TIME] is di neprekidne Sy : vrutice. Ako je oboljelo od pre- pool? aaraka, one nastupaju jednom dnevno, aako od prke 10 de, inbijaju svakog treceg dana, jer onaje tromijaodva- jes"? “Atijelo koje je oboljelo od prekomjemosti Zembje, koja ei via njima po tromosti Cetvrta poredu, esti seu oar jem be yremenskim razdobljima, stvara groanice svakopa de. ue danais mukom se toga oslobada. : polesti yezane UZ tijelo nastaju ae kad se dogodi NeSto ta- b dok bolesti vezane uz duu nastaju zbog tjelesnog ustroja na a efi navi. Treba se sloziti oko toga da je bezumnost bolest f Ali postoje dvije vrste bezumnosti, naime mahnitost i ne- es svako zbivanje koje zapada nekoga tko trpi bilo koje od 5 ° ipdvoje treba proglasiti boles¢u, a prekomjerne ugode i boli tre- pa postaviti kao najvece bolesti duse. Covjek koji je pretjerano radostan ili pod utjecajem boli trpi suprotno od toga hita u ne- pravi éas jedno izabrati, a drugo izbjeci, te ne mote nigta toéno ¢ nividjeti ni Curi, nego mahnita i ba’ je tada najmanje sposoban weti udjela u promisljanju. Onaj komu se mnogo sjeme i takvo koje nezadrivo teée skuplja oko moédine te postaje poput drve- taponaravi plodnijeg nego bi razmjerno trebalo biti, stjete kako 5 85 muke tako i mnoge ugode u podudama i tadanjima koje su s to dvoje povezane, te u najvecem dijelu Zivo- tabiva mahnit zbog najvecih ugoda i boli, a dusu ima pod utje- cajem tijela bolesnu i nerazumnu, premda ga ne smatraju bole- d snim, nego svojevoljno zlim. Medutim, istina je da neobuzdanost oko ubavnih uiitaka, koja je velikim dijelom nastala bog toga, Sozbog poroznosti kostiju ustroj jednog roda utijelu nezadrtivo me lovlaiuje ga, jest bolest duse. I opéenito, gotovo sve §to sena- 5 4va neobuzdanoséu u nasladama i sramotom, kao da su oni Sto w mnoge pojedinaéne' 29TIMAIOS éxdvrov Déyerat TGV KaxGv, odK 3p66. { e piv yap éxav obdels, oa ae denial ew nit ‘al anaberroy tpophy 6 Kaxds ylyera, , patra xOp2 xa} Gxovte mporylyverat, xq} whe , rae eos} Vox vara Taira BQ. eda Mh 5 noxlay. Oro yap av 9 rdv doy Kad ray 70) yodreov rad Sot miKpol Kal XOAGSeLs yypo) Oy, sravnderres Hew way pt AGBoow dvamvory aa 87 pevor THY ag’ abrav aruda rh ris Yoyis 1a favres dvaxepav dct, mayrosand voojpara wwe " =ddop kab irrov Kal édrro kal aAelw, ade wy bu rénovs evex0erTa Tis Yuxis, mpds bv dy n is mpoon lan, moudArgc pgev etn dvoKodlas a mayrobard, mouiaAet 08 Opactrnrds re Kal Betnlas AyjOns ua xat dvopabias. mpos 88 robrous, bray _ b xaxds mayéevtav moAcrelae axat cad Adyot Kard 7 re nad dqpoola Aexbdow, ert 38 pabijpara day iar éx véwv pavOavnrat, ravrn Kaxol mdvres Bia Bo dxovowrara yryvdpedar dv alraréoy 5 gurevovtas del Tov gurevopévov paddov kal govras ray Tpepopevar, mpobypnréoy priv, omy Ts kat due rpogijs Kad b:’ eurpderpdrwv padnuaran Teg piv caxlav, robvayriov 8¢ édeiv. Tabra pev ow ahr dos Adywv. © TO 8% rotray dvrlatpodov ad, 7d wept ras ray ow ral dravonoewy Oepametas als alrias oceras, madwy ee xal mpénov dvramodobvat dixardrepov yap Ta” dyabay 03 exdps PY Gal.: txopa AF ©5 Brov AF Y : SxovP Gal. et # S. v. A! of scr. Mon. @7 elraduevar AP: eladpevot pevor Gal. 5 Bvoworlas A FY: BvoxoiAles abryros FY et fecit A’ (os. v.): Opagérnras A P Gal. a7 Afons FY et fecit ‘A? (n 8.v.) 3 ANGg ras.) PGal. _ Bvouablas AF: bvopadelas ¥ et fecit A nal AFP: nal Y 230om voljom zi, ne kudi seisprayno tbogsramote, Nox , isvojom ¢ postaje za0 zbog | roja e abv 509 jje svojevoljno 220, vet postaj ofeg ustroja e i? -,nitko™) bez obrazovanja, ato je svakome mrsko i zhiva mu geal” s volje!®, S druge strane, dua na istinagin Uonom bet ath wz boli'®” mnoga zla stjeze tog tijela. Jerkad kisele 5 40) Pi as sluzi i svi oni gorki i zudhivi sokoyi lutaju po neei- sane 7 dospijevaju do toga da izbiju vani, vee ostaju stisnu- j sj njihova isparavanja mijeSaju istapaju s kretanjima 87 , ynucra te SCH) seam lexents boljenja dus . Ci, oo. vaju najtazlititija oboljenja duke, veéa j Manja, nje- use tad izazi dijela. A buduéida sei i mj vegailivecega dijela. A buduéi dase re spram tri mjesta ina manjega ! oe dinith ” a koje mjesto svako od nj upadne styaraju ovisno oO dude viste svakojake zlovolje i Potistenosti, svakovrsne prko- 5 ai ukaviéluka, a uz to ujedno izaborava inesposobnosti a i. Osim toga, kad se tako loSe ustrojenima pridruie loga dr- a uredenja, pa jos i govori kakvi se po gradovima Privatno i b javno govore, zatim kad od mladosti ne uée znanja koja biim bila aa na taj nacin svi koji smo zli takvi Postajemo iz dva uzro- ts Koji sunnajmanje svojevoljni. Za to svagda treba oktiviti todite- Fevisenego potomke i odgojitelje vise nego odgojenike, alitreba, 5 koliko god tko moze, kako odgojem tako i poslovimaiznanosti- ma nastojati izbje¢i zlo¢u, a odabrati ono njoj suprotno. Medu- tim, to doista pripada drugom nainu govora. d je umjesno i doliéno Ponovno uzvratiti onim Sto tomus ¢ strane odgovara, onim o njezi tijela i razuma, naime ko- jim uzrocima to biva ocuvano. Jer pravednije je dréati govor vise o 231 —TIMALOE % annoy 4 TP xaxGv Toxew ddyov, may gy. randy, 73 Be KaddY obK Euerpor" Kal Coy og” TO gy eaduevoy obpperpov Oeréov, oUmerpidy 23 os » diarrBavdpevor ouhhoyi Gu 0a, re a piditarg d. ddoylorws Exouer. mpos yap dytelas Ka} véoon ral xaxlas obdeula ema a duerpla HelGay oot airs pds copa aire: dy ob88v cKomoipey oa } ra yoxiy laxrpay cat adver weyddm dogerg Qarrov ebos Srav dxf, Kal Grav ad Tobvavety, yirov rovrw, ov xaddv BAov 7d Gov—dodiiner jo ’ peyloras oupperplais—T0 BE evavrins Boy mio pdrav 7 duvapevo pabopay RdAAtoTOv Kal epag; e oloy oby tmepoxedts 7 Kal riva érépay taepetin 3 gaurG rt odpa dv Sua pev aloxpdr, dua 3° ey TA xo ray mévoy TOAdOVS eV KOTOUS, TOA BF onde dua riy mapahopérnta mrdpara srapéxoy Huploy “5 alriov éaurp, tardy 8%) diavonréoy Kai mept toh gorépor, (Gov § xadodpev, os Grav re év aire wy) 88 twv ofa odparos teptOvpws Loxn, diacelovca _ bode vécwy eumlymdnor, cal brav ets Twas padio (irjoas owrdvas ty, kararjxe, dibaxds 7° ad Kad jd &y Abyors Tovovpévn Snpoola Kat ida bu épldwv Kal 5 Klas ytyvopevwn bidtrupey aird trovoboa cadevel, Kad éndyouca, rév Acyouevwv larpGy dnaraca Tos AE révatria alzacOa: moet? oGpd te Stray ad peya Kab Yoxov opixpd cppues dodevel re dravola yévqral, b embyudv obcdv dice car’ avOpdnovs, de copa tpogiis, bd 88 73 Oedraroy tov ev Auiv pporjcews, al kpeltrovos Kuijoes Kpatodcat Kal rd pev operepoy 43 ckoroiuey FY : eoxonotyey A sed é punct. not. YioxfAP ex bwdpetw F: bmp tv APY ee Yo F: guvrbvus P et fecit A® s.v.): ebrdvus A ee 5 cadete P et in marg. ne te AFY on Fs rivarie APY —“indphuxor AF: Gniphoxper P p 8.’ 232TIMEJ ozlu.Sve dobro svakako jelijepo,a lieponijeono ito - oben dis Dakle, treba postaviti da i ono Zivo biée koje ée i pera et razmjerno. A medu razmjernostima one Reznatni- bid iam j zakljucujemo, dok one Najvaznije i najveée ne 5 jé Jako Ae cijeniti.Jerza zdravlje i bolest, kao iza izvesnose ee no Hina razmjernost i nerazmjernost nije veéa od razmjernosti ay ey ge spram saID0B tijela. Nista od toga obiéno ne ispitujemo d jmamo na um, naime to da kad snainuiusvakom pogledu ine pee usu nosi'® slabiji i maleSan stas, a takoder kad jeto dvo- a obrnuto od toga, da tada cijelo Zivo biée nije lijepo, jer sp mjerno, {tou pogledu najvainijih razmjernosti. Ono pak 5 je iq dnosi suprotno od toga za onoga je tko to mote sapledati ie inajprivlacniji od svih prizora. Bas kao to jencko tijelo s predugim nogama, ili ono koje je zbog neke druge prekomjerno- ai nerazmjerno sa samim sobom, ne samo ruino, nego je ujedno, e lise s naporima, izloteno mnogim zamaranjima i mno- gim gréevima, a zbog trapavosti izaziva i padanje te je tako samo sebi uzrokom bezbrojnih nevolja. Upravo to isto treba misliti io to) sprezi jednog i drugog koju nazivamo tivim bi¢em. Ako jeu 5 njemu dua koja je jata i ZeS¢a od tijela, cijelo ée tijelo potresati, inutra ga ispunjati bolestima, i iscrpljivati ga kad ses punom na- 88 pregnutoS¢u ustremi na neke znanosti iistrazivanja. Bavedi se po- wavanjima i govornim nadmetanjima, javnim i privatnim, svada- mai Castoljubljem koji tu nastaju, ona ga Cini uzarenim, potresa gidonosi mu poremecaje tjelesnih sokova, te obmanjujuci vedi- 5 tu takozvanih lijetnika éini da za sve to okrivijuju upravo suprot- Newaroke, Kad pak veliko i dugu nadmagujuce tijelo postane sra- Slim sa slabagnim razumom, tada — buduéi da kod kjudi po naravi Postoje dvije pozude, jedna poiuda za hranom koja dolazi od tije- b a druga za razumnoséu, koja dolazi od onog najboljeg od sve- Saito jeu nama — kretanja jacega nadvladavaju te uve¢avaju ono 233