih razloga kao u slučaju VE, pretpostaviti ćemo veću razinu troškova
vezanih uz pripremu lokacije za SE tj. uzeti će se vrijednsot od 15% što predstavlja iznos od
500 €/KW. U slučaju izgradnje dva pogona od ukupno 10 MW ukupni troškovi pripreme
lokacije iznose približno 5 milijuna €. U slučaju izgradnje samo jednog kolektora, troškovi
pripreme lokacije se procjenjuju na 500 000 €.
Ukupno gledajući, ukupna vrijednost kratkoročnog gospodarskog učinka se procjenjuje na

izmeñu 66 200 000 € i 229 100 000€ pri čemu većina vrijednosti proizlazi iz izgradnje VE. Za
očekivati jest da će navedenu vrijednost radova obaviti jedan dio tvrtki iz Mostara.
10.1.1.3. MALE HIDROELEKTRANE
Udio grañevinskih radova u izgradnji malih hidroelektrana značajno ovisi o tehničkom

rješenju izvedbe kao i o lokalnim uvjetima na samoj lokaciji, a kreću se u vrlo širokom
EIHP 111
rasponu od 2,5% kod moguće ugradnje agregata u postojeće objekte starih mlinova pa do
65% za izgradnju kompletno nove infrastrukture. Očekuje se da je domaća grañevinska
operativa dorasla izvedbi ovih radova, i to tijekom tipičnog perioda izgradnje male
hidroelektrane izmeñu jedne i dvije godine.
Potencijalne lokacije na slivu rijeke Drežanke su rasponu instaliranih snaga od 350 kW do 2

MW. Za taj raspon snaga tipični troškovi izgradnje malih hidroelektrana kreću se u rasponu
izmeñu 500 i 2000 EUR/kW. Ako se pretpostavi da će svih 12 malih hidroelektrana biti
izgrañeno te ako se vrlo grubo pretpostavi prosječna cijena u iznodu od 1250 EUR/kW za te
elektrane, ukupna vrijednost investicije bi iznosila oko 16 milijuna EUR. Ovdje je teško čak i
procijeniti udio grañevinskih radova, jer nisu poznata tehnička rješenja izvedbe malih
hidroelektrana, kao ni stupanj izgrañenosti objekata na potencijalnim lokacijama za te male
hidroelektrane.
10.2. Dugoročni gospodarski učinak

Nakon izgradnje pogona OIE, javiti će se dugoročni gospodarski učinak na gospodarstvo
Mostara. Navedeni učinci će se ostvarivati temeljem sljedećeg:
• Zapošljavanjem nove radne snage na upravljanju objekata OIE. Zapošljavanjem

novih osoba poboljšati će se socijalni status lokalnog stanovništva putem povećanja
raspoloživog dohotka radnika. Dobit će ostvarivati i lokalni proračun putem uplaćenih
doprinosa te očekivanog rasta potrošnje.
Za VE se pretpostavlja zapošljavanje jednog čovjekta na 10 MW instalirane snage. U

slučaju izgradnje svih 19 mikro lokacija (498 MW instalirane snage), ukupan broj
novih radnih mjesta bi iznosio oko 50. U slučaju razvoja samo pet najperspektivnih
lokacija, broj novo stvorenih radnih mjesta bi bio 15. Temljem podataka statističkog
ureda Federacije BIH, prosječna mjesečna plaća u sektoru prooizvodnje i
snabdjevanja/opskrbe električnom energijom tokom 2010. godine je iznosila 1176 KM
neto tj. 2090 KM bruto. 50 novih radnih mjesta znači povećanje ukupnog raspoloživog
dohotka kućanstava za 58,800 KM mjesečno (približno 30 000 €) tj. 705 500 KM
godišnje (približno 350 000 €). U slučaju razvoja manjeg broja lokacija tj. 5
navedenih, ukupno povećanje raspoloživog dohotka iznosi 17 640 KM mjesečno (8
500 €) ili 211 680 KM godišnje (približno 105 000 €).
Male hidroelektrane su u principu daljinski voñena postrojenja, tako da najvjerojatnije nije

predviñeno trajno otvaranje radnih mjesta u cilju voñenja pogona. Može se očekivati
povremeni angažman osoblja u cilju povremenog čišćenja vanjskih objekata te radova na
godišnjem održavanju u kraćem periodu (do mjesec dana). U slučaju izgradnje svih elektrana
od strane samo jednog (ili manjeg broja) investitora, može se razmišljati o trajnom
zapošljavanju jedne osobe koja bi nadgledala pogon.
112
Poglavlje 11: Utjecaj novih kapaciteta na ekologiju i održivi razvoj
11. UTJECAJ NOVIH KAPACITETA NA EKOLOGIJU I

ODRŽIVI RAZVOJ
Izgradnja novih objekata na odreñenom prostoru uvijek uzrokuje promjene u okolišu koje
mogu imati pozitivne, negativne ili neutralne utjecaje na ekološki sustav kao i lokalno i
regionalno stanovništvo.
Izgradnja objekata za iskorištavanje obnovljivih izvora energije najčešće ima pozitivne socio-
ekonomske učinke na lokalno i regionalno stanovništvo radi povećanja gospodarskih
aktivnosti, poboljšanja infrastrukture te lokalno i osobnog dohotka.
Iskorištavanje obnovljivih izvora energije jedan je od osnovnih mjera za smanjenje učinaka

globalnog zatopljenja, odnosno smanjenja emisije stakleničkih plinova.
Kako bi se mogući nepovoljni utjecaji na okoliš sveli na najmanju moguću razinu,

preporučljivo je još u fazi planiranja, odnosno pri odabiru najpovoljnije lokacije za elektranu,
osim osnovnih tehničkih preduvjeta, sagledati i karakteristike okoline svih predloženih
lokacija, kako bi se odabrala lokacija na kojoj će elektrana svojim radom uzrokovati najmanje
nepovoljnih promjena.
Karakteristike okoliša mogu se podijeliti na prirodne i društvene. Sljedećom tablicom dan je

pregled karakteristika okoliša koje treba uvažiti prilikom odabra najpovoljnije lokacije za
energetski objekt. Karakteristike su podijeljene na prirodne karakteristike (zaštićena
područja, ekosustav) i društvene karakteristike (preseljenje ljudi, životni standard, kulturne
vrijednosti i krajobraz).
Tablica 11.1 Smjernice za ocjenu najpovoljnije lokacije energetskih objekata na

razini projekta
Karakteristika
Smjernice
okoliša
Prirodne karakteristike
Energetski objekt nije preporučljivo smjestiti unutar ili u neposrednoj blizini

područja koje je zakonom zaštićeno ili je pod zaštitom temeljem
meñunarodnih ugovora.
Zaštićena područja
Mogućnost da rad elektrane na bilo koji način utječe na zaštićeno područje

treba smanjiti na najmanju moguću mjeru.
EIHP 113
Karakteristika
Smjernice
okoliša
Energetski objekt treba smjestiti izvan područja ekološki vrijednih /

meñunarodnim konvencijama zaštićenih staništa (šume, močvarna područja,
migracijski koridori ptica i šišmiša i dr.)
Lokacija energetskog objekta treba biti izvan staništa ugroženih, rijetkih i/ili
zaštićenih biljnih ili životinjskih svojti na državnoj i/ili meñunarodnoj razini.
Ukoliko postoji mogućnost da energetski objekt nepovoljno utječe na okolne

ekosustave potrebno je primijeniti mjere zaštite kojima će nepovoljni utjecaji
biti smanjeni na prihvatljivu razinu i na taj način biti osigurana ravnotežu
Ekosustav okolnog ekosustava.
Mogućnost da iskorištavanja vode (riječne i/ili podzemne) potrebne za rad

elektrane uzrokuje nepovoljne promjene u akvatičkim ekosustavima treba
smanjiti na minimalnu moguću mjeru primjenom mjera zaštite u svim fazama
projekta (izgradnje, rada i zatvaranja energetskog objekta).
Mogućnost da ispuštanje otpadnih voda i/ili procjeñivanje voda s lokacije

elektrane uzrokuje značajne promjene u ekosustavu (utjecaj na akvatičke
organizme) prirodnih prijemnika treba smanjiti na najmanju moguću odnosno
prihvatljivu razinu.
Socijalne karakteristike
Prilikom izbora lokacije energetskog objekta, kao i projektnog rješenja,

prednost treba dati onim lokacijima i projektnim rješenjima koji će pozitivno
utjecati na životni standard stanovištva u okolnom području. Takoñer, treba
sagledati mogućnosti nepovoljnih utjecaja izgradnje objekta, te predvidjeti
adekvatne mjere kako ne bi došlo do smanjenja životnog standarda
stanovništva u okolini.
Postojeća i planirana infrastruktura na lokaciji treba zadovoljavati potrebe

energetskog objekta, a da se pri tome ne umanji mogućnost zadovoljavanja
Životni standard potreba okolnog stanovništva. Ukoliko postojeća infrastruktura ne udovoljava
ovom kriterijumu, potrebno je pripremiti i provesti plan unapreñenja
infrastrukture.
Prilikom pripreme izgradnje energetskog objekta, prateća cestovna

infrastruktura treba osigurati da transport za potrebe elektrane značajno ne
utiče na gustoću transporta (cestovni i željeznički) u okolnom području.
Upotreba vode i/ili ispuštanje otpadnih voda iz energetskog objekta ne smije

ugroziti snabdijevanje vodom okolnih naselja.
Prilikom izbora lokacije i izgradnje energetskog objekta mogućnost da

izgradnja elektrane ugrozi ili ošteti lokalna arheološka nalazišta, povijesne,
kulturne i/ili vjerske grañevine treba smanjiti na najmanju moguću razinu.
Kulturne vrijednosti
Preporučljivo je pripremiti adekvatni plan zaštite i očuvanja ugroženih

nalazišta i/ili grañevina koji je u skladu sa zakonskim propisima.
114
Karakteristika
Smjernice
okoliša
Prilikom izbora lokacije prednost treba dati lokacija na kojoj izgradnjom

energetskog objekta neće doći do narušavanja krajobraznih vrijednosti
područja.
Krajobraz
Preporučljivo je prilikom projektiranja predvidjeti mjere kojima se vizualni

utjecaji mogu umanjiti?
Izvor: EIHP
Nakon odabira najpovoljnije lokacije, može se pristupiti detaljnim analizama pojedinih

utjecaja i odabira odgovarajućih mjera zaštite okoliša. Kao što se tehnologija i način
proizvodnje energije razlikuje ovisno o energetskom izvoru (Sunce, voda i vjetar), tako se i
najznačajniji utjecaji na okoliš pojedinih elektrana razlikuju.
Uvažavajući sve raspoložive podloge dana je ocjena mogućih kumulativnih utjecaja

sagledavanih lokacija vjetorelektrana, sunčevih elektrana i malih hidroelektrana procijenjeni
su mogući kumulativni utjecaji na okoliš na području Grada Mostara kao i pozitivni socijalni i
gospodarski doprinosi korištenja obnovljivih izvora energije na području Mostara.
11.1 Kumulativni utjecaji na okoliš

Uz pretpostavku da je moguća izgradnja vjetroelektrana i sunčevih elektrana na svim
razmatranim lokacijama iznimnu pažnju je potrebno posvetiti potencijalnim kumulativnim
utjecajima elektrana.
S ekološkog stajališta vjetroelektrane najveći negativni utjecaj mogu imati na populacije ptica
i šišmiša. Zbog nepostojanja detaljnijih podataka o migracijskim rutama ptica i šišmiša te
uvažavajući princip predostrožnosti lokacije vjetroelektrana odmaknute se minimalno 2000 m
od rijeke Neretve koja potencijalno predstavlja migracijsku rutu te hranilište za ptice i šišmiše.
Lokacije vjetroelektrana s potencijalno značajnijim utjecajem moguće je podijeliti u dvije

skupine, lokacije uz Neretvu te lokacije JI od grada Mostara. Lokacije vjetroelektrana uz
desnu obalu rijeke Neretve čine kontinuiranu prepreku u migraciji prema samoj rijeci u
jednom dijelu njenog toka. Lokacije uz Neretvu, takoñer, predstavljaju opasanost za
migracije koje se odvijaju uzduž rijeke Neretve. Lokacije smještene jugoistočno od grada
Mostara, u slučaju izgradnje na svim predloženim lokacijama, čine manje-više jedinstvenu
lokaciju. Lokacije su smještene u brdovitom području s istaknutim elementima u krajobrazu,
kao što su grebeni, doline koje potencijalno predstavljaju značajne migracijske rute za ptice i
šišmiše. Zbog gore navedenog, prilikom odabira najpovoljnijih lokacija te kasnije pri
pozicioniranju samih vjetroagregata potrebno je provesti detaljnija ornitološka istraživanja te
istraživanja populacija šišmiša, tijekom najmanje jedne godine, kako bi se zabilježile
najznačajnije populacije ptica i šišmiša na navedenom području te odredile njihove
migracijske rute.
Prilikom postavljanja vjetroelektrana dolazi do uništavanja staništa na lokaciji zahvata zbog

čega se vodilo računa o utjecaju na područja sa šumskom vegetacijom. Takoñer, pri odabiru
EIHP 115
samih lokacija te pozicioniranju vjetroagregata pozornost će biti nužno posvetiti utjecaju na

staništa, koja bi se trebala identificirati detaljnijim istraživanjima kako bi se negativni utjecaji
sveli na minimum. S druge strane, nakon završenih radova moguće je poduzeti mjere koje će
ubrzati obnovu vegetacije te bi smanjile rizik od erozije do koje može doći zbog uklanjanja
vegetacije.
Pri izgradnji sunčanih elektrana, koje mogu zauzimati veće površine, pažnju treba posvetiti
zauzeću prostora pri čemu se onemogućava korištenje tih površina u druge svrhe. Iz toga
razloga, pri odabiru lokacija za postavljanje sunčanih elektrana izuzeta su kvalitetna
poljoprivredna zemljišta. Takoñer, prilikom odabira lokacija pokušalo se minimalizirati utjecaj
na šumsku vegetaciju. U daljnjem postupku pozicioniranja sunčanih elektrana bit će nužno
provesti dodatna istraživanja kako bi se smanjio utjecaj sunčanih elektrana na posebno
osjetljiva staništa. Prilikom postavljanja sunčanih elektrana dolazi krčenja postojeće
vegetacije koja se neće obnoviti zbog zasjenjena površina te je posebnu pozornost nužno
posvetiti riziku od erozije na potencijalnim lokacijama.
Lokacije vjetroelektrana i sunčanih elektrana mogu imati značajan utjecaj i na krajobraz. Iz

Karte ugroženosti-ranjivosti krajobraza vidljivo da su lokacije većinom smještene u području
s velikim utjecajem osim u području jugoistočno od grada Mostara gdje se djelomično nalaze
i u području veoma velikog utjecaja. U slučaju izgradnje elektrana na svim predloženim
lokacijama postoji velika opasnost od negativnih vizualnih utjecaja na obližnja naselja,
pogotovo u slučajevima gdje su okružena elektranama s više strana. S obzirom na
predložene lokacije, moguće je izdvojiti tri područja u kojima postoji opasnost od znatnog
negativnog vizualnog utjecaja na okolna naselja. To su područje zapadno od Mostara, gdje
se negativni utjecaj može očekivati u većim naseljima Ilići i Milkovići, područje jugoistočno od
Mostara, s većim naseljima G. Gnojnice, Podvelež, Banjdol, Kružanj, Kokorina, Vranjevići, te
područje južno od Mostara s većim naseljima Pijesci, Žitomislići, Gubavica, Stipčići i dr. Iz
tog razloga je pri odabiru lokacija te kasnije prilikom mikropozicioniranja vjetroagregata
važno voditi računa o kumulativnim vizualnim utjecajima kako ne bi došlo do prevelikog
opterećenja u pojedinim područjima.
Male hidroelektrane su prilično osjetljivi objekti sa stajališta zaštite prirode i okoliša, jer, s
obzirom na manje vrijednosti instaliranih snaga, radi se o objektima koji se lociraju na manjim
vodotocima. Naime, tehničko rješenje za male hidroelektrane strogo je uvjetovano
konfiguracijom i prirodnim obilježjima terena te ih je nužno maksimalno uklopiti u postojeći
ambijent sa što manjim štetnim utjecajima na prirodu i okoliš. Priprema gradnje ovakvih
objekata uvijek podliježe pažljivoj analizi i kontroli sa stajališta zaštite prirode i okoliša, pa je
neizostavno potrebno uključiti u proces pripreme izgradnje malih hidroelektrana i stručnjake
iz područja biologije i ekologije, čime se omogućuje njihovo sudjelovanje u kreiranju
tehničkog rješenja male hidroelektrane od samog početka aktivnosti planiranja odnosno
projektiranja.
Takoñer, prilikom izgradnje više malih hidroelektrana na jednom vodotoku pozornost je

nužno posvetiti i njihovom kumulativnom utjecaju, kako na biološku raznolikost samog
vodotoka, prije svega na riblju populaciju, tako i na vizualni utjecaj te sam doživljaj vodotoka.
Drežanka, koja je detaljnije razmatrana u ovoj studiji, je smještena unutar zaštićenog
116
područja, stoga prilikom planiranja eventualnih lokacija za male hidroelektrane potrebno je

biti krajnje oprezan te sagledati sve potencijalne negativne utjecaje same izgradnje.
11.2 Kumulativni utjecaji na prostor

Korištenje potencijala obnovljivih izvora energije kao nova aktivnost predstavlja konkretan
poticaj za intenzivnije korištenje prirodnih i gospodarskih potencijala. Na analiziranim
lokacijama prepoznati su konkretni pozitivni doprinosi aktivnosti vezanih uz izgradnju
postrojenja za korištenje potencijala za OIE, komplementarni s prostornim, ekološkim i
elementima zaštite prirode, opisanima u prethodnim poglavljima:
Direktni doprinosi:
- prepoznati potencijal za korištenje terena za novu namjenu

- korištenje više od 2 prirodna potencijala lokacije
- razvoj nove prometne infrastrukture
- razvoj alternativne prometne infrastrukture
Indirektni doprinosi:
- izgradnja vodoopskrbne mreže

- razvoj izletničkog turizma manje intenzivnosti i potrebnih smještajnih kapaciteta te
povezivanje novih turističkih atrakcija
- razvoj poljoprivrede – prvenstveno uzgoj ribe
EIHP 117
Tablica 11.2 Sumarni prikaz pozitivnih doprinosa korištenja energije vjetra
Direktni doprinosi Indirektni doprinosi

rekonstrukcija
korištenje
postojeće ili
više od 2 nova izgradnja razvoj potencijal
Područje/lokacija potencijal za poboljšanje
prirodna prometna vodoopskrb izletničkog za uzgoj
novu namjenu alternativne
potencijala infrastruktura ne mreže turizma ribe
prometne
lokacije
infrastrukture
Vjetroelektrana
1 VE 1 i VE 2 ■ ■
2 VE 3 i VE 4 ■
3 VE 5 ■ ■ ■
4 VE 6 ■
5 VE 7 i VE 8 ■ ■
6 VE 9 I VE 10 ■ ■
7 VE 11 ■
8 VE 12 I VE 13 ■ ■
9 VE 14 I VE 15 ■ ■
10 VE 16 I VE 17 ■ ■
11 VE 18 ■ ■ ■
Sunčani park
12 SP 1 ■
13 SP 2 ■
14 SP 3 ■ ■
15 SP 4 ■ ■
16 SP 5 ■ ■
17 SP 7 ■ ■
Male hidroelektrane
18 Rijeka
■ ■ ■ ■ ■
Drežanka
18 7 7 5 10 1 5 1
Jedan od ciljeva prostornog planiranja je definiranje namjene prostora korištenjem stvarnih

prirodnih potencijala. Tako je moguće na lokacijama koje imaju bonitet zemljišta VI (tlo niske
prirodne vrijednosti, potrebno je navodnjavanje i antropogenizacija) i VII (krško područje,
strmi tereni 30°, pašnjaci krša, pustinje) zbog prepoznatog potencijala za korištenje OIE,
dodijeliti novu namjenu i tako povećati gospodarsku vrijednost zemljišta, doprinijeti sigurnosti
u opskrbi energijom i potaknuti gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini.
Na lokacijama sunčanih parkova SP 5 i SP 7 prepoznati energetski potencijal upućuje na

prenamjenu šumskog zemljišta i tla boniteta VI ktg i razmatranje davanja prioriteta na
namjenu prostora za korištenje energije Sunca za proizvodnju električne ili toplinske energije.
Kod korištenja energije Sunca blizina naselja nije ograničavajući kriterij za razvoj projekta.
Na lokacijama vjetroelektrana VE 11, 14, 15, 16, 17 i 18 prepoznati energetski potencijal

upućuje na prenamjenu šumskog zemljišta i tla boniteta VI ktg i davanje prioriteta za
namjenu prostora za korištenje energije vjetra za proizvodnju električne energije.
Na lokacijama vjetroelektrana VE 1, 2, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12 i 13 s obzirom na PP definiranu

namjenu površine za poljoprivredu i druge namjene (s obzirom na bonitet zemljišta IV – VI)
118
moguće je istovremeno korištenje tla za stočarstvo i korištenje energije vjetra. Na taj način se
koriste oba prirodna potencijala lokacije uz mogućnost za intenzivnije korištenje
poljoprivredne namjene na ovim površinama zbog izgradnje novih pristupnih puteva ili
rekonstrukcije i proširenje postojećih. Lokacije 7, 8, 9 i 10 imaju veću kategoriju boniteta tla
dok se za ostale navedene lokacije (1, 2, 5, i 6) zbog nešto manjeg boniteta tla nova
namjena za korištenje energije vjetra može smatrati kao direktno povećanje gospodarske
vrijednosti ove površine.
Potencijal za razvoj poljoprivrede je razvojem projekata malih hidroelektrana na rijeci

Drežanki. Ovdje regulacijom vodotoka nastaje mogućnost za organizaciju ribogojilišta i
povećanje gospodarskih aktivnosti u ovom ruralnom području. Komplementarnost
gospodarskih aktivnosti npr. izletnički turizam i korištenje potencijala OIE na lokacijama VE
6, VE 16, VE 17, SP 3, SP 4 i male hidroelektrane na rijeci Drežanki, zahtijeva usklañivanje
ovih aktivnosti na lokalnoj razini odnosno suradnju više organizacija kako bi se ostvario
potpuni potencijali ove mogućnosti. Na navedenim lokacijama za korištenje OIE nalaze se
lokaliteti povijesne i prirodne vrijednosti koji bi postali bolje dostupni za posjećivanje zbog
razvoja nove infrastrukture koja prati projekte korištenja OIE.
Na ruralnom području uz rijeku Drežanku stanovništvo se opskrbljuje vodom iz čatraja ili

bunara. Aktivnosti uz korištenje energije vodotoka potaknuli bi rekonstrukciju postojeće ili
razvoj nove infrastrukture, prije svega izgradnju vodoopskrbne mreže što bi povećalo životni
standard u postojećoj zajednici. Ureñenje obale omogućilo bi korištenje u svrhu kupališnog i
/ili rekreacijskog turizma (kajak, kanu) na vodenim površinama odnosno novih doprinosa
intenzivnijem korištenju prirodnih potencijala.
Poboljšanje prometne infrastrukture je najizrazitiji pozitivan doprinos razvoju prostora koji je

prisutan na svim lokacijama i važan je pokretač korištenja svih prirodnih potencijala i
definirane konačne namjene prostora.
EIHP 119
Slika 11.1 Prikaz svih lokacija za korištenje OIE na prostoru grada Mostara
analiziranih u ovoj studiji
120
Poglavlje 12: Utjecaj novih kapaciteta na razvojne planove Federacije i susjednih kantona
12. UTJECAJ NOVIH KAPACITETA NA RAZVOJNE

PLANOVE FEDERACIJE I SUSJEDNIH KANTONA
Priključak vjetroelektrana na širem području Mostara na 110 kV mrežu dovodi do

rasterećenja transformacije 220/110 kV Mostar 4 (Čule), koja se prema dosadašnjim
studijama pokazuje ugrožena. Radi toga je moguće odgoditi za 5-10 godina pojačanje te
transformacije, te eventualno i formiranje druge TS 220/110 kV na području Hercegovine
(Čapljina, Posušje).
EIHP 121
13. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine

Federacije BiH broj 63/04 i 50/07“) propisuje obavezu izrade Studije korištenja obnovljivih
izvora energije (kao segment Prostorne osnove). Stoga je Grad Mostar angažirao Energetski
institut Hrvoje Požar koji je izradio ovu studiju i analizirao raspoloživi potencijal obnovljvih
izvora energije s resursnog, okolišnog, prostorno-planskog i aspekta zaštite prirode.
U skladu s direktivama i naputcima za izradu prostorno planskih dokumenata i orijentaciji

Grada Mostara prema zadovoljenju vlastitih energetskih potreba iz obnovljivih izvora
energije, u ovoj analizi dani su osnovni, indikativni podaci i analiziran je mogući utjecaji
korištenja energije vjetra, Sunca i malih hidroelektrana na okoliš kao osnova za uvrštavanje u
prostorne planove. Analizirani prostor omogućuje uvid u raspoloživi potencijal kao i
ograničenja vezana za iskorištavanje obnovljivih izvora na području grada Mostara.
122
Poglavlje 14: Literatura
14. LITERATURA
[2-1] World Wind Atlas, Sander&Partner GmbH
[2-2] Regional RE-Analysis B&H, Sander&Partner GmbH
[2-3] Geographical Assessment of Solar Resource and Performance of Photovoltaic

Technology, http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/index.htm
[2-4] Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije Bosne i

Hercegovine, 2009.
[5-1] Prostorni plan Opštine Mostar, Sintezna karta – namjena prostora, Zavod za
prostorno ureñenje Mostar
[5-2] Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNK/Ž
[5-3] Karta uporabne vrijednosti zemljišta na području HNK/Ž
[6-1] Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije Bosne i

Hercegovine, 2009.
[6-2] Advanced Decentralised Energy Generation Systems in Western Balkans,

International Consortium, 2007.
[7-1] PrvaStrateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije Bosne i

Hercegovine, 2009.
[8-1] Energy Study in B&H, EIHP, Soluziona, Ekonomski institut, Rudarski institut, 2008.
[9-1] Portner, C.: "Nutzung im Saxetental: Trinkwasserturbinierung", E2000 Conference

and Exhibition: Small and medium hydropower projects, Bern, Switzerland, 10-13.6.1997.
[9-2] Cink, M., Exner, M.: "Generating Power From Drinking Water Systems", Second
Conference "Hydropower into the next century", Portorož, Slovenija, 15-17.9.2002.
[9-3] "HE Novo Virje – Studija utjecaja na okoliš", Elektroprojekt inženjering, Zagreb, 1997.
[9-4] Bašić, H., Mahmutović, Z., Pavlin, Ž.: "Mogućnosti korištenja vodnog potencijala u
strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske", Energetski institut "Hrvoje Požar" i
Elektroprojekt inženjering, Zagreb, prosinac 1999.
[9-5] Mr.sc. Guštin, A.: "Male hidroelektrane u višenamjenskom korištenju voda",

Grañevinar broj 8, Zagreb, 1995.
EIHP 123
[9-6] Studija hidroenergetskog iskorištenja sliva rijeke Drežanke, Knjiga 3. Hidroenergetski

dio, Sveska 3.2.Hidroenergetska postrojenja (male hidroelektrane) Prilog 2. Studija
osnovnog toka sa pritokama, Raspored postrojenja (karta)
[10-1] The European Wind Energy Association: „Wind Energy - The Facts“, 2004
[10-2] Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku: MJESEČNI

Statistički pregled Federacije Bosne i Hercegovine, 2010.
[11-1] Dr.sc. Kapetanović, I., Džananović, I.: "Prilog poticaju izgradnje malih hidroelektrana",
8. forum Hrvatskog energetskog društva: energetska tržišta i energetska efikasnost u
zemljama tranzicije, Zagreb, 10. prosinca 1999. godine
[11-2] "Hydropower and the World's Energy Future – The role of hydropower in bringing
clean, renewable energy to the world", IHA, IEA Hydropower and Canadian Hydropower
Association, November 2000., http://www.ieahydro.org/Whitepaper/White%20Paper.pdf
124
Literatura
ANEKS I:
DETALJNA ANALIZA I OCJENJIVANJE

LOKACIJA VJETROELEKTRANA I
SUNČANIH ELEKTRANA
EIHP 125
ANEKS I-1.
ANALIZA I OCJENJIVANJE LOKACIJE

VJETROELEKTRANA
126
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
1.1 Lokacija VE1 Čaprljuga

Opis lokacije
Lokacija Čaprljuga nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je

od grada Mostara otprilike 13 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa nalazi se na
istočnim obroncima Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.), dok se istočno od lokacije nalazi
kanjon Neretve s jezerom Salakovac. Nadmorska visina na lokaciji je izmeñu 840 i 925 m
n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 6,6 km2. Lokacija je osobito otvorena na
vjetrove iz smjera juga dok je prema sjeveru, zapadu i istoku nešto zatvorenija zbog visokih
orografskih prepreka u blizini (Prenj, Čvrsnica). Teren je blago nagnut od zapada prema
istoku. Tip terena je uglavnom krški s makijom mediteranskog tipa visine do 5 m kao
dominantnom vegetacijom.
Orografija u okolici lokacije izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%.
U blizini lokacije na udaljenosti od otprilike 8 km prema sjeverozapadu nalazi se Velika
Vlajina (1776 m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina prelazi 1700 m
n.m. 10 –ak km udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav
(2102 m n.m.) Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 20 km od lokacije) do 2226 m n.m.
na vrhu Čvrsnice, Pločno (cca 22 km od lokacije prema sjeverozapadu). Zbog ovako složene
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen utjecaj na
vjetrovne prilike same lokacije.
EIHP 127
Slika 0.1 Šire okruženje lokacije Čaprljuga na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
U blizini lokacije nekoliko je sela udaljenih više od dva km prema jugozapadu. To su Rajići,
Marići i Drežnjaci. Na udaljenosti od otprilike 4,8 km prema istoku nalaze se sela Bresnica,
Vala i Zeleni dol. Prema sjeveru se nalazi selo Vrdi s više zaselaka udaljeno oko 2 km.
128
Slika 0.2 Uže okruženje lokacije Čaprljuga na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.1 Lokacija Čaprljuga, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6

zona)
Točke X Y
1 6479630 4812319
2 6480483 4814135
3 6481817 4814216
4 6483387 4813293
5 6483917 4812153
6 6482412 4811932
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Čaprljuga
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 5 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
EIHP 129
Slika 0.3 Lokacija Čaprljuga Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Na temelju potrebnog razmaka meñu vjetroagregatima koji uobičajeno iznosi 4-6 D i s

obzirom na uobičajene promjere rotora modernih vjetroagregata, izmeñu njih je
pretpostavljena preliminarna udaljenost od 400 m. Procjenom potencijala lokacije i
razmještajem vjetroagregata na istaknutim dijelovima lokacije utvrñeno je kako procijenjeni
kapacitet lokacije 19 vjetroagregata odnosno 38 MW ako pretpostavimo vjetroagregate
jedinične snage 2 MW.
Rezultati analize lokacije Čaprljuga prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.2 Lokacija Čaprljuga
Lokacija Čaprljuga
Broj agregata 19
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5
Topografski elementi lokacije
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Čaprljuga, područje je gorskog terena uglavnom obraslog makijom
mediteranskog tipa s malim dijelom na kojem su travnati brežuljci. Uvidom u satelitske
snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Čaprljuga od 38 MW moguć je priključak na

130

razine.
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da lokaciju presijeca nekoliko

makadamskih putova, sa sjeverne strane iz sela Vrdi, a s južne iz Vejzovića, odnosno
Plužnog Doca čime je pristup lokaciji moguć terenskim vozilom. Teren je relativno blago
zaobljen i nema većih visinskih razlika što omogućuje prohodnost i u zimskim mjesecima.
Aspekt zaštite prirode i namjene prostora
Za ocjenu lokacije Čaprljuga (VE1) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o

planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i krajobraza izrañene u okviru
Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te ortofoto dokumentacija u mjerilu
1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i ocjeni potencijalnih lokacija za
vjetroelektrane, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji na prirodu nisu kvantificirani, već
tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta, a nakon odreñivanja točne
mikrolokacije vjetroelektrane detaljna analiza mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova
kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene utjecaja na okoliš.
Ocjena lokacije s obzirom na aspekte namjene (korištenja) prostora temeljena je na

prostorno planskoj dokumentaciji područja, Prostorni plan Opštine Mostar 1988. Budući da je
važeći prostorni plan izrañen 1988. godine, za ocjenjivanje su, takoñer, korišteni podaci i
podloge iz Studije Demografska kretanja i sustav naselja HNŽ/K te Studije Karta upotrebne
vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K. Osim namjene prostora za potrebe ocjene lokacije
uvaženi su i ostali podaci sadržani u prostornom planu, kao što je infrastruktura, posebna
ograničenja u korištenju prostora i ostalo.
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, 4,9 km od Kanjona Neretve te 2,9 km od N.P. Prenj (Error! Reference
source not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error!
Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Lokacija je većinom
dijelom smještena unutar područja prekrivenog šumskom vegetacijom.
EIHP 131
Slika 0.4. Kartografski prikaz lokacije VE1 s istaknutim zaštićenim područjima
Slika 0.5. Kartografski prikaz lokacije VE1 s istaknutom klasifikacijom

ugroženosti-ranjivosti ekosustava
132

ugroženosti-ranjivosti krajobraza
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE1 se nalazi na šumskom zemljištu te zemljištu

namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja (Error! Reference source not
found.). Prema Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE1 se
većinom nalazi na šumskom zemljištu Vn bonitetne kategorije, te manjim dijelom na
poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.).
Na širem prostoru oko lokacije VE1, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 1 naselje
(Error! Reference source not found.).
EIHP 133
Slika 0.7. Izvadak iz kartograma Namjena prostora PP Opštine Mostar s

istaknutom lokacijom VE1
Slika 0.8. Izvadak iz Karte upotrebne vrijednosti zemljišta na području s

134
Slika 0.9. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE1 s istaknutom
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Čaprljuge
Tablica 0.3 Ocjene za lokaciju Čaprljuge
Kriterij Ocjena
1a vjetropotencijal 1.8
2c Pristupni put 3
EIHP 135
1.2 Lokacija VE2 Velika Greda

Lokacija Velika Greda nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
udaljena je od grada Mostara otprilike 12 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa
nalazi se na istočnim obroncima Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.), dok se istočno od lokacije
nalazi kanjon Neretve s jezerom Salakovac. Nadmorska visina na lokaciji je izmeñu 700 i
800 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4 km2. Lokacija je osobito otvorena na
vjetrove iz smjera juga dok je prema sjeveru, zapadu i istoku nešto zatvorenija zbog visokih
orografskih prepreka u blizini (Prenj, Čvrsnica). Teren je blago nagnut od zapada prema
istoku. Tip terena je uglavnom krški s makijom mediteranskog tipa visine do 5 m kao
dominantnom vegetacijom.
Na istočnom rubu lokacije nalazi se gotovo okomita strmina Stranik koja se spušta prema
Raškoj gori i Neretvi. U blizini lokacije na udaljenosti od otprilike 9 km prema sjeverozapadu
nalazi se Velika Vlajina (1776 m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina
prelazi 1700 m n.m. 10 –ak km udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s
vrhom Lupoglav (2102 m n.m.) Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se
izmeñu
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen utjecaj na
vjetrovne prilike same lokacije.
136
Slika 0.10 Šire okruženje lokacije Velika Greda na skaliranoj karti u mjerilu
1:100000
U blizini lokacije nekoliko je sela udaljenih više od dva km prema jugozapadu. To su Rajići,
Marići, Drežnjaci i Goranci. Na udaljenosti od otprilike 3,8 km prema istoku nalaze se sela
Salakovac, Prigrañani i Donji Bučići. Prema sjeverozapadu se nalazi selo Vrdi s više
zaselaka udaljeno oko 5 km.
Slika 0.11 Uže okruženje lokacije Velika Greda na skaliranoj karti u mjerilu
1:25000
Tablica 0.4 Lokacija Velika Greda, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6484574 4812161
2 6483609 4811395
3 6483717 4810553
4 6485088 4808830
5 6485716 4809075
6 6484988 4812046
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Velika Greda
EIHP 137
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 4,8 m/s. Ova
prošlosti.
Slika 0.12 Lokacija Velika Greda, Regional re-analysis karta vjetra i ruža
vjetrova u okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Velika Greda prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.5 Lokacija Velika Greda
Lokacija Velika Greda

Broj agregata 12
podlogama,lokacija Velika Greda, područje je gorskog terena uglavnom obraslog niskom
makijom mediteranskog tipa s malim dijelom na kojem su travnati,odnosno kameniti brežuljci.
138
Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara

vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Velika Greda od 24 MW moguć je priključak na


razine.
Pristup

makadamskih putova, sa sjeverne strane iz sela Vrdi, a s južne iz Vejzovića, odnosno
Plužnog Doca čime je pristup lokaciji moguć terenskim vozilom. Teren je relativno blago
zaobljen i nema većih visinskih razlika što omogućuje prohodnost i u zimskim mjesecima.
Za ocjenu lokacije Velika Greda (VE2) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o
Ocjena lokacije s obzirom na aspekte namjene (korištenja) prostora temeljena je na

prostorno planskoj dokumentaciji područja, Prostorni plan Opštine Mostar 1988. Budući da je
važeći prostorni plan izrañen 1988. godine, za ocjenjivanje su, takoñer, korišteni podaci i
podloge iz Studije Demografska kretanja i sustav naselja HNŽ/K te Studije Karta upotrebne
vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K. Osim namjene prostora za potrebe ocjene lokacije
uvaženi su i ostali podaci sadržani u prostornom planu, kao što je infrastruktura, posebna
ograničenja u korištenju prostora i ostalo.
EIHP 139
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, 6,1 km od Kanjona Neretve te 2,5 km od N.P. Prenj (Error! Reference
Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Oko 50 posto lokacije
je prekriveno šumskom vegetacijom.
140


EIHP 141
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE2 je najvećinom smještena na šumskom zemljištu te

manjim dijelom na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja (Error!
Reference source not found.). Prema Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području
HNŽ/K oko 50 posto prostora lokacije VE2 se nalazi na šumskom zemljištu Vn bonitetne
kategorije, do se druga polovica nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije
Na širem prostoru oko lokacije VE2, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalaze se 2 naselja

142

zonom od 3 km
EIHP 143
Tablica ocjena – lokacija Velika Greda
Tablica 0.6 Ocjene za lokaciju Velika Greda
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 3
1.3 Lokacija VE3 Jastrebinka

Lokacija Jastrebinka nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena
je od grada Mostara otprilike 8,5 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa nalazi se u
južnom podnožju Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.) na prostoru Bila. Nadmorska visina na
lokaciji je izmeñu 1000 i 1138 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4,8 km2.
Lokacija je osobito otvorena na vjetrove iz smjera juga i zapada dok je, osobito prema
sjeveru i istoku nešto zatvorenija zbog visokih orografskih prepreka u blizini (Čabulja, Velež,
Prenj). Teren je blago nagnut od sjevera prema jugu. Tip terena je uglavnom krški s travom
kao dominantnom vegetacijom i ponekim osamljenim šumarkom.
U blizini lokacije na udaljenosti od otprilike 12 km prema sjeverozapadu nalazi se Velika
Vlajina (1776 m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina prelazi 1700 m
n.m. 20 –ak km udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav
(2102 m n.m.) Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj
na vjetrovne prilike same lokacije.
144
Slika 0.19 Šire okruženje lokacije Jastrebinka na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
U blizini lokacije prema istoku nalazi se selo Goranci s više zaselaka udaljeno oko 1,4 km
prema istoku. Uz zapadni rub lokacije na udaljenosti od više od 2 km nalaze se sela Grabova
draga i Vlaka. N južnom kraju lokacije ne udaljenosti od 1,5 km nalazi se selo Gornji Polog.
EIHP 145
Slika 0.20 Uže okruženje lokacije Jastrebinka na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.7 Lokacija Jastrebinka, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6477119 4807160
2 6478559 4806548
3 6479093 4805459
4 6479469 4803977
5 6478800 4803260
6 6477979 4804932
7 6476993 4805097
8 6476928 4805495
9 6477496 4806236
10 6476859 4806599
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Jastrebinka
146
prošlosti.
Slika 0.21 Lokacija Jastrebinka, Regional re-analysis karta vjetra i ruža


Rezultati analize lokacije Jastrebinka prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.8 Lokacija Jastrebinka
Lokacija Jastrebinka
Broj agregata 15
podlogama,lokacija Jastrebinka, područje je krškog, gorskog terena uglavnom obraslog
niskom travom s rijetkim osamljenim nižim šumarcima. Uvidom u satelitske snimke, stanje
vegetacije na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
EIHP 147
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Jastrebinka od 30 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. U blizini lokacije VE na udaljenosti od oko
6,3 km prolaze trase vodova Mostar 4 – Široki Brijeg (južno od lokacije VE) i Mostar 4 – RP
Mostar 1 (jugoistočno od lokacije VE) slijedećih karakteristika:
DV 110 kV Mostar 4 – Široki Brijeg:
• Vodiči: Cu 95 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: betonski
• Godina izgradnje: 1955/88/99
S obzirom na opteretivost i stanje vodova povoljniji je priključak na DV 110 kV Mostar 4 – RP

Mostar 1.
Pristup

makadamskih putova, sa sjeverne strane iz sela Grabova draga preko Bila, a s južne iz
Gornjeg Pologa, čime je pristup lokaciji moguć terenskim vozilom na samu kotu Jastrebinka.
Za ocjenu lokacije Jastrebinka (VE3) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o

148
Ocjena lokacije s obzirom na aspekte namjene prostora temeljena je na prostorno planskoj

dokumentaciji područja, Prostorni plan Opštine Mostar 1988. Budući da je važeći prostorni
plan izrañen 1988. godine, za ocjenjivanje su korišteni podaci i podloge iz Studije
Demografska kretanja i sustav naselja HNŽ/K te Studije Karta upotrebne vrijednosti zemljišta
na području HNŽ/K. Osim namjene prostora za potrebe ocjene lokacije uvaženi su i ostali
podaci sadržani u prosrtornom planu, kao što je infrastruktura, posebna ograničenja u
korištenju prostora i ostalo.
Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran te 11,7 km od Kanjona Neretve (Error! Reference source not found.).
Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error! Reference source
not found. i Error! Reference source not found.. Lokacija je manjim dijelom smještena
unutar područja prekrivenog šumskom vegetacijom.
EIHP 149


150
Namjena prostora

drugim oblicima korištenja (Error! Reference source not found.). Prema Karta upotrebne
vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE3 se većinom nalazi na poljoprivrednom
zemljištu VI i VII bonitetne kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu VIIn
bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije
VE3, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 3 naselja (Error! Reference source not
found.).

EIHP 151

zonom od 3 km
152
Tablica ocjena – lokacija Jastrebinka
Tablica 0.9 Ocjene za lokaciju Jastrebinka
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
1.4 Lokacije VE4 Planinica

Lokacija Planinica nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je
od grada Mostara otprilike 5 km u smjeru sjeverozapada. Prostor od interesa nalazi se u
jugoistočnom podnožju Čabulje (V. Vlajina 1776 m n.m.) na hrptu Planinica. Nadmorska
visina na lokaciji je izmeñu 814 i 936 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4
km2. Lokacija je osobito otvorena na vjetrove iz smjera juga i zapada dok je, osobito prema
sjeveru i istoku nešto zatvorenija zbog visokih orografskih prepreka u blizini (Čabulja, Velež,
Prenj). Teren je blago nagnut od sjevera prema jugu. Tip terena je uglavnom krški s travom
kao dominantnom vegetacijom i ponekim osamljenim šumarkom prema sjevernom rubu
lokacije.
Orografija u okolici izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini
lokacije na udaljenosti od otprilike 13 km prema sjeverozapadu nalazi se Velika Vlajina (1776
m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 17 km
udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav (2102 m n.m.)
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj
na vjetrovne prilike same lokacije.
EIHP 153
Slika 0.28 Šire okruženje lokacije Planinica na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
U blizini lokacije, prema zapadu nalazi se selo Goranci s više zaselaka udaljeno oko 1,4 km.
Uz zapadni rub lokacije na udaljenosti od više od 2 km nalaze se selo Domazeti. Na južnom
kraju lokacije ne udaljenosti od 3 km nalazi se prigradsko naselje Cim.
154
Slika 0.29 Uže okruženje lokacije Planinica na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.10 Lokacija Planinica, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6480672 4806408
2 6482130 4806163
3 6483192 4803724
4 6482036 4803562
5 6480962 4804813
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Planinica
prošlosti.
EIHP 155
Slika 0.30 Lokacija Planinica, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Planinica prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.11 Lokacija Planinica
Lokacija Planinica
Broj agregata 14
podlogama,lokacija Planinica, područje je krškog, gorskog terena uglavnom obraslog niskom
travom s rijetkim osamljenim nižim šumarcima prema sjeveru lokacije. Uvidom u satelitske
snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Planinica od 28 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Južno od lokacije VE na udaljenosti od
oko 3,8 km prolazi trasa voda Mostar 4 – RP Mostar 1 slijedećih karakteristika:
156
Pristup

makadamskih putova, pa je pristup moguć iz sela Goranci makadamskim putem terenskim
vozilom uzduž cijele lokacije.
Za ocjenu lokacije Planinica (VE4) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran te 12,2 km od Kanjona Neretve (Error! Reference source not found.).
Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error! Reference source
not found. i Error! Reference source not found.. Lokacija je manjim dijelom smještena
unutar područja prekrivenog šumskom vegetacijom.
EIHP 157

158

Namjena prostora

drugim oblicima korištenja te dijelom na šumskom zemljištu (Error! Reference source not
većinom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije, te na šumskom
zemljištu VIn i VIIn bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem
prostoru oko lokacije VE4, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 6 naselja (Error!
Reference source not found.).
EIHP 159


160
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Planinica
Tablica 0.12 Ocjene za lokaciju Planinica
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
EIHP 161
1.5 Lokacija VE5 Pločno

Lokacija Pločno nalazi se u istočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena
je od grada Mostara otprilike 12 km u smjeru sjeveroistoka. Prostor od interesa nalazi se na
području Pločno, odnosno na sjevernim padinama Veleža (Botin 1967 m n.m.). Nadmorska
km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz smjera zapada i istoka. Prema
sjeveru je djelomično zaklanja Veliko Rujište s najvišim vrhom Orlinka (1703 m n.m.), a
prema jugu Velež s vrhom Gola glava (1903 m n.m.). Tip terena je uglavnom krški-gorski s
travom i rijetkim osamljenim šumarcima kao dominantnom vegetacijom.
Orografija u okolici izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini
lokacije na udaljenosti od otprilike 8,5 km prema jugoistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967
m n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 17 km
udaljenosti prema sjeverozapadu nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav (2102 m n.m.)
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
71 m n.m na najnižim područjima Bijelog polja (cca 7,5 km istočno od lokacije) do 1967 m
n.m. na vrhu Veleža (cca 8,5 km od lokacije prema sjeverozapadu). Treba spomenuti da je
na samom istočnom rubu lokacije gotovo okomita strmina od Pločnog prema selu Kuti. Zbog
ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i
njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije, kao i na moguću pojavu snažnih
turbulencija i poremećaja strujanja.
162
Slika 0.37 Šire okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U neposrednoj blizini lokacije nema naseljenih mjesta, a najbliže selo je Donje Zijemlje s više
zaselaka, udaljeno oko 4 km prema istoku. N zapadu se nalazi selo Kuti udaljeno oko 3,5 km
koje je na 1000 m manjoj nadmorskoj visini od same lokacije.
EIHP 163
Slika 0.38 Uže okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.13 Lokacija Pločno, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6495720 4806983
2 6495720 4803990
3 6496278 4803578
4 6497175 4804386
5 6496810 4807358
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Pločno
prošlosti.
164
Slika 0.39 Lokacija Pločno, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

kapacitet lokacije 13 vjetroagregata odnosno 26 MW, ako pretpostavimo vjetroagregate
Rezultati analize lokacije Pločno prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.14 Lokacija Pločno
Lokacija Pločno
Broj agregata 13
podlogama,lokacija Pločno, područje je krškog, gorskog terena uglavnom obraslog niskom
travom s rijetkim osamljenim nižim šumarcima. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije
na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Pločno od 26 MW moguć je priključak na

oko 9 km prolazi trasa voda Mostar 2 – Jablanica slijedećih karakteristika:
EIHP 165
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Pločno pristup moguć

makadamskim putovima, terenskim vozilom iz s južne i sjeverne strane iz pravca istoka
odnosno putem koji se iz Bijelog polja penje preko prijevoja Rujište do Han polja.
Za ocjenu lokacije Pločno (VE5) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode
Lokacija VE4 smještena je na udaljenosti od 5,6 km od N.P. Prenj (Error! Reference source
not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error!
Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Prostor zapadnog i
središnjeg dijela lokacije pokriven je rijetkom vegetacijom, a djelomično i potpuno ogoljen,
dok se uzduž istočnog dijela lokacije nalazi šumska vegetacija.
166

EIHP 167

Namjena prostora

drugim oblicima korištenja te šumskom zemljištu(Error! Reference source not found.).
Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE5 se najvećim
dijekom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije, te manjim dijelom na
šumskom zemljištu VIn bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na
širem prostoru oko lokacije VE5, na udaljenosti manjoj od 3 km nema naselja (Error!
168


EIHP 169
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Pločno
Tablica 0.15 Ocjene za lokaciju Pločno
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
170
1.6 Lokacija VE6 Kozice

Lokacija Kozice nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je
od grada Mostara otprilike 2,3 km u smjeru zapada, odnosno jugozapada. Prostor od
interesa zauzima uzvišenja Keveljača (472 m n.m.) i Orlovac (474 m n.m.). Nadmorska
km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz smjera zapada i juga. Prema
sjeveru i istoku uzdižu se znatno više orografske prepreke (Čabulja, V. Vlajina 1776 m n.m.
prema sjeveroistoku 19 km i Prenj, Lopoglav 2102 m n.m. prema sjeveroistoku 24 km te
Velež prema istoku, Botin 1967 m n.m.) Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo s travom i
niskom makijom kao dominantnom vegetacijom.
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 19 km prema istoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m n.m.) i još
nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 19 km udaljenosti prema
sjeverozapadu nalazi se planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.). Nadmorska
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim područjima
Mostarskog polja (cca 3 km jugoistočno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 19
km od lokacije prema istoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati
na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Slika 0.46 Šire okruženje lokacije Kozice na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U blizini lokacije, prema istoku nalaze se Mostarska prigradska naselja (Ilići, 2 km) an nešto
nižoj nadmorskoj visini, dok se uz istočni rub obuhvata lokacije nalazi selo Razlomište i G.
Vukodol. N južnom rubu udaljena otprilike 600 m nalazi se selo Miljkovići i Kozice.
EIHP 171
Slika 0.47 Uže okruženje lokacije Kozice na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.16 Lokacija Kozice, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6479970 4799581
2 6481390 4799458
3 6481466 4798905
4 6482672 4799127
5 6483150 4797835
6 6482747 4797686
7 6481201 4798536
8 6479582 4798616
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Kozice
prošlosti.
172
Slika 0.48 Lokacija Kozice, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Kozice prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.17 Lokacija Kozice
Lokacija Kozice
Broj agregata 10
podlogama,lokacija Kozice, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog niskom
travom i niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Kozice od 26 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Preko lokacije VE prolazi trasa voda
Mostar 4 – RP Mostar 1 slijedećih karakteristika:
EIHP 173
U blizini lokacije VE (zapadno) nalazi se i TS 110/20/10 kV Mostar 7 (udaljena oko 2 km od

lokacije VE).
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Kozice lagani pristup

moguć makadamskim putovima iz sela Miljkovići.
Za ocjenu lokacije Kozice (VE6) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, te 15,9 km od N.P. Prenj (Error! Reference source not found.). Ugroženost
ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error! Reference source not found. i
Error! Reference source not found.. Lokacija je smještena na prostoru s izrazito rijetkom
vegetacijom.
174

EIHP 175

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE6 se nalazi na šumskom zemljištu (Error! Reference
source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija
VE6 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI i VII bonitetne kategorije, te
manjim dijelom na šumskom zemljištu VIn i VIIn bonitetne kategorije (Error! Reference
source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE5, na udaljenosti manjoj od 3 km,
nalazi se 6 naselja (Error! Reference source not found.).
176


EIHP 177
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Kozice
Tablica 0.18 Ocjene za lokaciju Kozice
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
178
1.7 Lokacija VE7 Krivodol

Lokacija Krivodol nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena
uzvišenje istočno od mostarskog polja izmeñu sela Čula i Krivodol na nadmorskoj visini
izmeñu 338 i 348 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 3,3 km2. Lokacija je
otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz smjera zapada i juga. Prema sjeveru i istoku
uzdižu se znatno više orografske prepreke (Čabulja, V. Vlajina 1776 m n.m. prema
sjeveroistoku 24 km i Prenj, Lopoglav 2102 m n.m. prema sjeveroistoku 29 km te Velež
prema istoku, Botin 1967 m n.m. na udaljenosti oko 20 km). Tip terena je uglavnom krško
kamenito tlo s travom i niskom šumarcima makije kao dominantnom vegetacijom.
na udaljenosti od otprilike 20 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 24 km udaljenosti
prema sjeverozapadu nalazi se planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.).
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim
područjima Mostarskog polja (cca 1,7 km istočno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu
Veleža (cca 20 km od lokacije prema sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici
lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike
same lokacije.
Slika 0.55 Šire okruženje lokacije Krivodol na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
U blizini lokacije, prema istoku nalaze se sela Krivodol, Čula na samom rubu lokacije i Selište
na udaljenosti od oko 1000 m. Prema zapadu na razmjerno nižoj nadmosrkoj visini nalazi se
selo Jasenice udaljeno oko 700 m.
EIHP 179
Slika 0.56 Uže okruženje lokacije Krivodol na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.19 Lokacija Krivodol, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6481943 4795066
2 6481536 4793924
3 6482319 4792406
4 6483653 4792630
5 6482542 4795043
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Krivodol
prošlosti.
180
Slika 0.57 Lokacija Krivodol, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Krivodol prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.20 Lokacija Krivodol
Lokacija Krivodol
Broj agregata 11
podlogama,lokacija Krivodol, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
niskom travom i niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na
terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Krivodol od 22 MW moguć je priključak na

EIHP 181
no s obzirom na snagu VE eventualan priključak na 220 kV naponsku razinu predstavlja
bitno skuplje rješenje od priključka na 110 kV mrežu.
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Krivodol lagani

pristup moguć makadamskim putovima iz sela Krivodol. Putovi postoje uzduž cijele lokacije.
Za ocjenu lokacije Krivodol (VE7) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, te 17,6 km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat (Error!
Reference source not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji
prikazuju Error! Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Na
središnjem dijelu prostora lokacije nalazi se nekoliko manjih površina koje su pokrivene
šumskom vegetacijom.
182

EIHP 183

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE7 se nalazi na šumskom zemljištu (Error! Reference
VE7 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije, te
manjim dijelom na šumskom zemljištu Vn bonitetne kategorije. Jugoistočni dio lokacije
zahvaća izgrañeno zemljište
(Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE7, na udaljenosti
manjoj od 3 km, nalazi se 9 naselja (Error! Reference source not found.).
184


EIHP 185
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Krividol
Tablica 0.21 Ocjene za lokaciju Krividol
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
186
1.8 Lokacija VE8 Biorine

Lokacija Biorine nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena
uzvišenje istočno od mostarskog polja izmeñu sela Krivodol i Smrduša, odnosno Slipčići na
nadmorskoj visini izmeñu 313 i 342 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 6,1
km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz smjera zapada i juga. Prema
sjeveru i istoku uzdižu se znatno više orografske prepreke (Čabulja, Prenj i Čvrsnica te Velež
prema istoku na udaljenosti većoj od 20 km). Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo s
travom i niskom šumarcima makije kao dominantnom vegetacijom.
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 26 km udaljenosti
prema sjeverozapadu nalazi se planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.).
područjima Mostarskog polja (cca 1,5 km istočno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu
Veleža (cca 20 km od lokacije prema sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici
lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike
same lokacije.
Slika 0.64 Šire okruženje lokacije Biorine na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U blizini lokacije, prema jugu na samom rubu lokacije nalazi se selo Smrduša,a na
udaljenosti od 850 m u istom smjeru nalazi se selo Slipčići. Na sjevernom rubu lokacije na
udaljenosti od otprilike 1000 m nalazi se selo Krivodol.
EIHP 187
Slika 0.65 Uže okruženje lokacije Biorine na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.22 Lokacija Biorine, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6483736 4792497
2 6482593 4792291
3 6482541 4789906
4 6482958 4789014
5 6483861 4789078
6 6484871 4788543
7 6485180 4789284
8 6484915 4790230
9 6484125 4790328
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Biorine
188
prošlosti.
Slika 0.66 Lokacija Biorine, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Biorine prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.23 Lokacija Biorine
Lokacija Biorine
Broj agregata 25
podlogama,lokacija Biorine, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog niskom
travom i niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu
relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
EIHP 189
S obzirom na predvidivu snagu VE Biorine od 50 MW moguć je priključak na

pa je s obzirom na snagu VE moguć i priključak na 220 kV naponsku razinu no uz znatno
veće troškove u odnosu na priključak na 110 kV mrežu.
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Biorine lagani pristup

moguć makadamskim putovima iz sela Slipčići ili Krivodol. Putovi postoje uzduž cijele
lokacije.
Za ocjenu lokacije Biorine (VE8) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode

Čvrsnica-Vran, te 15,3 km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat (Error!
prikazuju Error! Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Na
190
jugozapadnom dijelu prostora lokacije nalazi se nekoliko manjih površina koje su pokrivene
šumskom vegetacijom, kao i na jugoistočnom dijelu na kojem se nalazi i nekoliko kuća.

EIHP 191

Namjena prostora
jugoistočni dio lokacije zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje
(Error! Reference source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na
području HNŽ/K lokacija VE8 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI i V
bonitetne kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu Vn i Vin bonitetne kategorije.
Južni dio lokacije zahvaća izgrañeno zemljište (Error! Reference source not found.). Na
širem prostoru oko lokacije VE8, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 11 naselja (Error!
192


EIHP 193
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Biorine
Tablica 0.24 Ocjene za lokaciju Biorine
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
194
1.9 Lokacija VE9 Grabovina

Lokacija Grabovina nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
područje Grabovina, istočno od sela Stanojevići na nadmorskoj visini izmeñu 226 i 228 m
n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 1,8 km2. Lokacija je otvorena na sve
smjerove vjetra, osobito iz smjera zapada i juga. Prema sjeveru i istoku uzdižu se znatno
više orografske prepreke (Čabulja, Prenj i Čvrsnica te Velež prema istoku na udaljenosti
većoj od 20 km). Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo s travom i niskom šumarcima
makije kao dominantnom vegetacijom.
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Na udaljenosti većoj od
30 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V.
Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja
dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 7 km
sjeverno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 22 km od lokacije prema
sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne
kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Slika 0.73 Šire okruženje lokacije Grabovina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
U blizini lokacije, prema istoku nalazi se selo Stanojevići udaljeno 1,2 km,a na udaljenosti od
1 km prema zapadu, nalazi se selo Pijesci s više zaselaka.
EIHP 195
Slika 0.74 Uže okruženje lokacije Grabovina na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.25 Lokacija Grabovina, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6484894 4781833
2 6485471 4782688
3 6486925 4782448
4 6486848 4781319
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Grabovina
prošlosti.
196
Slika 0.75 Lokacija Grabovina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Grabovina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.26 Lokacija Grabovina
Lokacija Grabovina
Broj agregata 7
podlogama,lokacija Grabovina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
niskom travom i niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na
terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Grabovina od 14 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV ili 35 kV naponske razine. Na udaljenosti oko oko 7,5 km
sjeverno od lokacije VE nalazi se TS 35/10 kV Buna, vezana radijalno na TS 110/35/10 kV
EIHP 197
Mostar 5. Zbog duljine 35 kV kraka od lokacije VE preko TS Buna do TS Mostar 5 upitna je

realna mogućnost priključka na tu naponsku razinu. Preko lokacije VE prolazi trasa
prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar 1 slijedećih karakteristika:
• Duljina: 37 km
Stolac.
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Grabovina lagani

pristup moguć makadamskim putovima s puta prema selu Stanojevići.
Za ocjenu lokacije Gravina (VE9) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode
Lokacija VE9 smještena je na udaljenosti od 8,4 od zaštićenog područja Hutovo blato te 12,4
km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat (Error! Reference source not
found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error! Reference
198
source not found. i Error! Reference source not found.. Vegetacija na prostoru lokacije
vrlo rijetka, a na sjevernom rubnom dijelu rasprostire se niska drvenasta vegetacija.

EIHP 199

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar središnji dio lokacija VE9 se nalazi na šumskom zemljištu, dok
istočni i zapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje (Error!
Reference source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području
HNŽ/K lokacija VE9 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI i V bonitetne
kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu Vn i VIIn bonitetne kategorije (Error!
Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE9, na udaljenosti manjoj
od 3 km, nalazi se 4 naselja (Error! Reference source not found.).
200


EIHP 201
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Grabovina
Tablica 0.27 Ocjene za lokaciju Grabovina
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 3
202
1.10 Lokacija VE10 Kresovina

Lokacija Kresovina nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
područje oko kote Kresovina na nadmorskoj visini izmeñu 300 i 313 m n.m. Površina užeg
prostora lokacije iznosi oko 5 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz
smjera zapada i juga. Prema sjeveru i istoku uzdižu se znatno više orografske prepreke
(Čabulja, Prenj i Velež na udaljenosti većoj od 20 km, te Snježnica (Komolj 1263 m n.m.)
prema istoku udaljena oko 18 km.. Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo s niskim
šumarcima makije kao dominantnom vegetacijom.
dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 5 km
sjeverno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 19 km od lokacije prema
Slika 0.82 Šire okruženje lokacije Kresovina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
EIHP 203
U blizini lokacije, prema istoku nalazi se selo Lušca udaljeno 0,8 km i selo Elezovina uz sami
rub lokacije. Na udaljenosti od 500 m prema sjeveru, nalazi se selo Gubavica s više zaselaka
dok je prema jugu selo Stanojevići udaljeno oko 1 km.
Slika 0.83 Uže okruženje lokacije Kresovina na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.28 Lokacija Kresovina, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6487571 4784669
2 6488837 4785069
3 6489522 4784403
4 6489813 4782791
5 6488585 4783056
6 6487562 4782225
7 6486864 4783232
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Kresovina
prošlosti.
204
Slika 0.84 Lokacija Kresovina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Kresovina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.29 Lokacija Kresovina
Lokacija Kresovina
Broj agregata 20
podlogama,lokacija Kresovina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Kresovina od 40 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Preko lokacije VE prolazi trasa prijeratnog
voda 110 kV Mostar 2 – Stolac slijedećih karakteristika:
EIHP 205
Stolac.
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Kresovina pristup

moguć makadamskim putovima iz sela Gubavica.
Za ocjenu lokacije Kresovina (VE10) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode
Lokacija VE10 smještena je na udaljenosti od 9,5 od zaštićenog područja Hutovo blato te

14,7 km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat (Error! Reference source not
found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error! Reference
source not found. i Error! Reference source not found.. Na južnom i jugoistočnom dijelu
lokacije rasprostire se šumska vegetacija.
206

EIHP 207

Namjena prostora
središnji i sjeverozapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje
području HNŽ/K lokacija VE10 se najvećim dijelom nalazi na šumskom zemljištu Vn
bonitetne kategorije, te manjim dijelom na poljoprivrednom zemljištu V bonitetne kategorije
(Error! Reference source not found.). Sjeverni dio lokacije vrlo malim dijelom zauzima
izgrañeno područje. Na širem prostoru oko lokacije VE10, na udaljenosti manjoj od 3 km,
nalazi se 7 naselja (Error! Reference source not found.).
208


EIHP 209
zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Kresovina
Tablica 0.30 Ocjene za lokaciju Kresovina
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 3
210
1.11 Lokacija VE11 Hum

Lokacija Hum nalazi se u južnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a udaljena je
od grada Mostara otprilike 14 km u smjeru jugoistoka. Prostor od interesa zauzima područje
brda Hum s nadmorskom visiniom od 457 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko
1,8 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz smjera zapada i juga. Prema
sjeveru i istoku uzdižu se znatno više orografske prepreke (Čabulja, Prenj na udaljenosti
većoj od 20 km, Velež na udaljenosti od 14 km te Snježnica (Komolj 1263 m n.m.) prema
jugoistoku udaljena oko 16 km.. Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo uglavnom obraslo
travom i i rijetkom niskom makijom.
dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 1,5 km
sjeverozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 14 km od lokacije prema
Slika 0.91 Šire okruženje lokacije Hum na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U blizini lokacije, prema jugu nalazi se selo Svačići udaljeno 600 m, dok seuz sjeveroistočni
rub pruža selo Vranjevići udaljeno od ruba lokacije oko 1 km. Na zapadnom rubu lokacije su
sela Palanka i Krč smještena u podnožju Huma udaljeno od ruba lokacije oko 600, odnosno
1200 m.
EIHP 211
Slika 0.92 Uže okruženje lokacije Hum na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.31 Lokacija Hum, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6 zona)
Točke X Y
1 6492005 4788708
2 6493809 4787068
3 6493036 4786419
4 6492498 4786821
5 6491830 4788396
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Hum
prošlosti.
212
Slika 0.93 Lokacija Hum, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

Tablica 0.32 Lokacija Hum
Lokacija Hum
Broj agregata 6
podlogama,lokacija Hum, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog travom i
rijetkom niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Hum od 12 MW moguć je priključak na elektroenergetsku

mrežu 110 kV ili 35 kV naponske razine. U blizini lokacije VE, na udaljenosti od oko 4 km
sjeverozapadno od VE, nalazi se TS 35/10 kV Blagaj, radijalno napajana pod 35 kV
EIHP 213
naponom iz TS 110/35/10 kV Mostar 2. Zapadno od lokacije VE prolaze trase prijeratnih

vodova 110 kV Mostar 2 – Stolac (oko 3,3 km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko
3,8 km od lokacije VE) slijedećih karakteristika:
• Duljina: 37 km
oba voda uz lokaciju VE Hum trenutno su izvan pogona.
Oko 5 km sjeveroistočno od lokacije VE nalazi se još jedan 110 kV vod Mostar 2 – Nevesinje
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Hum pristup moguć

makadamskim putovima iz sela Svačići.
Za ocjenu lokacije Hum (VE11) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o planiranim
zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i krajobraza izrañene u okviru Studije
Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000.
Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i ocjeni potencijalnih lokacija za
214

Zaštita prirode
Lokacija VE11 smještena je na udaljenosti od 15,6 km od zaštićenog područja Hutovo blato

(Error! Reference source not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na
lokaciji prikazuju Error! Reference source not found. i Error! Reference source not
found.. Na prostoru najvećem lokacije vegetacija je vrlo rijetka, a drvenasta vegetacija
prostire se uz krajnji sjeveroistočni rub lokacije.
EIHP 215


216
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE11 se nalazi na šumskom zemljištu. Treba naglasiti da
se sjeverni dio lokacije na udaljenosti od oko 1 km okružuju turističko-rekreativne površine, te
da se na udaljenosti od 5 km nalazi aerodrom Mostar (Error! Reference source not
nalazi na šumskom zemljištu VIIn bonitetne kategorije, te na poljoprivrednom zemljištu VII
found.).

EIHP 217

zonom od 3 km
218
Tablica ocjena – lokacija Hum
Tablica 0.33 Ocjene za lokaciju Hum
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
3c udaljenost od naselja 0,70
1.12 Lokacija VE12 Ošljak

Lokacija Ošljak nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
zauzima područje hrpta Ošljak s nadmorskom visinom od 610 do 694 m n.m. Površina užeg
prostora lokacije iznosi oko 1,8 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz
(Čabulja, Prenj na udaljenosti većoj od 20 km, Velež na udaljenosti od 11 km. Tip terena je
uglavnom krško kamenito tlo uglavnom obraslo travom i i rijetkom niskom makijom.
dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 3,5 km
zapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 11 km od lokacije prema
EIHP 219
Slika 0.100 Šire okruženje lokacije Ošljak na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Uz jugozapadni rub lokacije nalazi se selo Vranjevići udaljeno oko 800 m, dok se uz
sjeveroistočni rub pruža selo Dubovica udaljeno oko 1,3 km.
Slika 0.101 Uže okruženje lokacije Ošljak na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
220
Tablica 0.34 Lokacija Ošljak, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6

zona)
Točke X Y
1 6494171 4788925
2 6494729 4789232
3 6495206 4788528
4 6496679 4788424
5 6496614 4787779
6 6494870 4787852
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Ošljak
prošlosti.
Slika 0.102 Lokacija Ošljak, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

Tablica 0.35 Lokacija Ošljak
Lokacija Ošljak
EIHP 221
Lokacija Ošljak
Broj agregata 6
podlogama,lokacija Ošljak, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog travom i
rijetkom niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Ošljak od 12 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV ili 35 kV naponske razine. U blizini lokacije VE, na
udaljenosti od oko 4,3 km sjeverozapadno od VE, nalazi se TS 35/10 kV Blagaj, radijalno
napajana pod 35 kV naponom iz TS 110/35/10 kV Mostar 2.
Oko 3,5 km sjeveroistočno od lokacije VE prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 5 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
222
• Duljina: 37 km
oba voda uz lokaciju VE Ošljak trenutno su izvan pogona.
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Ošljak ograničeni

pristup moguć makadamskim putovima s ceste Mostar-Nevesinje, ili iz sela Vranjevići s
južne strane.
Za ocjenu lokacije Ošljak (VE12) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode

found.. Vegetacija na prostoru lokacije je vrlo rijetka, a uz sjeveroistočni dio nalazi se
raspršeno drvenasto raslinje.
EIHP 223
Slika 0.103. Kartografski prikaz lokacije VE12 s istaknutim zaštićenim

područjima

224

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE12 se nalazi na šumskom zemljištu te manjim dijelom
na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja (Error! Reference
VE12 se nalazi na poljoprivrdnom zemljištu VI i VII bonitetne kategorije, te manjim dijelom na
šumskom zemljištu VIn bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na
širem prostoru oko lokacije VE12, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 5 naselja (Error!
EIHP 225


226
Slika 0.108. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE12 s

istaknutom zonom od 3 km
Tablica ocjena – lokacija Ošljak
Tablica 0.36 Ocjene za lokaciju Ošljak
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
EIHP 227
1.13 Lokavcija VE13 Konovice

Lokacija Konovice nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
zauzima područje Konovice i Perasluša s nadmorskom visinom od 635 do 826 m n.m.
Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 5,6 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove
vjetra, osobito iz smjera zapada i juga. Prema sjeveru i istoku uzdižu se znatno više
orografske prepreke (Čabulja, Prenj na udaljenosti većoj od 20 km, i osobito Velež na
udaljenosti manjoj od 10 km. Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo uglavnom obraslo
travom i i rijetkom niskom makijom.
na udaljenosti od otprilike 9,7 km prema sjeveru nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m n.m.) i
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Na udaljenosti većoj od 20 km
prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V. Vlajina
(1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja dosta
varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 7,5 km zapadno
od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 9,7 km od lokacije prema sjeveru). Zbog
ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i
njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Slika 0.109 Šire okruženje lokacije Konovice na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Uz sami jugozapadni rub lokacije nalazi se selo Žulja, dok se uz sjeveroistočni rub nalazi
zaselak Rabina s nekoliko kuća.
228
Slika 0.110 Uže okruženje lokacije Konovice na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.37 Lokacija Konovice, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6496567 4789411
2 6497852 4789052
3 6498057 4788715
4 6499915 4788786
5 6500160 4788039
6 6499853 4786371
7 6498384 4786233
8 6497960 4787676
9 6499070 4787671
10 6498891 4788091
11 6497709 4788014
12 6496322 4788950
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Konovice
EIHP 229
prošlosti.
Slika 0.111 Lokacija Konovice, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Konovice prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.38 Lokacija Konovice
Lokacija Konovice
Broj agregata 20
podlogama,lokacija Konovice, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
travom i rijetkom niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu
relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
230
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Konovice od 40 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Oko 2,5 km sjeverno od lokacije VE
prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje slijedećih karakteristika:
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Konovice ograničeni

pristup moguć makadamskim putovima s ceste Mostar-Nevesinje, ili iz sela Žulja s južne
strane.
Za ocjenu lokacije Konovice (VE13) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode

found.. Vegetacija na prostoru lokacije je vrlo rijetka. Na južnom i istočnom dijelu nalazi se
raspršeno drvenasto raslinje.
EIHP 231

područjima

232

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar jasno je vidljivo se dio lokacije VE13 nalazi na prostoru Republike
Srpske. Dio lokacije koja se nalazi na području Mostara, nalazi se na zemljištu namijenjenom
poljoprivredi i drugim oblicima korištenja (Error! Reference source not found.). Prema Karti
upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE13 se nalazi na
poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu
VIn bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko
lokacije VE13, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 5 naselja (Error! Reference source
not found.).
EIHP 233


234

Tablica ocjena – lokacija Konovice
Tablica 0.39 Ocjene za lokaciju Konovice
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
EIHP 235
1.14 Lokacija VE14 Kokorina

Lokacija Kokorina nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
zauzima područje Lapovače, Behramuša i Rijoč s nadmorskom visinom od 795 do 853 m
n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 4 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove
orografske prepreke (Velež na udaljenosti manjoj od 10 km prema sjeveru i Bišina prema
istoku). Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo uglavnom obraslo travom i rijetkom
niskom makijom.
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se Bišina
s nekoliko vrhova viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 5 km. Na udaljenosti većoj od 20 km
prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V. Vlajina
(1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja dosta
varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 6,5 km
jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 8,4 km od lokacije prema
sjeveru). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne
Slika 0.118 Šire okruženje lokacije Kokorina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Unutar obuhvata lokacije nalazi se zaselak Karićuše čije kuće su udaljene od preliminarno
rasporeñenih vjetroagregata oko 500 m. Na istočnom rubu lokacije su sela Kučine i Gradina,
te na južnom rubu Dubovica i Rabina.
236
Slika 0.119 Uže okruženje lokacije Kokorina na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.40 Lokacija Konovice, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6495891 4791702
2 6496686 4791702
3 6497618 4791227
4 6499075 4790213
5 6498574 4789162
6 6496449 4790365
7 6495727 4791369
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Kokorina
prošlosti.
EIHP 237
Slika 0.120 Lokacija Kokorina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Kokorina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.41 Lokacija Kokorina
Lokacija Kokorina
Broj agregata 13
podlogama,lokacija Kokorina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
travom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Kokorina od 26 MW moguć je priključak na

elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske razine. Preko lokacije VE prolazi trasa voda 110
kV Mostar 2 – Nevesinje slijedećih karakteristika:
238
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Kokorina ograničeni

pristup moguć makadamskim putovima s ceste Mostar-Nevesinje, odnosno iz sela Karićuše i
Dubovica.
Za ocjenu lokacije Kokorina (VE14) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o


Zaštita prirode

širem području Mostara (Error! Reference source not found.). Ugroženost ekosustava
odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error! Reference source not found. i Error!
Reference source not found.. Vegetacija na prostoru lokacije je vrlo rijetka, a uz
sjeveroistočni dio nalazi se raspršeno drvenasto raslinje.
EIHP 239

područjima

240

Namjena prostora

drugim oblicima korištenja (Error! Reference source not found.). Prema Karti upotrebne
vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE14 se nalazi na poljoprivrednom zemljištu
VI bonitetne kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu VIn bonitetne kategorije
(Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE14, na udaljenosti
manjoj od 3 km, nalazi se 5 naselja (Error! Reference source not found.).
EIHP 241


242

Tablica ocjena – lokacija Kokorina
Tablica 0.42 Ocjene za lokaciju Kokorina
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
EIHP 243
1.15 Lokacija VE15 Podveležje

Lokacija Podveležje nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
zauzima područje Podveleža s nadmorskom visinom od 678 do 727 m n.m. Površina užeg
prostora lokacije iznosi oko 7 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito iz
(Velež na udaljenosti manjoj od 10 km). Tip terena je uglavnom krško kamenito tlo uglavnom
obraslo travom i rijetkom niskom makijom.
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se
nekoliko vrhova Veleža (Bubreg, Ćaba) viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 12 km. Na
udaljenosti većoj od 20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina
Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog
polja (cca 5 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 8,8 km od
lokacije prema sjeveru). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na
snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Slika 0.127 Šire okruženje lokacije Podveležje na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Od sjeveroistočnog do južnog raba lokacije pružaju se sela Podvelež, Polje, Banjdol i

Kružanj s više zaselaka udaljenih oko 250 m od ruba lokacije.
244
Slika 0.128 Uže okruženje lokacije Podveležje na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.43 Lokacija Podveležje, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6491918 4795815
2 6492626 4793673
3 6493799 4793207
4 6493799 4792006
5 6495939 4792190
6 6496427 4792763
7 6494487 4794032
8 6492558 4796106
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Podveležje
prošlosti.
EIHP 245
Slika 0.129 Lokacija Podveležje, Regional re-analysis karta vjetra i ruža


Rezultati analize lokacije Podveležje prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.44 Lokacija Podveležje
Broj agregata 21
podlogama,lokacija Podveležje, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Podveležje od 42 MW moguć je priključak na

246
oko 2,5 km južno i zapadno od lokacije VE, prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 4,2 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
• Duljina: 37 km
oba voda uz lokaciju VE Podveležje trenutno su izvan pogona.
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Podveležje ograničeni

pristup moguć makadamskim putovima s ceste kojom se može doći do sela Podvelež,
Banjdol i Kružanj s južne strane iz Blagaja ili sjeverne iz pravca Mostara.
Za ocjenu lokacije Podveležje (VE15) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o

EIHP 247


Zaštita prirode

Reference source not found.. Vegetacija na prostoru lokacije je relativno rijetka, na
dijelovima središnjeg dijela lokacije pokriveni su rijetkom drvenastom vegetacijom.

područjima
248


EIHP 249
Namjena prostora

VI i VII bonitetne kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu VIn i VIIn bonitetne
kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE15, na
udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 7 naselja (Error! Reference source not found.).

250


EIHP 251
Tablica ocjena – lokacija Podveležje
Tablica 0.45 Ocjene za lokaciju Podveležje
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 2
1.16 Lokacije VE16 Ljupčina

Lokacija Ljupčina nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
zauzima područje oko vrha LJupčina s nadmorskom visinom od 950 do 1024 m n.m.
Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 2 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove
orografske prepreke (Velež na udaljenosti manjoj od 10 km). Tip terena je uglavnom krško
kamenito tlo uglavnom obraslo travom i rijetkom niskom makijom.
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se
nekoliko vrhova Veleža (Bubreg, Ćaba) viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 7 km. Na
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog
polja (cca 9,8 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 5,5 km od
252
Slika 0.136 Šire okruženje lokacije Ljupčina na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
U blizini lokacije nalazi se nekoliko zaselaka, na južnom rubu je Trnova Dolina, dok su an
sjevernom rubu Korita. Na sjevernoj strani je i selo Poda udaljeno od ruba lokacije cca 500
m.
EIHP 253
Slika 0.137 Uže okruženje lokacije Ljupčina na skaliranoj karti u mjerilu

1:25000
Tablica 0.46 Lokacija Ljupčina, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6499071 4793670
2 6499184 4791836
3 6500460 4791915
4 6500239 4793521
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Ljupčina
prošlosti.
Slika 0.138 Lokacija Ljupčina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Ljupčina prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.47 Lokacija Ljupčina
Broj agregata 6
254
podlogama,lokacija Ljupčina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Ljupčina od 12 MW i razvijenost elektroenergetske mreže

u okolini lokacije VE, moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu 110 kV naponske
razine. U blizini lokacije VE, na udaljenosti od oko 5 km južno od lokacije VE, prolazi trasa
voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje slijedećih karakteristika:
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je na lokaciju Ljupčina vrlo

ograničeni pristup moguć makadamskim putovima s ceste kojom se može doći do sela
Trnova dolina i Šipovac. Dalje na lokaciju ne vodi put, nego je pristup moguć jedino pješice.
Za ocjenu lokacije Ljupčina (VE16) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o

EIHP 255

Zaštita prirode

Reference source not found.. Na prostoru lokacije vegetacija je relativno rijetka, pretežito
se sastoji od grmovitog niskog raslinja s manjim dijelovima na kojima se nalazi više drveće.

područjima
256


EIHP 257
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE16 nalazi se na šumskom zemljištu Error! Reference
VE16 se nalazi na šumskom zemljištu VIn, te dijelom na poljoprivrednom zemljištu VI
found.).

258


EIHP 259
Tablica ocjena – lokacija Ljupčina
Tablica 0.48 Ocjene za lokaciju Ljupčina
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 1
1.17 Lokacija VE17 Lokvice

Lokacija Lokvice nalazi se u jugoistočnom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a
zauzima područje Brdo i Lokvice s nadmorskom visinom od 1000 do 1085 m n.m. Površina
užeg prostora lokacije iznosi oko 3 km2. Lokacija je otvorena na sve smjerove vjetra, osobito
iz smjera zapada i juga. Prema sjeveru i istoku uzdižu se znatno više orografske prepreke
(Velež na udaljenosti manjoj od 10 km). Tip terena je uglavnom gorski krš kamenitog tipa
uglavnom obrastao travom i rijetkom niskom makijom.
na udaljenosti od otprilike 5,3 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se
nekoliko vrhova Veleža (Bubreg, Ćaba) viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 8,5 km. Na
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 40 m n.m na najnižim područjima Bišće
polja (cca 8 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 5,3 km od
260
Slika 0.145 Šire okruženje lokacije Lokvice na skaliranoj karti u mjerilu

1:100000
Najbliže ovoj lokaciji nalazi se selo Poda udaljeno od jugoistočnog ruba oko 900 m. Uz
jugozapadni rub protezu se sela Banjdol i Kružanj s više zaselaka na udaljenosti od otprilike
1,6 km.
Slika 0.146 Uže okruženje lokacije Lokvice na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
EIHP 261
Tablica 0.49 Lokacija Lokvice, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6

zona)
Točke X Y
1 6496769 4796006
2 6498760 4794691
3 6497938 4793847
4 6495707 4795193
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Lokvice
prošlosti.
Slika 0.147 Lokacija Lokvice, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Lokvice prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.50 Lokacija Lokvice
Lokacija Lokvice
Broj agregata 10
262
Lokacija Lokvice
podlogama,lokacija Lokvice, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Lokvice od 20 MW moguć je priključak na

oko 4,5 km jugozapadno od lokacije VE, prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je do lokacije Lokvice vrlo

ograničeni pristup moguć do sela Krušelj, odnosno zaseoka Dedići. Put do same lokacije ne
postoji, odnosno pristup je moguće pješice.
Za ocjenu lokacije Lokvice (VE17) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o

EIHP 263

Zaštita prirode

Reference source not found.. Prostor lokacije pokriva raspršena, rijetka drvenasta
vegetacija. Jugozapadni dio je pretežito bez vegetacije.

područjima
264


EIHP 265
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE17 nalazi se na šumskom zemljištu, a dijelom na

zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja (Error! Reference source
not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE17
se nalazi na šumskom zemljištu VIn i VIIn bonitetne kategorije (Error! Reference source
not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE16, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 3
naselja (Error! Reference source not found.).

266


EIHP 267
Tablica ocjena – lokacija Lokvice
Tablica 0.51 Ocjene za lokaciju Lokvice
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 1
1.18 Lokacija VE18 Sveta gora-Merdžan glavica

Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica nalazi se u središnjem južnom dijelu Hercegovačko-
neretvanskog kantona, a udaljena je od grada Mostara otprilike 5 km u smjeru istoka. Prostor
od interesa zauzima područje od Svete gore do sela G. Gnojnice s nadmorskom visinom od
749 do 877 m n.m. Površina užeg prostora lokacije iznosi oko 5 km2. Lokacija je otvorena
uglavnom na smjerove vjetra iz smjera zapada i juga. Prema sjeveru i istoku uzdižu se
znatno više orografske prepreke (, Prenj, Čvrsnica i Čabulja prema sjeveru i Velež prema
istoku). Tip terena je uglavnom gorski krš kamenitog tipa uglavnom obrastao rijetkom travom.
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m., a udaljni su oko 6-7
km. Na udaljenosti većoj od 20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke,
planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m).
područjima Mostarskog polja (cca 4,2 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu
Veleža (cca 11 km od lokacije prema istoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije
treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same
lokacije.
268
Slika 0.154 Šire okruženje lokacije Sveta gora-Merdžan glavica na skaliranoj

U blizini lokacije, prema sjeveru nalaze se sela Dobrč, udaljno oko 500 m od ruba lokacije,
zatim Šipovac na istočnom rubu i G. Gnojnice, udaljene oko 350 m od jugoistočnog ruba. Na
zapadnom rubu su Kričani i G. Opine udaljene oko 600, odnosno 1000 m od lokacije.
EIHP 269
Slika 0.155 Uže okruženje lokacije Sveta gora-Merdžan glavica na skaliranoj

Tablica 0.52 Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica, granice interesnog područja
(Gauss Krüger, 6 zona)
Točke X Y
1 6489125 4800440
2 6489150 4799731
3 6490048 4798816
4 6489737 4797461
5 6491129 4797711
6 6491806 4798828
7 6490944 4800218
8 6490012 4800576
Vjetropotencijal i prihvatni kapacitet lokacije Sveta gora-Merdžan glavica
prošlosti.
270
Slika 0.156 Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica, Regional re-analysis karta

vjetra i ruža vjetrova u okolici lokacije

Rezultati analize lokacije Sveta gora-Merdžan glavica prikazani su u tablici ispod.
Tablica 0.53 Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica
Lokacija Sveta gora-Merdžan glavica

Broj agregata 18
podlogama,lokacija Sveta gora-Merdžan glavica, područje je krškog-kamenitog terena
uglavnom obraslog travom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
Priključak na EES
S obzirom na predvidivu snagu VE Sveta gora od 36 MW moguć je priključak na

EIHP 271
oko 4 km prolaze trase vodova Mostar 2 – Jablanica i Mostar 2 – RP Mostar 1 slijedećih

karakteristika:
DV 110 kV Mostar 2 – Jablanica:
• Duljina: 7 km
Pristup
Na osnovu raspoloživih podataka i podloga, vidljivo je da je do lokacije Sveta gora-Merdžan

glavica pristup moguć dobrim asfaltiranim putem koji vodi iz Mostara na vrh Veleža, odnosno
na Poveležje. Preko lokacije prolazi i nekoliko makadamskih putova pa je pristup moguć
gotovo na sve dijelove lokacije.
Za ocjenu lokacije Sveta gora-Merdžan glavica (VE18) s obzirom na aspekte zaštite prirode
su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i krajobraza
izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te ortofoto
dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i ocjeni
potencijalnih lokacija za vjetroelektrane, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji na
prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta, a nakon
odreñivanja točne mikrolokacije vjetroelektrane detaljna analiza mogućih nepovoljnih utjecaja
na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene utjecaja na okoliš.

Zaštita prirode
272
Lokacija VE18 smještena je na udaljenosti od 12,5 km od N.P. Prenj. (Error! Reference

Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Na prostoru lokacije
nema šumske vegetacije.

područjima
EIHP 273


274
Namjena prostora

VII bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko
lokacije VE18, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 6 naselja (Error! Reference source
not found.).

EIHP 275


Tablica ocjena – lokacija Sveta gora-Merdžan glavica
276
Tablica 0.54 Ocjene za lokaciju Sveta gora-Merdžan glavica
Kriterij Ocjena
2c Pristupni put 4
EIHP 277
ANEKS I-2.
ANALIZA I OCJENJIVANJE LOKACIJA SUNČANIH

ELEKTRANA
278
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
2.1. Lokacija SE1 Pijesci – Dostovine – jug

Lokacija SE1 Pijesci – Dostovine – jug nalazi se na krajnjem jugu područja Grada Mostara,
južno od naselja Pijesci, a istočno od kanjona Neretve. Slika 5.2 prikazuje smještaj odabrane
makrolokacije SE1 na topografskoj karti, a Tablica 0.1 krajnje točke makrolokacije.

Tablica 0.1 Krajnje točke makrolokacije SE1
Točka X Y
1 6483429 4780988
2 6483944 4781025
3 6484660 4781901
4 6484000 4782270
5 6483307 4782000
6 6483443 4781690
Prema dostupnim podacima, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji
iznosi 1,54 MWh/m2. Teren na ovoj lokaciji je relativno ravan, s blagim nagibom prema
zapadu, odnosno kanjonu Neretve. Nagib terena na većem dijelu lokacije je do 2° prema
zapadu, dok pri samom zapadnom rubu lokacije nešto strmiji. Prilikom mikrolociranja biti će
potrebno izbjeći strmije dijelove lokacije. Ukupna površina makrolokacije iznosi 105 ha.
EIHP 279
2.1.1.1. PRIKLJUČAK NA EES – SE1
S obzirom na predvidivu snagu SE Pijesci – Dostovine - jug u rasponu od 5 MW do 20 MW,

moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV, izravno u TS 35/10
kV Buna (odnosno planiranu TS 110/35/10 kV Mostar 9 Buna) kabelom duljine oko 8 km.
U slučaju realizacije nekog od ostalih obližnjih projekata SE ili VE ili u slučaju da se snaga od
20 MW pokaže previsokom za priključak na TS 35/10 kV Buna potrebno je razmotriti i
priključak na 110 kV na oko 2,5 km udaljeni dio prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP
Mostar 1 opisanog u poglavlju 0.
2.1.1.2. ASPEKT ZAŠTITE PRIRODE I NAMJENE PROSTORA –

SE1
Za ocjenu lokacije SE1 s obzirom na aspekte zaštite prirode i namjene (korištenja) prostora
korištene su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i
krajobraza izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te
ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i
ocjeni potencijalnih lokacija za sunčane parkove, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji
na prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta a
nakon odreñivanja točne mikrolokacije sunčane elektrane detaljna analiza mogućih
nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene
utjecaja na okoliš.

plan izrañen 1988. godine, za ocjenjivanje su, takoñer, korišteni podaci i podloge iz Studije
podaci sadržani u PP, kao što je infrastruktura, posebna ograničenja u korištenju prostora i
ostalo.
Zaštita prirode
Lokacija SE1 smještena je na udaljenosti od oko 7,5 km od zaštićenog područja Hutovo blato
te oko 10,6 km od zaštićenog područja Kravica – Tihaljina – Trebižat (Slika 0.2). Ugroženost
ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Slika 0.3 i Slika 0.4. Lokacija je većinom
smještena izvan područja prekrivenog šumskom vegetacijom.
280
Slika 0.2. Kartografski prikaz lokacije SE1 s istaknutim zaštićenim područjima
Slika 0.3. Kartografski prikaz lokacije SE1 s istaknutom klasifikacijom

EIHP 281

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija SE1 je smještena na šumskom zemljištu te zemljištu

namijenjenom poljoprivredi a samo izuzetno za druge namjene (Slika 0.5). Prema Karti
upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija SE1 se većinom nalazi na
zemljištu V i VI bonitetne kategorije (Slika 0.6).
Na širem prostoru oko lokacije SE1, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se pet naselja
(Slika 0.7).
282

istaknutom lokacijom SE1

EIHP 283
Slika 0.7. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije SE1 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
Kriterij Ocjena
2a Udaljenost priključka na EES
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata
3a Udaljenost naselja
3b Zaštita prirode
3c Namjena i korištenje prostora
2.2. Lokacija SE2 Gubavica – Kneževina – jugozapad

Vrijednost grañevinskih radova nalazi se na krajnjem jugu područja Grada Mostara,
jugozapadno od naselja Gubavica, te jednim dijelom izlazi iz područja Grada Mostara. Slika
284
5.3 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti, a Error! Reference

source not found. krajnje točke makrolokacije.

Točka X Y
1 6486825 4781863
2 6489460 4783126
3 6489487 4783698
4 6489252 4784469
5 6487477 4783710
6 6486038 4782687
iznosi 1,53 MWh/m2. Krajnji jugozapadni dio lokacije je nagnut prema jugozapadu prosječno
2°, s manjim područjima gdje je nagib nešto veći, dok je središnji dio uglavnom ravan, uz
uzvisinu Kresovina, te malim nagibom prema jugu u južnom dijelu. Istočni dio lokacija
obuhvaća dio padine nagnute prema jugu-jugoistoku prosječno 3°. Površina lokacije iznosi
436 ha.
S obzirom na predvidivu snagu SE Gubavica – Kneževina – jugozapad u rasponu od 10 MW

do 30 MW, moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV ili 110
kV. Priključak SE2 snage do oko 20 MW moguć je izravno u TS 35/10 kV Buna (odnosno
planiranu TS 110/35/10 kV Mostar 9 Buna) kabelom duljine oko 6 km, dok je za SE2 veće
EIHP 285
snage potrebno predvidjeti priključak na 110 kV vod koji prolazi preko promatrane lokacije, a
dio je prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar 1 opisanog u poglavlju 0.

SE2

ostalo.
Zaštita prirode
Lokacija SE2 smještena je na udaljenosti od oko 9 km od zaštićenog područja Hutovo blato

te oko 13,7 km od zaštićenog područja Kravica – Tihaljina – Trebižat (Error! Reference
source not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju je
Error! Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Lokacija je
većinom smještena unutar područja prekrivenog šumskom vegetacijom.
286

EIHP 287

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija SE2 je smještena većinom na šumskom zemljištu te

manjim dijelom na zemljištu namijenjenom poljoprivredi a samo izuzetno za druge namjene
području HNŽ/K lokacija SE2 se nalazi na zemljištu V bonitetne kategorije (Error! Reference
source not found.).
Na širem prostoru oko lokacije SE2, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se četiri naselja
288


EIHP 289
Kriterij Ocjena
2a Udaljenost priključka na EES
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata
3a Udaljenost naselja
3b Zaštita prirode
3c Namjena i korištenje prostora
2.3. Lokacija SE3 Gubavica – Čeline – jugoistok

Vrijednost grañevinskih radova nalazi se u južnom dijelu područja Grada Mostara,
jugozapadno od naselja Gubavica, te južno od kanjona Neretve. Slika 5.4 prikazuje smještaj
290
odabrane makrolokacije na topografskoj karti, a Error! Reference source not found. krajnje
točke makrolokacije.
Točka X Y
1 6485500 4783950
2 6486080 4783950
3 6486507 4784788
4 6486023 4785529
5 6484615 4785121
iznosi 1,53 MWh/m2. Teren na lokaciji blago je nagnut prema jugozapadu, s prosječnim
nagibom od 1,5 . Na području lokacije postoji i manji broj udubina koje ne utječu pretjerano
na ukupnu konfiguraciju terena. Površina makrolokacije iznosi 182 ha.
S obzirom na predvidivu snagu SE Gubavica – Čeline – jugoistok u rasponu od 10 MW do 30

MW, moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV ili 110 kV.
Priključak SE3 snage do oko 20 MW moguć je izravno u TS 35/10 kV Buna (odnosno
planiranu TS 110/35/10 kV Mostar 9 Buna) kabelom duljine oko 5 km, dok je za SE3 veće
EIHP 291
snage potrebno predvidjeti priključak na oko 2,5 km udaljeni dio prijeratnog voda 110 kV
Čapljina – RP Mostar 1 opisanog u poglavlju 0.

SE3

ostalo.
Zaštita prirode
Lokacija SE3 smještena je na udaljenosti od oko 10,6 km od zaštićenog područja Hutovo

blato te oko 13,8 km od zaštićenog područja Kravica – Tihaljina – Trebižat (Error!
prikazuju Error! Reference source not found. i Error! Reference source not found..
Lokacija je djelomično smještena unutar područja prekrivenog šumskom vegetacijom.
292

EIHP 293

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija SE3 je smještena većinom na šumskom zemljištu te

malim dijelom na zemljištu namijenjenom poljoprivredi a samo izuzetno za druge namjene.
Registrirano kulturno dobro se nalazi na udaljenosti od oko 850 m (smjer Z) (Error!
HNŽ/K lokacija SE3 se većinom nalazi na zemljištu V bonitetne kategorije (Error! Reference
source not found.).
Na širem prostoru oko lokacije SE3, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se pet naselja
294


EIHP 295
2.4. Lokacija SE4 Slipčići – Grabovina – jugozapad

Vrijednost grañevinskih radova nalazi se u južnom dijelu područja Grada Mostara, južno,
jugozapadno i zapadno od naselja Slipčići, te sjeverno od kanjona Neretve. Slika 5.5
prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti, a Error! Reference source
not found. krajnje točke makrolokacije.
296

Točka X Y
1 6483932 4786047
2 6485800 4786495
3 6485720 4787660
4 6484140 4787060
5 6483130 4788800
6 6482149 4787995
iznosi 1,52 MWh/m2. Lokacija je nepravilnog oblika (u obliku slova „L“), te se jugozapadnim
dijelom nalazi izvan područja Grada Mostara. Južni i jugoistočni dio lokacije je blago nagnut
na jug, s prosječnim nagibom od 1°, dok je sjeverni dio relativno ravan. Na području lokacije
postoji i manji broj udubina („vrtača“) koje ne utječu pretjerano na ukupnu konfiguraciju
terena. Granice lokacije s istoka, juga i djelomice jugozapada nalaze se uz kanjon Neretve,
te su lokalno mogući i veći nagibi. Takva područja izbjegnuti će se mikrolociranjem. Površina
makrolokacije iznosi 421 ha, s time da se na području Grada Mostara nalazi 290 ha.
S obzirom na predvidivu snagu SE Slipčići – Grabovina – jugozapad u rasponu od 10 MW do

30 MW, moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV ili 110 kV.
Priključak SE4 snage do oko 20 MW moguć je oko 2,5 km udaljeni vod 35 kV Mostar 5 –
Buna, dok je za SE4 veće snage potrebno predvidjeti priključak na oko 4,5 km udaljeni dio
EIHP 297
prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar opisanog u poglavlju 0 ili na oko 5,5 km
udaljeni vod 110 kV Mostar 4 – Čitluk opisan u poglavlju 4.1.7.

SE4

ostalo.
Zaštita prirode
Lokacija SE4 smještena je na udaljenosti od oko 12,7 km od zaštićenog područja Hutovo

blato te oko 14 km od zaštićenog područja Kravica – Tihaljina – Trebižat (Error! Reference
source not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Slika
0.45 i Slika 0.46. Lokacija je većinom smještena na području prekrivenom šumskom
vegetacijom.
298

EIHP 299

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija SE4 je većinom smještena na šumskom zemljištu.

Registrirano kulturno dobro se nalazi na udaljenosti od oko 1200 m (smjer J) dok je
turističko-rekreaciona površina smještena na udaljenosti od oko 1800 m (smjer I-SI) (Slika
0.47). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija SE4 se
većinom nalazi na zemljištu V i VI bonitetne kategorije (Slika 0.48).
Na širem prostoru oko lokacije SE4, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se šest naselja
(Slika 0.49).
300


EIHP 301
2.5. Lokacija SE5 Miljkovići – Kozice - istok

Vrijednost grañevinskih radova nalazi se u zapadnom dijelu područja Grada Mostara, istočno
od naselja Miljkovići, te sjeverno od Mostarskog blata. Slika 5.6 prikazuje smještaj odabrane
makrolokacije na topografskoj karti, a Error! Reference source not found. krajnje točke
makrolokacije.
302

Točka X Y
1 6480908 4796936
2 6481092 4797180
3 6481625 4797266
4 6481614 4797898
5 6480108 4798005
6 6479789 4797438
iznosi 1,51 MWh/m2. Lokacija se nalazi na padini te je zapadni dio lokacije orijentiran u
smjeru juga s nagibom izmeñu 6° i 10°, dok je istočni dio lokacije orijentiran u smjeru
jugozapada s nagibima izmeñu 3° i 7°. Dijelove lokacije koji su nepovoljno orijentirani izmjeći
će se mikrolociranjem. Površina makrolokacije iznosi 133 ha.
S obzirom na predvidivu snagu SE Miljkovići – Kozice - istok u rasponu od 5 MW do 20 MW,

moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV ili 110 kV. Priključak
SE5 snage do oko 20 MW moguć je izravno u TS 400/220/110/35/10 kV Mostar 4 kabelom
duljine oko 2,5 km, dok je za SE5 veće snage potrebno predvidjeti priključak na 110 kV
mrežu. U neposrednoj blizini prolaze trase 110 kV vodova Mostar 4 – Široki Brijeg (zapadno
od lokacije SE5) i Mostar 4 – RP Mostar 1 (istočno od lokacije SE5) karakteristika danih u
poglavlju 0.
EIHP 303

SE5

ostalo.
Zaštita prirode
Lokacija SE5 smještena je na udaljenosti od oko 12 km od zaštićenog područja Prenj –

Čabilja – Čvrsnica – Vran (Error! Reference source not found.). Ugroženost ekosustava
Reference source not found.. Lokacija je manjim dijelom smještena na području
prekrivenom šumskom vegetacijom.
304

EIHP 305

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija SE5 je većinom smještena na šumskom zemljištu te

manjim dijelom na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima (Error! Reference
SE5 se većinom nalazi na zemljištu VI i VII bonitetne kategorije (Error! Reference source
not found.).
Na širem prostoru oko lokacije SE5, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalaze se tri naselja
306


EIHP 307
2.6. Lokacija SE7 Prigrañani – sjever

Vrijednost grañevinskih radova nalazi se u sjevernom dijelu područja Grada Mostara,
sjeverno od naselja Prigrañani. Slika 5.7 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na
topografskoj karti, a Error! Reference source not found. krajnje točke makrolokacije.
308
Slika 0.36 Prikaz moguće makrolokacije SE7 na topografskoj karti

Točka X Y
1 6489033 4812570
2 6489141 4812959
3 6489051 4813244
4 6488232 4813040
5 6488250 4812606
iznosi 1,46 MWh/m2. Lokacija se nalazi na strmijoj padini orijentiranoj u smjeru juga, s
prosječnim nagibom od 18°, te lokanim nagibima do 25°. Površina makrolokacije iznosi
47 ha.
S obzirom na predvidivu snagu SE Prigrañani – sjever u rasponu od 2 MW do 10 MW,

moguć je priključak na elektroenergetsku mrežu naponske razine 35 kV, izravno u TS 35/SN
HE Salakovac ili u vod 35 kV HE Salakovac – HE Grabovica. Navedeni objekti nalaze se oko
2 km jugozapadno od lokacije SE Prigrañani – sjever, a vodovi 35 kV su slijedećih
karakteristika:
• Vodiči: Al/Fe 95 mm
• Stupovi: čelično-rešetkasti
• Trajno dopuštena struja: 290 A
• Trajno dopuštena snaga: 17 MW
EIHP 309

SE7

ostalo.
Zaštita prirode
Lokacija SE7 smještena je na udaljenosti od oko 900 m od zaštićenog područja Prenj (Error!
prikazuju Error! Reference source not found. i Error! Reference source not found..
Lokacija je manjim dijelom smještena na području prekrivenom šumskom vegetacijom.
310

EIHP 311

Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija SE7 je većinom smještena na šumskom (Error!

HNŽ/K lokacija SE7 se većinom nalazi na zemljištu VI bonitetne kategorije (Error!
Na širem prostoru oko lokacije SE7, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalaze se dva naselja.
Naselje Prigrañani je smješteno na udaljenosti od 50 m (Error! Reference source not
found.).
312


EIHP 313
2.7. Lokacija mSE1 Rodoč-Tetanj-istok

Lokacija mSE1 Rodoč-Tetanj-istok nalazi se u središnjem dijelu područja Grada Mostara,
istočno od naselja Rodoč, na sjevernom dijelu Mostarskog polja. Lokacija malog sunčane
elektrane je odabrana zbog blizine industrijske zone na zapadu, te blizine naselja na istoku.
Slika 5.8 prikazuje smještaj odabrane lokacije mSE1 na topografskoj karti, a Error!
Reference source not found. krajnje točke lokacije.
314
Slika 0.43 Prikaz lokacije mSE1 na topografskoj karti

Tablica 0.9 Krajnje točke lokacije mSE1
Točka X Y
1 6485654 4796120
2 6485616 4796640
3 6485502 4796692
4 6485386 4796493
5 6485142 4796328
6 648518 4796156
se nalazi na ravnom terenu površine 19 ha.
2.7.1.1. PRIKLJUČAK NA EES – MSE1
S obzirom na predvidivu snagu mSE1 do 1 MW, moguć je priključak na elektroenergetsku

mrežu naponske razine 10(20) kV. Ovisno o realiziranoj snazi, može se razmatrati priključak
na neki od postojećih kabelskih izvoda ili polaganje vlastitog kabelskog izvoda do oko 1,5 km
udaljene TS 110/35/10 kV Mostar 5.
2.7.1.2. ASPEKT ZAŠTITE PRIRODE I PROSTORA
Lokacija mSE1 smještena je na udaljenosti od oko 16 km od zaštićenog područja Prenj –

Čabilja – Čvrsnica – Vran (Slika 0.44). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na
EIHP 315
lokaciji prikazuju Slika 0.45 i Slika 0.46. Lokacija je smještena na području bez šumske
vegetacije.
Slika 0.44 Kartografski prikaz lokacije mSE1 s istaknutim zaštićenim područjima
Slika 0.45. Kartografski prikaz lokacije mSE1 s istaknutom klasifikacijom

316
Slika 0.46. Kartografski prikaz lokacije mSE1 s istaknutom klasifikacijom

Prema PP Opštine Mostar lokacija mSE1 je smještena na zemljištu namijenjenom

poljoprivredi i drugim oblicima (Slika 0.47). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na
području HNŽ/K lokacija mSE1 se nalazi na zemljištu VI bonitetne kategorije (Slika 0.48).
Na širem prostoru oko lokacije mSE1, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se naselje
Rodoč (Slika 0.49).
EIHP 317

istaknutom lokacijom mSE1

istaknutom lokacijom mSE1
318
Slika 0.49. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije mSE1 s istaknutom
2.8. Mikrolociranje sunčanih elektrana

Makrolokacije definirane u potpoglavlju 5.4, a detaljno opisane u poglavlju 2 Aneksa I,
predstavljaju šire područje, odnosno ukupno područje na kojem je pogodno s tehničke,
ekološke i prostorne strane započeti razvoj projekta sunčane elektrane. Definirane
makrolokacije iz toga razloga obuhvaćaju značajno veći prostor nego što potreban za
izgradnju sunčane elektrane snage definiranih u potpoglavlju 7.2, gdje je snaga elektrane
prikazana u očekivanom rasponu mogućeg instaliranog kapaciteta. Snaga na odreñenoj
lokaciji procijenjena je na temelju ekspertnog mišljenja o očekivanim veličinama sunčanih
elektrana u budućem razvoju obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.
Mikrolociranje sunčanih elektrana, za razliku od vjetroelektrana gdje je mikrolociranje usko

povezano su pozicijom vjetroagregata predstavlja preporuku za smještaj proizvodnih jedinica
(polja fotonaponskih modula) unutar definirane makrolokacije, uzimajući u obzir blizinu
priključka, uvjete na lokaciji, procijenjenu snagu projekta na lokaciji, blizinu ceste i naselja itd.
Mikrolociranje je provedeno za pet lokacija (SE1 – SE5), a osobito zbog niske ocjene nije
provedeno za lokaciju SE7. Za lokaciju male sunčane elektrane mikrolociranje takoñer nije
provedeno budući da se u ovome slučaju makrolokacija može poistovjetiti s mikrolokacijom.
EIHP 319
2.8.1. Mikrolociranje SE1 Pijesci – Dostavine - jug

Predložena mikrolokacija sunčane elektrane na lokaciji SE1 – Pijeci – Dostovine – Jug
obuhvaća južni dio makrolokacije, u cilji da se smanji zauzeće poljoprivredne površine. Slika
0.50 prikazuje prijedlog mikrolokacije unutar makrolokacije SE1, a Tablica 0.10 krajnje točke
mikrolokacije SE1.
Slika 0.50 Predložena mikrolokacija SE1

Tablica 0.10 Krajnje točke mikrolokacije SE1 (Gauss-Krugerova projekcija, 6.
zona)
Točka X Y
1 6483980 4781070
2 6484460 4781660
3 6483930 4781900
4 6483460 4781690
5 6483530 4781550
6 6483440 4781340
7 6483430 4781070
2.8.2. Mikrolociranje SE2 Gubavica – Kneževina - jugozapad

Predložena mikrolokacija SE2 obuhvaća središnji dio lokacije blago orijentiran u smjeru juga.
Područje mikrolokacije je odabrano tako da ne izlazi izvan područja Grada Mostara. Slika
0.51 prikazuje prijedlog mikrolokacije unutar makrolokacije SE2, a Tablica 0.11 krajnje točke
mikrolokacije SE2.
320
Slika 0.51 Predložena mikrolokacije sunčane elektrane SE2

zona)
Točka X Y
1 6488900 4783050
2 6488840 4783310
3 6488950 4783440
4 6488890 4783640
5 6488280 4783650
6 6487520 4783420
7 6487930 4782770
8 6488550 4783050
2.8.3. Mikrolociranje SE3 Gubavica – Čeline - jugoistok

Za mikrolokaciju SE3 odabran je južni dio makrolokacije, u prvom redu radi blizine kanjona
Neretve sa sjevene strane lokacije, te pozicioniranja mikrolokacije u područje s manjim
utjecajem na ranjivost krajobraza i odabira područja lokacije koje se nalazi bliže priključnu na
elektroenergetski sustav. Slika 0.52 prikazuje prijedlog mikrolokacije unutar makrolokacije
SE3, a Tablica 0.12 krajnje točke mikrolokacije SE3.
EIHP 321

zona)
Točka X Y
1 6486080 4783950
2 6486510 4784790
3 6485120 4784790
4 6485110 4784490
5 6485500 4783950
2.8.4. Mikrolociranje SE4 Slipčići – Grabovina - jugozapad

Mikrolokacija SE4 smještena je na jugoistočni dio makrolokacije, a u odnosu na
makrolokaciju odmaknuta je od granica kanjona Neretve (sa zapadne i južne strane), te
smještena unutar područja Grada Mostara. Takoñer, dodatno je udaljeno od naselja Arapi sa
sjeverne strane. Slika 0.53 prikazuje prijedlog mikrolokacije unutar makrolokacije SE4, a
Tablica 0.13 krajnje točke mikrolokacije SE4.
322

zona)
Točka X Y
1 6485650 4786620
2 6485620 4786910
3 6485540 4787350
4 6484310 4786950
5 6484490 4786320
2.8.5. Mikrolociranje SE5 Miljkovići – Kozice - istok

Mikrolokacija SE5 smještena je u središnjem dijelu makrolokacije, s južnim nagibom.
Mikrolokacija je dodatno udaljenja od naselja Miljkovići s istočne strane i naselja Kozice sa
sjeverozapadne strane, te od Mostarskog blata s juga. Slika 0.54 prikazuje prijedlog
mikrolokacije unutar makrolokacije SE5, a Tablica 0.14 krajnje točke mikrolokacije SE5.
EIHP 323

zona)
Točka X Y
1 6481220 4797330
2 6481230 4797860
3 6480280 4797880
4 6480290 4797410
5 6480810 4797220
6 6481010 4797300
324

Hrvoje Požar Energetska Studija Mostar

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvoje Požar Energetska Studija Mostar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROSTORNO-PLANSKE OSNOVE

KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA

4.1.16. Lokacije VE16 Ljupčina ................................................................................ 58

10.1. Jednokratni gospodarski učinak........................................................................ 110

2.6. Lokacija SE7 Prigrañani – sjever ...................................................................... 308

Jedna od studija je i Studija– Prostorno-planskih osnova korištenja obnovljivih izvora energije

Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine

Opis i cilj zadatka

Obnovljivi izvori energije predstavljaju jedan od energetskih resursa koji će se sve

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBNOVLJIVIH IZVORA

2.1. Osnovne karakteristike energije vjetra

Budući je os moderne vjetroturbine na visini 60 do 100 metara, za iskorištavanje vjetra kao

Vjetroagregat je ureñaj koji služi za pretvorbu kinetičke energije u vjetru u mehaničku

Prema raspoloživim podacima na području grada Mostara se mogu očekivati srednje

Potrebno je napomenuti da su prikazane karte vjetra samo indikativnog karaktera, a za

2.2. Osnovne karakteristike energije Sunčevog zračenja

Vrijednosti ozračenosti Sunčevim zračenjem na odreñenoj lokaciji ovisi o zemljopisnoj širini,

Za razumijevanje značenja pojedinih vrijednosti parametra Sunčevog zračenja potrebno je

• Ozračenje je srednja gustoća dozračene snage Sunčevog zračenja i jednaka je

• Izravno (direktno) Sunčevo zračenje dolazi izravno iz prividnog smjera Sunca.

Ozračenost iz izravne komponente Sunčevog zračenja je dominantna u ukupnoj ozračenosti.

Ozračenost ili klimatološke značajke iz kojih se može procijeniti vrijednost ozračenosti

Sunčevog zračenja, preporuča korištenje niza podataka iz tridesetogodišnjeg razdoblja od

Iz prikazane karte vidljivo je da se područja s najvišom razinom ozračenosti nalaze u južnom

Tablica 2.1 Dnevne vrijednosti ozračenosti prema jugu nagnute plohe po

Dnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe ukupnim

siječanj 1,625 2,178 2,487 2,838 2,786 2,737 64 7,1

veljača 2,360 2,931 3,234 3,544 3,131 3,462 56 7,3

ožujak 3,603 4,146 4,398 4,585 3,452 4,549 44 9,1

travanj 4,913 5,299 5,415 5,359 3,263 5,409 30 13,2

svibanj 6,055 6,238 6,196 5,880 2,918 6,019 17 19,2

lipanj 6,519 6,582 6,449 5,992 2,667 6,177 11 23,0

srpanj 7,010 7,163 7,065 6,618 2,982 6,805 14 24,8

kolovoz 6,039 6,435 6,520 6,356 3,490 6,449 25 25,5

rujan 4,670 5,339 5,633 5,812 4,084 5,789 41 20,1

listopad 3,062 3,770 4,136 4,494 3,810 4,402 53 16,8

studeni 1,803 2,362 2,671 3,011 2,865 2,915 61 12,5

prosinac 1,372 1,865 2,143 2,462 2,468 2,371 65 7,5

prosječno 4,096 4,535 4,704 4,753 3,159 4,764 35 15,5

ukupno 1495,0 1655,2 1716,9 1734,7 1153,1 1738,9 - -

2.3. Osnovne karakteristike vodotoka za gradnju malih

Ono što karakterizira hidroelektrane općenito je da je njihovo lociranje strogo uvjetovano

U većini slučajeva povoljne lokacije za male hidroelektrane nalaze se u gornjim dijelovima

3. METODOLOGIJA PROSTORNOG DEFINIRANJA

3.2. Pristup i metodološki koncept

1. Inicijalni odabir područja, odnosno makrolokacija – predstavlja preliminarnu

• karata potencijala obnovljivih izvora energije kako bi se odredila područja

Odabrane lokacije ocjenjuju se prema unaprijed definiranim kriterijima i ocjenama prema

3.3. Opis metodologije

3.3.1. INICIJALNA ELIMINACIJA NEPRIKLADNIH PROSTORA I ODABIR

Idealna vjetroelektrana za komercijalno iskorištavanje energije vjetra bila bi izgrañena na

Za inicijalni odabir makrolokacija vjetroelektrana sa zadovoljavajućom točnošću za

• neprikladna za gradnju vjetroelektrane;

preostale lokacije, u načelu prihvatljive za daljnji razvoj, ocjenjuju se i meñusobno

Inicijalni odabir lokacija mogućih sunčanih elektrana provodi se uz pomoću karata

Planiranje projekata izgradnje malih hidroelektrana zahtijeva provoñenje velikog broja

Kao osnovni preduvjet za elektroenergetsko korištenje vodotoka mora postojati prirodna

Može se dakle zaključiti da je već u inicijalnoj fazi problematika identifikacije i odabira

3.3.2. KRITERIJI ZA OCJENU I RANGIRANJE LOKACIJA

• potencijal promatranog izvora

Za potrebe ocjene lokacija u ovoj studiji kriteriji su grupirani u tri grupe:

1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije,

3. Prostorno planski i okolišni elementi

naprosto ne omogućava razvoj projekta, možda i unatoč posoječem vjeropotencijalu. No, u