POJAČAVAČI SA FET TRANZISTORIMA

Jednostepeni pojačavači sa FET i MOSFET tranzistorima se konstruišu po analogiji sa bipolarnim kolima.

Emiteru odgovara sors, kolektoru drejn, a bazi gejt. Tako se dobijaju pojačavači sa zajedničkim sorsom,
zajedničkim drejnom ili zajedničkim gejtom. Principijelno, pojačavači sa FET-om i MOSFET-om se prave
na isti način i imaju slične osobine. Razlike postoje u kolu za polarizaciju i parametrima tranzisotra.
MOSFET-ovi su nelinearniji i imaju manju izlaznu otpornost u odnosu na FET-ove.

Projektovanje i analiza FET pojačavača su analogni bipolarnim. Radna prava FET tranzistora se postavlja
u oblast zasićenja da bi se dobila veća linearnost. Radna tačka se bira na sredini radne prave radi
osiguranja najveće moguće amplitude izlaznog signala.

Najvažniji parametri pojačavača su :

 Naponsko pojačanje - Au
 Strujno pojačanje - Ai
 Ulazni otpor - Rul
 Izlazni otpor – Rizl

Slika 1. Osnovni pojačavač sa FET tranzistorom

Glavni napon napajanja ED se priključuje između drejna i srosa preko otpornika, a napon za polarizaciju
gejta EG između gejta i sorsa preko otpornika Rg. Otpornik Rg ima veliku otpornost i spriječava spajanje
ulaza sa masom za naizmjeničnu struju preko izvora E G. U kolu drejna se nalazi otpornik Rd, na kojem se
dobije izlazni pojačani napon. Izlazne karakteristike FET-a su prikazane na Slici 2. Za kolo koje obuhvata
izvor napajanje ED, otpornik RD i FET može da se napiše Drugi Kirhofov zakon:

ED - Rd ID - UDS = 0 (1)

U ovoj jednačini promjenjive veličine su I D i UDS, dok su veličine ED i Rd konstantne. Veličina I D je zavisno
promjenjiva, a UDS nezavisno promjenjiva. Iz jednačine (1) se može naći I D. Kada se iz jednačine (1)
izdvoji ID dobija se:

E D U DS
ID = - (2)
Rd Rd

Ovo je jednačina prave koju treba povući kroz dvije tačke. Najlakše je naći tačke na vertikalnoj i
horizontalnoj osi. Na horizontalnoj osi struja I D jednaka je nuli. Kada se stavi I D = 0 u jednačinu (2) dobije
se

E D U DS
0= - (3)
Rd Rd

Iz jednačine (3) slijedi: UDS = ED

Ova tačka nacrtana je na horizonatalnoj osi (Slika 2.) i označena je sa B.

Slika 2. Radna prava pojačavača sa FET-om

Na vertikalnoj osi je napon UDS=0. Kada se stavi UDS=0 u jednačinu (2) dobije se

ED
ID = (4)
RD

Na osnovu ove jednačine je na Slici 2. nacrtana tačka na vertikalnoj osi i obilježena sa C.

Kroz tačke B i C povučena je radna prava.

Jednosmjerna radna tačka se obično odabire da bude na sredini radne prave da bi napon U DS i struja ID
mogli da se povećavaju i opadaju. Često je pogodnije da bude pomjerena udesno da bi se izbjegle
nelinearnosti u oblasti malih napona između drejna i sorsa. Na Slici 2. se vidi da je potrebno da za ovakve
izlazne karakteristike napon između gejta i sorsa bude -2V tj. da toliko treba da bude jednak napon
drugog izvora EG.

Kada se izučavaju pojačavači sa FET-ovima,

treba uvijek imati na umu da su date
karakteristike tipične za određeni tip FET-a,
ali da se mogu razlikovati čak i među
primjercima istog tipa. Prekidni napon je
obično -2V, ali može da bude bilo gdje
između npr. 0,5 i 7,5 V.

Pored toga što mogu postojati razlike i

između primjeraka iste vrste na stabilnost
radne tačke, također, utiče i temperatura.
Temperaturne promjene prenosnih
karakteristika su prikazane na Slici 3.

Slika 3. Zavisnost prenosnih karakteristika od temperature

Očigledno je da se ne može garantovati da će

pojačavač uopšte raditi ako se na gejt dovodi napon iz
posebnog izvora kao na Slici 1. Npr. na gejt se dovede
napon -2V koji odgovara tipičnom primjerku tog FET-a
i radna tačka treba da bude na Slici 4.a. Može se
dogoditi da se u pojačavaču nalazi drugi primjerak
FET-a iste vrste kod kojeg će kod napona -2V između
gejta i sorsa potpuno prestati da teče struja drejna i da
pojačavač uopšte ne radi kao na Slici 4.b. Isto tako se
može desiti da kod drugog primjerka FET-a struja bude
prevelika kao na slici 4.6.

Slika 4. Prenosne karakteristike kod različitih

primjeraka istog tipa FET-a

Povoljnije rješenje predstavlja automatski prednapon, koji se dobije stavljanjem otpornika Rs u kolo
sorsa, kao na Slici 5.
 Slika 5. Pojačavač sa automatskim prednaponom

Otpornik Rg služi za spajanje gejta sa masom i obično ima veliku otpornost (obično između 100 kΩ i 10
MΩ). Njegova otpornost je istovremeno ulazna otpornost ovog tipa pojačavača jer je ulazna otpornost
FET-a praktično beskonačno velika. Na Slici 6. je nacrtana tipična prenosna karakteristika I D = f(UGS) i
obilježena je sa a. Minimalna karakteristika za taj tip tranzistora obilježena je oznakom B, a maksimalna
sa 6. Napon Us na otporniku Rs je istovremeno i
napon između gejta i sorsa sa negativnim
znakom

Us = Rs * I D = - U GS (6)

jer kroz otpornik Rg ne teče struja i napon na

njemu je jednak nuli. Iz jednačine (6) se dobije:

Us U GS
ID = =- (7)
Rs Rs

Ovo je jednačina prave koja nema odsjeka na

vertikalnoj osi, odnosno počinje iz koordinatnog
početka. Druga tačka se određuje na osnovu
struje ID i napona -UGS=Us koji se određuje iz
tipičnih karakteristika FET-a. Na Slici 2. se npr.
za ID = 4 mA dobije da je napon -UGS = =2V=Us.
Iz jednačine ID=Us/Rs može se dobiti otpornost
Rs. Za naš primjer ona iznosi

Us 2V
Rs= = = 500 Ω
I D 4mA
Slika 6. Radna tačka kod različitih
primjeraka iste vrste FET-a
Radna tačka također postoji i na prenosnim karakteristikama (Slika 6.). Dobije se na presjeku prave i
prenosne karakteristike. Vidi se da je kod tipičnih karakteristika a. radna tačka A, kod minimalnih A', kod
maksimalnih A''. U sva tri slučaja struja protiče kroz FET i on može da radi kao pojačavač. Vidi se da je u
sva tri slučaja struja kroz FET različita pa se jednosmjerni napon između drejna i mase može mnogo
razlikovati od slučaja do slučaja. Proračun elemenata pojačavača sa FET-om znatno je složeniji i
komplikovaniji od proračuna pojačavača sa bipolarnim tranzistorima. Radna tačka se teško stabilizje i
odstupanja od proračuna mogu biti mnogo velika.

Pojačavač sa zajedničkim sorsom

Slika 7. Pojačavač sa FET-om i pobudnim generatorom

Vidjeli smo kako se određuje radna tačka pojačavača sa fetovima. Vidićemo kako se određuju njegove
osobine kao pojačavača naizmjeničnog napona. Na Slici 7. je prikazan osnovni pojačavač sa zajedničkim
sorsom. Pojačavač sa FET-om ima jednosmjerne napone za polarizaciju njegovih elektroda. Između gejta
i sorsa postoji negativan prednapon, a između drejna i sorsa postoji jednosmjerni napon radne tačke
UDS. Između sorsa i mase je priključen kondenzator Cs koji predstavlja kratak spoj za naizmjeničnu struju.
Na ulaz pojačavača sa FET-om dovodi se naizmjenični napon U 1. Pojačan naizmjenični napon dobije se na
njegovom izlazu.
Na Slici 8. prikazane su prenosne i izlazne karakteristike FET-a sa ciljem grafičke analize pojačanja. Na
ulaz pojačavača se dovodi naizmjenični napon u1 i on se u pozitivnoj poluperiodi sabire sa
jednosmjernim negativnim prednaponom UGS pa se dobije viši ukupni napon između gejta i sorsa
(UGS1 - tačka C na slici) i veća struja drejna I D1. Za veću struju drejna dobije se niži napon između
drejna i sorsa(UDS1 - na slici tačka C'). Vidi se da se za pozitivnu poluperiodu naizmjeničnog napona na
ulazu pojačavača dobije negativna poluperioda na njegovom izlazu.

Ulazni naizmjenični napon u negativnoj poluperiodi se oduzima od jednosmjernog prednapona pa se

dobije još niži negativan napon između gejta i sorsa (U GS2 - na slici, tačka B) i manja struja drejna I D2.
Za manju struju drejna dobije se viši napon između drejna i sorsa (UDS2 na slici, tačka B).

Vidi se da se kod manje promjene naizmjeničnog ulaznog napona dobije veća promjena izlaznog napona,
pa ovo kolo predstavlja pojačavač za naizmjeničnu struju. Za povišenje naizmjeničnog napona u
pozitivnoj poluperiodu na ulazu od 1V dobije se promjena izlaznog napona od -3V. Pojačanje napona je
-3V
jednako količniku promjene izlaznog i ulaznog napona tj. = -3
1V

Za sniženje naizmjeničnog napona u negativnoj poluperiodi na ulazu od 1V dobije se promjena izlaznog

napona od 2,5 V. Pojačanje napona jednako je količniku promjene izlaznog i ulaznog napona tj.
2,5V
= -2,5
-1V
Vidi se da je u oba slučaja pojačanje negativno, a što znači da su ulazni i izlazni naponi u protufazi. Isto
tako se vidi da se više pojačava pozitivna poluperioda od negativne i da će izlazni napon biti izobličen.

Pojačavač sa zajedničkim gejtom

Pojačavač sa zajedničkim gejtom je prikazan na slici. Ovdje se automatski prednapon dobija pomoću
otpornika u kolu sorsa Rs, dok mu je gejt priključen na masu. Napon iz pobudnog generatora se dovodi
na sors, a pojačani napon odvodi sa drejna. Naponsko pojačanje ovog pojačavača je pozitivno, dok je
strujno pojačanje Ai, jednako jedinici, Ai=1. Pojačavači sa zajedničkim gejtom se uglavnom koriste na
visokim frekvencijama (npr 100 MHz) kao i pojačavač sa zajedničkom bazom kod bipolarnih tranzistora.

Pojačavač sa zajedničkim drejnom

Pojačavač sa zajedničkim drejnom po osobinama je sličan pojačavaču sa zajedničkim kolektorom. Dosta

se često koristi kao pojačavač za prilagođenje impedanse. Ima veliku ulaznu, a malu izlaznu otpornost i
naponsko pojačanje blisko jedinici. Često ga susrećemo na ulazu raznih uređaja.