Professional Documents
Culture Documents
razina
A. Svim živim bićima su zajednička obilježja izmjena tvari, rast i razvoj, podražljivost, razmnožavanje i
nasljeđivanje , starenje i smrt.
B. Zbog prilagodbe životnim uvjetima staništa međusobno srodni organizmi često puta nisu slični.
C. Dvojajčani blizanci razvijaju se iz dvije oplođene jajne stanice.
D. Kloniranje je svako nespolno razmnožavanje.
E. Potomci nastali nespolnim razmnožavanjem potječu od jednog roditelja, a oni koji su nastali spolnim
razmnožavanjem imaju dva roditelja.
F. Procesom mejoze u jajnicima nastaju jajne stanice/ženske spolne stanice, a u sjemenicima
spermiji/muške spolne stanice.
G. Broj kromosoma u tjelesnim stanicama označavamo 2n, a u spolnim stanicama n.
H. Mutacije koje se dogode na nasljednom materijalu spolnih stanica mogu se naslijediti u procesu
oplodnje.
I. Procesom mitoze jednostanični organizmi se razmnožavaju, a višestanični rastu i obnavljaju svoje tijelo.
J. U jezgrama tjelesnih stanica čovjeka ima 46 kromosoma ili 23 para kromosoma.
K. Slovima X i Y označavamo spolne kromosome.
L. Geni koje označavamo primjerice bb su recesivni geni.
M. Obilježje koje prevladava u nasljeđivanju je dominantno obilježje.
N. Mejoza je redukcijska dioba jer tijekom tog procesa dolazi do smanjenja broja kromosoma.
O. Sav nasljedni materijal neke stanice čini njezin genom.
P. Promjene nasljedne upute na molekuli DNA ili kromosomima nazivamo mutacije.
Q. Stanična dioba koje omogućuju razvitak oplođene jajne stanice u zametak i kasnije u plod je mitoza.
R. Geni kroz uputu za sintezu proteina svojstvenih za neku jedinku, određuju njezine nasljedne osobine.
S. U trenutku kada se stanica sprema za diobu, molekula DNA se replicira (udvostruči).
T. Razvoj zametka u maternici ili jajetu s čvrstom ovojnicom je prilagodba kopnenim uvjetima života.
U. Uzastopne mitoze omogućuju rast i razvoj ličinke brojnih beskralježnjaka.
V. Nespolni organi biljke omogućuju joj rast i razvoj, a spolni razmnožavanje.
Z. Potomci nastali diobom jednostaničnog protista genetski su isti/identični međusobno i stanici od koje su
nastali.
X. Sredstvo kontracepcije koje sprječava neželjeno začeće, a štiti i od spolno prenosivih bolesti je
prezervativ.
Y. Proces izbacivanja zrele jajne stanice iz mjehurića jajnika prema otvoru jajovoda nazivamo ovulacija.
W. Sredstva kontracepcije koja sprječavaju ovulaciju kako bi se izbjegla neželjena trudnoća jesu hormonska
sredstva.
AA. Vanjski muški spolni organi su spolni ud/penis i mošnja.
AB. Vanjske ženske spolne organi jednim imenom nazivamo stidnica.
AC. Jajnici i sjemenici imaju dvojaku ulogu jer proizvode spolne stanice i izlučuju (spolne) hormone.
AD. Organ u ženinu tijelu gdje se odvija oplodnja je jajovod.
AE. Plod je u maternici obavijen ovojnicom vodenjakom koji je ispunjen plodovom vodom.
AF. Mejoza je redukcijska dioba kojom iz jedne stanice sjemenika nastaju četiri spermija.
AG. Novorođenčad rođena prije isteka 40 tjedana trudnoće nazivamo nedonoščad.
AH. Prijelazno razdoblje u životu muškarca u kojem se stvara sve manje spermija naziva se klimakterij.
2. ODREDI TOČNOST TVRDNJI. AKO JE TVRDNJA TOČNA, ZAOKRUŽI TOČNO, A AKO NIJE TOČNA,
ZAOKRUŽI NETOČNO. (Svi točni odgovori donose 2 boda, 4 i 3 točna odgovora donose 1 bod, 2 ili 1 točan
odgovor ne donose bodove.)
3. ZAOKRUŽI SLOVO ISPRED JEDNOG TOČNOG ODGOVORA. (Točan odgovor donosi 1 bod.)
A. Koju kombinaciju kromosoma u svojim tjelesnim stanicama ima osoba muškog spola?
a. 46+XX
b. 44+XX
c. 46+XY
d. 44+XY
B. Što od navedenog nastaje oplodnjom jajne stanice spermijem?
a. stanica s 2n=46
b. stanica s n=46
c. stanica s n=23
d. veći broj stanica
E. U kojoj od navedenih stanica promjena njezinog nasljednog materijala može biti nasljedna?
a. u stanici kože
b. u jajnoj stanici
c. u mišićnoj stanici
d. u živčanoj stanici
F. Koja od navedenih bioloških pojava najmanje pridonosi bioraznolikosti i evoluciji života na Zemlji?
a. mutacije
b. spolno razmnožavanje
c. nespolno razmnožavanje
d. prilagodbe uvjetima okoliša
I. Koji od navedenih uzročnika spolno prenosivih bolesti povećava rizik od razvoja raka grlića maternice?
a. klamidija
b. HIV virus
c. trihomonas
d. HPV virus
J. Koji je od navedenih liječnika specijalista za poremećaje i bolesti mokraćno-spolnih organa muškaraca?
a. urolog
b. ginekolog
c. oftamolog
d. venerolog
M. MOKRAĆNO-
K. PASJEMENIK N. STIDNICA S. SJEMENI MJEHURIĆI
SPOLNA CIJEV
a. Izdvoji dijelove ženskog i muškog spolnog sustava koji svojim djelovanjem osiguravaju razvoj sporednih
spolnih obilježja karakterističnih za odrasle žene i muškarce? (2)
C, E
b. Koji dio muškog spolnog sustava izlučuje lužnatu tekućinu za neutralizaciju kiselog sadržaja mokraće? (1)
B
c. Izdvoji dijelove ženskog spolnog sustava kroz koje pri oplodnji prolaze spermiji? (3)
G, F, D
d. U kojem se dijelu ženskog spolnog sustava zbiva ovulacija.(1)
E
e. Koji su parni organi muškog i ženskog spolnog sustava? (5)
A, C, D, E, K
D. Odgovori na pitanja o životnim razdobljima čovjekova života.
B. Koji uvjet pri nasljeđivanju treba biti zadovoljen da bi se naslijedila recesivna osobina? (1)
Da bi se naslijedila recesivna osobina u tjelesnim stanicama moraju u kombinaciji biti dvije recesivne kopije
gena.
D. Zašto je važna genska raznolikost među potomcima nastalima spolnim razmnožavanjem? (1)
Genska raznolikost među potomcima nastalima spolnim razmnožavanjem je važna stoga što omogućuje
prilagodbe i opstanak vrste u promjenjivim životnim uvjetima.
H. Koja je najzdravija i najpotpunija hrana za novorođenče ako se majka pridržava zdravih životnih navika?
(1) Najzdravija i najpotpunija hrana za novorođenče ako se majka pridržava zdravih životnih navika je
majčino mlijeko.
N. Koje skupine mikroorganizama mogu biti uzročnici spolno prenosivih bolesti? (1)
Skupine mikroorganizama koje mogu biti uzročnici spolno prenosivih bolesti su bakterije, gljive,
heterotrofni protoktisti i virusi.
R. Zašto sisavci i ptice imaju manji broj potomaka od ostalih skupina kralježnjaka? (1)
Sisavci i ptice imaju manji broj potomaka od ostalih skupina kralježnjaka jer se brinu o potomcima pri čemu
troše puno energije.
V. Koja je uloga nespolnih organa kritosjemenjače, a koja njezinih spolnih organa? (1)
Nespolni organi kritosjemenjače važni su za rast i preživljavanje biljke, a spolni organi za razmnožavanje.
X. Kojoj su skupini kralježnjaka slične mahovine i papratnjače s obzirom na potrebe za vodom pri
razmnožavanju? (1)
S obzirom na potrebe za vodom pri razmnožavanju, mahovine i papratnjače su slične vodozemcima.
B. Odredi točan redoslijed pojmova u životnom ciklusu kritosjemenjače tako da redanje započneš od
sjemenke.
a. oplodnja
b. oprašivanje
c. razvoj cvijeta
d. klijanje sjemenke
e. rast i razvoj mlade biljke
E. Pojmove vezane uz proces začeća i razvoj djeteta prije rođenja pridruži odgovarajućem opisu.
a. maternica __e___ ovojnica koja obavija plod unutar maternice
b. plodova voda __a__ organ u čiju se sluznicu ugnijezdi zametak
c. posteljica __c__ organ koji omogućuje disanje i prehranu ploda
d. pupčana vrpca ____ povezuje vanjske spolne organe s unutarnjima
e. vodenjak __b__ tekućina koja osigurava stalne životne uvjete
__d__ veza između ploda i posteljice
F. Dijelove muškog spolnog sustava pridruži odgovarajućoj ulozi.
a. prostata __e__ proizvodnja spermija i testosterona
b. pasjemenik __b__ dozrijevanje spermija tijekom dva tjedna
c. mokraćno-spolna cijev __d__ provođenje spermija do žlijezde s lužnatom tekućinom
d. sjemenovod __a__ izlučivanje tekućine koja olakšava kretanje spermija
e. sjemenik ____ cjevasti organ važan za procese erekcije i ejakulacije
__c__ omogućuje izlučivanje sperme i mokraće
A. Slika prikazuje građu kromosoma i DNA molekule. Dopuni rečenice upisujući odgovarajuće pojmove ili
brojeve sa slike. (6x0,5)
a. Proteini oko kojih se molekula DNA pri sažimanju
omata označeni su slovom A.
b. Jedan od lanaca koji čini dvostruku uzvojnicu
molekule DNA označen je slovom D.
c. Strukture označene slovom C nazivamo kromosomi.
d. Područje označeno slovom B predstavlja početak
udvostručavanja/replikacije molekule DNA.
e. Redoslijed povezivanja parova kemijskih spojeva
određuje osobine živog bića, a na slici je označen
slovom E.
f. Proces prikazan slikom odvija se kada se stanica
sprema na diobu.
B. Slika prikazuje tijek jedne stanične diobe. Dopuni rečenice upisujući odgovarajuće pojmove ili brojeve sa
slike. (6x0,5)
C. Slika prikazuje nasljeđivanje spola u čovjeka. Slova (A - F) pridruži odgovarajućoj kombinaciji kromosoma.
Moguće je upisati više slova za istu kombinaciju kromosoma. (4x0,5)
____A________ 22 + Y
____B________ 22 + X
____D, F______ 44 + XX
____C, E______ 44 + XY
D. Slika prikazuje pravilno poredane kromosome tjelesne stanice (kariogram) jedne osobe. Temeljem
promatranja kariograma dopuni rečenice. (4x0,5)
E. Slika prikazuje građu muških spolnih organa. Dopuni rečenice upisujući odgovarajuće pojmove ili brojeve
sa slike. (6x0,5)
a. Parni dijelovi muškog spolnog sustava su na slici
označeni slovima A, D, F.
b. Dio kroz koji se izlučuje mokraća ili sperma pri
spolnom odnosu je mokraćno-spolna cijev, a na slici je
označena slovom B.
c. Spermiji nastali mejozom sazrijevaju u dijelu
označenom slovom F.
d. Dvojaku ulogu izlučivanja testosterona i proizvodnje
spermija ima sjemenik, a na slici je označen slovom D.
e. Slovom G je označena prostata.
f. Održavanje stalne temperature sjemenika
omogućuje dio označen slovom E.
F. Slika prikazuje građu ženskih spolnih organa. Dopuni rečenice upisujući odgovarajuće pojmove ili brojeve
sa slike. (6x0,5)
a. Parni dijelovi ženskog spolnog sustava su na slici
označeni slovima A, F.
b. Organ u kojem se zbiva oplodnja je jajovod, a na slici
je označen slovom A.
c. Ovulacija se događa u dijelu označenom slovom F.
d. Dvojaku ulogu izlučivanja estrogena i progesterona te
proizvodnje jajnih stanica ima jajnik, a na slici je označen
slovom F.
e. Slovom B označena je stidnica.
f. Nakon
oplodnje
H. Na slici uzdužnog prereza dvospolnog cvijeta označi njegove dijelove brojevima pridruženim
odgovarajućem opisu. (5x0,5) 5
1. gradi čašku
2
2. neugledne u cvjetova koje oprašuje vjetar
3. pričvršćuje cvijet za stabljiku
4. čuva jedan ili više sjemenih zametaka
5. sadrže zrnca s muškim spolnim stanicama 1
koja mogu uzrokovati alergije 4
3
RAZMNOŽAVANJE U ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA – 2. razina
1. ZAOKRUŽI SLOVO ISPRED JEDNOG TOČNOG ODGOVORA. (Točan odgovor donosi 1,5 bod)
A. Cvjetovi biljke zijevalice mogu biti bijele ili ružičaste boje. Križamo li biljku cvjetova ružičaste boje s
biljkom bijele boje cvjetova u prvoj generaciji potomaka sve biljke imaju cvjetove ružičaste boje. Što je
moguće zaključiti?
a. gen za bijelu boju cvjetova je dominantan
b. gen za ružičastu boju cvjetova je recesivan
c. oba su gena za boju cvjetova jednake jačine
d. za određivanje boje cvjetova potrebna su dva gena
D. Muški potomak roditelja ima plave oči, iako su i otac i majka smeđooki. Što je moguće zaključiti?
a. gen za smeđu boju očiju je recesivan
b. potomak ima druge biološke roditelje
c. svi potomci ovih roditelja će imati plavu boju očiju
d. i majka i otac su nositelji recesivnih gena za boju očiju
L. Svinjska trakavica i gujavica su dvospolci s unutarnjom oplodnjom. No, u njihovom načinu razmnožavanja
postoje i određene razlike. Što je od navedenog različito u njihovu razmnožavanju?
a. neovisno o načinu oplodnje dolazi do stvaranja jednako velikog broja oplođenih jaja
b. svinjska trakavica ima samooplodnju dok se kod gujavice unakrsno oplođuju dvije dvospolne jedinke
c. gujavica ima samooplodnju dok se kod svinjske trakavice unakrsno oplođuju dvije jednospolne jedinke
d. u procesu unakrsne oplodnje dvije dvospolne jedinke međusobno izmjenjuju samo ženske spolne stanice
M. Što je od navedenog evolucijski napredak u procesu razmnožavanja kod sisavaca u odnosu na ptice?
a. briga za potomke osigurala je da oni preživljavaju u većem broju
b. čvrsta ovojnica oko jaja spriječila je njihovo isušivanje na kopnu
c. unutarnja oplodnja pridonijela je manjem propadanju jajnih stanica
d. zaštita, prehrana i razvoj zametka i ploda u unutrašnjosti tijela majke
P. Stanica s 4 kromosoma dijeli se mitozom, pri čemu su se dogodile tri uzastopne mitoze. Koja je od
navedenih tvrdnji o opisanoj diobi točna?
a. na kraju treće diobe nastalo je 16 stanica
b opisani proces rezultirao je nastankom 8 istih stanica
c. sve novonastale stanice imaju 4 dvostruka kromosoma
d. mitozama su nastale stanice koje sadrže 46 kromosoma
2. ODREDI TOČNOST TVRDNJI. AKO JE TVRDNJA TOČNA, ZAOKRUŽI TOČNO, A AKO NIJE TOČNA,
ZAOKRUŽI NETOČNO. (Svi točni odgovori donose 3 boda, 4 točna odgovora donose 2 boda, 3 točna
odgovora donose 1 bod, 2 ili 1 točan odgovor ne donose bodove.)
3. ODGOVORI NA PITANJA. (Broj bodova koje može donijeti svaki pojedini zadatak naveden je uz tekst
zadatka. Bez objašnjenja ili odgovora na pitanje „Zašto?“ zadatak ne donosi bodove. Postoji mogućnost
bodovanja nepotpunih objašnjenja.)
Napomena: Priznati i svaku drugu ispravnu formulaciju odgovora.
A. Učenica je reznicama razmnožila ukrasni grm biljke hortenzije ružičastih cvjetova. U časopisu o vrtlarstvu
pročitala je da ta grmolika biljka može cvjetati plavim cvjetovima ako raste na tlu obogaćenom željezovim
solima. Stoga je učenica u tlo oko grma hortenzije zabola nekoliko željeznih šipki. Kroz nekoliko tjedana
hortenzija je procvala plavim cvjetovima. Je li riječ o nasljednoj ili nenasljednoj promjeni. Objasni svoj
odgovor. (2)
Riječ je o nenasljednoj promjeni jer su promijenjeni uvjeti života uzrokovali promjenu boje cvjetova. Kada bi
se izvadile željezne šipke iz tla već u sljedećoj cvatnji biljka bi ponovo imala ružičaste cvjetove.
B. Zašto za molekulu DNA i molekulu RNA kažemo da su nositeljice nasljedne upute svake stanice? (2)
Za molekulu DNA i RNA kažemo da su nositeljice nasljedne upute svake stanice jer se na temelju genskog
zapisa (koda) s molekule DNA prepisivanjem stvara molekula RNA. Nastala jednolančana molekula RNA
prenosi genski zapis s molekule DNA iz jezgre u citoplazmu do ribosoma. Na temelju te upute ribosomi
proizvode proteine karakteristične za svako živo biće ponaosob.
C. Je li pretjerana mršavost uslijed smanjenog unosa hrane nasljedna ili stečena osobina? Objasni svoj
odgovor. (2)
Pretjerana mršavost uslijed smanjenog unosa hrane je stečena osobina jer djelovanje vanjskih čimbenika
(smanjeni unos hrane u organizam) je uzrokovao promjenu u vanjskom obilježju organizma.
D. Kvasci se kao i žarnjaci mogu razmnožavati nespolno pupanjem. U čemu je bitna razlika u istom procesu
razmnožavanja ova dva organizma? (2)
Bitna razlika u razmnožavanju ova dva organizma je u broju stanica. Kvasci su jednostanični organizmi, a
žarnjaci višestanični organizmi.
E. Zašto je vjerojatnost začeća djeteta ženskog spola, odnosno muškog spola jednaka? (2)
Vjerojatnost začeća djevojčice, odnosno dječaka je jednaka stoga što tijekom mejoze iz stanica sjemenika
nastane jednak broj spermija koji nose kromosom X, odnosno kromosom Y. Budući da jajne stanice sadrže
isključivo X spolne kromosome tijekom oplodnje je 50%-tna vjerojatnost da potomak bude muškog,
odnosno ženskog spola.
F. Je li moguće temeljem prikaza pravilno poredanih kromosoma tjelesne stanice neke osobe utvrditi
mutacije gena? Objasni svoj odgovor. (2)
Temeljem kariograma tjelesne stanice neke osobe nije moguće utvrditi mutacije gena, zato jer su mutacije
gena ustvari promjene u slijedovima kemijskih spojeva molekule DNA, a to iz kariograma (pravilno
poredanih kromosoma tjelesne stanice) nije moguće odrediti.
G. Kako branje premladih nadzemnih dijelova gljive (plodišta) jestivih gljiva utječe na njihovu brojnost. (2)
Branje premladih plodišta jestivih gljiva negativno utječe na njihovu brojnost, jer je time onemogućen
proces razmnožavanja sporama koje nastaju tek kod potpuno razvijenog plodišta.
H. Koji životni uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi došlo do pupanja kvaščevih gljivica? Zašto? (2)
Da bi došlo do pupanja kvaščevih gljivica potrebna je povoljna temperatura, prisutnost šećera i vlaga (voda)
čime se osigurava izvor energije potreban za proces pupanja.
I. Imaju li svi crijevni nametnici sposobnost samooplodnje? Objasni svoj odgovor. (2)
Svi crijevni nametnici nemaju sposobnost samooplodnje. Sposobnost samooplodnje imaju dvospolne
jedinke poput metilja i trakavice, dok nametnici razdvojenog spola poput dječje gliste nemaju sposobnost
samooplodnje.
K. Zašto je lakše iz tijela zaražene osobe „ iskorijeniti“ dječje gliste nego svinjsku trakavicu? (2)
Za dječje gliste postoje lijekovi koji uništavaju oplođena jaja i na taj način sprečavaju razvoj odraslih jedinki
te se stoga mogu trajno ukloniti iz tijela. Za trakavice nema lijeka, a postupkom uklanjanja odrasle jedinke iz
probavila postoji velika vjerojatnost razvoja nove iz zaostalih jaja u probavilu čovjeka.
L. Zamisli dva dvospolna organizma X i Y. Dvospolac X u svom ciklusu razmnožavanja mora se pariti s
drugom dvospolnom jedinkom, dok dvospolcu Y nije potrebna druga jedinka za stvaranje potomstva. Koji
će dvospolac stvarati brojnije potomstvo? Objasni svoj odgovor. (2)
Brojnije potomstvo stvarat će dvospolac Y koji ima sposobnost samooplodnje te se takvim načinom
razmnožavanja stvara znatno veći broj oplođenih jaja što će doprinijeti brojnijem potomstvu i mogućnosti
opstanka vrste.
M. Zašto sve tjelesne stanice jednog organizma sadrže 2n broj kromosoma? (2)
Sve tjelesne stanice nastale su uzastopnim mitozama oplođene jajne stanice koja je nastala spajanjem
muške i ženske spolne stanice od kojih svaka sadrži n (polovičan) broj kromosoma.
O. Kako je razvoj sjemenke kod biljaka sjemenjača im osigurao naseljavanje gotovo svih staništa na Zemlji?
Objasni svoj odgovor. (2)
Razvoj sjemenke je evolucijski napredak jer je unutar nje zaštićena klica (zametak nove biljke). S obzirom da
se klijanje sjemenke može odgoditi ukoliko su životni uvjeti nepovoljni na taj će se način osigurati
preživljavanje klice i njen razvoj u novu biljku kada nastupe povoljni životni uvjeti.
P. Zamisli dvije biljke sjemenjače X i Y. Sjemenke biljke X su zaštićene i rasprostranjuju ih ptice, a sjemenke
biljke Y su nezaštićene i rasprostranjuje ih vjetar.
a. Koja od biljaka, biljka X ili biljka Y, ima bolje prilagodbe za rasprostranjivanje i preživljavanje sjemenki?
Zašto? (1)
Biljka X, jer njezin plod je ukusan pticama, a one neprobavljene sjemenke izmetom mogu rasprostraniti na
udaljenije stanište nego vjetar.
b. Kod koje se od sjemenjača iz opisane priče razvija plod? (1)
Plod se razvija kod biljke X.
c. Koja su dva moguća „scenarija“ nakon što ptice i vjetar rasprostrane sjemenke sjemenjača X i Y? (2)
Prvi „scenarij“ je klijanje sjemenke ako su uvjeti neophodni za klijanje zadovoljeni i razvoj mlade
sjemenjače, a drugi „scenarij“ će se dogoditi ako uvjeti na novom staništu nisu povoljni, pri čemu će izostati
klijanje sjemenke. (U tom slučaju sjemenka najčešće ulazi u fazu mirovanja ili može doći do njenog
propadanja.)
R. Zašto je u sisavaca, ptica i gmazova razvijena unutarnja oplodnja, a i razvoj zametka se odvija također
unutar posebnih ovojnica? (2)
Unutarnja oplodnja i razvoj zametka unutar posebnih ovojnica je prilagodba kopnenim (sušnim) uvjetima
života čime se osigurava funkcionalnost spolnih stanica za oplodnju te razvoj zametka i njegovo
preživljavanje.
S. U čemu je bitna razlika izostanka menstruacije kod zdrave tridesetdvogodišnje žene i zdrave žene u dobi
od 49 godina? (2)
Bitna je razlika u tome što kod 32-godišnje žene se vjerojatno dogodilo začeće, a kod 49-godišnej žene je
izostanak menstruacije prvi znak ulaska u razdoblje klimakterija te menopauzu.
T. a. Zašto su oplođena jaja žaba sluzava i obično skupljen ana hrpi plutaju u vodi? (2x1)
Sluzavi ovoj oplođena jaja štiti od isušenja,a tome dodatno pridonosi i činjenica da su skupljena na hrpi te
se teže isuše.
b. Na koji su način žabe nadoknadile nebrigu o oplođenim jajima i potomstvu?
Nebrigu o oplođenim jajima i potomstvu nadoknadile su stvaranjem velikog broja oplođenih jaja.
4. USPOREDI NAVEDENA OBILJEŽJA. (Svaki potpuno točno riješeni stupac donosi 1 bod, što je ukupno 2,
odnosno 3 boda po zadatku. Ako stupac nije u potpunosti točno riješen tada donosi 0,5 boda, uz uvjet da je
riješen minimalno s 50%-tnom točnošću.)
A. Usporedi obilježja nespolnog i spolnog razmnožavanja. Koristeći oznake “+“ i “-“za svako navedeno
obilježje naznači pripada li navedenoj vrsti razmnožavanja. Neka od navedenih obilježja mogu pripadati
objema vrstama razmnožavanja.
NESPOLNO SPOLNO
OBILJEŽJA RAZMNOŽAVANJA
RAZMNOŽAVANJE RAZMNOŽAVANJE
jedan jednostanični ili višestanični roditelj + −
dva roditelja različitog spola − +
oplodnja jajne stanice spermijem − +
potomci mogu biti međusobno slični + +
genska raznolikost potomaka omogućuje
− +
preživljavanje
B. Usporedi obilježja staničnih dioba mitoze i mejoze. Koristeći oznake “+“ i “-“za svako navedeno obilježje
naznači pripada li navedenoj staničnoj diobi. Neka od navedenih obilježja mogu pripadati objema staničnim
diobama.
OBILJEŽJA STANIČNE DIOBE MITOZA MEJOZA
produkt su dvije stanice s 2n brojem kromosoma + −
nastaju četiri stanice s n brojem kromosoma − +
omogućuje razmnožavanje jednostaničnih organizama + −
novonastale stanice su spolne stanice − +
C. Usporedi tjelesnu i spolnu stanicu čovjeka. Koristeći oznake “+“ i “-“za svako navedeno obilježje naznači
pripada li pojedinoj vrsti stanice. Neka od navedenih obilježja mogu pripadati objema stanicama.
D. Metilj i puž vinogradnjak su dvospolci s unutarnjom oplodnjom. Usporedi njihove načine razmnožavanja.
Koristeći oznake “+“ i “-“za svako navedeno obilježje naznači pripada li metilju ili pužu vinogradnjaku.
PUŽ
OBILJEŽJA RAZMNOŽAVANJA METILJ
VINOGRADNJAK
tijekom oplodnje dvije jedinke izmjenjuju
- +
muške spolne stanice
izostanak kombinacije gena dva roditelja + -
potomci su međusobno genetski sličniji + -
u promjenjivim životnim uvjetima potomci
- +
imaju veće šanse za preživljavanje
samooplodnjom osigurava stvaranje velikog
OBILJEŽJA +ČOVJEK MAČKA - LOPOČ
broja oplođenih jaja
Oplodnja se odvija unutar tijela. + + +
Oplođena jajna stanica sadrži 2n = 46 kromosoma. + - -
Ženska spolna stanica nastaje u sjemenom zametku. - - +
Mutacija u molekuli DNA spolnih stanica se nasljeđuje. + + +
+
Spolne stanice imaju n broj kromosoma u odnosu na tjelesne. + +
Razmnožavanje omogućuje proces mitoze jer diobom jedne
- - -
nastaju dvije nove jedinke.
E. Usporedi obilježja razmnožavanja u čovjeka, mačke i lopoča. Oznakama „+” i „-” za svako obilježje
naznači pripada li jednom od organizama. Neka od navedenih obilježja mogu pripadati svim organizmima, a
neka ni jednom od njih.
F. Usporedi obilježja razmnožavanja u čovjeka, majmuna i jagode. Oznakama „+” i „-” za svako obilježje
naznači pripada li jednom od organizama. Neka od navedenih obilježja mogu pripadati svim organizmima, a
neka ni jednom od njih.
Dominatno nasljeđivanje podrazumijeva nasljeđivanje dva ili barem jednog dominantnog gena (u ovom
slučaju za smeđu boju očiju), a recesivno nasljeđivanje podrazumijeva nasljeđivanje recesivnih gena (u
ovom slučaju za plavu boju očiju) na način da se dogodi kombinacija dvaju recesivnih gena.
b. Kolika je vjerojatnost (u postotcima) da će potomak u prikazanim primjerima (slika a i slika b) imati plavu
boju očiju? (2x0,5)
Vjerojatnost da će potomak kao u primjeru na slici a imati plavu boju očiju je 0%, a u primjeru na slici b je
25%.
c. Mogu li potomci iz primjera sa slike a imati svoju djecu plave boje očiju? Ako da, u kojem slučaju? (1)
Potomci iz primjera sa slike a mogu imati svoju djecu plave boje očiju jer su nositelji recesivnog gena (gena
za plavu boju očiju) i ako njihov muž/žena također budu nositelji gena za plavu boju očiju.
Dominatno nasljeđivanje podrazumijeva nasljeđivanje dva ili barem jednog dominantnog gena (u ovom
slučaju za mogućnost uvijanja jezika), a recesivno nasljeđivanje podrazumijeva nasljeđivanje recesivnih
gena (u ovom slučaju za nemogućnost uvijanja jezika) na način da se dogodi kombinacija dvaju recesivnih
gena.
c. Mogu li potomci iz primjera Tablice 2. imati svoju djecu koja neće moći uvijati jezik u obliku slova U? Ako
da, u kojem slučaju? (1)
Potomci iz primjera Tablice 2. mogu imati svoju koja neće moći uvijati jezik u obliku slova U jer su nositelji
recesivnog gena (gena za nemogućnost uvijanja jezika u obliku slova U) i ako njihov muž/žena također budu
nositelji recesivnog gena za nemogućnost uvijanja jezika u obliku slova U.
D. Slika prikazuje zbivanja tijekom spolnog razmnožavanja i razvoja čovjeka. Dopuni rečenice upisujući
odgovarajuće pojmove ili slova sa slike.
(Potpuno točno dopunjena rečenica donosi 1 bod, što je
ukupno 4 boda. Minimalno 50% točno dopunjena rečenica
donosi 0,5 boda.)
E. Temeljem promatranja slike dopuni rečenice upisujući odgovarajuće pojmove ili brojeve sa slike.
(Potpuno točno dopunjena rečenica donosi 1 bod, što je ukupno 6 bodova. Minimalno 50% točno dopunjena
rečenica donosi 0,5 boda.)
f. Da bi struktura označena slovom C bila građena kao na slici, mora se dogoditi proces
replikacije/udvostručavanja molekule označene slovom A.
F. Popuni tablicu odgovarajućim nazivom dijela cvijeta ili ploda, opisom uloge pojedinog dijela ili brojem
kojim je pojedini dio označen na slici, ovisno što u tablici nedostaje. (10x0,5)
BROJ ULOGA/ULOGE DIO
CVIJETA/PLODA
c. Objasni bi li razvojni ciklus metilja mogao biti potpun kada ne bi bilo međudomaćina puža. (1)
Razvojni ciklus metilja ne bi se mogao završiti jer je važno da se ličinka metilja u određenom stadiju, razvije
baš u pužu.
1. ZAOKRUŽI SLOVA ISPRED DVA TOČNA ODGOVORA. (Svaki točan odgovor donosi 1 bod, tj.
ukupno 2 boda po zadatku. Ako je zaokruženo više od 2 odgovora, zadatak ne donosi bodove.)
A. Zbog premalog prostora u terariju, iguana (vrsta guštera) je izgubila rep. Nakon izvjesnog vremena rep je
opet počeo rasti. Koje su od navedenih tvrdnji o opisanom događaju točne, ako je poznato da iguana u
jezgri tjelesnih stanica ima 38 kromosoma?
a. Novi rep iguane imat će isti broj stanica kao i prvobitni rep kojeg je izgubila.
b. Stanice repa iguane neposredno prije diobe u jezgri sadrže 76 molekula DNA.
c. Regeneraciju repa iguane omogućuje proces diobe stanica koji se zove mejoza.
d. Kromosomi u stanicama repa iguane po završetku diobe sadrže 2 molekule DNA.
e. Stanice repa iguane sadrže dvostruko više molekula DNA od njezinih jajnih stanica.
B. Uslijed napada neprijatelja daždevnjak je izgubio rep, koji je nakon određenog vremena počeo rasti. Koje
su od navedenih tvrdnji o opisanom događaju točne, ako daždevnjak u stanicama ima n = 11 kromosoma?
a. Stanice repa daždevnjaka neposredno prije procesa diobe sadrže 44 molekule DNA.
b. Zbog diobe stanica novi rep daždevnjaka imat će veći broj stanica od prvobitnog repa.
c. Rep daždevnjaka obnavlja se diobom kojom nastaju stanice koje sadrže 11 kromosoma.
d. Po završetku diobe kromosomi u stanicama repa daždevnjaka građeni su od 2 molekule DNA.
e. Rep daždevnjaka obnavlja se diobom kojom nastaju dvije stanice koje su iste kao početna stanica.
C. U borbi zvjezdače i morske grabežljive ribe, morska zvjezdača je izgubila jedan krak ali je ipak preživjela.
Nakon određenog vremena krak je iznova počeo rasti. Koje su od navedenih tvrdnji o opisanom događaju
točne?
a. novi krak zvjezdače neće imati sposobnost regeneracije
b. rast novoga kraka posljedica je povećanja broja tjelesnih stanica
c. novi krak izgrađen je od drugačije vrste stanica nego preostali krakovi
d. regeneraciju kraka morske zvjezdače omogućio je proces stvaranja novih stanica koji se naziva mejoza
e. proces koji omogućuje rast novoga kraka zvjezdače identičan je procesu stvaranja pupova na tijelu
spužve
D. Vinska mušica je kukac koji se često koristi kao „model“ za genetička istraživanja. Neki od razloga za to
su jednostavan uzgoj u laboratoriju, brz rast i razmnožavanje, stvaranje velikog broja potomaka u kratkom
vremenu i mali broj kromosoma u jezgri tjelesnih stanica.
Koje su od navedenih tvrdnji o razmnožavanju vinske mušice točne, ako je poznato da je 2n= 8 ?
a. jezgra spermija mužjaka sadrži jednak broj molekula DNA kao i jezgra jajne stanice ženke
b. po završetku mejoze svaki kromosom u jajnoj stanici ženke građen je od 1 molekule DNA
c. neposredno prije mejoze je broj kromosoma u jezgrama stanica spolnih žlijezda mužjaka i ženke n = 4
d. oplođena jajna stanica sadrži 8 kromosoma koji potiču od mušice „majke“ i 8 kromosoma koji potiču od
mušice „oca“
e. spermiji mužjaka i jajne stanice ženke nastaju istim procesom koji omogućuje rast i razvoj ličinke u
odraslu jedinku
2. ODGOVORI NA PITANJA. (Broj bodova koje donosi svaki pojedini zadatak naveden je uz tekst zadatka.
Ako zadatak zahtijeva objašnjenje onda bez objašnjenja zadatak ne donosi bodove. Postoji mogućnost
bodovanja nepotpunih objašnjenja.)
Napomena: Priznati i svaku drugu ispravnu formulaciju odgovora.
A. Koji proces omogućuje nespolno razmnožavanje alge spirogire? Objasni svoj odgovor. (2)
Alga spirogira se nespolno razmnožava pomoću dijelova tijela – vegetativno što omogućuje proces mitoze –
dijeljenje tjelesnih stanica.
C. Bakterijska stanica se u povoljnim uvjetima dijeli svakih 20 minuta. Zamisli da se osoba zarazi s dvije
bakterije. Koliko će bakterija biti u tijelu domaćina 3 sata nakon zaraze? (2)
Nakon tri sata u tijelu domaćina će biti 1024 bakterije.
D. Uslijed djelovanja nepoznatih čimbenika tijekom mejoze stanice jajnika žene nije došlo da razdvajanja
jednog para kromosoma.
a. Koliko će kromosoma imati stanice nakon opisanog procesa mejoze? (2)
50% stanica imati će 22 kromosoma, a 50% 24 kromosoma.
b. Koliko kromosoma može imati zigota ako dođe do oplodnje stanice nastale u opisanom procesu mejoze?
Objasni svoj odgovor. (2)
Ako spermij s normalnim brojem kromosoma (23 kromosoma) oplodi jajnu stanicu s 22 kromosoma zigota
će imati 45 kromosoma, a ukoliko spermij s normalnim brojem kromosoma oplodi jajnu stanicu s 24
kromosoma zigota će imati 47 kromosoma.
E. Proučavanjem dviju vrsta stanica zdravog muškarca mlađe dobi ustanovljeno je da se u jednoj vrsti
stanica DNA udvostručava, dok se u drugoj vrsti stanica DNA nikada ne udvostručava. Što je moguće
zaključiti o proučavanim stanicama? Obrazloži svoj odgovor. (2)
Moguće je zaključiti da su proučavane spolne i tjelesne stanice. Spolne stanice, za razliku od tjelesnih
stanica, ne mogu se dijeliti te se u njima ne događa proces udvostručavanja molekule DNA.
F. Crvene krvne stanice su stanice bez jezgre. Uloga im je prijenos kisika te se njihov broj na većim
nadmorskim visinama poveća jer je zrak rijedak. Može li se broj ovih stanica povećati procesom mitoze?
Objasni svoj odgovor. (2)
Broj ovih stanica ne može se povećavati procesom mitoze jer nemaju jezgru u kojoj bi bio sadržan nasljedni
materijal.
G. Zašto su pravi sisavci za razliku od tobolčara nastanili sva životna područja na Zemlji? (2)
Pravi sisavci su nastanili gotova sva životna područja na Zemlji jer su se bolje prilagodili životnim uvjetima i
preživljavanju. Nakon unutarnje oplodnje zametak, a kasnije i plod svoj rzavoj nastavlja u maternici majke
gdje je zaštićen i dobiva hranu i kisik preko posteljice, za razliku od tobolčara gdje na svijet dolazi
nerazvijeno mladunče.
H. U vrijeme cvatnje pojedine jedinke vrbe ive na stabljikama imaju zelenkaste cvatove, a druge samo žute
cvatove. Objasni razlog ove pojave. (1,5)
Opisana pojava znači da neke jedinke razvijaju samo cvatove s tučcima – zeleni cvatovi, a neke cvatove s
prašnicima – žuti cvatovi, što znači da imaju jednospolne cvjetove.
I. Plazmodij je vrsta protista koja u ljudi uzrokuje bolest malariju. U bolesnika se pojavljuje groznica praćena
visokom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, slabokrvnošću s mogućnošću smrtnog ishoda. Čovjek se
zarazi ubodom ženke komarca malaričara koja je prethodno sisala krv nekog drugog zaraženog organizma.
a. Zašto zarazu plazmodijem prenose isključivo ženke komaraca? (1,5)
Zarazu plazmodijem prenose ženke jer se one hrane krvlju sisavaca i ptica čime si osiguravaju dovoljno
energije za odlaganje jaja.
b. Zašto se u prošlosti malarija sprečavala isušivanjem močvarnih područja? (1,5)
Isušivanjem močvarnih područja smanjivala se mogućnost odlaganja oplođenih jaja ženki komaraca u vodu,
a time i njihova brojnost.
J. Krumpir je kritosjemenjača koju je moguće uzgojiti tako da komadić gomolja stavimo u tlo. Ako su uvjeti
povoljni, razvit će se cijele nove biljke koje će do jeseni ponovo stvoriti gomolje. Biljke krumpira nadzemno
stvaraju dvospolne cvjetove i plodove koji također dozrijevaju u jesen.
Objasni zašto poljoprivrednici radije uzgajaju krumpir iz gomolja nego iz sjemena? (2)
Poljoprivrednici radije uzgajaju krumpir iz gomolja nego iz sjemena jer razmnožavanjem iz gomolja dobivaju
genetski identične biljke koje ponovo stvaraju gomolje iste kvalitete jer je razmnožavanje nespolno, tj. iz
tjelesnih stanica. Kada bi uzgajali krumpir iz sjemena koje nastaje spolnim razmnožavanjem, veća je
vjerojatnost da bi dobili različitu kvalitetu gomolja.
K. Cijanobakterije su autotrofne bakterije koje se u vodama bogatim organskim tvarima iznimno brzo
razmnožavaju, stvarajući na površini guste prevlake, a tu pojavu nazivamo „cvjetanje vode“. Ova vrsta
bakterija može živjeti i u akvariju s ribicama.
Zašto akvaristi trebaju odstranjivati cijanobakterije iz akvarija? (2)
Zbog odumiranja i razlaganja stanica cijanobakterija stvaraju se otrovi koji štetno djeluju na druge
organizme u vodi. Osim toga, guste prevlake sprečavaju dopiranje svjetlosti u dublje slojeve vode.