UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA KNJIŽEVNOSTI NARODA BIH I BOSANSKI, HRVATSKI I

SRPSKI JEZIK

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS BOSANSKOG,

HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
Metodika nastave književnosti

STUDENT/ICA: MENTOR:

Amela Balić prof.dr. Muhidin Džanko

Sarajevo, decembar 2013.god.

NAZIV ŠKOLE:

ADRESA ŠKOLE:

REALIZATOR ČASA: Amela Balić

RAZRED I ODJELJENJE: VIII

NASTAVNI PREDMET: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

NASTAVNA JEDINICA: „Dnevnik Ane Frank“

TIP NASTAVNOG ČASA: Čas obrade lektire

CILJEVI ČASA: ODGOJNI:

Razumijevanje negativnih posljedica mržnje
prema drugome, shvatanje da je taj drugi zapravo
isti kao i mi (kroz primjer Aninog lika koji djeci
postaje blizak tokom čitanja); razvijanje zdravih
odnosa unutar porodice

OBRAZOVNI:
Upoznavanje učenika sa pojmovima holokausta i
antisemitizma, te društveno-historijskim
kontekstom nastanka ovog romana; razvijanje
tolerancije spram Drugog i Drugosti; upoznavanje
sa terminom „epistolarna književnost“.

FUNKCIONALNI:
Razvijanje logičkog razmišljanja i zaključivanja;
razvijanje sposobnosti snalaženja u novim i
nepoznatim situacijama putem uživljavanja u lik
Ane; razvijanje empatije; učenje djece kako da se
nose sa problemom ostavljanja doma, prijatelja i
odlaska u potpuno novu, nepoznatu sredinu (u
ovom slučaju sklonište).
NASTAVNE METODE: Metoda razgovora, metoda izlaganja
2
OBLICI RADA: Frontalni oblik rada, individualni oblik rada,
grupni oblik rada
NASTAVNA SREDSTVA I Osnovna nastavna sredstva
POMAGALA:

STRUKTURA ČASA: UVODNI DIO ČASA:

Dobar dan.
Ja sam Amela Balić, studentica četvrte godine
Odsjeka za književnosti naroda BiH i danas ću se
družiti s vama u okviru časa Bosanskog,
hrvatskog, srpskog jezika i književnosti.
Razgovarat ćemo o knjizi „Dnevnik Ane Frank“
koju ste, nadam se, svi pročitali.

Čas ćemo početi upoznavanjem sa kontekstom

nastanka djela. Postavit ću zadatak definiranja
pojmova holokaust i antisemitizam.

Odg.: Holokaust označava genocid nad Jevrejima

koji je počinjen tokom Drugog svjetskog rata u
Evropi, u zemljama koje su bile pod kontrolom
nacističke Njemačke. Antisemitizam je
neprijateljstvo prema Židovima na religijskoj,
nacionalnoj ili rasnoj osnovi.

Potom ćemo nastaviti razgovor o Ani i njenoj

poziciji u tim poznatim društvenim događanjima.
Ko je ona bila i u kakvoj situaciji se našla?

Odg.: Ana je pripadala židovskoj porodici, zbog

toga je trpila različite poteškoće, morala se skrivati
skupa sa svojom porodicom da ne bi nastradala.

Razgovarat ćemo i o specifičnoj strukturi ovoga

romana, upoznati učenike sa načinom i svrhom
pisanja dnevnika, te razgovarati s njima o tome da
3
li pišu dnevnik i čemu im to pisanje služi.

Odg.: Radi se o romanu u pismima, Ana piše o

svemu što joj se dešava i što osjeća svojoj
zamišljenoj prijateljici. Dnevnik ljudi pišu jer su
usamljeni, jer žele s nekim podijeliti svoja
razmišljanja, osjećanja, interesovanja. Najčešće
pišu dnevnik jer im nedostaje istinski prijatelj.

GLAVNI DIO ČASA:

Vrlo kratko ćemo skupa navesti samo osnove
fabulativnog toka, da bismo u nastavku mogli čuti
impresije učenika, njihova mišljenja o pojedinim
dijelovima romana, te ono što im se u romanu
učinilo zanimljivim i o čemu bi željeli razgovarati.

Moguća zapažanja: Odnos između Ane i starijih

koji su skupa s njom živjeli u skloništu; njeno
osjećanje da je niko od njih ne shvata i da je
uvijek glavni krivac za sve probleme; majka koja
Anu ne razumije i Anino tugovanje zbog toga;
otac koji je prema njoj veoma pažljiv, koji je
nastoji razumjeti i sa kojim Ana može o svemu
razgovarati; Anin odnos sa Peterom, njihova
ljubav; snalažljivost u preživljavanju, poteškoće sa
hranom, sa osnovnim sredstvima za život; Anino
šaljivo komentarisanje takvih teškoća i situacija;
ratna razaranja; tragično stradanje gotovo svih
likova romana.

S obzirom na činjenicu da je glavni lik romana, a

ujedno i autor, tinejdžerica, vrlo je moguće
poistovjećivanje učenika sa njenim likom,
komentarisanje njenih postupaka, odobravanje ili
neodobravanje, nuđenje nekih drugačijih rješenja,

4
davanje primjera za reagovanje u sličnim
situacijama i sl.

Zatim ćemo se pozabaviti likovima te njihovim

međusobnim odnosima. Ovaj dio časa realizirat
ćemo radom u grupama. Učenici će biti podijeljeni
u pet grupa. Svaka od grupa imat će zadatak da
okarakterizira nekog od likova i to kroz njegov
odnos sa Anom.

Prva grupa dobit će zadatak da kaže nešto o

Aninom ocu.

Odg.: Anin otac je neko ko njoj znači više od svih.

Njemu se povjerava i s njim razgovara o svemu.
Ana ga doživljava kao blagog i pravednog.
Također često ističe njegovu skromnost, jer on, od
svih stanovnika Tajnog skloništa, ima najmanje
zahtjeve, i uvijek se odriče bilo kakvog luksuza
zarad drugih.

Druga grupa govorit će o Aninoj majci

Odg.: Ana svoju majku doživljava kao hladnu i

distanciranu, i sebi uvijek ponavlja da ne želi
nikada biti poput svoje majke. Iako je situacija
takva, Ana neprestano čezne za majkom, za nekim
uzorom koji bi u njoj našla. Međutim, kako
vrijeme prolazi, shvata da ipak u nekim stvarima
griješi, da je i ona podjednako kriva za takav
njihov odnos.

Treća grupa reći će nešto o gospođi Van Daan

Odg.: Gospođa Van Daan najveći je Anin problem

u skloništu. Ona je neko ko na sve ima primjedbu i
neko ko stalno kritizira Anu. Smatra da jedna
djevojčica ne treba da se ponaša tako, i čak

5
prigovara njenim roditeljima jer su je na takav
način odgojili. Svadljiva je i sve joj smeta.

Četvrta grupa govorit će o Peteru

Odg.: U početku romana Ana jedva da ga je i

spominjala, međutim, to se vremenom mijenjalo.
Poslije su se sprijateljili, i Ana je bila neizmjerno
zahvalna na tome što je imala nekoga takvog u
svojoj blizini. Uživali su na tavanu kraj otvorenog
prozora, u tim strašnim uslovima, oni su
proživljavali svoju prvu ljubav.

Peta grupa reći će nešto više o Ani

Odg.: Radi se o djevojčici vedrog duha, veoma

pametnoj i vrijednoj. Bila je u stanju uvijek naći
razlog za sreću, bez obzira na sve strahote koje je
proživljavala. Voljela je da čita, da uči, imala je
velike planove za budućnost. Kako i sama za sebe
govori, situacija u kojoj se našla natjerala je da
sazrijeva brže nego što bi se to odvijalo u
normalnim okolnostima. Njeno pisanje ima
ogroman značaj, kao i njena vrlo ozbiljna
razmišljanja o svijetu i ljudima u njemu.

Poslije svakog od kratkih izlaganja, učenici iz

preostalih grupa imat će mogućnost nadopune
datih odgovora, kao i njihovog komentiranja,
odobravanja ili neodobravanja

ZAVRŠNI DIO ČASA:

U završnom dijelu časa, porazgovarat ćemo o
porukama koje možemo iščitati iz ovoga djela.
Očekivani odgovori:
Čitajući ovu priču i znajući da je istinita možemo
uvidjeti koliko je svako od nas sretan sa onim što
ima u životu. Tome nas Ana uči, koliko svaka

6
sitnica čovjeka treba da raduje.

Stvari koje su se desile u historiji trebaju

nam biti podstrek da nikad ne dozvolimo da se
takva zla ponovo dogode.

Nijedan narod ni po čemu nije vredniji niti

bolji od drugog osim po količini dobrog i korisnog
koje učine drugome.

Poštivanje ljudskih prava u svim situacijama

jeste nužnost koju nikad ne smijemo prekršiti, u
ratovima se nažalost ne poštuje nijedno od
ljudskih prava.

Nikad ne smijemo suditi o drugima na

osnovu toga kojoj religiji ili naciji pripadaju.

Kroz ovaj roman možemo vidjeti koliko su

ratovi besmisleni i zli, i koliko ljudskih života
unište, to nam treba biti podstrek da se borimo za
mir u svijetu.

O svakoj od poruka koju učenici pronađu ćemo

porazgovarati i završiti pohvalama učenicima koji
su se istakli u analizi i aktivno učestvovali u
raspravama.

Nadam se da smo zajednički naučili dosta toga

novog i da ćemo sa ovog časa svi izaći bogatiji
znanjem, bilo je zadovoljstvo sarađivati s vama.