IC Dejan MILOSEV
aaa
PCPA by 1)
SREDNJE Skole Zinka SALAKA, Suada DERVISBEGOVIG, dr. Dejan MILOSEVIC
FIZIKA.
SA ZBIRKOM ZADATAKA
ZAII RAZRED SREDNJE SKOLE,
IP"SVJETLOST"
Zavod za udbenike inastavna sredstva
Sarajevo, 1998, nv IP*SVIETLOST“ da,
Zavod 2 ubenie i nastavna seve
Dior Sek 2UPCEVIE
Zaindavaés: _Abdusclam RUSTEMPASIC
‘Ur Dr. Nada ABASBEGOVIC
Recents Mr. sue MIDE
Mr Aleksanse VRCELI
Rasim BAIRIC
Laker ‘Azra KARADDIC
Kore Mersin ERIC
Daslowna sent: Dina “TRIO™
“Tenis wodrke Vladiina DIZDAREVIC
pre ir KURSUMLIA,
Tint 12.000 primera
Stampa: SIP*BORAC™ Aa. , Tew
2aampatn: Misad HALILOVIC
(CIP Katalogizaca pubic
‘acorn univerzita biblteka Basnei Heregovine,
Sanjevo
1UDK 53(075.34076.1)
SALAKA, Zink
la irkom zadntake 2a I eared seine Soe
1 Zia Salk, Soaéa Dervisbegovi, Dejan Milo, = St-
rajvo Sees, 1998.- 280s a pric; 24m
SBN 9958-10.020.7
|. DERVISBEGOVIC; Sunda 2 MILOSEVIC, Dejan
‘Ns oso preponike VUBCA ZA ODABIR UD2BENIKA Federalnominstanivo cbmaovanis ake,
tale spores Vine Federcie Bane i HercogovineRjienem tn UP-L01-65-471007. eds
va ibe a ahickom zaaika a uparby Sole 1997/98 god
dabei j Samp i sodstava Sete nk.
————————
‘Sogo je zabranjno sv ummnobavanje i prestampavanje wédbenika bez edabenj iadevaéa. |
Neovakeno opine, umnotavanje i preampovane predsaije krvino deo tz Sant 10,
Zakona oauoesko pre (St RBH 292 1354).
ISBN 9958-10.020-7
1, ELEKTROMAGNETIZAM.
1.1. MAGNETNO POLJE,
1.1.1, MAGNETI
‘Magnetni fenomen poznatj vet hljadama godine. Rij’ magnetizam poteka je od
rijeti Magnezifa, So je nazi za regijuw antthoj Malo Ai, gdje su pronadeni deli
rude Zeljeza Fe,O, koji privlage drge Zeljome predmete i moga da ib namagnetis
Takav komad rade nezvan je "sabijoni” karen — lthos magnets (grt). Rude st
‘ovakvima svojstvom su prirodni magnet
‘VjeStat magnetise pve od neish meta (li, nikl, kobalti leurs). Mogu bit
permanentni ili trajol (pod uticajom prods magneta oss trajno namagnetisani) i
‘remensid il temporalni (ponaaju se keo magnet oliko vremes Kolko na nih deht-
Je pritodn magnet). Naga su ti magnet obika Spe, potkovice ile
‘Ako uroniano magnetna ipku u Zljezma piljeviny,
primijett éemo ca se opie najvide koncentrisu na kraje-
ee nrc pte Gila 11) Tues eka ipo
va najae magneto djejivo, pa ta mjesta na magnet
Slike 11 zoverno polovi magneta.
‘Ako jedaoj magnetnoj igli priblizimo magnetns
‘Spl, prvo jednim njenim krajem pa onda drugim,
jet éemo ralitito ponafanje: u jednom shuaju ée se
a {jedan kraj magnets ie odbijt, au drugom slut ist
| raj ese pl, to azo na Enjeniou da mane
imaju dva raaliéta pola
Tstoimeni se polovi odbijeju, a mzmoiment privlade
Gtika 1.12).
a ‘Mateo, akoder, opt ds ij, ako poketne mag
= netneigle postzijene horizontalno na stalku (dovoljno
udaljene da newraju uticae edna na drugu), wvijek pos-
tavliajuw odredsnom praveu. Uz malo paje se wodeva
dij to pravee sever - jug. Ona kraj magnetene il, koji
je okrenut geogrefikom sjeveru (Northengeski)- sje
‘er, je sjeveri-nagnetn pol N. Suprota kr magnetne
Siike 112 ile okrenut judnom geografskom pols, je juni (South
{engleski) - ug) rnagneta pol S. Zemljino magnetno polje
em seponata kao oproran magnet i e juli magnet pol nae neg na
sogrkom Hever, a sever nepde aa gsograkem juga Zto sako) i
Zenljne poviine pose magneto poi, koje se nazva Zemin magnetno pole
Sika 1.13. Zemin magneme poje
‘Teénija mjerenjapokazuju da se pravac magnetne igle ne podudarasasvim sa prav~
‘cem sjeverjug. Postoji neko odstupanje od tog pravea, Sto predstavja mjenu za tv.
‘magnetnu deklinacija. U rzznim mjestima na Zemljideklinaija ima reziitevrijed-
nest ezigt smjer. Ona je u nekim krajevima istofna, fj, sjeverni pol magnete igle
skreée od geografskog merdijana prema istoku, eu drugim krajevima zapadoa (slike
1.13. pokaauje zapadna deklinacije),
ina jednom istom mjsta,deklinaija se mijenja
1 tokas dgog niza godina, Zapazene sui periodiéne
promiene deklinacie, koje se dovode u vem sa MAGNETS MERIOUAN
pojavor Suntevib peg, ei poluperiod iznosi ko
11,5 godina. Magnetna igla &ja je ravan obrianja
hhorizontana, naziva se deklinaciona igla, Vert-
keine ravan koja sadr2 pravac deklinacioneigle na
iva se magnetni meridijan(slika 1.1.4),
Dakle,deklnacj je ugao ized geoprafikog i
‘magnetnog meridijna. Da bi se odredio nagilinja
sile Zemlinog magnetnog pola prema povrsini, od-
‘nosno prem horizontalnojravni, uzima se tn
naciona igh (slka 1.1.5), dja je raven obrianja ver=
tikaloa Sika 1.14, Dekinaciona ila
‘GEOGRAFSKE
MERIDHAN
‘
‘Treba najprije odrediti pravae magnetnog meriijana (pomoéu magnetne igle), a
zati se inklinaciona gla postavitako da se ravan njenog obrtanja poklapa sa mag
neti meridijanom,
‘Ugao koji u tom shuéaju zaklapainkdinaciona ila
sa horizontalnom ravni, predstavlja mea za magnet-
nu inklinaciu
[Na sjevernoj hemisfei Zemlj, inklinaciona igla se
naginjesjevemim polom nanize ka Zemji u odnosu na
hhorizontalnu ravan, ana juznoj hemisfer juznim potom
nanize.
'Na samim Zemnlinim magnetnim polovima, inkli-
naciona igla se postavlja vertikalno, a kompas bliza
aii je neuporebliv.
Geograitki i magnetni polovi se ne poklapaju
‘Sjeveri rmagnetni pol Zemije nal sejuzno od Aus-
tralia juni, negde, na sjeveru,blizu Melvilsth ost-
‘va. Magness dellinscj i inklinaija zajedno odredu
pravac magneinog polja na raznin mjestima na Zem-
Sika 1.1.5. ubnociona gle I
Primjer 1.1.1.
Taraéunaj verikalna Komponenty indakeije i ukupma magnetma indukeiju
Zeraljinog magnetnog polja za kraj sa inklinacjom 60°, ako je horizontalna kompo-
nenta indukelje 0.21 - 104 T!
Rjekenyje:
a 4
1g60° = G= By = Bylg6OP =0,36- 10-7
BL=B2 + B2 = (0,044: 10% +0,129- 10)?
Be
42+ 104,
1.1.2, MAGNETNO POLIE
‘Magnetno polje se, ko possban vid postojanja mater, javlia u okolini magne-
ta, Magnetno pole je presosnik magneinog medudjelovanja, Mozemo ga predstaviti
linijama magnetnog polja, f.linijama koje crtamo tako da se smjer tangente u dato
tadki poklapa sa smjerom koji pokszaje sjeverni pol magneine igle u to tadki (ska
1.16). ‘Magneino polje je vektorsko, jer
‘usvakojfaék prostora ima odredeni
smjer i intenztet. Ono je i vrlozno
Jer se line magnetnog, polia zat
‘varaj same u sebe. One idlaze iz
sevemog pola, idu kooz.prostor ka
Jjuznom poly, a od joznog pola kroz
‘magnet se vraéaj u sjeveri pol
(Glika 1.1.7), Polje a sliei 1.1.7. je
‘nchomogeno.
Ska 11.6 Line magnetnog pola
‘Ako magnetni polovi imaju velike povrtine, linje magnetnog polja, koje izvins
iz sjevemog pola su paralelne - polje je homogeno (slike 1.1.8.)
Slika 1.1.7. Nehomageno pate Sika 118. Homogeno pole
1.1.3, ELEMENTARNI MAGNET
‘Ako magnetnu Sipku prepolovimo oba dijela Ge imati i sjevemi i juéni magnetni
pol. Dake, dobili smo dva magnets,
Postavla se pitanje: Dokle mozemo sjeckai Sipku i dobivati manje magmnete?
Eksperimentalno je ustanovijeno da se magneini polovi ne pojavljyju izolirano,
nego uvijek u para
Sta je, onda, naiman, clementarni’ magnet? Do odgovora se dodlo nakon Oer-
stedovog otkriéa, 1820. godine
‘Hans Christian Oersted, danski fizigar otkrio je slutajno, a zatim nizom eksperi-
‘menata potvrdio, de se magnetna igla zakrese u blizini provodnika kroz koji protce
sttua (slike 1.1.9.2). Skretenje magnetne gle moglo je izazvati samo magnetno polje
‘To otkti¢e, da se oko vodia kroz koji tee struja javija magnetno polje, predstav-
Jjaepohalno otkriée koje omoguéava objainjenje miogih elektiénih i magnetnih poja-
+a, kao i sam razvoj elektrotetmike.
5
LA
“eam inj
seem
Sliks 1.1.8.4 Skrstanie magnsme gle
Blin provodn roe ka prone srg
Slik 1.1.9. Line magnetnog polis oko
_pravolinishog provodn ij bk
CL bosch igo
‘Oko bilo koje tacke na voditu formira se magnetno polje je su linje magnetnog
polja obliks koncentrigaih krugova (Zojezniopilji posuti po papira kroz koji prolazi
‘vodié pod pravim uglom se tako rasporeduju (Sika 1.1.9), ‘
Q
se
Slika 11.9. 2. Odseivane mira Sila 119. d. Odbedivanesmjera Ue
linia magneto pola previous mageinay pla pravilom desnog srl
dese rhe zara
COBRSTED HANS CHRISTIAN (Ch itd 1777 -
1851), deat fr oi magnate plete re.
je i tine nirio onde detromegrtinn, Bava se
‘encinjom 4 obltahate mole fe fe
civic mogunet dobianjaderitne sje Geioranion
Sk nas, peace. od je pvcznast
iomads sjeoch{eebooncgnenth poe ‘Smjer linia magnetnog polja odreduje se pravilom desne ruke (slika 1.1.9.)
Desnom rukom obuhvatime provodnik tako da nam palac pokazaje smijer straje
‘vodite, onda éesavijeni prsti pokazivati smjerlinja magnetnog polja. SmjerFinije se
mode takeder odtediti pravilom desnog svrdla ii zavrtnja:
‘Zavrtanj pornjeramo u smajeru struj, a seer okretanja zavrtja pokazaje seer lie
nija magnetnog pole (slike 1.1.9. d).
akon Ocrstedovog otkica, iste godine, Amper (Andre Marie Ampere, 1775, -
1836, je woBio dase kruini vodié ponata kao magnet (1.1.10).
Male djelove vodia u blizin taéaka A iB mozemo smatrati malim pravolinijskim
vvoditim, te primijenit pravilo desne ruke 2a ster Tinjja magnetnog polja. Vidjet Ge-
‘mo da na jednu stranu kruZnog vodita linije magnetnog pola izlaze (to predstavlia
sjeveni pol magneta), a na drugu ulaze.
Sika 1.1.10 Line magneto pola oko rating vita
Dakle, kruZnt
KruZenje elektrona oko jezare atorna kos
predstavija elementarnu elektrignu struju ze
faeces | .
atomi ponaaju kao magneti i smatramo XN
in elementarnim magnetima (slika 9.
tun) =.
yodié se pona¥a kao magnet.
‘Magnetnih pojava nema bez kreta- o
nja naclektrisanih Sestica. Slike 1.1.11, Atom dao elementan magnet!
1.1.4, MAGNETIZACIIA
Elementami magneti u nenamagnetisanom tjelu su haotigno rasporedeni (sika
1.1.12.) pa djestvo sjevernih, odnosno juznih polova, nije nigdje posebno izrazeno.
‘Ako ovakvom tie priblizimo prirodni magnet, elementari magneti ée se usmje-
tit tako da ée se tijelo ponatati kao magnet (slika 1.1.13),
0
Ako, prirodni magnet udal
dobili smo permanental ili raj
ne a P
10, a elementarni magneti ostanu i dale usmjereni,
‘magnet.
QO» O G» Or
Q> GO» G> Or
@> Or G+ Gr
Or Gr Gr Or
Sika 11.13. Hementarn mad
ramaghetsnon tla
Sta 1.1.12, Elementan! magnet
‘erencigretisanon jel
‘Ako se nakon udaljavanja magnote, slementarsi magneti opet haotitno rasporede,
radi se o vremenskim ii temporalnim magnetima,
1.1.5, DIELOVANJE MAGNETNOG POLJA NA STRUJU
Magnetno polje dieluje odredenom silom na svaki provodnik sa strajom koji se
nade w njemu. Fzmedu polova potkovigastog megneta postavien je pravolinijsii
provodnil koji visi na savithivim provodnim icama ($.1.1.14.a).
‘Kada u njemu ne tee struja, on mirgje, Ako se u provodnila uspostavi stra, on
se pokrene, uvlati seu polove ili izbacuje mapolj, zavisno od smjera strae i smjera
linjja magnetnog pola.
Slike 1.148 Skreunjesryhog proved u magneton pale
Slika 1.1.14. prikazaje ft se tada defava uw unutrainjost provodnika, Ako se
provodnik dutine /,u kojem tebe stra jatine I, nalaziu takvom polodaju da sieve li-
nije magnetog polja pod uglom o, polje na njega djeluje odredenom silom F, &i je
intenaitet:
F= BI Ising, aaa)
salle je B veltina koja karakterig atin magnemog poli, a zove se magnetna ind U pojedinim tatkama magnetnog polja indukeija se moze odrediti brojer linija
smagnetnog pola na jedinieu okomite povsSine. U dijeht magnetnog pola gdje su li-
nije guSée, magnetna indukeija je veéa i obratno.
Sika 1.1.14, Djetovanje magetnog pola ma slkirone unter proved.
‘Ovu pojava je ispitivac Ampére, pa je ova elektodinamicka sila dobile naziv
Ampéreova sia. O njoj ée bi vile govorau poglavj 11.13.
Formula (1.1) vazi ako polje i provodnik zaklapaju ugaoc. Medutm, ako sv oni
‘medusobno okomit formula dobijaoblie
BIL 3.2)
‘Ako je «= 0, §. ako su pole i provodaik paralln, sila se nee pojavit.
Za odsedivane snjera sile postojipraktigno pravilo— tv. pravilolijeve ruke:
Lijewa rukuispruzimo tako de linje magnetnog polj ulaze u dan, prsi pokazuju
sinjer stu, tadaéeisprateni plac pokazivat mer sie.
£2580 dolar do pomjeranja vodita? -
Keetanje provodnika uw magnetmom (75 =
‘
i ome
palju je posiedica medugjelovanja mag- | | | 4
netnog polja magneta(bomogeno poje) e
smagnetnog polja oko provodnika sa str
{jm (kxuzno pole) ~ slike 11.15. I=}
Linje oba magnetna pojs imsju ist A
Gees,
aj ao of poet ae
walle pone ovo wie,
Beceem Ts niga
come liat 3b) smocomr
© - oznaka za provodnik okomit na ravan crteZa sa smjerom struje ka nema,
omnis x povelaikonitm nce seo seed
2
Primjer 1.1.2.
Octet intenzite i pravac sie na horizontal provodnik dug 5 cm u kome struja
Jatine 30 A teée od juga prema sjeveru, ako se on postavi w vazdub w horizontaino
magnetno polje indukcije 0,8 T,usmjereno of istoka prema zapadu!
Riesenje:
T=Scm
1=30A
8 T-30A-0,05 m-1=12.N,
Pravac sile odredit Gemo crtanjem linjja polja koje okrwfuje provodnik, vodesi
riéuna o smjorustrujew nema, Ovo pole i pole w kojem se nalszi provednik formi-
rau rezltajuée pole. Ono je ispod provodnisa jaée, a iznad provodtika sabe, pa je
sila na provodnik usmjerena prema gore, u oblast slsbijeg pol
1.1.6. VELICINE KOJE KARAKTERISU MAGNETNO POLJE
Magnetna indukeija
antitativna velitina kojom se opsuje magneto polje je magnet indukejaB.
(Ona je jatinska karakterstika magnetnog poja. Definira se na osnovu osobine mag-
netnog pola da djeluje na stra u provodnika
‘e Maguetna indukejau nekoj tt pofjabrojno
je jednaka sili kojom magnetno poje delyje na
provosnik jedinine dune kroz koji protigesru-
ja jenn jatine, postavien okomito na lie
polj; na osnovn formal (11.2), je
13)
Slik 1.1.16. Lino magnemeg poli
vetior magic indie
B Magnet indus je vektonka vita, Vektor magnet indukeie Ha
pravaetngene na nj pol, Napa taka sn jos ev oj se nde,
2 dutina je odredena bojnom vajedno8u vein B (lea 1.1.16).
Fluks magnetnog polja
Pokazalo se da je za iskazivenje nekih zakonitosti magnetnih pojava praktiéno
uvesti veliginu koja se naziva uks magnetaog polja
Fluks magnetnog polja ® kroz nek povrina A je proizvod te povefine i kom-
ponente vektora indukeije u praveu normale na tu povrsinu (sla 1.1.17.)
B,A= BAcose aia)
«je ugno izmedu B i normale na povrsinu A.
‘Ako su linije magnetnog polja okomite na povrdina («= OXslika 1.1.17.b}) tada je:
= BA.
Ska 1.1.17. Magneta induboja sa Slks 1.1.17. Magnetaainduteic sa normatom
ormalom na pov zaklopa ga in pooriinzakapa ugao a= O°
Dakle, bro linia magnetnog polja kroz posmatranu normalmu povsSinu je mag
neta uk.
Jedinica za fluks magnetnog polje je veber (IWb), u dast njematkog fizitara
‘Vebera (W.E,Weber, 1804-1891.) Iz definicie (1.1.4) sled:
[0] = 1We = 1T mn?
U shutaju da indukija polje nema isoa vrijednost u svi tatkame, poviSinu treba
iagjeliti na male povrSine na kojim se indulkeija ne mijena i onda sabratifhuksove kroz
te male povrsine
Kako st linije vektora # zatvorene,floks kroz zatvorenu: povrsinu je jednak ml,
Ho zmati da isti bro linja wlazi w nj it zl iz je
Zatvorenost linija magnetnog polja se objasnjava time da se magnetni polovi
pojavijuju samo u parovima, ne mogu se edvojit,za aziku od elektritnog naboja kod
ojeg je mogute odvojiti pozitivn od negativnog.
Magnetizam se razmatra keo specifgno ispoljavanje osobina lektriénog naboja.
Jatina magnetnog polja
Ja8ina magnetnog polja, 2a razliku od megnetne indukeije, ne zavisi od osobina
sredine u kojoj se ispoljava magnetno medudielovanje.
‘Magnetna indukeijaB i jatina magnetnog polja H povezane su relacijomn:
B= nll (15)
adjeje ., magnetna permeabiInost (propusifivost) vakuuma.
U prirodi postoje materi koje imaju magnetmu permesbilnost (1) veéu ili manju
fod magnetne permeabitnosti valuuma: jx = y,4,. Relativna magnetna permeabil-
rnost (4) je bro} koji pokazuje Koliko je puta magneina permeabilnostsredine vets ili
‘manja od magnetne permeabilnostivakwuna.
{atina magnetnog pola je, tekoder, vektoska velitina i ims prevac i smjer vel
ton
Todinica 7a jatinu magnetnog poljaje:
un=1 4
Primjer 113
‘Magnetaa induloijau Zeliezu je 0,1T pr jatini polja ed 40A/m, Kolika je reativ-
na permieabilnostZeljeza za t vijednost pola? Kolika bi bila magnetna indukeija w
-vardubu za istu vrijednostjaéine pola?
Boont
H=40Aim
yet 10702
a
Beng, Ho nn By
1990; Bou, H=5 “10°.
1.1.7. BIOT-SAVART-LAPLACEOV ZAKON
‘Magnetnu indokeij, kao jatinsku karakterstika magnetnog poljs, odredivali smo
prekoeletromagnote sie kojom magneto polje luje na stra u proven.
‘Bio (Jean Baptiste Biot, 1774-1862) i Savar (Felix Sevan, 1791-1841.) su
ksperimentanim poem odreivali indokija magnetnog poli, preizvedenog elek-
1s trguom strujom koja potige kroz dugaéak pravolinijski provoduike To je vlo vaino,
{jer kada je poznata indukeija pola moze se odrediticlekromagnetna sila, ene samo
obmute
Koristeicksperimentalnerezuliate Biota i Savas, te Ampeove biljantn radove,
Laplas (Pine Simon de Laplace, 1749-1827.) je do8eo do uopznog zakona pomotu
jeg je moguse izaéunati magnetna indukeiju oko strjnin voia raziitog oblika
‘Usvajen je da seta zakonitost naziva Biot Savart-Laplaceov zakon koji gas:
Mali clemeat konture V, kroz koji te stra jatine J daj u proiavoljno odabra-
oj tai A, elementams indukeiju magnetnog pol:
ape falsina (1.16)
[Na slic 1.1.18. je prikazan provodnik
proizvoljnog oblike, Element duzine
provodsika AY ima smjer koji se poklapa
sa smmjecom proticanja straje I. Radijus
-vektor r povlati se od elementa proved
nike Al do take Au Kojoj se ati mage
neta indukeja, a ugeo a. je ugao izmedu
praves elementa A pravoa radius veke
tor?
Sik 11.18, lonetare pein
che prod tga
Rela (11.6) ne dae ukupma magnet indo 8 koja se dbie resin wai
‘A (ani) se oxeadjelovane ugh elemenata provodika) ve€ samo elementar
inden AB koja pie of element
‘Ukupna magnetna indukeija Bu wi A, e, usar, veldrsd abr vin elemen-
tarih magna indie koje doze od sik elemenatastjneKonture:
Bazaé.
tduate vedas magneto inde zednatie (1.6) sl dobro usa
injeenienvijedntima, pote valjanos Biot Savare-Laplaceoveg zara.
Magnetna induketja na okomitom rastojanju a
od pravolinijskog provodnika
Indukeija magnetnog polja struje koje tee kroz pravolinijski provodnik w taki
kcojaje na okomitom rastojanjua od provodnika dobije se sabiranjem (integriranjem)
clementarnib indukeija koje dolaze od svih elemenata pravolinijskog, provestnika i
Be tage a7)
Magnetna indukeija u centru kruénog provodnika
[eka kroz kruzni provodnik tese stryja eine Ju smjeru kazalike na sata (ska
1.1.19), Magnetna indukelja se dobije iz jecnatine 1.1.6, uzimajudi u obzir
1) da se svaki element A/ nalazi na istom rastojanju od centra kruga (r= R)
b) da je svaki element Al normalan na radijus R, jo. 2/2; sino = 1
aD Jat
AB a RE
Primjenom pravila desne rake, dobit
emo da je vektor magneine indukeije u
contra okornit na ravan ertefa, a usmje-
ren od posmatrata, Svi elementi kruga
At izazivaju w centra kruga jednako
vusmjerene elemente polja AB, éija se
toupna vrijednost moze izraziti alge-
barskom sumom po AB:
els
Slike 1.1.19. Odreaivene pre magetne
indie u cent kre provodatha
Kako je E Al zbir svih elemenata na koje smo podijelili kruznu kontura polu-
pretnika R, tj, obim kruga 2RR, to je:
I
Bon, ais)
Relacija (1.1.8) predstavija ukupnu magnetnu indukefju u centra krwinog.
provodnika radijusa R kroz koji protige struja jatine I.
‘Magnetno polje zavojnice
Ako provi svieo N pa spire dbit Geo solenoid ednoredna av0}-
1) odredene duitine 1.
Zale’ cpl se, po paps kaj horizontsino presiee solenoid spore kao
kod Spkastog magne (ka 1.120). Se Inj magneto po odrejen prs
vilom desne ruke:
CObutvatimo solenoid desnon kom, tko de nam savijeni prt pokazaj ser
sine pojediim navojing, onda nam ison plac poke ser linja mas
netoog oli Cijeli solenoid se ponata kxo Sipkasti magnet i na kraj, adje ilaze Linije polja,
nalazi se sjoveri magnetni pol. U unutrainjosti solenoids, linije polja su paralelne, pa
se magnetno polje mode smattati homogenim i karakterife ga konstantna magnetna
indukeija:
eZ
Slike 1.1.20. Magntno poli zmejnice
B= yy Al as)
Kd solenoid imamo odreden broj navoja (krunih provodika) po jedinici dune:
n= Nil
Za ievodenje izeaza 1.19, trcba korstit diferencijalni tun, pa Gemo to izostavit
‘Ono Sto moramo zati su relacije: (1.1.7), (11.8) i (11.9. koje predstavijaiu
_magnetna indukeje B kod pravolinjskog, krwZnog provosinika i solenoid, respektivno.
Formulu za jation magnemog polja H! kod odgovarajusih provodnika, mozete
sami lahko izvestikoristesi se vezom izmedu B iH (Felacija 1.1.5).
Primjer 1.1.4.
Dal prevolinst provodnic sari eu homoge ngoeom pol indakle
2B, =4- 10*'T i okorat je na lnijepolj. Kroz provodnik tee strja jane 60 A. Na
oj rastojanju se nalze take w kojima je reultujuéaindukcija B = 0?
Ryefenje:
Bn 4104
T=60.A
Bo
‘Oko provodsika se formirz magneto polie dij lnile su koncentigni krugovi, @
ser odredujemo pravilom desne ruke. Ponovo 6emo uzeti da je provodnik oko na
ravan crea, a smjerstuje ka nama, Indukeju tog poja na rastojanju a amnatimmo se By,
Polje indukeije B, je homogeno i nea linije tog poljaidu odazgo prema dole.
Indukcie oba pola lijevo od provodsike inj isi smer, a desnosuprotn, pa se
teoka u kojoj je reultujuéaindukejajednala nuli mode nalazt jedino desno od
provodaika
‘Na osnovu podataka nactj sis! Oued smjer inj polja pravilom desne nuke!
By-B,=0
B,~B,
yh > a= He! = 008m,
Br Wena 2" 7aB, 0%
Primjer 1.1.5.
Naboj od 4 10°C krege se ako de napravi 1S okretaja w sekundt u krwznom,
vod rasa 20 cm. Kolika je magnetnaindukja u entra kruga?
Rjesenje:
Q=4-106C
88-107,
L
B= ede
Primjer 1.1.6.
Kroz:30-em dugn zavojniew sa 270 navoja oe struja jatine 0,5. Kolika je jadina
magnetnog polja, magnetna indakeja w unviranjosti zavojnice, te maguetni fuks
oz zavojnicu, ako je njen polupretaik 16 cnt?
Ryekenje:
I= 03m
= 11-10 Wh.
Be yt=56-10°T &=8 Primjer 1.1.7.
va dugatka paralelna pravoliniska provodnike medusobno su udaljena 50 em,
U prvom provodaiku fefe struja od 20-A, a u drugom 24 A. Kolika je magnetna
indukeija i jatina magnetuog polis u tatki C koja je 40 em udaljena od prvog provod-
rika, a 30 em od drugog provodnika? Struje w provodnicima teku u suprotnim
smyjerovimal
Rjesenje
Magnet indukcia Bw tt C jedan je vektorskom zie india Bi By
koje daju sje Veo Bi, ou tangent ma Unie ple rtaice pole
pretnika AC i BC. Kako je trougao ABC pravougli (jer je 0,52 = 04 + 0,32), nadi
emo B pomoéa Pagorine teoreme.
aay. [eR ae
BN Bw Bim a
1.1.8, MEDUDJBLOVANJE PARALELNIH STRUJA
Stade se dest ako se dva vodite, ojima tk str, nad biz jedan drugom?
4) Ako su provodniei vezani gorjim krajevima za pozitivn, a donjim za negativni pol
izvora, ju njma teku straje u istom smjeru, primijsit emo da 6e se oni pribliza-
vati(sika 1121.8).
») Ako u provodnicima feku struje u suprotim smerovima, oni ée se odbijeti(slika
LL2Lb).
2
Kako objasniti ovakvo ponasanje provodnixa?
‘Znamo da se oko svakog od ovih pro-
vvoshika formira magneino polje (Erstedo-
‘vo otkriée). Linjje magnetnog polja imaja
‘bli koncentritnih kragova,a smjer se od-
redyje pravilom desne make (palae poka-
_aaje smjer stro, a savijeni prs smjer li-
nija magnetnog pola),
Sle 11.21. Do prov ma tbs
28) Kad ste tela wistom ser, sme nije magnetnog pola tatkame izmedu
provednikajesuprotan, pa je ezltujuca magnet indukjaB po intenztetu manja
i od B, i od B, (B » 8, ~B,), Dakl, pole sa strana proved je ate i pomjera
provodnile jedan prema deugom (provonci se privée, slike 1.122.)
Sika 1.122. Oeethenjeeuljiudeg magnet pli ame provi so srujama
2. brag sje, suromeg snjera
') Kad stuje J, 1 tekw u supromim smjerovima, vektori magnets indukje u
sa&kama iamedu provodaika imaju ist smje. Intenztetrezultujuéeg vektora B veti
{e-od intenziteta magnet indukcia sa strana provodnila i provodnici se pomnje-
raj jedan od drugog (odbijju se-slka 1.1.22.b)
Da zakijuéimo:
1. Struje istog smera se medusobno private, a suprotog odbijgju
2. Medudielovanje ne zavisi od viste provedn ka
3. Medudielovanje ne zavisi od vist izvora stuje.
Motemo lahko odrediti sila kojom se struje privlate ili obijju
Provodnik kroz koji teée stra J; nalazi se dusinom / u magnetnom polju koje se
formira proticanjem strye Jy (ika 1.1,23.. Udaljenost provodnika oznatimo sa a
Sila kojom magnemo polje indukeije B, djeluje na strju J je Amperova sila:
Fr=Bihl.
a Kako je 2a pravolinisstraju: = ny ac toe
rene (11.10)
Istovemeno s¢ provodnie sty
Zynalazi dudinom /u magnetnom polju By
Xie e form protcanjem sine, pa
je sin Kojom magnet inde,
leu astral vod: Fy Bl le
Fei gig dae
Sika 1.1.23. Odhetoune sie kaj jedan
provednit en son life na doug
Arup quay
Tz dobivenlsjednaina (J.1.10.) i (1.1.11) vidimo da su sileF; iF, iste po intenzite-
tu, asa slike 1.1.23. se vidi (ako primijenimo isto rezonirane izataéku.A,) da imaju
suprotan smjer.
[Na osnova sile medudjelovanja struja, definira se jedinice za jetimu struje:
Amper je ona stalna struja koja, prolazesi dvjema paralelnim, ravnim, beskonstno
ddugim voditima, zanemarivo malog popretnog presjeka, na udalfenosti Im u vakue
‘amu, uzrokje medu njima silu od 210-7 N po metru duzine (sika 1.1.24.) Amper je
{edna od osnovni jedinica SL
‘nto lw Jodati (11.10) ve =
nosti: a= Im; 7= Im; = =1Ai ta fF
Peas 107N sotieeno iho wie Tea ay
rnost za magnetst permeabilnost vaku- m 8 ae
Etna ay 19" Ye
Thi 4 Am ‘Slika 1.1.24. Odvedivanje jedinice
2a jadi sraie
‘U motunarodinom sistem jedinica (SI) velitina tp je definrana keo univerzalne kon-
stanta
Primjer 1.1.8.
Kroz dva duga pravoliniska paralelna provosinika (C i D), udaljena 10 em, tek
stryje,= 6Ail, =4. Kolikom silom i kako medusobno djeluu provednii na du-
2inj I'm, ako straje uw njima tek:
2) wistom smjeru; )u suproinom smjeru?
2
Rjekenje: © >
b=6A
4K —
on 4
2) Indukeija u D od struje u provodniku C je:
P= Hla 48 10°,
Radi se o sili priviaéenjat
b) Sila iznosi takoder 4,8 - 10°N, a radi seo sili odbijanja!
Primjer 1.19.
ica ED se nalazi na horizontaing} podlori. Drug provodnik BC paralelan sa njom
smote da klizi po vertikalnim Zieama. Obje Zice se nalaze u strajnom krugu kroz koji
‘ee straja jadine 60A (slika). Na kojoj udaljerasti ée se zaustaviti provodnik BC pri
proticanju strj, ako je masa provodnika BC po jedinici duzine 2gim?
Reson
ica se zastavla onog momenta kad se ijednate sila obijanja Ger stuje 0
provodnicima teu sprotnim smjerovime)itedina Zice mg: F=mgs
Pe = belt
Hg Tm 8 Tig
Kad se nade na udeljenost 3,6 em od provodnilea ED, Zica BC se zaustavija
2 Kako j 2 pravolinjs stu: 8.= yg tet
Re nehi (uso)
Istovremeno se provodnik sa stryjom
‘jaalazi duinom fu magnetnom polja By i
Ij se formira prosicanjem stuje pt
Jo sia Koj magsena, infuse’ By .
elena sou vot: Fy Bale
je Byp yg sto dj 1
Slika 1.123. Odveuane sie kajom jodon
provednitee shun dle na dugi
poll, aan
1 dobivenlsjednatina (1.1.10.) i (.1.11,) vidimo da su site F iF; iste po intenzite-
tu, asa slike 1.1.23. se vidi (ako primijenimo isto rezoniranje i za tatku A,) da imaju
suprotan smjer.
"Na osnovu sile medudjelovanja strja, definira se jedinica za jatinu struje:
Amper je ona stalna struj koja, prolazeti dyjema paraleinin, ravnim, beskonaéno
You might also like
- Ovulacija PrezentacijaDocument11 pagesOvulacija PrezentacijaEsma KlicoNo ratings yet
- Fizika - ZadaciDocument3 pagesFizika - ZadaciEsma KlicoNo ratings yet
- JapanDocument3 pagesJapanEsma KlicoNo ratings yet
- Pokreti BiljakaDocument3 pagesPokreti BiljakaEsma KlicoNo ratings yet
- Histori JaDocument1 pageHistori JaEsma KlicoNo ratings yet
- Hamlet Je Plemenit Duh Kojeg Je Zagušila Njegova NiskaDocument3 pagesHamlet Je Plemenit Duh Kojeg Je Zagušila Njegova NiskaEsma KlicoNo ratings yet
- GimnastikaDocument1 pageGimnastikaEsma KlicoNo ratings yet
