Arheološka analiza kasnosrednjovjekovne keramike s

nalazišta Žminj – Kaštel

Rudan, Elena

Master's thesis / Diplomski rad

2022

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of

Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski
fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:265865

Rights / Prava: In copyright / Zaštićeno autorskim pravom.

Download date / Datum preuzimanja: 2024-02-26

Repository / Repozitorij:

ODRAZ - open repository of the University of Zagreb

Faculty of Humanities and Social Sciences
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za arheologiju

Elena Rudan

Arheološka analiza kasnosrednjovjekovne keramike s nalazišta Žminj – Kaštel

Diplomski rad

Mentor : Doc. dr. sc. Tatjana Tkalčec

Zagreb, 2022.
Veliku zahvalnost, u prvom redu, dugujem mentorici doc. dr. sc. Tatjani Tkalčec koja je
mnogobrojnim stručnim savjetima uvelike olakšala pisanje ovog diplomskog rada.
Zahvaljuem dr. sc. Josipu Višnjiću na pomoći pri pronalasku literature i obrade keramike.
Također zahvaljujem i ostalim djelatnicima Odjela za kopnenu arheologiju (sjedište Juršići)
Hrvatskog restauratorskog zavoda na brojnim korisnim savjetima.
Posebno zahvaljujem svom dečku, obitelji i prijateljima na podršci i strpljenju tijekom pisanja
ovoga rada.
SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 4
2. METODOLOGIJA RADA ................................................................................................................... 5
3. POVIJEST ŽMINJA ............................................................................................................................. 7
4. POVIJEST ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA KAŠTELA ............................................................. 10
5. TEHNOLOŠKI PROCESI IZRADE KERAMIČKIH PREDMETA ................................................. 14
6. ARHEOLOŠKA ANALIZA KERAMIKE S LOKALITETA ŽMINJ KAŠTEL – KUĆNA
KERAMIKA ....................................................................................................................................... 17
6.1. KUHINJSKA KERAMIKA ........................................................................................................ 18
6.1.1. KUHINJSKA KERAMIKA BEZ PREMAZA ................................................................... 18
6.1.2. KUHINJSKA KERAMIKA S PREMAZOM ..................................................................... 23
6.2. STOLNA KERAMIKA .............................................................................................................. 24
6.2.1. STOLNA KERAMIKA BEZ PREMAZA .......................................................................... 24
6.2.2. STOLNA KERAMIKA S PREMAZOM............................................................................ 26
INVETRIATA ............................................................................................................................... 26
ENGOBIRANA KERAMIKA....................................................................................................... 27
MAJOLIKA ................................................................................................................................... 31
7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 38
8. KATALOG NALAZA ........................................................................................................................ 41
9. POPIS LITERATURE ........................................................................................................................ 85
10. POPIS IZVORA.................................................................................................................................. 90
11. POPIS PRILOGA ............................................................................................................................... 90
 1. UVOD

Žminj je naselje s nešto više od 800 stanovnika1 smješteno u središtu Istre na 372 metara
nadmorske visine. Zbog svog položaja na raskrižju puteva Žminj je imao ulogu prometnog
središta još od željeznog doba kada su kroz njega prolazili putevi koji su vodili prema naseljima
kao što su Pićan, Stari Gočan, Gradina, Barban, Stari Pazin i drugi.2 Ti su se putevi kroz stoljeća
nastavljali koristiti i razvijati, a najznačajniji razvoj cestovna je mreža doživjela u austrijsko doba
kada Francuzi ubrzano grade nove i obnavljaju stare ceste. Nakon njih izgradnju nastavljaju
Austrijanci te se Žminj dodatno povezuje s okolnim mjestima i obližnjom željeznicom.3 Dobra
prometna povezanost i obilje prirodnih resursa doprinijeli su razvoju trgovine o čemu u 17.
stoljeću piše Prospero Petronio u svom djelu Memorie sacre e profane dell’Istria, 4 a J. W.
Valvasor Žminj opisuje kao mjesto bogato šumama, voćem i vinom.5

Osim povijesnih izvora, o dobroj prometnoj povezanosti, razvijenoj trgovini i statusu

stanovnika nekadašnjeg Žminja govori i keramika pronađena na području
kasnosrednjovjekovnog kaštela. Na arheološkom lokalitetima najveću skupinu nalaza čine
upravo keramički nalazi, ponajprije keramičko posuđe raznih tipova i namjena. Analizom
ulomaka keramičkih posuda dobivaju se mnogobrojne informacije; ne samo za što su posude
korištene, već i tko ih je koristio i odakle su potekle, odnosno one posredno daju širu sliku o
svakodnevici njihovih korisnika i vlasnika kao i o njihovom socijalnom statusu, trgovačkim
vezama i kupovnoj moći te o individualnim potrebama praćenja općih ukusa i mode.

U ovom radu arheološkom analizom obradit će se izabrani kasnosrednjovjekovni keramički

materijal s lokaliteta Žminj - Kaštel. Cilj je prikazati raznovrsnost pronađenog materijala te
pobliže odrediti vrijeme njegova nastanka unutar razdoblja kasnog srednjeg vijeka. Rad
predstavlja podlogu za daljnja istraživanja keramičke građe iz Žminja, odnosno pokušava dati
odgovor na pitanje kakav potencijal predstavlja keramički materijal u sagledavanju brojnih
istraživačkih pitanja oko žminjskoga kaštela.

1
prema popisu stanovništva iz 2021. godine, https://popis2021.hr/index.html (23.09.2022.)
2
Orbanić, Kontestabile Rovis, 2008, 189
3
Orbanić, Kontestabile Rovis, 2008, 192
4
Šonje, 1976, 30
5
Valvasor, 1689, 569

4
 2. METODOLOGIJA RADA

Istraživanjima na prostoru kasnosrednjovjekovnog kaštela Žminj pronađeno je mnoštvo

keramičkog materijala, većinom kuhinjskog i stolnog posuđa. U ovom su radu obrađeni ulomci
keramičkih posuda (uz iznimku jednog pršljena) iz istraživačkih kampanja 2016. – 2019. godine
koji spadaju u razdoblje kasnog srednjeg vijeka. Materijal pronađen ranijih godina izostavljen je
zbog opširnosti samoga rada, ali i djelomične nedostupnosti u trenutku pisanja.

Uslijed višestrukog niveliranja prostora kaštela i izgradnje današnjeg platoa došlo je do

remećenja stratigrafije i miješanja mlađih slojeva. Zatvorenih cjelina i slojeva kasnog srednjeg
vijeka koji nisu ispremiješani s novovjekovnim i/ili recentnim slojevima gotovo da i nije bilo
zbog čega ulomke posuda bez premaza nije bilo moguće uže datirati. Za razliku od keramike bez
premaza, keramika s premazom češće je obrađivana u stručnoj literaturi te su njeni tipovi jasnije
definirani i lakše ih je datirati. Posuđe bez premaza pronađeno na lokalitetima u Istri gotovo je u
potpunosti zanemarivano u objavama. Obradom tzv. grube keramike iz razdoblja kasnog
srednjeg vijeka na Istarskom poluotoku najviše se bavi Josip Višnjić prilikom obrade materijala s
istarskih kaštela. Osim nalaza s istarskih lokaliteta (Dvigrad, Possert), analogije keramičkim
posudama bez premaza nalazimo i na drugim lokalitetima u Hrvatskoj i šire, pri čemu smo u
diplomskome radu koristili one radove koji donose detaljniju tipološko-kronološku razradu, a to
su objavljeni lokaliteti u Sloveniji (Mali grad u Kamniku), u Austriji (utvrda Turmbauerkogel
blizu granice sa Slovenijom) te u Hrvatskom zagorju (burgovi Vrbovec i Cesargrad). Keramici s
premazom pak analogije nalazimo uglavnom na istočnoj Jadranskoj obali, prije svega u Istri i
Dalmaciji, kamo je razvijenom trgovinom morskim putevima dospjela s prostora sjeverne Italije.

U ovom su radu ulomci keramičkih posuda podijeljeni prvenstveno na kuhinjsku i stolnu

keramiku. S obzirom na veliku količinu pronađenog materijala, izdvojeni su i prikazani
reprezentativni primjerci svake skupine. Kataloške jedinice poredane su kronološki prema prvoj
pojavi određenog tipa, najprije kuhinjska, zatim stolna keramika te se one dodatno dijele na
posuđe bez premaza i posuđe s premazom. Valja naglasiti da se određeni tipovi (rubova) mogu
koristiti i kroz duže vremensko razdoblje te, kad je riječ o sigurnim, neporemećenim arheološkim
slojevima, upravo je njihova količinska zastupljenost referencija za pokušaj određivanja datacije
određenog sloja. U slučaju Žminja tu metodu nije bilo moguće koristiti zbog prisutnosti
keramike iz različitih razdoblja u poremećenim slojevima.

5
 Pri obradi posuđa bez premaza promatrani su boja i faktura svakog ulomka. Određen je način
pečenja te su bilježene boje pečenja unutrašnje i vanjske strane stijenke kao i presjeka svakog
ulomka. Kod faktura je promatrano prisustvo primjesa kalcita i sitnih kamenčića. Za većinu
primjeraka bilo je moguće odrediti i kojem obliku pripadaju. Kod ulomaka rubova opisan je
oblik ruba, a kod ulomaka s ukrasom evidentiran je motiv i tehnika izvedbe ukrasa. Svim
ulomcima su izmjerene dimenzije (visina i širina), prosječna debljina stijenke6 te, gdje je to bilo
moguće, promjer otvora. Analizirane su 63 kataloške jedinice, od čega 59 ulomaka kuhinjske i 4
ulomka stolne keramike.

Kod keramike s premazom određeni su boja i faktura keramike te je provedena tipološko-

stilska analiza. Kao i kod keramike bez premaza, izmjerene su dimenzije (visina i širina),
prosječna debljina stijenke te, gdje je bilo moguće, promjer otvora ili dna. Od ukupno 66
ulomaka keramike s premazom samo jedan ulomak pripadaj kuhinjskoj, a 65 ulomaka stolnoj
keramici.

6
U većini slučajeva debljina stijenke nije jednaka na cijeloj površini ulomka.

6
 3. POVIJEST ŽMINJA

Prostor današnjeg Žminja sa svojom širom okolicom naseljavan je još od prapovijesti o čemu
svjedoče mnogobrojni nalazi od kojih najstariji potječu iz brončanog doba. U starogradskoj
jezgri, na području kasnijeg srednjovjekovnog kaštela, pronađeni su ostaci bedema
brončanodobne gradine, ulomci keramike, kremenih alatki i strelica te glačane kremene sjekire. 7
Život na širem području Žminja nastavlja se i u željezno doba – A. Šonje navodi kako su se na
prostoru Žminjštine nalazile najmanje tri ilirske gradine, a nedaleko današnjeg središta Žminja,
na brežuljku Gradišče, pronađeni su gradina i grob koji potječu iz 2. tisućljeća p.n.e.8

Slika 1. Prikaz Žminja na crtežu J. W. Valvasora iz 17. stoljeća (Valvasor, 1689, 569)

7
Bekić, 2009, 400, Nefat, 2017, 42
8
Šonje, 1976, 12-13

7
 Nema poznatih nalaza koji bi potvrdili naseljavanje središta Žminja u antičko doba, no na
široj okolici pronađeno je nekoliko nalaza koji upućuju na nastavak života kroz antiku. 9 Kod
crkve Sv. Foške smještene 1,5km istočno od Žminja pronađeni su ostaci starokršćanske crkve i
objekata iz antičkog doba te ulomci rimske keramike. Nedaleko crkve Majke Božje od
Svetomora pronađen je žrtvenik posvećen Jupiteru Pobjedniku koji spominje i vlasnike stambene
arhitekture koja se nalazila na tom prostoru, a u blizini sela Modrušani pronađena je polusilikva
gotskog kralja Vitigisa.10

Slika 2. Prikaz Žminja na crtežu Prospera Petronia iz 17. stoljeća (Nefat, 2017, 46)

9
Nefat, 2017, 42
10
Šonje, 1976, 17-18, Levak, 2008, 45-46

8
 U razdoblju ranog srednjeg vijeka Žminj naseljavaju Slaveni čije je prisustvo potvrđeno
nalazima ranosrednjovjekovne keramike.11 Na južnoj strani brijega na kojem je smještena crkva
Sv. Foške pronađeni su ostaci ranosrednjovjekovnog naselja, a u neposrednoj blizini, na
lokalitetu Babina brajda, groblje na kojem su pokapani stanovnici tog naselja. Na prostoru
brončanodobne gradine u ranom se srednjem vijeku nalazilo utvrđeno naselje koje je zbog
dominantne pozicije imalo važnu ulogu u obrani i nadgledavanju okolnog prostora.12 Prilikom
gradnje nove škole u Žminju 1953. godine, pronađena je starohrvatska nekropola na redove s 227
grobova koja se datira u razdoblje između 840. i 950. g.13 Grobovi su bili obloženi i pokriveni
lomljenim kamenim pločama a od priloga je pronađen uglavnom nakit, ponajprije naušnice
raznih tipova.14

Od 12. stoljeća Žminj je bio dijelom Pazinske grofovije, a u 15. i 16. st. bio je jedan od
najrazvijenijih naselja u tom sastavu s utvrđenim kaštelom kojega su štitile prstenaste zidine i
kule.15 Pretpostavlja se kako je kasnosrednjovjekovno zdanje kaštela podignuto u razdoblju
gotike.16 Kaštel je oštećen u 17. st. tijekom Uskočkog rata, ali je kasnije obnavljan, što dokazuju
prikazi na crtežima J. W. Valvasora i P. Petronia nastali krajem istog stoljeća.17 Jugozapadna
kula srušena je u 18. st. prilikom produljenja crkve Sv. Mihovila koja tada dobiva današnji
izgled, a sjeveroistočna kula nakon Drugoga svjetskog rata.18 Od žminjskog kaštela danas je
sačuvana i vidljiva tek jedna od četiri kule.

11
Šonje, 1976, 21
12
Levak, 2008, 47-48
13
Marušić, 1987, 5, 89
14
Marušić, 1987, 63, 75
15
Orbanić, Kontestabile Rovis, 2008, 191, Šonje, 1976, 26, 27, Valvasor, 1689, 569
16
Višnjić, 2011 b, 450
17
Nefat, 2017, 45, vidi slike 1 i 2
18
Nefat, 2017, 46

9
 4. POVIJEST ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA KAŠTELA

U listopadu 2008. godine Hrvatski restauratorski zavod započeo je s istraživanjem na

području kaštela. Istraživanje je provedeno u dva sektora koja su bila postavljena uz kapelu Sv.
Trojstva oko koje su bili predviđeni građevinski radovi te u trećem sektoru koji je bio postavljen
na mjestu gdje se nekada nalazila sjeverna kula. Pronađeni su ostaci suhozidnog bedema
brončanodobne gradine, ulomci prapovijesne keramike i kremenih alatki, zidovi i keramika iz
razdoblja 11. – 13. stoljeća, novac iz 12. stoljeća, ostaci sjeverne kružne kule i bedema
kasnosrednjovjekovnog kaštela19 te mnogobrojni pokretni nalazi kasnog srednjeg i novog
vijeka.20 Istraživanja su nastavljena i iduće dvije godine kada je također pronađeno mnoštvo
pokretnih i nepokretnih nalaza. Tijekom srpnja 2009. godine istražen je pojas širine 1,5m koji se
pruža od kapele Sv. Trojstva do kraja današnjeg platoa. Kao i prethodne godine, pronađeni su
ponajprije pokretni nalazi koji datiraju u brončano doba, kasni srednji i rani novi vijek te nalazi
iz modernog doba koji su se nalazili u sloju zasipa. Od nepokretnih nalaza najznačajniji je
pronalazak dijela sjevernog bedema kaštela.21 Iduće se godine istraživao prostor unutar zapadnog
dijela te prostor sjevernog podziđa kaštela. Pronađen je dio spoja zidova na sjeverozapadnom
kutu kaštela22 koji bi mogli predstavljati ostatke pravokutne kule kakva se nalazi na
Valvasorovom prikazu. Također su pronađeni ostaci objekata iz razdoblja razvijenog srednjeg
vijeka koji su uništeni gradnjom bedema kaštela.23 Te je godine lokalitet snimljen georadarom, a
rezultati su potvrdili smjer pružanja sjevernog bedema. Od pokretnih nalaza, kao i prijašnjih
godina, pronađeno je mnoštvo ulomaka keramike iz razdoblja prapovijesti, srednjeg te novog
vijeka kao i manja količina metalnih, kamenih i staklenih predmeta. 24

19
vidi sliku 5
20
Bekić, 2009, 400
21
Višnjić, 2010, 419-420
22
vidi sliku 5
23
Višnjić, 2011 a, 3
24
Višnjić, 2011 b, 449-450, Višnjić, 2011 a, 23

10
 Slika 3. Fotografija istočnog dijela kaštela iz 1953. godine
https://ino.unipu.hr/data/arena/1953/1223.pdf (18.08.2022.)

Nakon poveće pauze, istraživanja su ponovno nastavljena 2016. godine. Prostor istraživanja
nalazio se s vanjske, tj. sjeverne strane sjeverozapadnog kuta kaštela i sjevernog bedema. Na tom
su području pronađeni pokretni nalazi iz brončanog doba, ranog, razvijenog i kasnog srednjeg
vijeka, novog vijeka te recentni materijal. Većinski dio nalaza čini keramika, a osim nje
pronađena je i brončanodobna litika među kojom se ističe glačana kremena sjekira te ulomci
staklenog posuđa i metalnih predmeta koji pripadaju razdoblju kasnog srednjeg vijeka. Od
nepokretnih nalaza pronađen je tek nastavak sjevernog bedema.25 Iduće 2017. godine sonda je
obuhvatila prostor unutar kaštela, uz zapadni bedem. Na tom je prostoru pronađeno mnoštvo
struktura koje datiraju od brončanog doba do ranog novog vijeka. Najstarija je brončanodobna
otpadna jama ukopana u zdravicu, a nedaleko nje otkriveni su ostaci zidova objekta i dvije razine
podnica koji se datiraju u razvijeni srednji vijek. Od pokretnih nalaza zastupljeni su ponajprije
oni keramički koji pripadaju razdobljima od brončanog doba, srednjeg i novog vijeka te recentni

25
Višnjić, Pamić, 2016, 2, 7, 11

11
nalazi.26 Istraživanjima 2018. obuhvaćen je središnji dio sjevernog bedema kao i prostor južno
od njega (istočno od sonde istražene 2010. godine) te prostor uz zapadni bedem (južno od sonde
istražene 2017. godine). Prva sonda uz sjeverni bedem rezultirala je sličnim nalazima kao i
prethodnih godina – pokretni nalazi, ponajprije keramika iz razdoblja brončanog doba, srednjeg i
novog vijeka, ali i nepokretnim nalazima koji se mogu datirati u brončano doba. Pronađena je
masivna suhozidna konstrukcija, širine oko jedan metar, smjera istok – zapad koja bi mogla
predstavljati obrambeni zid brončanodobne gradine. Od nepokretnih nalaza iz kasnijih razdoblja
pronađeni su tek ostaci vapnene podnice koja je mogla biti dijelom hodne površine dvorišta
kaštela ili nekog drugog objekta koji se tu nalazio. U sondi uz zapadni bedem pronađeni su ostaci
već otkrivenog objekta i podnica koji pripada razvijenom srednjem vijeku. U obje sonde pokretni
nalazi, kao i prijašnjih godina, pripadaju razdobljima brončanog doba, srednjeg i novog vijeka.27

Slika 4. Fotografija jugoistočne kule danas http://www.tzzminj.hr/index.php/zminj/zminjska-

kula (20.08.2022.)

26
Višnjić, 2017, 2-4
27
Višnjić, 2018, 2-5

12
 Sljedeće 2019., ujedno i posljednje godine istraživanja, sonda je bila smještena uz sjeverni
zid današnje crkve Sv. Mihovila. U toj su sondi, osim već uobičajenih pokretnih nalaza iz
brončanog doba te srednjeg i novog vijeka, pronađeni ostaci ranosrednjevjekovnih struktura. Zid
smjera sjeveroistok – jugozapad, građen od priklesanog kamena, podilazi pod crkvu i kapelu Sv.
Trojstva što ukazuje na to da je stariji od obje građevine. S južne strane zida pronađeni su ostaci
hodne površine izrađene od neobrađenog kamena koja je vjerojatno bila povezana sa zidom.
Dataciju struktura u rani srednji vijek potvrđuje i sloj s ulomcima ranosrednjovjekovne keramike
koji se nalazio uz njih.28

Nakon završenih istraživanja kojima su obuhvaćeni svi dijelovi kaštela te utvrđeni njegovi
gabariti, u planu je prezentacija pronađenih ostataka bedema i kula kaštela kao i mnogobrojnih
nepokretnih nalaza.

Slika 5. Prikaz istraženih dijelova kaštela do 2016. godine (Višnjić, Pamić, 2016)

28
Višnjić, 2019, 3-4

13
 5. TEHNOLOŠKI PROCESI IZRADE KERAMIČKIH PREDMETA

Proizvodnja keramičkih predmeta složen je proces čiji konačni rezultat ovisi o mnogo
faktora. Prvi korak kod proizvodnje keramike je odabir sirovine. Glina može biti čista, tj. bez
primjesa ili s primjesama koje se prirodno nalaze u glini ili su pak naknadno dodane. Keramika
bez premaza najčešće sadržava primjese dodane kako bi se poboljšala svojstva konačnog
proizvoda. S druge strane keramika s premazom uglavnom je fine fakture, bez nečistoća i
primjesa ili pak s manjim količinama istih.

Nakon odabira sirovine, sljedeći je korak oblikovanje proizvoda. Razlikujemo prostoručno

oblikovanje, oblikovanje na kolu i oblikovanje u kalupu. Nakon oblikovanja predmet se može
doraditi obradom same površine predmeta, nanosom premaza ili glazure i ukrašavanjem. Obrada
površine izvodi se prije pečenja, na mokroj ili polusuhoj površini. Premaz se nanosi na površinu
predmeta prije pečenja, glazura nakon pečenja, a ukrašavanje može biti izvedeno prije pečenja,
nakon pečenja ili pak nakon nanosa glazure.29

Kod pečenja razlikujemo dva osnovna načina – pečenje na otvorenom (na ognjištu ili u jami)
i pečenje u zatvorenom (u pećima).30 Promjene na keramici koje nastaju prilikom pečenja ovise o
vremenu, temperaturi i atmosferi. Najvažniji čimbenik u određivanju boje keramike je atmosfera
prilikom pečenja. Ako je dobar dotok kisika, tada govorimo o oksidacijskoj atmosferi, a ako
nema prisutnosti kisika tada je atmosfera redukcijska. Prilikom pečenja u zatvorenom
razlikujemo šest faza. Prva faza je isparavanje – na temperaturi do 120C voda izlazi iz gline u
obliku vodene pare. U drugoj fazi, na temperaturi do 350C dolazi do raspadanja organskog
materijala koji se prirodno nalazi u glini ili je pak dodan prilikom izrade predmeta. U trećoj fazi,
na temperaturi od 430C do 850C dolazi do sjedinjenja gline i primjesa pri čemu predmet
dobiva na čvrstoći i nepropusnosti. U četvrtoj fazi (500C do 700C) organske tvari u keramici
izgaraju. Kod pete faze, na temperaturi najčešće ne nižoj od 900C, dolazi do vitrifikacije –
zagrijavanjem se silikatni minerali tope i stvaraju viskoznu tekućinu koja keramiku čini čvršćom

29
Detaljnije o tehnikama oblikovanja i dorade u Horvat, 1999, 17-45
30
Horvat, 1999, 47

14
i manje poroznom. Zadnja, šesta faza je hlađenje gdje se dodatno keramika može dimiti kako bi
se postigla tamna boja površine. Kada se peć ohladi na oko 40C, predmeti se mogu izvaditi.31

Kod keramike s premazom proces proizvodnje složeniji je nego kod keramike bez premaza.
Za dobivanje gotovog proizvoda potrebna su minimalno dva pečenja. Nakon oblikovanja
proizvod se suši te zatim peče prvi put. Atmosfera pečenja je oksidacijska kako bi se postigla
jednolika boja površine. Temperatura se postupno povećava, a maksimalna temperatura iznosi od
950C do 1000C. Predmet pečen jednom naziva se biskvit.

Na biskvit se nakon pečenja nanosi premaz za što je potrebna dobro očišćena površina radi
boljeg prianjanja. Kod premaza razlikujemo dvije vrste – zemljasti i staklasti.32 Zemljasti premaz
ili engoba je razvodnjena bijela glina kojom se keramika prekriva prije prvog pečenja kako bi se
dobila podloga za daljnje ukrašavanje. Nakon nanosa engobe keramika može biti ukrašena ili
samo glazirana. Ukrašavanje se izvodi graviranjem prije pečenja ili slikanjem nakon prvog
pečenja. Graviranje se izvodi urezivanjem oštrom (a punta) i/ili tupom (a stecca) alatkom na
polusuhu engobu. Nakon graviranja i prvog pečenja predmet može biti dodatno ukrašen
slikanjem bojama na bazi metalnih oksida ili jednostavno glaziran prozirnom ili koloriranom
glazurom nakon čega se peče po drugi put.33

Staklasti premaz, tj. glazura može biti prozirna ili neprozirna. Prozirna glazura je mješavina
olovnog oksida, kvarcnog pijeska i mljevenog alkalnog stakla koji mljeveni, pomiješani i
razvodnjeni tvore sjajni nepropusni premaz. Glazura može biti prozirna ili kolorirana što se
postiže dodavanjem metalnih oksida. Nanosi se na biskvit nakon čega se predmet peče po drugi
put. Keramika prekrivena takvom glazurom, bez dodatnog ukrašavanja naziva se jednostavno
olovno glazirana keramika ili invetriata.34

Kod neprozirne glazure u mješavinu se dodaje kositar koji služi kao zamućivač. Neprozirna
glazura se također nanosi na biskvit nakon čega posuda može biti oslikana i dodatno premazana
prozirnom glazurom prije drugog pečenja.35 Keramika s neprozirnom glazurom naziva se

31
Horvat, 1999, 50-52
32
Bradara, 2012, 15-17
33
Bradara, 2012, 17-18, Gusar, 2010, 28-29
34
Gusar, 2010, 28
35
Bradara, 2012, 18-19

15
majolika ili ceramica smaltata. Za oslikavanje majolike koriste se metalni oksidi poput oksida
bakra, kobalta, mangana, antimona i željeza.36 Prilikom drugog pečenja često se koriste trokraki
podlošci (trepiedi) kako se posude ne bi slijepile.37

Još jedna vrsta keramike s neprozirnom glazurom je španjolska ili hispansko-maurska

keramika prekrivena sjajnim lustrom. Proces proizvodnje te keramike složeniji je nego kod
obične majolike jer se ona mora peći tri puta. Biskvit umočen u neprozirnu bijelu glazuru nakon
sušenja se slika plavom bojom i peče po drugi put. Nakon drugog pečenja oslikava se lustrom;
smjesom metalnih soli bakra, srebra, okera, sumpora i octa te se tada peče po treći put.

36
Gusar, 2010, 29-30
37
Gusar, 2010, 27

16
 6. ARHEOLOŠKA ANALIZA KERAMIKE S LOKALITETA ŽMINJ KAŠTEL –
KUĆNA KERAMIKA

Ulomci keramike bez premaza obrađeni u ovom radu rađeni su na kolu, vjerojatno od gline
pronađene u blizini samog lokaliteta. Faktura tih ulomaka većinom je srednje gruba s čestim
primjesama kvarca i sitnih kamenčića. Boja keramike varira od oker, narančaste i smeđe pa sve
do sive i crne. Većina ulomaka je višebojna, s različitim bojama vanjske i unutarnje stijenke te
presjeka. Boja keramike ovisi o sastavu sirovine i načinu pečenja, ali i o namjeni i načinu
korištenja (npr. tragovi na posudama koje su sekundarno bile izložene vatri na otvorenom
ognjištu).

Od 63 ulomka keramike grube fakture obrađenih u ovom radu, 10 je ulomaka kojima su

stijenke svijetle boje (oker ili narančaste, ponekad sa sivim mrljama), a presjek tamne tj. sive
boje. Ta varijanta boje keramike govori kako je prilikom oksidacijskog pečenja došlo do
prebrzog zaustavljanja procesa pečenja što je rezultiralo nepotpunom oksidacijom ugljika. S
druge strane, kod 13 ulomaka stijenke keramike su tamnije boje (sive ili crne), a presjek svijetle
(narančaste, smeđe ili oker) što ukazuje na oksidacijsko pečenje u čijoj se zadnjoj fazi odvijao
proces dimljenja. Jednaka boja izvana, iznutra i u presjeku vidljiva je kod 30 ulomaka od kojih je
njih 25 crne boje ili različitih nijansi sive, a pet je ulomka oker ili narančaste boje. Stijenke i
presjek sive ili crne boje ukazuju na redukcijsko pečenje (odsutnost kisika), dok svjetlija boja
keramike (u ovom slučaju oker narančasta) ukazuje na oksidacijsko pečenje tj. prisutnost kisika
prilikom pečenja. Kod šest je ulomaka keramika mrljaste boje što govori kako je atmosfera pri
pečenju bila nekontrolirana. 38

Kod keramike s premazom posude su rađene na kolu ili u kalupu. Ulomci posuda s
premazom pronađeni u Žminju većinom su fine fakture i bez primjesa, uz tek nekoliko iznimaka.

Posude koje pripadaju skupini invetriate imaju keramiku narančaste boje. Kod sedam
ulomaka faktura je fina, bez primjesa, a kod dva je primjerka glina slabije pročišćena.

Ulomci engobirane keramike narančastog su keramičkog tijela, osim kod jednog primjerka
gdje je keramika oker boje. Kod većine primjeraka keramika je fine fakture, bez primjesa, dok je
kod dva ulomka glina slabije pročišćena.

38
Zlatunić, 2007, 95

17
 Najčešća boja keramike kod majolike je svijetlo žuta (24 kataloške jedinice), uz jedan
primjerak žute boje. Kod pet ulomka keramika je narančaste ili svijetlo narančaste boje. Jedan je
ulomak keramike svijetlo oker boje, a kod jednog ulomka, koji je vjerojatno izgorio pri pečenju,
keramika je bijele boje. Kod svih ulomaka osim jednog keramika je fine fakture, bez primjesa.

6.1. KUHINJSKA KERAMIKA

Kuhinjska keramika predstavlja skupinu keramike korištene za spremanje, podgrijavanje

i skladištenje hrane. Ona čini većinu nalaza keramičkih predmeta na lokalitetima. Razlog tome je
što se zbog učestalog korištenja kuhinjsko posuđe znatno brže „troši“ te je veća potreba za
zamjenom dotrajalih posuda novima, a samim time i odbacivanjem starih što rezultira velikim
brojem pronađenih oštećenih posuda ili ulomaka kuhinjske keramike.39

Kuhinjska je keramika većinom grube, u kasnom srednjem vijeku srednje grube fakture,
bez premaza te često neukrašena ili vrlo jednostavno ukrašena. Najčešći oblik kuhinjske
keramike je lonac. Loncem se smatra svaka posuda zatvorenog oblika koja ponekad može imati i
vrat, izljev i ručke, a čija visina uglavnom odgovara promjeru ili dvostrukom promjeru otvora.40
Osim za pripremu, lonci su korišteni i za čuvanje hrane. Kuhinjskoj keramici osim lonaca
pripadaju i poklopci i zdjele.

U ovom je radu obrađeno 60 ulomaka kuhinjske keramike, od čega 59 ulomaka posuđa

bez premaza i jedan ulomak s glazurom. Kod posuđa bez premaza najčešći oblik je lonac (56
ulomaka), a zatim slijede ulomci za koje bi se moglo pretpostaviti da su dio lonca ili neke manje
posude, ali zbog fragmentiranosti nije moguće sa sigurnošću odrediti tip (3 kataloške jedinice).
Kod keramike s premazom riječ je o obodu lonca ili lončića.

6.1.1. KUHINJSKA KERAMIKA BEZ PREMAZA

Većina ulomaka kuhinjske keramike bez premaza pronađena je u slojevima gdje su

pomiješani nalazi od razdoblja kasnog srednjeg do ranog novog vijeka, ponegdje i s recentnim

39
Čimin, 2008 b, 123
40
Horvat, 1999, 86

18
nalazima. Zbog poremećenosti tih slojeva i činjenice da su se mnogi funkcionalni oblici posuda
bez premaza zadržali kroz duže vrijeme,41 nemoguće je sa sigurnošću odrediti užu dataciju
ulomaka.

Tri ulomka lonca (kat. 1-3) imaju obod izvučen prema van koji je s unutarnje strane
konkavno oblikovan, a s vanjske strane je kod jednog ulomka (kat. 1) vidljiva blaga profilacija
dok su druga dva (kat. 2, 3) blago konveksno oblikovana. Kod dva primjerka (kat. 1, 2) prijelaz
u vrat je oštar, a kod trećeg (kat. 3) je tekući. Sva tri oboda imaju naglašenu donju usnu.
Analogije ovom tipu oboda pronalazimo u Sloveniji na lokalitetu Mali grad u Kamniku gdje se
takvi primjerci oboda datiraju u razdoblje od kraja 12. do početka 14. stoljeća.42

Obod lonca (kat. 4) blago je nakošen prema van, s vanjske se strane nalaze dva naglašena
rebra odvojena urezanom linijom, a ispod njih se nazire još jedno, slabo naglašeno rebro. Osim
oboda, sačuvan je i ulomak ramena istog lonca na kojemu je vidljiv ostatak plastične aplicirane
trake ukrašene utiskivanjem. Analogiju pronalazimo kod lonca pronađenog u Dvigradu čiji se tip
oboda navodi kao dominantan u kasnom srednjem vijeku na tom lokalitetu te se uspoređuje s
loncima iz Slovenije i Italije koji su datirani u period od kraja 12. ili početka 13. do početka 15.
stoljeća.43

Ulomak oboda (kat. 5) predstavlja obod lonca izvučen prema van, s vanjske strane blago
koveksno oblikovan, s oštrim prijelazom u vrat, odnosno oštro podrezane donje usne. Sljedeći
ulomak (kat. 6) također ima obod izvučen prema van, ali je on s vanjske strane ukoso oblikovan,
tekućeg prijelaza u vrat. Ulomak oboda (kat. 7) nakošen je prema van, s vanjske strane blago
konkavno oblikovan, s tekućim prijelazom u vrat. Dva ulomka lonca (kat. 8, 9) imaju obod
izvučen prema van, s nešto oštrijim prijelazom u vrat i naglašenom, na dolje izvučenom donjom
usnom. Prvim trima ulomaka (kat. 5-7) analogije pronalazimo na austrijskom lokalitetu
Turmbauerkogel gdje su takvi obodi datirani u 13. i 14. stoljeće, a drugim dvama (kat. 8, 9) na
slovenskom lokalitetu Mali grad gdje se lonci sličnih oboda također datiraju u 13. i 14. stoljeće.44

41
Čimin, 2008 b, 123
42
Štular, 2005, 444-445, tabla 1, T8
43
Cervigni et al., (2004), 297, tablica 3,3, spominje se kako su se lonci takvog tipa oboda na nekim lokalitetima u
Sloveniji koristili do kraja 15. stoljeća
44
Gutjahr, 2004, 451, Sl. 9, 11, Štular, 2005, 443, 445, Tab. 1, T4

19
 Manji ulomak oboda (kat. 10) nakošen je prema van, s vanjske strane blago konkavno
oblikovan, s tekućim prijelazom u vrat. Obodi istog tipa pronađeni u Sloveniji datiraju se u 13. i
početak 14. stoljeća.45 Kod ulomaka lonaca (kat. 11, 12) obod je nakošen prema van, zaobljenog
ruba i s vanjske strane dvostruko nenaglašeno profiliran. Takvi su obodi pronađeni na utvrdi
Possert u središnjoj Istri gdje se datiraju u razdoblje od 13. do 16. st.46 Iduća tri primjerka (kat.
13-15) imaju obod nakošen prema van, s vanjske strane ravno ili blago konveksno oblikovan, s
tekućim prijelazom u vrat. Paralele im pronalazimo na utvrdi Turmbauerkogel gdje se obodi tog
tipa pojavljuju krajem 13. i početkom 14. stoljeća.47

Ulomak oboda (kat. 16) nakošen je prema van, s vanjske strane blago profiliran, s
naglašenom zadebljanom donjom usnom i tekućim prijelazom u vrat. Sljedeći ulomak (kat. 17)
također ima obod nakošen prema van, iznutra blago konkavno oblikovan, a s vanjske strane
profiliran, s naglašenim rebrom i donjom zaobljenom usnom te oštrim prijelazom u vrat. Ulomak
oboda lonca (kat. 18) nešto je više nakošen od prethodnih ulomaka, s vanjske je strane blago
konveksno oblikovan, s naglašenom na dolje izvučenom donjom usnom i oštrim prijelazom u
vrat. Više ulomaka oboda lonca (kat. 19) predstavlja nakošeni obod koji je s vanjske strane
višestruko profiliran, s naglašenim rebrima i oštrim prijelazom u vrat. Analogije ovim obodima
(kat. 16-19) pronalazimo među materijalom s burga Vrbovec gdje se takvi tipovi oboda datiraju
u 14. i početak 15. st.48

Manji ulomak oboda (kat. 20) s unutarnje je strane konkavno oblikovan, a s vanjske
višestruko profiliran, s naglašenim rebrima. Kao i prethodnim ulomcima i ovome paralele
pronalazimo na burgu Vrbovcu gdje se datira u 14. i 15. stoljeće,49 ali i u Rijeci, na lokalitetu Pul
Vele Crikve gdje se navodi kako se višestruko raščlanjeni obodi pojavljuju od 14. stoljeća.50
Ulomak oboda lonca (kat. 21) nakošen je prema van, s vanjske strane konkavno oblikovan, s
oštrim prijelazom u vrat. Sljedeći obod (kat. 22), gornjeg ravno odrezanog ruba, blaže je
nakošen prema van od prethodnog i s vanjske je strane blago konkavno oblikovan, s oštrim
prijelazom u vrat. Obodu (kat. 23) rub je ravno odrezan blago izvučen prema van, a s vanjske je

45
Štular, 2005, 444-445, Tab. 1, T5
46
Višnjić, 2013, Possert, 85, 136, T4,4
47
Gutjahr, 2004, 452, Sl. 16
48
Tkalčec, 2010, 66, 160-161, T2, 52, T3, 55, 59, 64
49
Tkalčec, 2010, 67,163, T5, 128
50
Višnjić, 2016, 341, T2, 6

20
strane konkavno oblikovan, zaobljene donje usne i s oštrim prijelazom u vrat. Dva ulomka (kat.
24, 25) imaju obod nakošen prema van koji je s unutarnje strane konkavno oblikovan, a s vanjske
višestruko profiliran s naglašenim rebrima. Kod prvog je ulomka (kat. 24) rub oboda ravno
odrezan, a prijelaz u vrat oštar, a kod drugog (kat. 25) je rub oboda zaobljen, a prijelaz u vrat
tekući. Ovim obodima (kat. 21-25) analogije nalazimo među keramikom s Posserta gdje se takvi
oblici smještaju u razdoblje od 14. do 16. stoljeća.51

Za ulomak oboda lonca (kat. 26) koji je s unutarnje i vanjske strane blago konkavno
oblikovan, s tekućim prijelazom u vrat paralele također pronalazimo među keramikom 14. do 16.
stoljeća.52 Istom periodu pripadaju i analogije ulomcima ukrašenih dijelova posuda pronađenima
u Žminju (kat. 27-30). Kod prvog je primjerka (kat. 27) riječ o više ulomaka ramena i trbuha
lonca koji je ukrašen nizom uboda ispod kojega se nalaze dvije aplicirane trake ukrašene
otiskivanjem štapićastog predmeta ovalnog vrha. Drugi je primjerak (kat. 28) manjih dimenzija
te je vidljiv tek mali dio ukrasa u vidu modelirane plastične trake ukrašene otiskivanjem
štapićastog predmeta ovalnog vrha. Kod iduća dva primjerka (kat. 29, 30) također je riječ o
ukrasu u vidu plastične trake. Kod prvog je ulomka (kat. 29) traka ukrašena otiskivanjem
štapićastim predmetom izduženih udesno usmjerenih otisaka, a kod drugog je primjerka (kat. 30)
riječ o neurednom otiskivanju okruglim šiljkom štapićastog predmeta. Na Possertu se ovakvi
ukrasi povezuju s posudama datiranima u period od 14. do 16. stoljeća.53

Ulomci oboda (kat. 31, 32) izvučeni su prema van, sa zaravnatom ili konveksno
oblikovanom vanjskom stranom i tekućim prijelazom u vrat. Takav se tip oboda pronalazi na
lokalitetu Tumbauerkogel gdje se datira u napredno 14./rano 15. stoljeće. 54 Ulomak oboda lonca
(kat. 33) izvučen je prema van, s unutarnje strane konkavno oblikovan, a s vanjske blago
konveksno. Prijelaz iz oboda u vrat je tekući. Analogiju mu pronalazimo kod oboda iz burga
Vrbovca koji je pronađen u sloju s materijalom 15. i 16. stoljeća.55

Izvučeni obod lonca (kat. 34) ima zaravnan rub, s unutarnje je strane konkavno
oblikovan (moguće utor za poklopac), a s vanjske strane dvostruko nenaglašeno profiliran.

51
Višnjić, 2013, 87, 138, T6, 2, 10, 13, 14
52
Višnjić, 2016, 341, T3, 12
53
Višnjić, 2013, 86-87, 135, T3, 1, T7, 9, 11
54
Gutjahr, 2004, 452, Sl. 13
55
Tkalčec, 2010, 69, 168, T10, 211

21
Prijelaz oboda u vrat je oštar. Ulomak oboda (kat. 35) trokutastog je presjeka, s vanjske strane
blago konkavno oblikovan, s tekućim prijelazom u vrat. Sljedeći ulomak oboda (kat. 36) također
je trokutastog presjeka, no sam je obod nešto manji i zadebljani, a prijelaz u vrat oštriji. Kod
oboda lonca (kat. 37) s vanjske je strane vidljiva dvostruka profilacija i naglašena donja usna, a
prijelaz u vrat je tekući.

Ulomci oboda (kat. 38-43) istog su tipa, uz nekoliko manjih razlika. Ovi su obodi
nakošeni prema van, zaobljenog ruba, s vanjske strane ravno ili blago konveksno oblikovani.
Kod tri je primjerka (kat. 38-40) prijelaz u vrat tekući, a kod tri (kat. 41-43) oštar. Ulomak
oboda lonca (kat. 44) blago je nakošen prema van, s unutarnje strane konkavno oblikovan, s
rubom odrezanim prema van, a s vanjske strane višestruko profiliran s naglašenim rebrima i
tekućim prijelazom u vrat. Četiri ulomka oboda izvučenog prema van (kat. 45-48) imaju
zaravnan rub. Prvom je ulomku (kat. 45) rub oboda blago uvučen prema unutra. S unutarnje su
strane konkavno oblikovani (kod kat. 46-48 možda je riječ o utorima za poklopac), a s vanjske
strane višestruko profilirani s naglašenim rebrima. Kod sva četiri ulomka prijelaz u vrat je tekući.

Ulomak oboda (kat. 49) jače je izvučen, s unutarnje strane konkavno oblikovan, a s
vanjske višestruko raščlanjen s naglašenim rebrima. Kod ovog je ulomka naglašena i donja usna,
a prijelaz u vrat je oštar. Kod idućeg je oboda (kat. 50) unutarnja strana također konkavno
oblikovana, a vanjska dvostruko profilirana s naglašenom usnom i tekućim prijelazom u vrat. S
vanjske je strane na obodu vidljiv ukras u vidu urezane valovite linije. Dva ulomka oboda
nakošenih prema van (kat. 51, 52) imaju zaravnan rub oboda, s unutarnje su strane blago
konkavno oblikovana, a s vanjske višestruko profilirana s naglašenim rebrima. Kod prvog
ulomka (kat. 51) rebra su jače naglašena, a kod oba je ulomka prijelaz u vrat tekući. Ovim
obodima (kat. 34-52) analogije pronalazimo među materijalom s burga Cesargrad koji je datiran
u razdoblje od početka 15. do druge polovice 16. stoljeća.56

Ulomci oboda (kat. 53, 54) izvučeni su prema van, u presjeku trokutastog oblika, s vanjske
strane višestruko profilirani s naglašenim rebrima. Kod prvog je ulomka (kat. 53) prijelaz u vrat
tekući, dok je kod drugog (kat. 54) oštar. Sljedeća dva ulomka (kat. 55, 56) s unutarnje su strane
konkavno oblikovani (možda utor za poklopac), zaobljenog ruba oboda i tekućeg prijelaza u vrat.

56
Janeš, 2014, 43-44

22
Prvi je ulomak (kat. 55) s vanjske strane blago profiliran, a drugi (kat. 56) je s vanjske strane
ravno odrezan s urezanom linijom na prijelazu u vrat. Obodi slični ovima (kat. 53-56) na burgu
Vrbovec datiraju se u kraj 15. stoljeća.57

Obod lonca (kat. 57) nakošen je prema van, s vanjske strane višestruko profiliran s
naglašenim rebrima i oštrim prijelazom u vrat. Sljedeći je ulomak oboda (kat. 58) također
nakošen prema van, s višestruko profiliranom vanjskom stranom, no s nešto blaže naglašenim
rebrima. Kod ovog je primjera naglašena donja usna, a prijelaz u vrat oštar. Posljednji ulomak
oboda kuhinjske keramike bez premaza (kat. 59) s unutarnje je strane konkavno oblikovan, a s
vanjske blago konveksno s ukrasom u vidu isprepletenih valovitih linija. Prijelaz oboda u vrat je
tekući. Za ova tri oboda (kat. 57-59) analogije kao i kod prethodne skupine pronalazimo u burgu
Vrbovcu među keramikom s kraja 15. i početka 16. stoljeća.58

6.1.2. KUHINJSKA KERAMIKA S PREMAZOM

Iako nisu rijetkost, od ulomaka glazirane kuhinjske keramike koji se mogu datirati u
kasni srednji vijek u Žminju je pronađen tek jedan primjerak. Riječ je o obodu lonca (kat. 60), s
vanjske strane višestruko profiliranog s naglašenim rebrima i prekrivenog narančastosmeđom
glazurom s unutarnje strane i s vanjske do drugog rebra. Ulomak pripada skupini invetriate, tj.
jednobojno olovno glazirane keramike, a analogije mu pronalazimo u Zadru kod ulomka lonca
kojemu se paralele pronalaze kod lonaca 15. i 16. stoljeća.59 Zbog nedostatka drugih dijelova
lonca teško je odrediti izvorni oblik lonca kojemu je pripadao ovaj ulomak. Moguće je kako ovaj
ulomak nije pripadao obodu lonca, već manjeg lončića, pa bi tada spadao u stolnu keramiku.
Valja napomenuti i kako slične obode imaju i lonci skupine invetriata koji se datiraju u kasnija
stoljeća, stoga nije isključivo kako je ovaj ulomak možda pripadao nekom od novovjekovnih
lonaca kakvi su pronađeni u Puli.60

57
Tkalčec, 2010, 68, 163-164, T5, T6
58
Tkalčec, 2010, 69, 165-166, T7, T8
59
Gusar, 2010, 37, 238, kat. 11
60
Bradara, 2012, 218, kat. 44, 45

23
 6.2. STOLNA KERAMIKA

Za razliku od kuhinjske keramike koja je služila uglavnom za pripremanje hrane, stolna

je keramika služila za posluživanje. Pod stolnu keramiku spadaju tanjuri, zdjele, čaše, boce i
vrčevi te su ti oblici uglavnom finije fakture, s premazom i raskošnije ukrašeni. Ipak, nerijetko se
pronalazi i manji broj ulomaka stolne keramike bez premaza. Najčešće su to čaše ili pehari te
vrčevi raznih dimenzija.

U ovom su radu obrađena ukupno 69 ulomka stolne keramike od čega su četiri ulomka
bez premaza i 65 ulomaka keramike s premazom. Kod ulomaka bez premaza sva četiri ulomka
su dio vrčeva. Kod ulomaka s premazom ukupno je 9 kataloških jedinica koje pripadaju
jednostavno olovno glaziranoj keramici, tj. invetriati, 24 ih pripada keramici s engobom te 33
majolici. Od oblika su kod invetriate najzastupljenije zdjelice (7 kataloških jedinica), zatim jedan
ulomak lonca i jedan pršljen vjerojatno napravljen od tijela zdjelice. Najčešći oblici engobirane
keramike su zdjele ili zdjelice (23 kataloške jedinice) te jedan ulomak vrča, a kod majolike, uz
iznimku nekoliko zdjela i tanjura (2 ulomka zdjela, 2 ulomka tanjura i jedan neodredivi ulomak),
svi ulomci pripadaju vrčevima (28 kataloških jedinica).

Kao i kuhinjska keramika, i stolna je keramika pronađena u slojevima gdje su nalazi

kasnog srednjeg vijeka pomiješani s novovjekovnim i recentnim nalazima. Za razliku od
kuhinjske keramike koja je uglavnom bez premaza, većinu stolne keramike čine primjerci
keramike s premazom koji su uvezeni s područja sjeverne i srednje Italije. Zahvaljujući
talijanskoj arheologiji koja se već dugo vremena bavi proučavanjem glazirane keramike imamo
uvid u razvoj i raznovrsnost tipova keramike s premazom što nam omogućava njeno preciznije
datiranje.

6.2.1. STOLNA KERAMIKA BEZ PREMAZA

Kod ulomaka bez premaza riječ je o ulomcima vrčeva, tj. tri ulomka ručki vrčeva i
jednom ulomku oboda vrča s vidljivim mjestom na kojemu se nalazila ručka. Ulomak ručke (kat.
61) najvjerojatnije pripada manjem vrču. Ručka je ovalnog presjeka, oker narančaste boje, s
ukrasom u vidu urezanog križića na vanjskog strani. Analogije ovom tipu ručke pronalazimo kod

24
ulomka ručke i oboda posude iz Nedelišća koja također ima urezan motiv križića na ručki i
uboda na obodu te se one tumače kao oznake majstorskih radionica uobičajene od ranog 13.
stoljeća,61 međutim novija literatura ukazuje na kontinuitet tog načina ukrašavanja ručaka vrčeva
tijekom čitavog kasnog srednjeg vijeka. Ručke vrčeva (kat. 62, 63) vjerojatno su pripadale
vrčevima većih dimenzija. Obje ručke su plosnatog oblika, kod prvog primjerka (kat. 62)
sačuvan je veći dio same ručke, dok je kod drugog (kat. 63) sačuvan samo gornji dio ručke i dio
tijela posude s obodom. Obje ručke su ukrašene nizom uboda u tri stupca, a slični su primjerci
pronađeni u Nedelišću. Za razliku od ručaka pronađenih u Žminju, ručke iz Nedelišća ukrašene
nizom uboda u jednom stupcu su kao i kod analogije za kat. 63 interpretirane kao oznake
majstorskih radionica koje se pojavljuju od ranog 13. stoljeća.62 U novijoj literaturi slični ukrasi
na ručkama ne povezuju se s oznakama majstora. Na lokalitetu Turski stol također je pronađen
vrč čija je ručka slično ukrašena ubadanjem, a datira se u 15. stoljeće.63 Analogije nalazimo i kod
ručaka vrčeva s burga Vrbovec koji, kao i primjerci iz Nedelišća, imaju samo jedan niz motiva
izvedenih ubadanjem. Ti se primjerci smještaju u razdoblje druge polovice 15. i početka 16.
stoljeća. 64 Kod sljedećeg primjerka (kat. 64) radi se o dva ulomka oboda na čijoj se vanjskoj
strani jasno vidi mjesto na kojem je stajala ručka, zbog čega se da naslutiti kako je riječ o vrču
manjih dimenzija. Radi se o obodu koji je blago nakošen prema van, s ravno odrezanim rubom,
koji je s unutarnje strane blago uvučen, a analogije mu pronalazimo na utvrdi Possert. Primjer
oboda s Posserta više je nakošen i profilacija je naglašenija, a navodi se kao novost kasnog
srednjeg i ranog novog vijeka.65

61
Tomičić, 1990, 126-127, Sl. 10, 10
62
Tomičić, 1990, 126-127, Sl. 10
63
Sekelj-Ivančan, Tkalčec, 2002, 178, T6, 5
64
Tkalčec, 2010, 73, 172, 173, T14, 301, 302, T15, 303, 306
65
Višnjić, 2013, 87, 114, 137, T5, 16

25
 6.2.2. STOLNA KERAMIKA S PREMAZOM

INVETRIATA

Jednobojnom olovnom glazurom češće se prekrivalo kuhinjsku keramiku, no mnogo je

primjeraka i stolne keramike koja pripada skupini invetriata. Keramika te skupine mogla je biti
neukrašena, ukrašena engobom (slip ware), pigmentima ili otiscima kotačića (roulette ware).66

U Žminju su pronađeni uglavnom ulomci zdjelica. Više ulomaka oboda, tijela i dna
bikonične zdjelice (kat. 65) prekriveno je izvana i iznutra prozirno smeđom glazurom. S vanjske
strane zdjelica je ukrašena ruletiranjem od oboda do sredine tijela. Takvi su primjerci pronađeni
duž jadranske obale te se datiraju u 14. stoljeće.67 Ulomci tijela i dna zdjelica (kat. 66, 67) s
unutarnje su strane prekriveni narančastom glazurom. Tijela zdjelica nisu dovoljno sačuvana
kako bi se sa sigurnošću mogao odrediti oblik zdjelice, ali može se pretpostaviti kako su bile
poluloptaste. Takve zdjelice, poluloptasta oblika, s prstenastim dnom, pronađene su u Puli gdje
se datiraju u 14. stoljeće i u Zadru gdje se smještaju u razdoblje od kraja 13. do početka 15.
stoljeća.68 Zdjelice s naglašenim rebrom s vanjske strane (kat. 68-71) prekrivene su crveno
smeđom, odnosno narančasto smeđom glazurom s unutarnje strane i s vanjske strane do ispod
oboda ili rebra. Analogije tim zdjelicama pronalazimo na širem zadarskom području, u Splitu,
Istri, Rijeci i mnogim drugim lokalitetima na našoj obali, a proizvođene su tijekom 14. i 15.
stoljeća.69 Posljednji primjerak jednobojno olovno glazirane keramike je pršljen (kat. 72) koji po
svojoj funkciji ne pripada stolnoj keramici. Pršljenovi su korišteni još od prapovijesti kao utezi
za tkalački stan ili pak ribarske mreže te ih je kao takve teško uže datirati. Primjerak iz Žminja
izrađen je od ulomka jednobojno olovno glazirane keramike, vjerojatno zdjelice. Posudu je
moguće datirati u 14. ili 15. stoljeće, ali ni kasnija datacija nije isključena. Točnu dataciju
pršljena nije moguće odrediti jer je mogao biti izrađen znatno kasnije od same posude, a
pronađen je u sloju s keramikom koja datira od kasnog srednjeg do ranog novog vijeka. Još jedan
primjerak pršljena izrađenog od stijenke invetriata posude pronađen je i u Zadru.70 Svi ovi

66
Gusar, 2010, 34, 56
67
Bradara, 2012, 233-234, kat. 90, 91, Gusar, 2010, 34, Srdoč, 2020, 49, kat. 10
68
Bradara, 2012, 237-238, kat. 101-103, Gusar, 2010, 237, kat. 7
69
Gusar, 2010, 235-236, kat. 3-6, Zglav-Martinac, 2004, 115, kat. 13,14, Bradara, 2012, 239-241, kat. 109-113,
Višnjić, 2016, T6, 4-7
70
Gusar, 2010, 247, kat. 38

26
primjerci jednobojno olovno glazirane keramike (kat. 65-72) podrijetlo vuku iz proizvodnih
centara talijanske regije Veneto.71

ENGOBIRANA KERAMIKA

Keramika s premazom ispod glazure, tzv. engobom može biti neukrašena, oslikana ili pak
gravirana. Prvi primjerak engobirane keramike je ulomak oboda i tijela neukrašene zdjelice (kat.
73). Zdjelici s rebrom na vanjskoj strani tijela nanesen je sloj bijele engobe te iznad nje zelena
glazura. Engoba i glazura su nanesene s unutarnje strane i s vanjske strane do ispod ruba. Takve
bikonične zdjelice sa zelenom ili žućkastom glazurom proizvođene su od zadnje četvrtine 13. sve
do u 15. stoljeće na venetskom prostoru.72

Ulomak zdjele (kat. 74) primjer je slikane engobirane keramike. Zdjela je koničnog
oblika, sa zadebljanim obodom, blago izvučenim prema van te dva rebra ukrašena utiskivanjem s
vanjske strane posude. Bijela engoba nanesena je na unutrašnjost zdjele i s vanjske strane do
rebra. Na obodu se nalazi vertikalna linija izvedena smeđom bojom, a na unutrašnjoj strani
okomite, nepravilne linije naslikane zelenom bojom. Prozirna glazura nanesena je na unutrašnju
stranu i na vanjsku do rebra. Zbog veličine ulomaka i skromnosti ukrasa teže je pronaći analogije
ovoj zdjeli, no Karla Gusar navodi kako se engobirane zdjele slikane okeržutom i zelenom
bojom pojavljuju tijekom 15. stoljeća.73

Tanjur zdjelasta oblika jedan je od dominantnih oblika padske arhajske gravirane

keramike. Ta se vrsta keramike pojavljuje od posljednje četvrtine 14. stoljeća u sjevernoj i
srednjoj Italiji na prostoru doline rijeke Pad i traje kroz cijelo 15. stoljeće. Karakteriziraju ju
uglavnom otvoreni oblici posuda kao što su zdjele i tanjuri, oslikani žutom i zelenom bojom te
ukrašeni graviranjem.74 Dva ulomka tanjura zdjelasta oblika (kat. 75) sačinjavaju dio
poluloptastog tijela i okomito izvučenog oboda, blago zakošenog prema sredini tanjura. Na
bijeloj engobi graviranjem su izvedeni ukrasi u vidu ovala, možda motiv lišća, koji su doslikani
žutom i zelenom bojom.
71
Gusar, 2010, 34, 36, Bradara, 2012, 233-234, 237-241
72
Gusar, 2010, 49
73
Gusar, 2010, 56
74
Gusar, 2010, 64

27
 Ulomak oboda i tijela zdjele (kat. 76) također je ukrašen graviranim vegetabilnim
motivima koji su doslikani zelenom bojom. Tijelo zdjele je koničnog oblika, a rub oboda
zadebljan.

Ulomci zdjela (kat. 77-85) s vanjske strane ispod oboda imaju sačuvano po jedno ili više
rebara ukrašenih utiskivanjem. Takve su zdjele česte kod ranije arhajske faze padske gravirane
keramike.75 Svi ulomci (kat. 77-85) ukrašeni su graviranjem i slikanjem zelenom i okeržutom
bojom na glazuri koja je nanesena s unutarnje strane i s vanjske strane do rebra. Motivi su
uglavnom vegetabilni, kod nekih ulomaka (kat. 78, 79, 81) vjerojatno predstavljaju motiv
palmete, a kod ulomka dvije zdjele (kat. 84, 85) moguće je da se radi o motivu a tre mele –
prikaz tri (ponekad i četiri) jabuke postavljene u stručak ili ukriž.76 Analogiju ulomku oboda
zdjele (kat. 77) možemo pronaći kod ulomaka zdjela iz kaštela Rašpor i primjerka zdjelice
pronađene u Puli koja je s unutarnje strane ukrašena okeržutom i zelenom bojom s graviranim
biljno-geometrijskim motivima. Kao i kod ulomka iz Žminja, zdjele iz Rašpora i Pule s unutarnje
strane ispod oboda imaju okomitu liniju ispod koje se nalazi snop urezanih kosih linija
doslikanih zelenom bojom. Ulomci iz kaštela Rašpor smještaju se u razdoblje od zadnje četvrtine
14. do početka 15. stoljeća, a primjerak iz Pule datira se u razdoblje od kraja 14. do 15. stoljeća
te porijeklo vuče iz regije Veneto.77 Kod manjih ulomaka oboda i tijela zdjela (kat. 78-81)
vjerojatno se radi o motivu polegnute palmete koji je izveden graviranjem i doslikan okeržutom i
zelenom bojom. Zdjele s rebrima na vanjskoj strani, ukrašene motivom polegnute palmete
javljaju se krajem 14. i početkom 15. stoljeća na venetskom području te se pronalaze na
lokalitetima u Istri i Dalmaciji.78 Veći ulomak tijela bikonične zdjele (kat. 83) s vanjske strane
ima sačuvana dva rebra ukrašena utiskivanjem, a s unutarnje strane na bijeloj engobi dvije
zakrivljene linije načinjene graviranjem i doslikane okeržutom i zelenom bojom. Slične su zdjele
pronađene u Zadru, također s rebrima na vanjskoj strani i graviranim ukrasima s unutarnje
strane.79 Dva ulomka oboda i tijela (kat. 84) predstavljaju zdjelu bikonična oblika s tri rebra
ukrašena utiskivanjem na vanjskoj strani. Zdjela je prekrivena engobom i glazurom s unutarnje
strane i s vanjske strane do ispod ruba. S unutarnje strane je ukrašena slikanjem okeržutom i

75
Gusar, 2010, 67
76
Gusar, 2010, 69
77
Bradara, 2012, 245, kat. 125, Bradara, 2021, 166, 187-188, kat. 33, 34, 36
78
Gusar, 2010, 66, Bradara et al., 2007, 52, kat. 35, Zglav-Martinac, 2004, 126, kat. 79
79
Gusar, 2010, 287, kat. 157, 158

28
zelenom bojom te graviranjem u vidu zakrivljene linije i snopa kosih linija. Tri ulomka tijela
zdjele (kat. 85) imaju ostatke slabo sačuvane engobe na kojoj su vidljivi tragovi zelene boje i
graviranog ukrasa u vidu jabuke ispunjene okomitim linijama. Analogije ovim posudama
pronalazimo u Puli kod zdjele ukrašene motivom jabuka čija je jedna polovica oslikana
okeržutom, a druga zelenom bojom s urezanim okomitim linijama. Ta se zdjela datira u drugu
polovicu 15. stoljeća.80

Dva ulomka dna posuda, najvjerojatnije zdjela (kat. 86, 87) također su vjerojatno bila
ukrašena motivom a tre mele. Kod oba ulomka riječ je o prstenastom dnu. Kod prvog ulomka
(kat. 86) na bijelu engobu nanesene su okeržuta i smeđa boja, a snopovi vodoravnih i okomitih
linija izvedeni su graviranjem. U Zadru je pronađena zdjela s graviranim motivom jabuka
doslikanim uglavnom oker bojom te zdjela kojoj je stručak motiva a tre mele doslikan okeržutom
bojom81 što ukazuje kako je i primjerak iz Žminja vjerojatno imao prikaz istog motiva. Drugi
primjerak (kat. 87) također vjerojatno prikazuje stručak motiva a tre mele. Ukras je izveden
graviranjem na bijeloj engobi i doslikavanjem zelenom i okeržutom bojom. Analogije možemo
pronaći kod zdjela iz Zadra i Istre gdje je stručak doslikan zelenom i okeržutom bojom te se na
njemu nalaze okomite kratke linije.82 Motiv a tre mele popularan je u drugoj polovici 15. stoljeća
na venetskom i lombardskom području.83

Kod zdjelice poluloptastog oblika (kat. 88) sačuvan je tek središnji dio tijela. Zdjelica je
s unutarnje strane ukrašena graviranjem i slikanjem zelenom i žutom bojom na bijeloj engobi.
Moguće je kako ukras predstavlja vegetabilni motiv cvijeta ili lišća. Slični motivi mogu se
razaznati na središnjem dijelu zdjele iz Zadra.84 Karla Gusar navodi kako se takva dekoracija
pojavljuje u prvoj polovici 15. stoljeća na prostoru Padove i Ferrare.85

Više ulomaka tijela i oboda poluloptaste zdjelice (kat. 89) također je ukrašeno
vegetabilnim motivima, točnije motivima cvijeta kao i nekim neodredivim motivima. Zdjelica je
iznutra i izvana do ispod oboda premazana bijelom engobom i prozirnom glazurom. S unutarnje
strane ispod oboda nalaze se urezane dvije koncentrične linije ispod kojih su smješteni
80
Bradara, 2012, 252, kat. 145
81
Gusar, 2010, 289-290, kat. 165, 166
82
Gusar, 2010, 290, kat 167, Bradara, 2006, 25
83
Gusar, 2010, 69
84
Gusar, 2010, 286, kat. 156
85
Gusar, 2010, 67

29
vegetabilni motivi doslikani žutom i zelenom bojom. Vegetabilni motivi česti su kod padske
arhajske gravirane keramike, a poluloptaste zdjelice jedan su od dominantnih oblika te skupine.86

Ukras na dva ulomka zdjelice (kat. 90) slabo je sačuvan. Jasno je vidljiv sloj engobe i na
njemu graviranjem izvedene koncentrične linije ispod oboda od kojih se pruža više okomitih
linija. Ono što pomaže kod pronalaska analogija je obod koji je valovito oblikovan. Sličan obod
ima i zdjela iz Zadra, također ukrašena slikanjem i graviranjem.87 Valoviti se obodi javljaju kod
razvijene arhajske grafite, od druge četvrtine 14. do sredine 15. stoljeća.88

Ulomcima zdjela (kat. 91-93) teško je pronaći analogije zbog veličine ulomaka i
skromnosti ukrasa. Obod prvog ulomka (kat. 91) je s vanjske strane zadebljan, iznutra i izvana
do ispod oboda nanesen je sloj bijele engobe, a ukras je izveden graviranjem i doslikavanjem
okeržutom i zelenom bojom. Drugom je ulomku (kat. 92) glazura manje sačuvana, ali je također
ukrašen graviranjem i doslikavanjem zelenom i okeržutom bojom. Treći ulomak (kat. 93) je
ulomak prstenastog dna, s unutarnje strane ukrašen graviranjem na bijeloj engobi i
doslikavanjem žutom i zelenom bojom. Zbog načina ukrašavanja i samih ukrasa koji vjerojatno
predstavljaju vegetabilne motive, ovi ulomci najvjerojatnije pripadaju padskoj arhajskoj
graviranoj keramici.

Ulomak oboda i vrata trolisnog vrča (kat. 94) s vanjske je strane ukrašen prekriženim
rombovima ispod vodoravne linije paralelne s obodom. Rombovi su doslikani okeržutom i
zelenom bojom. Takvi su vrčevi pronađeni u Istri i Dalmaciji te se datiraju od kraja 14. do
kasnog 15. stoljeća te potječu s područja talijanske regije Veneto.89

Više ulomaka zdjele (kat. 95) ukrašeno je motivom palmete koji se nalazi ispod
koncentričnih linija na obodu posude. Ukras je izveden graviranjem na bijeloj engobi i doslikan
okeržutom i zelenom bojom. Zdjela je bikoničnog oblika, obod izvučen prema van, a paralele joj

86
Gusar, 2010, 64
87
Gusar, 2010, 287, kat. 159
88
Gusar, 2010, 67
89
Bradara et al., 2007, 52, kat. 33, 34, Gusar, 2010, 65, 283, kat. 146, Bradara, 2012, 252, kat. 146, Zglav-Martinac,
2004, 126, kat. 82

30
pronalazimo kod zdjele iz Pule koja također ima motiv palmete uz obod te je datirana u drugu
polovicu 15. stoljeća.90

Posljednji ulomak engobirane keramike (kat. 96) ulomak je tijela zdjelice koja s
unutarnje strane ima sloj bijele engobe i na njemu ukras izveden graviranjem i doslikan
okeržutom bojom. Ukras se sastoji od urezane zakrivljene linije, vjerojatno dio ovalnog oblika
koji je ispunjen mrežom slikanom okeržutom bojom. Taj bi motiv mogao predstavljati grb
obitelji Bentivoglio, omiljen heraldički motiv na prostoru Emilije Romagne krajem 15. i u prvoj
polovici 16. stoljeća91

MAJOLIKA

Majolika se dijeli na više skupina i podskupina najstarija od kojih je arhajska majolika.

Prvi primjerci arhajske majolike pojavljuju se na području srednje Italije još u 13. stoljeću, iako
se pretpostavlja kako je isti način ukrašavanja korišten još u 12. stoljeću. Osim kuhinjske
keramike, u stilu arhajske majolike ukrašavana je i građevinska keramika, ponajprije cigle i
pločice.92 Takvi se primjerci pronalaze ponajviše na prostoru sjeverne i srednje Italije, dok su za
prostor Hrvatske najčešći primjerci kuhinjske keramike i to uglavnom stolne keramike poput
vrčeva i zdjela.

Pet ulomaka arhajske majolike pronađenih u Žminju (kat. 97-101) pripada upravo stolnoj
keramici, točnije vrčevima.

Prvi ulomak (kat. 97) predstavlja dio tijela vrča. Ulomak je s unutarnje strane premazan
žućkastom glazurom, a s vanjske bijelom. S vanjske se strane nalazi ukras izveden smeđom
bojom u vidu okomitih i vodoravnih linija koje čine pravokutna polja. Jedno je polje ispunjeno
„S“ motivima, a drugo svijetlo zelenom bojom. Takav stil ukrašavanja karakterističan je za tzv.
„zeleno-smeđi stil“ arhajske majolike.93 Slični se ukrasi nalaze na vrčevima pronađenim duž

90
Bradara, 2012, 251, kat. 144
91
Gusar, 2010, 70, 291, kat. 170, 171
92
Blake, 1980, 91
93
Delonga, 1992, 360

31
jadranske obale. Primjeri iz Bribira datiraju se u prvu polovicu i sredinu 14. stoljeća, a primjeri iz
Pule u drugu polovicu 14. stoljeća.94

Sljedeći ulomak (kat. 98) je dio ručke vrča. Ručka je ovalnog oblika, prekrivena bijelom
glazurom i s vanjske strane ukrašena vodoravnim linijama smeđe boje. Analogije se pronalaze na
lokalitetima na jadranskoj obali, a vrčevi s takvim ručkama datiraju se u drugu polovicu 14.
stoljeća te potječu s područja Veneta.95

Ulomak vrata vrča (kat. 99) prekriven je iznutra prozirnom, a izvana bijelom glazurom. S
vanjske se strane nalaze ostaci ukrasa u vidu dvije paralelne smeđe linije ispod kojih se nalazi
isprepletena traka plave boje. Ovaj ulomak pripada skupini plave arhajske keramike koja se u
drugoj polovici 14. stoljeća javlja na prostoru talijanskih pokrajina Toskane, Romagne i
Marche.96 Vrčevi i ulomci vrčeva ukrašenih istim motivima pronalaze se na Bribiru, u Puli i u
Dvigradu te se svi datiraju u drugu polovicu 14. stoljeća.97 Dva ulomka vrčeva (kat. 100, 101)
vjerojatno također pripadaju skupini plave arhajske majolike. Prvi ulomak (kat. 100) je s obje
strane premazan bijelom glazurom, a drugi (kat. 101) s unutarnje strane ima prozirnu, a s
vanjske bijelu glazuru. Ulomci su ukrašeni geometrijskim motivima smeđe i plave boje. Zbog
veličine ulomaka teško je odrediti točan motiv, samim time i točnu skupinu, ali se zbog
korištenja smeđe i svijetlo plave boje može se pretpostaviti kako su vrčevi pripadali skupini
plave arhajske majolike iz druge polovice 14. stoljeća.

Ulomak tijela vrča (kat. 102) je izvana i iznutra prekriven slojem bijele glazure. S
vanjske se strane nalazi ukras koji je vjerojatno predstavljao biljne ili geometrijske motive. Ukras
je izveden smeđom bojom i debelim nanosom kobaltno plave boje. Iako je sačuvan tek mali dio
ukrasa pa je nemoguće odrediti o kojem se motivu radi, zbog reljefnog nanosa plave boje
možemo zaključiti kako je riječ o skupini kobaltnog reljefa. Skupina kobaltnog reljefa (tal.
famiglia a zaffera in rilievo) jedna je od podskupina prve faze majolike strogog stila te se
karakterizira korištenjem guste tamnoplave boje dobivene od minerala kobalta.98 Ta se skupina
pojavljuje na području Italije, točnije Toskane, Emilije Romagne, Marche i Lacija krajem 14. i

94
Delonga, 1992, 360, Bradara, 2012, 293, kat. 266, 267, Bradara, 2003, 170
95
Gusar, 2010, 114, 351, kat. 349, Bradara, 2012, 271, kat. 270, Bradara, 2003, 171, Sl. 2
96
Delonga, 1992, 368
97
Delonga, 1992, 367, Bradara, 2012, 295, kat. 274, Bradara, 2003, 170, 173, Sl. 1, 3
98
Gusar, 2010, 119

32
početkom 15. stoljeća.99 Osim skupine kobaltnog reljefa, prvoj fazi strogog stila pripadaju i
zelena skupina (famiglia verde) te talijansko-maurska skupina (famiglia italo-moresca),100 no
primjerci tih skupina u Žminju nisu pronađeni.

Druga faza strogog stila dijeli se na skupinu cvjetne gotike (familia gotica), skupinu
paunova pera (famiglia a penna di pavone), skupinu perzijske palmete (famiglia a palmetta
persiana) i skupinu koja oponaša porculan (famiglia alla porcellanea).101

Najzastupljeniji primjerci druge faze strogog stila su posude koje pripadaju skupini
cvjetne gotike. Takve se posude pojavljuju u prvoj četvrtini 15. stoljeća na području Lacija i
Kampanije, a s vremenom i u pokrajinama Emilia Romagna i Marche te se proizvode do sredine
16. stoljeća. Najčešći oblici posuda skupine cvjetne gotike su vrčevi čiji je glavni dekorativni
motiv središnji medaljon obrubljen ljestvama (tzv. a scaletta motiv). Unutar medaljona mogu se
nalaziti različiti motivi (geometrijski, vegetabilni, zoomorfni, religiozni itd.), a s vanjske je
strane medaljon uglavnom ukrašen polupalmetama (motiv a ciuffo) ili raznim linijama i
crticama.102

Ulomci vrčeva (kat. 103-112) predstavljaju upravo dijelove oko medaljona. Dva ulomka
tijela (kat. 103, 104) i jedan ulomak oboda vrča (kat. 105) s obje su strane prekriveni bijelom
glazurom, a s vanjske su strane ukrašeni okomitim ravnim i vijugavim linijama naslikanima
plavom bojom. Ulomak (kat. 105) osim okomitih ima i vodoravne linije te koso postavljene
crtice. Sljedeći ulomci (kat. 106-108) također predstavljaju ulomke vrčeva, a uz okomite i
vodoravne linije, ukrašeni su i nizovima križića. Ulomci oboda vrčeva (kat. 109-111) pripadaju
trolisnim izljevima. Sva tri ulomka izvana i iznutra su prekrivena bijelom glazurom, a s vanjske
su strane plavom bojom naslikane polupalmete ili lepezasti izdanci (a ciuffo motivi). Ulomak
tijela vrča (kat. 112) ima vidljive ostatke središnjeg medaljona okruženog a scalleta motivom s
čije se vanjske strane nalazi motiv lepezastog izdanka ili polupalmete. Ovi se motivi nalaze na
većini vrčeva cvjetne gotike, no zbog nedostatka drugih motiva koji bi nam dali uvid u
cjelokupni ukras teško je odrediti o kojem se točno podtipu radi i kako se uže datira stoga ove
ulomke (kat. 103-112) možemo pripisati vrčevima skupine cvjetne gotike i šire datirati u

99
Gusar, 2010, 119
100
Bradara, 2012, 91
101
Bradara, 2012, 91
102
Krmpotić, 2014, 77

33
razdoblje od sredine 15. do sredine 16. stoljeća. Analogije ovim ulomcima mogu se pronaći na
lokalitetima duž jadranske obale, ali i u unutrašnjosti Hrvatske, npr. na Starom gradu
Bariloviću103 ili utvrdi Čanjevo gdje se datiraju u zadnju četvrtinu 15. stoljeća.104

Sljedeći primjerci nešto su većih dimenzija i imaju sačuvano više motiva zbog čega ih je
lakše datirati. Više ulomaka tijela vrča (kat. 113) prekriveno je slojem bijele glazure i ukrašeno
okomitim linijama, ukoso postavljenim crticama i nizom križića izvedenih plavom bojom te
motivima gotičkog lišća u nijansama plave, smeđoj, zelenoj i okeržutoj boji koji su se vjerojatno
nalazili unutar a scaletta medaljona. Dva ulomka trbuha i dna vrča (kat. 114) izvana i iznutra
imaju bijelu glazuru, a s vanjske strane ukras izveden tamnoplavom i okeržutom bojom. Unutar a
scaletta medaljona nalaze se motivi gotičkog lišća i vitica. Vrč sa slično izvedenim motivom
gotičkog lišća pronađen je u Zadru te se navodi kako mu se paralele pronalaze među faentinskim
proizvodima druge polovice 15. stoljeća.105 Kod idućeg primjera (kat. 115) radi se o više
ulomaka oboda i tijela vrča s trolisnim otvorom. Vrč je na bijeloj glazuri oslikan pretežito
plavom bojom, s nekoliko zelenih detalja. Na sredini vrča nalazi se a scaletta medaljon s čije se
vanjske strane nalazi motiv polupalmete, a s unutarnje motivi vitica i gotičkog lišća. I ovom vrču
analogije pronalazimo u Zadru kod vrča za čiji središnji motiv Karla Gusar navodi kako je riječ o
daljnjem razvoju prikaza gotičkog lišća te ga smješta u kraj 15. ili prvu polovicu 16. stoljeća.106
Ulomci tijela vrčeva (kat. 116, 117) također su ukrašeni većinom tamnoplavom bojom na bijeloj
glazuri. Unutar a scaletta medaljona nalaze se vegetabilni motivi lišća i vitica izvedeni plavom
bojom sa žutim detaljima, dok se s vanjske strane nalaze motivi polupalmeta. Više ulomaka tijela
i jedan ulomak dna vrča (kat. 118) unutar središnjeg medaljona imaju vegetabilne motive
izvedene nijansama plave, zelenom i žutom bojom, dok je s vanjske strane medaljon ukrašen
ukoso postavljenim crticama te vodoravnim i okomitim linijama. Analogije ovim ukrasima ne
pronalazimo, no zbog vegetabilnih motiva unutar a scaletta medaljona možemo pretpostaviti
kako su vrčevi pripadali skupini cvjetne gotike.

Vrč od kojega su sačuvana dva ulomka trbuha (kat. 119) vjerojatno je unutar a scaletta
medaljona imao ukras u vidu heraldičkog motiva. Vrč je s unutarnje strane imao sloj bijelosive, a

103
Krmpotić, 2014, 78, 186, T22
104
Čimin, 2008 a, 114, 128, T4, 8
105
Gusar, 2010, 129, 366, kat. 394
106
Gusar, 2010, 367, kat. 399

34
s vanjske strane bijele glazure. Unutar a scaletta medaljona plave boje nalazi se žuta traka i
vodoravne linije oko deblje plave linije koja je vjerojatno dio heraldičkog motiva. S vanjske
strane medaljona također se nalaze plave vodoravne linije. Analogija ovim ulomcima je vrč iz
Zadra koji unutar središnjeg medaljona ima iste ukrase žute trake i vodoravnih plavih linija oko
heraldičkog motiva.107 Taj se vrč datira u drugu polovicu 15. stoljeća.108

Sljedeći ulomci vrčeva i tanjura (kat. 120-122) kao središnji ukras imaju religiozne
motive. Više ulomaka tijela vrča (kat. 120) predstavljaju plavom bojom izveden a scaletta
medaljon unutar kojeg se vjerojatno nalazi motiv IHS trigrama također naslikan tamnoplavom
bojom. Motiv trigrama je okružen plamtećim zrakama žute boje i crticama plave boje. Ulomak
tijela vrča (kat. 121) ima neodrediv geometrijski ukras izveden na bijeloj glazuri različitim
nijansama plave boje oko kojega se nalazi prepoznatljivi motiv plamtećih zraka naslikanih žutom
te između njih crtice naslikane plavom bojom. Više ulomaka tanjura izvučenog oboda i
prstenastog dna (kat. 122) s unutarnje i vanjske strane prekriveno je bijelom glazurom. S
unutarnje strane tanjura od oboda se šire deblje i tanje koncentrične linije u plavoj, žutoj i zelenoj
boji. Na dnu tanjura se nalazi motiv koji vjerojatno predstavlja IHS trigram oko kojega se nalaze
plave koncentrične linije sa zelenom ispunom. Oko koncentričnih linija su smještene plamteće
zrake tamnoplave i žute boje između kojih se nalaze kratke okomite linije izvedene
tamnoplavom bojom. Motiv IHS trigrama Sv. Bernardina popularan je na proizvodima Emilije
Romagne iz druge polovice 15. i početka 16. stoljeća.109 Analogije primjercima iz Žminja
pronalazimo u Istri i Dalmaciji.110

Kod tri ulomka vrča (kat. 123-125) središnji motiv predstavlja natpis pisan gotičkim
pismom. Natpis je izveden tamnoplavom bojom unutar a scaletta medaljona te opasan plavim i
žutim linijama. Kod većeg ulomka (kat. 123) iznad natpisa su vidljivi vegetabilni motivi. Natpisi
na vrčevima pisani gotičkim pismom najzastupljeniji su u sjevernoj Italiji (regije Marche i

107
Gusar, 2010, 365, kat. 393
108
Gusar, 2010, 128-129
109
Gusar, 2010, 131-132
110
Srdoč, 2020, 83, kat. 111, Gusar, 2010, 370, 373-374, kat. 406, 415-419, Bradara, 2012, 300, 302, 304, kat. 289,
293, 299-301

35
Romagna) polovicom 15. stoljeća.111 Vrčevi s gotičkim pismom pronađeni su u Puli i Zadru gdje
se datiraju u kraj 15. stoljeća.112

Ulomak tanjura (kat. 126) predstavlja dio tijela i izvučenog oboda. Tanjur s obje strane
ima sloj bijele glazure, a s unutarnje strane i ukras. Uz obod i na prijelazu oboda u tijelo pružaju
se tamnoplave koncentrične linije različitih debljina. Ispod linija koje prelaze na tijelo nalaze se
dvije deblje linije naslikane okeržutom i svijetlo zelenom bojom. Između linija koje se nalaze uz
obod i linija na prijelazu oboda u tijelo smješteni su motivi brdašca (monticelli), a između njih
kratke vijugave linije okeržute boje. Motivi brdašca dominantni su motiv kod majoličke porodice
cvjetne gotike.113 Sličnog je ukrasa zdjela iz Zadra čije se paralele pronalaze među materijalom
faentinskih radionica iz kraja 15. i prve polovice 16. stoljeća.

Ulomci oboda zdjela (kat. 127, 128) također su ukrašeni koncentričnim linijama koje se
pružaju od oboda u raznim nijansama plave i u žutoj boji. Ispod linija se nalaze motivi lepezastih
izdanaka. Ti su motivi karakteristični za faentinske radionice u drugoj polovici 15. i početku 16.
stoljeća.114 Analogije ovim zdjelama pronalazimo kod tanjura i zdjela iz Zadra i Pule.115

Kao što je ranije navedeno, posude koje pripadaju porodici cvjetne gotike najzastupljenije
su među nalazima druge faze majolike strogog stila o čemu govori i činjenica kako u Žminju nije
pronađen (ili nije sačuvan dovoljno da se može prepoznati) niti jedan ulomak druge porodice.

Posljednji ulomak majolike (kat. 129) dio je posude, vjerojatno zdjelice koja pripada
španjolskoj majolici. U tu se skupinu ubrajaju posude čiji je ukras slikan plavom bojom, a
prekrivene su slojem sjajnog premaza, tzv. lustra. Proizvodnja te keramike započela je u 13.
stoljeću na Iberskom poluotoku i nastavila se u sljedećim stoljećima, sve do početka 16. kada u
potpunosti prestaje.116 Središte proizvodnje španjolske majolike je Valencija i njena okolica, a
ukrasni motivi na posudama dijele se na islamske i kršćanske. Islamskim motivima pripadaju
geometrijski, biljni i motivi arapske epigrafike, a kršćanskim zoomorfmni, antropomorfni i

111
Bradara, 2012, 95, Gusar, 2010, 131, 367, kat. 403,404
112
Bradara, 2012, 300, kat. 288
113
Gusar, 2010, 127
114
Gusar, 2010, 133
115
Gusar, 2010, 373-374, kat. 415-419, Bradara, 2012, 304, kat. 300
116
Gusar, 2007, 185-186

36
vegetabilni motivi te kršćanska epigrafika.117 Ulomak tijela zdjelice pronađen u Žminju (kat.
129) izvana i iznutra je prekriven bijelom glazurom. S unutarnje strane se nalaze vegetabilni
motivi koji predstavljaju bryoniju, točnije njezine vitice i listove. Bryonija je biljka bijelih
cvjetova s pet latica (iako su na keramici cvjetovi prikazivani sa šest latica) i lišćem koje nalikuje
peršinovom.118 Ukras na primjeru iz Žminja izveden je plavom bojom, a lustro nije sačuvan. Iako
je za posuđe španjolske majolike često ukrašavanje i vanjske strane, 119 kod ovog ulomka to nije
slučaj. Ipak, postoji mogućnost kako je neki drugi dio posude koji nije sačuvan bio ukrašen i
izvana. Analogije ulomku iz Žminja pronalazimo kod keramike s područja Istre i Dalmacije.120
Ukras u vidu cvjetova i lišća bryonije koristi se u radionicama Valencije tijekom cijelog 15.
stoljeća121 pa možemo pretpostaviti kako i ovaj ulomak pripada tom razdoblju.

117
Milošević, Topić, 2012, 157
118
Gusar, 2007, 186
119
Gusar, 207, 186
120
Bradara, 2005, 172, 176, 178, 179, TIII, 14-17, TVII, 40, 42, TIX, 48, 50, TX, 49, Bradara, 2017, 139, Gusar, 2007,
194, TIV,5, Gusar, 2010, 456-457, kat. 666, 667, Milošević, Topić, 2012, 165, 172, Sl. 13, 14, 27, Delonga, 1992, TIV,
Zglav-Martinac, 2004, 134, kat. 128
121
Gusar, 2007, 186

37
7. ZAKLJUČAK

U istraživanjima na području nekadašnjeg žminjskog kaštela došlo se do novih spoznaja o

razvoju i funkcioniranju kaštela i općenito prostora na kojemu se on nalazio. U tome su, osim
nepokretnih nalaza, uvelike pripomogli i pokretni nalazi.

Pronađeni pokretni nalazi pripadaju razdobljima od prapovijesti do modernog doba.

Najmnogobrojniji su prapovijesni nalazi iz brončanog doba kada se na prostoru kaštela nalazilo
gradinsko naselje te nalazi iz kasnog srednjeg i ranog novog vijeka kada je žminjski kaštel na
vrhuncu razvoja. Najčešća vrsta pokretnih nalaza su keramički predmeti, većinom kućna
keramika koju sačinjavaju razni oblici posuđa.

U ovom su radu obrađeni ulomci kućne keramike koji pripadaju razdoblju kasnog
srednjeg vijeka pronađeni prilikom istraživanja kaštela. Izdvojeni su reprezentativni primjerci
kuhinjske i stolne keramike koji bi se po analogijama mogli smjestiti u razdoblje od početka 13.
do početka 16. stoljeća. Obrađeno je ukupno 129 ulomaka od čega 63 ulomka bez premaza i 66
ulomaka s premazom. Od 63 ulomka bez premaza 59 ih pripada kuhinjskoj keramici, a četiri
stolnoj. Kod keramike s premazom samo jedan ulomak pripada kuhinjskoj keramici, a od 65
ulomaka stolne keramike osam je ulomaka jednobnojno olovno glazirane keramike ili invetriate,
24 ulomka engobirane keramike i 33 ulomka majolike.

Primjerci kuhinjske keramike su, osim u jednom slučaju, bez premaza te predstavljaju
ulomke lonaca, uz nekoliko iznimki kod kojih se zbog fragmentiranosti ne može sa sigurnošću
odrediti tip posude. Zbog niveliranja terena na prostoru kaštela koje se odvijalo u više navrata,
došlo je do remećenja slojeva pri čemu su najzahvaćeniji slojevi kasnog srednjeg i ranog novog
vijeka. Ti su slojevi međusobno izmiješani, često i sa slojevima modernog doba što otežava
dataciju keramičkih ulomaka. Kod takvih je slučajeva posebno teško datirati keramičko posuđe
bez premaza zato što se većina oblika zadržava u upotrebi kroz duži vremenski period. Za
keramiku bez premaza uglavnom se smatra kako je lokalne proizvodnje. Ulomcima posuda bez
premaza pronađenim u Žminju analogije nalazimo na lokalitetima u Istri i Rijeci, ali i u
kontinentalnoj Hrvatskoj te Sloveniji i Austriji. Oni ukazuju na opći ukus u modeliranju različitih
oblika posuda (lonaca) u lokalnim lončarskim radionicama na širokome prostoru i, za razliku od

38
importirane keramike s premazom (osobito majolike), ne ukazuju na trgovačke veze onodobnog
stanovništva.

Primjerci stolne keramike većinom su glazirani. Tek su četiri ulomka stolne keramike
obrađene u ovom radu bez premaza te oni predstavljaju ulomke vrčeva. Ulomci keramike s
premazom mogu se podijeliti u tri skupine s obzirom na vrstu premaza. Prvu skupinu čini
jednobojno olovno glazirana keramika tj. invetriata. Ta vrsta keramike porijeklo vuče iz
venetskih radionica 14. stoljeća. Ulomci invetriate obrađeni u ovom radu predstavljaju ulomke
zdjelica, osim kod jednog primjerka koji predstavlja pršljen koji je vjerojatno izrađen od tijela
zdjelice. Nakon invetriate slijedi engobirana keramika kod koje razlikujemo neukrašenu
varijantu, slikanu keramiku i graviranu keramiku. Engobirana keramika također vuče podrijetlo
iz regije Veneto, ali i okolnih regija s prostora sjeverne Italije gdje se proizvodi od kraja 13. pa
sve do u 17. stoljeće. Kod engobirane keramike najzastupljeniji oblici su zdjele ili zdjelice i
tanjuri, uz nekoliko ulomaka vrčeva. Treća i najmnogobrojnija skupina je majolika. I ova
skupina potječe iz radionica sjeverne Italije gdje se prvi primjerci pojavljuju u 14. stoljeću. U
Žminju većina ulomaka majolike pripada vrčevima trolisnog otvora uz nekoliko primjeraka koji
pripadaju tanjurima i zdjelama.

Iako se ulomci keramike bez premaza obrađeni u ovom radu ne mogu sa sigurnošću
datirati u uži vremenski period te nam tako dati detaljnije informacije o životu na prostoru
kaštela, i dalje nam daju uvid u opremljenost kućanstva, dok keramika s premazom, osobitno
importirana keramika ukazuje i na status stanovnika te svjedoči o razvijenoj trgovini. Žminj je
smješten daleko od obale čime je uskraćen za trgovačke veze morskim putevima, no količina
keramike talijanske provenijencije pronađene na prostoru kaštela govori kako je u to doba i
trgovina kopnenim putem bila dobro razvijena. Keramika s premazom uglavnom je pokazatelj
dobrostojećeg društva pa se po mnoštvu takve keramike pronađene u Žminju da naslutiti kako
tamošnji stanovnici nisu zaostajali za stanovnicima većih i bogatijih kaštela na području Istre. U
prilog tome svakako ide i pronalazak skupocjene španjolske keramike s lustrom koja potječe s
područja Valencije te svjedoči o trgovačkoj povezanosti sa zapadom Europe.

Ovaj rad obuhvaća tek manji dio keramičkog materijala pronađenog na lokalitetu Žminj -
Kaštel. Ipak, nadam se kako će doprinijeti stvaranju slike života na prostoru kaštela u kasnom
srednjem vijeku te potaknuti na daljnju obradu mnoštva materijala, kako keramičkog tako i

39
drugog, pronađenog u Žminju. Obradom cjelokupne građe iz arheoloških istraživanja otvorila bi
se mogućnost razmatranja prostorne zastupljenosti određenih vrsta i tipova keramičkih posuda, a
time i mogućnost interpretiranja korištenja prostora, zatim sagledavanja intenziteta trgovačkih
veza žminjskog kaštela s pojedinim inozemnim (talijanskim) područjima u različitim periodima
te sagledavanja brojnih drugih istraživačkih pitanja.

40
8. KATALOG NALAZA122

1 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,92 x 5,78 cm
Debljina stijenke: 0,61 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana
tamno sive boje, iznutra rub tamno sive ispod
ruba narančaste, u presjeku tamno sive boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i
sitnih kamenčića. Obod izvučen prema van,
blago profiliran, s naglašenom usnom, s
unutarnje strane konkavno oblikovan.

2 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,49 x 6,75 cm
Debljina stijenke: 0,49 cm
Promjer otvora: 18 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika
izvana smeđe i narančaste boje, iznutra uz
rub oker, ispod narančaste, a u presjeku
svijetlo sive boje. Srednje grube fakture.
Česte primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod izvučen prema van, s naglašenom
usnom, s unutarnje strane blago konkavno
oblikovan.

122
Autor fotografija i crteža materijala: Elena Rudan

41
3 - LONAC
C6, SJ 87
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,57 x 9,55 cm
Debljina stijenke: 0,47 cm
Promjer otvora: 16 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Svijetlo siva
keramika srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod izvučen
prema van, s unutarnje strane konkavno
oblikovan, s vanjske strane blago
konveksan, s naglašenom usnom.

4 - LONAC
C6, SJ 83
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 6,59 x 9,98 cm
Debljina stijenke: 0,53 cm
Promjer otvora: 18 cm
Opis: Dva ulomka oboda i tijela lonca.
Keramika izvana i u presjeku sive, iznutra
oker boje. Srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod blago
nakošen prema van, s vanjske strane
profiliran. Na ramenu ostatak plastične
aplicirane trake ukrašene utiskivanjem.

5 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,17 x 6,83 cm
Debljina stijenke: 0,51 cm
Promjer otvora: 18 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika
izvana crne, iznutra smeđe, u presjeku
crveno narančaste boje. Srednje grube
fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod izvučen prema van, s
vanjske strane blago konveksan.

42
6 - LONAC
C6, SJ 84
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 5,05 x 9,12 cm
Debljina stijenke: 0,49 cm
Promjer otvora: 14 cm
Opis: Više ulomaka oboda i tijela lonca.
Izvana rub crne boje, tijelo narančaste. Iznutra
rub tamno sive, ispod ruba oker. U presjeku
sive boje. Srednje grube fakture. Česte
primjese kvarca i sitnih kamenčića. Obod
nakošen prema van, odrezan ukoso.

7 - LONAC
C5, SJ 89
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,22 x 2,72 cm
Debljina stijenke: 0,51 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika crne boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, blago
profiliran.

8 - LONAC
C5, SJ 89
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,65 x 8,41 cm
Debljina stijenke: 0,42 cm
Promjer otvora: 14 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Rub crne boje,
ispod ruba smeđe. U presjeku svijetlo sive
boje. Srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod izvučen
prema van, s naglašenom usnom.

43
9 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,41 x 4,77 cm
Debljina stijenke: 0,48 cm
Promjer otvora: 14 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Tamno siva
keramika srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod nakošen
prema van, odrezan ukoso, s naglašenom
usnom.

10 - LONAC
E5, SJ 153
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,32 x 4,02 cm
Debljina stijenke: 0,63 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra sive, u presjeku svijetlo sive boje.
Srednje grube fakture. Primjese sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, s
vanjske strane blago konkavan.

11 - LONAC
C5, SJ 83
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 8,09 x 5,98 cm
Debljina stijenke: 0,47 cm
Promjer otvora: 14 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana
crne, iznutra tamno sive, u presjeku svijetlo sive
boje. Srednje grube fakture. Primjese kvarca i
sitnih kamenčića, iznutra tragovi gorenja. Obod
nakošen prema van, dvostruko, nenaglašeno
profiliran, s unutarnje strane blago konkavno
oblikovan.

44
12 - LONAC
C5, SJ 83
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,09 x 4,66 cm
Debljina stijenke: 0,57 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra uz rub tamno sive, iznutra ispod ruba
svijetlo sive, a u presjeku svijetlo narančaste boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, s vanjske
strane dvostruko, nenaglašeno profiliran.

13 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,41 x 7,14 cm
Debljina stijenke: 0,51 cm
Promjer otvora: 17 cm
Opis: Dva ulomka oboda lonca. Keramika
izvana crne boje, iznutra crne i narančaste, a u
presjeku crveno naračaste. Srednje grube
fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod nakošen prema van, blago konveksan.

14 - LONAC
C5, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,83 x 3,9 cm
Debljina stijenke: 0,52 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Tamno siva
keramika srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod izvučen
prema van, konveksan.

45
15 - LONAC
C6/D5, SJ 81
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,43 x 3,27 cm
Debljina stijenke: 0,46 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Siva keramika srednje
grube fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod nakošen prema van, odrezan ukoso.

16 - LONAC
C5, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,4 x 4,72 cm
Debljina stijenke: 0,67 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra uz rub sive, u presjeku svijetlo
narančaste boje. Srednje grube fakture.
Primjese kvarca i sitnih kamenčića. Obod
nakošen prema van, blago profiliran, s
naglašenom zadebljanom usnom.

17 - LONAC
C4, SJ 142
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,95 x 3,48 cm
Debljina stijenke: 0,41 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Crna keramika
srednje grube fakture. Primjese kvarca. Obod
nakošen prema van, blago konkavno oblikovan s
unutarnje strane, s vanjske strane profiliran s
naglašenim rebrom i usnom.

46
18 - LONAC
C5/C6, SJ 88
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije:
Debljina stijenke:
Opis: Ulomak oboda lonca. Crna keramika srednje
grube fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod nakošen prema van, s vanjske strane blago
konveksan, s naglašenom usnom.

19 - LONAC
C5, SJ 88, C6, SJ 87, C6, SJ 90
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 4,31 x 13,94 cm, 3,42 x 7,1 cm, 3,92
x 4,73 cm
Debljina stijenke: 0,57 cm, 0,54 cm, 0,58 cm
Promjer otvora: 26 cm
Opis: Više ulomaka oboda lonca. Keramika
izvana i u presjeku smeđe i crne boje. Iznutra uz
rub sive, a ispod ruba oker boje. Srednje grube
fakture. Sporadične primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, višestruko
profiliran s naglašenim rebrima.

20 - LONAC
AB4/C4, SJ 98/99
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,02 x 2,59 cm
Debljina stijenke: 0,32 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Tamno siva keramika
srednje grube fakture. Primjese kvarca. Obod
nakošen prema van. S unutarnje strane konkavno
oblikovan, s vanjske strane višestruko profiliran s
naglašenim rebrima.

47
21 - LONAC
AB3, SJ 163
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,97 x 3,88 cm
Debljina stijenke: 0,41 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra tamno sive, u presjeku narančaste boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, s vanjske
strane konkavno oblikovan.

22 - LONAC
C6, SJ 84
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,42 x 4,7 cm
Debljina stijenke: 0,52 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Siva keramika srednje
grube fakture. Iznutra ispod ruba svijetlo oker boje.
Primjese kvarca i sitnih kamenćića. Obod nakošen
prema van i nenaglašeno profiliran.

23 - LONAC
AB4, SJ 104
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,99 x 9,66 cm
Debljina stijenke: 0,6 cm
Promjer otvora: 22 cm
Opis: Dva ulomka oboda lonca. Sivo smeđa
keramika srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod blago
nakošen prema van, jednostavno profiliran.
Rub oboda odrezan blago prema van.

48
24 - LONAC
AB4, SJ 103
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,65 x 6,32 cm, 3,15 x 4,27 cm
Debljina stijenke: 0,51 cm, 0,48 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Tamno siva
keramika srednje grube fakture. Sporadične
primjese kvarca. Obod nakošen prema van, s
unutarnje strane konkavno oblikovan, s
vanjske strane višestruko profiliran s
naglašenim rebrima. Rub oboda ravno
odrezan.

25 - LONAC
C5/C6, SJ 88
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,29 x 8,69 cm
Debljina stijenke: 0,52 cm
Promjer otvora: 20 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Izvana rub crne
boje, ispod ruba crveno smeđe. Iznutra sivo
oker, u presjeku sive boje. Srednje grube
fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod nakošen prema van. S unutarnje strane
blago konkavno oblikovan, s vanjske strane
višestruko profiliran.

26 - LONAC
AB3, SJ 170
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,48 x 3,09 cm
Debljina stijenke: 0,52 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Tamno siva
keramika srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod nakošen
prema van, s unutarnje strane konkavno
oblikovan, s vanjske blago profiliran.

49
27 - LONAC
C5, SJ 83 i C5/C6, SJ 82
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 16,79 x 14,3 cm
Debljina stijenke: 0,58 cm
Opis: Više ulomaka tijela lonca. Keramika izvana i
iznutra crne i oker boje, u presjeku sive. Srednje grube
fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića. Ukras u
vidu kosih uboda i apliciranih traka ukrašenih
otiskivanjem štapićastog predmeta ovalnog vrha.

28 - POSUDA
AB3, SJ 163
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 5,98 x 4,23 cm
Debljina stijenke: 0,37 cm
Opis: Ulomak tijela posude. Siva keramika srednje
grube fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Ukras u vidu otiskivanja štapićastog predmeta
ovalnog vrha na modeliranoj plastičnoj traci.

29 - POSUDA
C5, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,98 x 3,08 cm
Debljina stijenke: 0,49 cm
Opis: Ulomak tijela posude. Keramika izvana i iznutra
tamno sive, u presjeku svijetlo sive boje. Srednje grube
fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića. Ukras
izveden otiskivanjem štapićastim predmetom na
plastičnoj traci.

50
30 - POSUDA
C5, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,49 x 3,74 cm
Debljina stijenke: 0,35
Opis: Ulomak tijela posude. Keramika crne boje, u
presjeku smeđe. Srednje grube fakture. Primjese kvarca
i sitnih kamenčića. Ukras izveden neurednim
otiskivanjem okruglim šiljkom štapićastog predmeta na
plastičnoj traci.

31 - LONAC
C5, SJ 88
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,29 x 5,18 cm
gruba kuhinjska
Debljina stijenke: 0,55 cm
Promjer otvora: 15 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra do ispod ruba crne boje, ispod ruba
smeđe, u presjeku crne i sive boje. Srednje
grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, blago
profiliran, s naglašenom usnom.

32 - LONAC
C4, SJ 141
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,98 x 7,28 cm
Debljina stijenke: 0,47 cm
Opis: Dva ulomka oboda lonca. Siva
keramika srednje grube fakture. Primjese
kvarca. Obod nakošen prema van, ukoso
odrezan.

51
33 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,07 x 3,65 cm
Debljina stijenke: 0,45 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Rub i ispod ruba
sive boje, dalje narančaste. U presjeku sive
boje. Srednje grube fakture. Česte primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod izvučen
prema van, s unutarnje strane konkavno
oblikovan.

34 - LONAC
E5, SJ 152
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,38 x 5,14 cm
Debljina stijenke: 0,58 cm
Promjer otvora: 13 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana
crne, iznutra crne i smeđe, u presjeku smeđe
boje. Srednje grube fakture. Primjese kvarca.
Iznutra tragovi gorenja. Obod izvučen prema
van, s vanjske strane dvostruka, nenaglašena
profilacija, s unutarnje strane konkavno
oblikovan. Rub oboda ravno odrezan.

35 - LONAC
D1/D2, SJ 188
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,04 x 3,65 cm
Debljina stijenke: 0,63 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana
narančaste, obod sive, iznutra svijetlo smeđe, u
presjeku sive boje. Srednje grube fakture.
Primjese kvarca i sitnih kamenčića. Obod
izvučen prema van, blago profiliran, trokutaskog
presjeka.

52
36 - LONAC
C6, SJ 87
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,05 x 4,72 cm
Debljina stijenke: 0,31 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana
svijetlo sive boje, iznutra svijetlo sive i svijetlo
narančaste, u presjeku tamno sive boje. Srednje
grube fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod izvučen prema van, trokutastog presjeka.

37 - LONAC
C5, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,08 x 4,36 cm
Debljina stijenke: 0,47 cm
Promjer otvora: 12 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Izvana i iznutra
rub crne boje, ispod ruba i u presjeku svijetlo
sive. Srednje grube fakture. Primjese kvarca i
sitnih kamenčića. Obod izvučen prema van,
dvostruko, nenaglašeno profiliran, s
naglašenom usnom.

38 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,85 x 6,9 cm
Debljina stijenke: 0,58 cm
Promjer otvora: 18 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana
sive i smeđe boje, iznutra sive i oker. U
presjeku sive boje. Srednje grube fakture.
Primjese kvarca i sitnih kamenčića. Obod
izvučen prema van, trokutastog presjeka.

53
39 - LONAC
C6, SJ 86
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,51 x 4,35 cm
Debljina stienke: 0,53 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika crne
boje, u presjeku ispod ruba sive i narančaste.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod izvučen prema van, ravno
odrezan.

40 - LONAC
D1/D2, SJ 195
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,65 x 3,33 cm
Debljina stijenke: 0,57 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana,
iznutra i u presjeku narančaste boje, uz obod svijetlo
sive. Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod izvučen prema van, trokutasti
presjek.

41 - LONAC
C5/C6, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,31 x 4,97 cm
Debljina stijenke: 0,42 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Tamno siva
keramika srednje grube fakture. Primjese
kvarca i sitnih kamenčića. Obod izvučen
prema van, odrezan ukoso.

54
42 - LONAC
C5/C6, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,96 x 5,14 cm
Debljina stijenke: 0,56 cm
Promjer otvora: 15 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika tamno sive
boje, u presjeku oker. Srednje grube fakture.
Primjese kvarca i sitnih kamenčića. Obod izvučen
prema van, odrezan ukoso.

43 - LONAC
D1/D2, SJ 198
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,16 x 6,33 cm
Debljina stijenke: 0,55 cm
Promjer otvora: 14 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika
narančaste boje sa svijetlo smeđim mrljama.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod izvučen prema van,
trotutasti presjek.

44 - LONAC
C3, SJ 168
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,56 x 3,49 cm
Debljina stijenke: 0,48 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Tamno siva keramika
srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod višestruko profiliran s
istaknutim rebrima, s unutarnje strane konkavno
oblikovan, rub oboda odrezan prema van.

55
45 - LONAC
AB4, SJ 103
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,78 x 5,5 cm
Debljina stijenke: 0,59 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Izvana i iznutra
tamno sive, u presjeku svijetlo sive boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca. Obod
nakošen prema van, dvostruko profiliran. Rub
oboda ravno odrezan i s unutarnje strane
izvučen.

46 - LONAC
C5, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,42 x 3,26 cm
Debljina stijenke: 0,55 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Crna keramika.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Iznutra tragovi gorenja. Obod
nakošen prema van, s untarnje strane konkavno
oblikovan, s vanjske strane dvostruko profiliran.
Rub oboda ravno odrezan.

47 - LONAC
AB4, SJ 106
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 4,66 x 8,61 cm
Debljina stijenke: 0,7 cm
Promjer otvora: 15 cm
Opis: Dva ulomka oboda i tjela lonca. Keramika
izvana i iznutra do ispod oboda crne, ostatak
narančaste boje. Srednje grube fakture. Primjese
kvarca. Obod nakošen prema van, s unutarnje strane
konkavno oblikovan, s vanjske strane dvostruko
profiliran. Rub oboda ravno odrezan.

56
48 - LONAC
C4, SJ 103 i C4, SJ 114
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,61 x 7,13 cm
Debljina stijenke: 0,58 cm
Opis: Dva ulomka oboda lonca. Keramika uz
rub crne, ispod ruba svijetlo narančaste boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca. Obod
nakošen prema van, s unutarnje strane konkavno
oblikovan, s vanjske višestruko profiliran. Rub
oboda ravno odrezan.

49 - LONAC
AB4/C4, SJ 98/99
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,81 x 3,81 cm
Debljina stijenke: 0,48 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana tamno
sive boje sa smeđim mrljama, iznutra i u presjeku
narančaste, a uz rub tamno sive boje. Srednje grube
fakture. Primjese kvarca. Obod izvučen prema van, s
unutarnje strane konkavno oblikovan, s vanjske
višestruku profiliran s naglašenim rebrima.

50 - LONAC
C5, SJ 84
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,15 x 7,09 cm
Debljina stijenke: 0,67 cm
Opis: Dva ulomka oboda lonca. Svijetlo siva
keramika srednje grube fakture. Primjese kvarca
i sitnih kamenčića. Obod nakošen prema van,
dvostruko profiliran, s naglašenom usnom. Rub
oboda zadebljan s unutarne strane. Na obodu
ukras u vidu valovite linije.

57
51 - LONAC
AB4, SJ 103
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 4,21 x 5,59 cm
Debljina stijenke: 0,53 cm
Promjer otvora: 17 cm
Opis: Dva ulomka oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra tamno sive, u presjeku tamno narančaste boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, s unutarnje
strane blago konkavno oblikovan, s vanjske strane
višestruko profiliran s naglašenim rebrima. Rub
oboda ravno odrezan.

52 - LONAC
AB3, SJ 170
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 4,13 x 4,53 cm
Debljina stijenke: 0,66 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra uz rub sive boje, iznutra ispod ruba svijetlo
smeđe. Grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, s unutarnje
strane blago konkavno oblikovan, s vanjske
višestruko profiliran s naglašenim rebrima. Rub
oboda ravno odrezan.

53 - LONAC
D1/D2, SJ 198
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,29 x 2,63 cm
Debljina stijenke: 0,41 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra tamno sive, u presjeku svijetlo sive. Srednje
grube fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod izvučen prema van, trokutastog presjeka,
višestruko profiliran.

58
54 - LONAC
E5, SJ 161
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,98 x 2,73 cm
Debljina stijenke: 0,54 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana,
iznutra i u presjeku svijetlo oker boje. U presjeku uz
stijenke svijetlo narančaste boje. Srednje grube
fakture. Primjese kvarca. Obod izvučen prema van,
trokutastog presjeka, višestruko profiliran s
naglašenim rebrima.

55 – LONAC
C5/C6, SLUČAJNI NALAZ
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,5 x 4,39 cm
Debljina stijenke: 0,59 cm
Promjer otvora: 13 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana
crne boje. Iznutra uz rub tamno sive, a ispod ruba
crveno narančaste. U presjeku crveno narančaste
boje. Srednje grube fakture. Primjese kvarca i
sitnih kamenčića. Obod izvučen prema van, s
unutarnje strane konkavno oblikovan, s vanjske
blago profiliran.

56 - LONAC
C5, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,95 x 5,04 cm
Debljina stijenke: 0,91 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra svijetlo oker, u presjeku svijetlo sive boje.
Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Obod izvučen prema van, s unutarnje
strane konkavno oblikovan, s vanjske ravno odrezan
s urezanom ravnom linijom na prijelazu u vrat.

59
57 - LONAC
E5, SJ 153
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 3,02 x 4,49 cm
Debljina stijenke: 0,42 cm
Promjer otvora: 12 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra narančaste boje sa sivim mrljama, u
presjeku svijetlo sive boje. Srednje grube
fakture. Malo primjesa kvarca i sitnih
kamenčića. Obod nakošen prema van, višestruko
profiliran s naglašenim rebrima.

58 - LONAC
C5/C6, SJ 94
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,69 x 2,42 cm
Debljina stijenke: 0,5 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana i
iznutra narančaste, u presjeku sive boje. Srednje
grube fakture. Primjese kvarca i sitnih kamenčića.
Obod nakošen prema van, višestruko profiliran, s
naglašenim rebrima.

59 - LONAC
D1/D2, SJ 188
Tip: gruba kuhinjska keramika
Dimenzije: 2,83 x 5,23 cm
Debljina stijenke: 0,42 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Keramika izvana,
iznutra i u presjeku crne boje sa svijetlo sivim
mrljama. Srednje grube fakture. Sporadične
primjese kvarca i sitnih kamenčića. Obod
nakošen prema van, iznutra blago konkavno
oblikovan.
Na obodu ukras u vidu isprepletenih valovitih
linija.

60
60 - LONAC
AB4, SJ 98
Tip: invetriata
Dimenzije: 2,61 x 2,91 cm
Debljina stijenke: 0,3 cm
Promjer otvora: 7 cm
Opis: Ulomak oboda lonca. Narančasta
keramika fine fakture. Obod okomito postavljen
i višestruko profiliran s vanjske strane. Iznutra i
izvana do drugog rebra narančasto smeđa
glazura.

61 - RUČKA
C6, SJ 84, PN 37
Tip: gruba stolna keramika
Dimenzije: 2,58 x 2,19 cm
Debljina stijenke: 0,92 cm
Opis: Ulomak ručke vrča (?). Oker narančasta
keramika srednje grube fakture. Primjese kvarca i
sitnih kamenčića. Ukras u vidu križića.

62 - RUČKA VRČA
E5/F5, SJ 148
Tip: gruba stolna keramika
Dimenzije: 7,15 x 4,48 cm
Debljina: 1,36 cm
Opis: Ulomak ručke vrča. Keramika izvana i
iznutra svijetlo narančaste, u presjeku svijetlo oker
boje. Srednje grube fakture. Primjese kvarca. Ukras
izveden ubadanjem.

61
63 - RUČKA VRČA
E5/F5, SJ 148
Tip: gruba stolna keramika
Dimenzije: 6,02 x 4,59 cm
Debljina stijenke: 0,85 cm
Širina ručke: 4,54 cm
Debljina ručke: 0,93 cm
Promjer otvora: 8 cm
Opis: Ulomak ručke, oboda i tijela vrča. Keramika
izvana crne i svijetlo smeđe, iznutra i u presjeku crne
boje. Srednje grube fakture. Primjese kvarca i sitnih
kamenčića. Ukras izveden ubadanjem.

64 - VRČ
F5, SJ 151
Tip: gruba stolna keramika
Dimenzije: 3,72 x 6,48 cm
Debljina stijenke: 0,49 cm
Promjer otvora: 10 cm
Opis: Dva ulomka oboda vrča. Keramika
izvana i iznutra narančaste, u presjeku sive
boje. Srednje grube fakture. Primjese kvarca i
sitnih kamenčića. Obod blago nakošen prema
van. Rub oboda ravno odrezan, s unutarnje
strane izvučen prema unutra. Na obodu vidljivo
mjesto gdje je stajala ručka.

65 - ZDJELICA
C5/C6, SJ 94
Tip: invetriata
Dimenzije: 5,02 x 11,35 cm, 3,17 x 4,32 cm
Debljina stijenke: 0,6 cm, 0,48 cm
Promjer dna: 5 cm
Opis: Više ulomaka bikonične zdjelice.
Narančasta keramika, slabije pročišćena. Gornji
dio tijela izvana do ruba ukrašen ruletiranjem.
Dno prstenasto s ispupčenjem u sredini. Izvana i
iznutra smeđa glazura. Iznutra trepiedi otisak.

62
66 - ZDJELICA
AB3, SJ 165
Tip: invetriata
Dimenzije: 5,87 x 9,17 cm
Debljina stijenke: 0,78 cm
Promjer dna: 8 cm
Opis: Ulomak tijela i dna zdjelice. Narančasta
keramika fine fakture. Dno je prstenasto, s
vanjske strane konkavno. Iznutra narančasta
glazura. Na dnu otisak trepiedi.

67 - ZDJELICA
AB3, SJ 163
Tip: invetriata
Dimenzije: 7,12 x 7,98 cm
Debljina stijenke: 0,85 cm
Promjer dna: 6 cm
Opis: Ulomak tijela i dna zdjelice. Narančasta
keramika fine fakture. Dno je prstenasto, s
vanjske strane konkavno. Iznutra narančasta
glazura.

68 - ZDJELICA
E5, SJ 153
Tip: invetriata
Dimenzije: 5,42 x 6,04 cm
Debljina stijenke: 0,57 cm
Opis: Dva ulomka bikonične zdjelice s
rebrom na vanjskoj strani. Narančasta
keramika fine fakture. Rub oboda zadebljan.
Iznutra i izvana do ispod oboda crveno
smeđa glazura.

63
69 - ZDJELICA
E5, SJ 153
Tip: invetriata
Dimenzije: 3,56 x 5,04 cm
Debljina stijenke: 0,44 cm
Opis: Ulomak bikonične zdjelice s rebrom
na vanjskoj strani. Svijetlo narančasta
keramika fine fakture. Iznutra narančasto
smeđa glazura.

70 - ZDJELICA
F5, SJ 151
Tip: invetriata
Dimenzije: 3,77 x 6,87 cm
Debljina stijenke: 0,57 cm
Opis: Dva ulomka bikonične zdjelice s
rebrom na vanjskoj strani. Narančasta
keramika, slabije pročišćena. Iznutra crveno
smeđa glazura, izvana tragovi glazure do
ispod rebra.

71 - ZDJELICA
AB4, SJ 101
Tip: invetriata
Dimenzije: 5,09 x 7,08 cm
Debljina stijenke: 0,57 cm
Opis: Ulomak bikonične zdjelice s rebrom na
vanjskoj strani. Narančasta keramika fine
fakture. Iznutra i izvana do ispod rebra
narančasto smeđa glazura.

64
72 - PRŠLJEN
C6, SJ 86
Tip: invetriata
Dimenzije: 3,24 x 3,56 cm
Debljina stijenke: 0,59 cm
Opis: Pršljen načinjen od ulomka zdjelice(?).
Narančasta keramika fine fakture. Iznutra
smeđa glazura. Dosta oštećen.

73 - ZDJELICA
C3, SJ 168
Tip: engobirana keramika
Dimenzije: 4,46 x 7,86 cm
Debljina stijenke: 0,61 cm
Opis: Ulomak bikonične zdjelice s rebrom na
vanjskoj strani. Narančasta keramika fine
fakture. Obod blago izvučen prema van, rub
oboda zaobljen. Iznutra i izvana do ispod oboda
bijela engoba i zelena glazura.

74 - ZDJELA
AB3, SJ 183
Tip: slikana engobirana keramika
Dimenzije: 3,39 x 5,76 cm
Debljina stijenke: 0,54 cm
Promjer otvora: 22 cm
Opis: Ulomak tijela i oboda zdjele koničnog oblika.
Narančasta keramika fine fakture. Obod blago izvučen
prema van i zadebljan. Izvana ispod oboda sačuvana dva
rebra ukrašena utiskivanjem. Iznutra i izvana do rebra bijela
engoba i prozirna glazura. Ukras izveden slikanjem zelenom
bojom, na rubu oboda vetrikalna linija izvedena smeđom
bojom.

65
75 - TANJUR
E5, SJ 153
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 7,11 x 14,1 cm
Debljina stijenke: 0,75 cm
Promjer otvora: 29 cm
Opis: Više ulomaka oboda i tijela tanjura.
Narančasta keramika fine fakture. Tijelo je
poluloptasto, obod izvučen i zakošen prema
unutra, rub oboda zadebljan s unutarnje strane.
Bijela engoba i prozirna glazura iznutra i izvana
do ispod oboda. Ukras izveden graviranjem i
doslikavanjem zelenom i žutom bojom. Na
obodu ukras u vidu ovala, možda motiv lišća.
Ispod oboda vertikalna linija i neodrediv ukras.

76 - ZDJELA
E5, SJ 161
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 5,29 x 6,96 cm
Debljina stijenke: 0,58 cm
Opis: Ulomak oboda i tijela zdjele koničnog oblika.
Narančasta keramika, slabije pročišćena. Rub oboda
zadebljan. Iznutra i izvana uz obod bijela engoba i
prozirna glazura. Ukras u vidu vegetabilnih motiva
izveden graviranjem i doslikan zelenom bojom.

77 - ZDJELA
AB3, SJ 163
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 2,21 x 2,9 cm
Debljina stijenke: 0,54 cm
Opis: Ulomak tijela i oboda zdjele. Narančasta
keramika, slabije pročišćena. Tijelo konično, obod
zadebljan s vanjske strane, ispod oboda sačuvano jedno
rebro ukrašeno utiskivanjem. Iznutra i izvana do rebra
bijela engoba i prozirna glazura. Ukras izveden
graviranjem i doslikavanjem zelenom bojom. Iznutra
ispod oboda vertikalna linija od koje se pružaju kose
crte.

66
78 - ZDJELA
E5, SJ 151
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 2,88 x 2,6 cm
Debljina stijenke: 0,66 cm
Opis: Ulomak oboda i tijela zdjele. Narančasta keramika
fine fakture. Obod zadebljan, ispod oboda tri rebra
ukrašena utiskivanjem. Iznutra i izvana do ispod oboda
bijela engoba i prozirna glazura. Ukras izveden
graviranjem i slikanjem zelenom i žutom bojom. Ispod
oboda vodoravna linija ispod koje se nalaze tri zakrivljene
linije, vjerojatno motiv palmete.

79 - ZDJELA
C6, SJ 86
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 3,46 x 4,03 cm
Debljina stijenke: 0,64 cm
Opis: Ulomak oboda i tijela zdjele. Narančasta
keramika fine fakture. Obod zadebljan, ispod oboda
sačuvana dva rebra ukrašena utiskivanjem. Iznutra i
izvana do rebra bijela engoba i prozirna glazura. Ukras
izveden graviranjem i slikanjem zelenom i žutom
bojom. Ispod oboda vodoravna linija ispod koje se
nalazi snop zakrivljenih linija.

80 - ZDJELA
F5, SJ 151
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 2,01 x 4,04 cm
Opis: Ulomak tijela i oboda zdjele ili zdjelice.
Narančasta keramika fine fakture. Obod
zadebljan s vanjske strane. Ispod oboda
sačuvano jedno rebro ukrašeno utiskivanjem.
Iznutra i izvana do rebra bijela engoba i prozirna
glazura. Ukras izveden graviranjem i slikanjem
zelenom bojom. Ispod oboda vodoravna linija,
ispod nje snop kosih i jedna zakrivljena linija.

67
81 - ZDJELA
AB3/C3, SJ 178
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 4,94 x 5,88 cm
Debljina stijenke: 0,65 cm
Opis: Više ulomaka tijela zdjele. Narančasta
keramika fine fakture. S vanjske strane sačuvana
dva rebra ukrašena utiskivanjem. Ukras izveden
graviranjem i slikanjem zelenom i oker žutom
bojom u vidu paralelnih linija i palmete.

82 - ZDJELICA
E5, SJ 153
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 2,95 x 3,75 cm
Debljina stijenke: 0,45 cm
Opis: Ulomak oboda zdjelice. Narančasta keramika
fine fakture. Izvana ispod oboda rebro ukrašeno
utiskivanjem. Iznutra i izvana do ispod oboda bijela
engoba i prozirna glazura. Ukras izveden graviranjem
i slikanjem zelenom bojom. Ispod oboda vertikalna
linija.

83 - ZDJELA
AB3, SJ 177
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 7,09 x 5,79 cm
Debljina stijenke: 0,75 cm
Opis: Ulomak tijela bikonične zdjele. Narančasta
keramika fine fakture. S vanjske sačuvana dva rebra
ukrašena utiskivanjem. Iznutra bijela engoba i prozirna
glazura. Ukras izveden graviranjem i slikanjem zelenom
i oker žutom bojom.

68
84 - ZDJELA
AB3, SJ 163
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 8,18 x 9,8 cm
Debljina stijenke: 0,6 cm
Promjer otvora: 20 cm
Opis: Dva ulomka tijela i oboda zdjele. Narančasta
keramika fine fakture. S vanjske strane ispod oboda tri
rebra ukrašena utiskivanjem. Iznutra i izvana do ispod
oboda bijela engoba i prozirna glazura. Ukras izveden
graviranjem i slikanjem zelenom i oker žutom bojom,
vjerojatno motiv a tre mele.

85 - ZDJELA
D1/D2, SJ 188
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 7,28 x 8,1 cm
Debljina stijenke: 0,65 cm
Opis: Više ulomaka bikonične zdjele.
Narančasta keramika fine fakture. Izvana
naglašeno rebro. Iznutra bijela engoba i prozirna
glazura. Ukras izveden graviranjem i slikanjem
zelenom bojom. Ukras vjerojatno motiv a tre
mele.

86 - ZDJELA
C6, SJ 84
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 3,68 x 6,15 cm
Debljina stijenke: 0,63 cm
Promjer dna: 7 cm
Opis: Ulomak dna zdjele. Narančasta keramika
fine fakture. Dno prstenasto. Ukras izveden
graviranjem i slikanjem oker žutom i smeđom
bojom. Na dnu četiri paralelne linije iz kojih se
pružaju tri linije okomite na njih (vjerojatno
stručak motiva a tre mele).

69
87 – ZDJELA
E5, SJ 152
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 5,99 x 6,13 cm
Promjer dna: 6 cm
Opis: Ulomak dna zdjele na prstenastoj nozi s
umbom u sredini. Narančasta keramika fine
fakture. Iznutra bijela engoba i prozirna glazura.
Ukras izveden graviranjem i doslikavanjem
zelenom i oker žutom bojom. Vjerojatno stručak
motiva a tre mele.

88 - ZDJELICA
AB4, SJ 106
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 3,07 x 5,48 cm
Debljina stijenke: 0,66 cm
Opis: Ulomak tijela poluoptaste zdjelice. Narančasta
keramika fine fakture. Izntutra bijela engoba i prozirna
glazura. Ukras izveden graviranjem i slikanjem
zelenom i žutom bojom.

89 - ZDJELICA
F5, SJ 151
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 6,05 x 12,01 cm
Debljina stijenke: 0,67
Promjer otvora: 12 cm
Opis: Više ulomaka tijela i oboda poluloptaste zdjelice.
Narančasta keramika fine fakture. Iznutra i izvana do
ispod oboda bijela engoba i prozirna glazura. Izvana
tragovi gorenja. Ukras izveden graviranjem i
doslikavanjem zelenom i žutom bojom. Ispod oboda
dvije paralelne vodoravne linije, motiv cvijeta i
neodredivi motivi.

70
90 - ZDJELA
C5/C6, SJ 82 i C5, SJ 83
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 4,16 x 5,64 cm, 2,41 x 2,97 cm
Debljina stijenke: 0,67 cm, 0,62 cm
Opis: Dva ulomka oboda i tijela zdjele. Oker
keramika fine fakture. Obod valovito oblikovan.
Iznutra i izvana bijela engoba i prozirna glazura.
Ukras izveden graviranjem i doslikavanjem zelenom
i žutom bojom (slabo sačuvan). Ispod oboda tri
paralelne vodoravne linije od kojih se pružaju
okomite linije.

91 - ZDJELA
AB4/C4, SJ 109
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 2,96 x 5,31 cm
Debljina stijenke: 0,45 cm
Opis: Ulomak tijela i oboda zdjele. Narančasta
keramika fine fakture. Obod zadebljan s vanjske
strane. Iznutra i izvana do ispod oboda bijela
engoba i prozirna glazura. Ukras izrađen
graviranjem i slikanjem zelenom i oker žutom
bojom. Ispod oboda vodoravna linija i motiv
palmete (?).

92 - ZDJELA
C5, SJ 83
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 5,56 x 7,96 cm
Debljina stijenke: 0,56 cm
Opis: Ulomak tijela zdjele. Narančasta
keramika fine fakture. Iznutra bijela engoba i
prozirna glazura. Ukras izveden graviranjem i
doslikavanjem zelenom i žutom bojom. Iznutra
tri paralelne vodoravne linije ispod kojih se
nalaze latice (?).

71
93 - ZDJELA
AB3/C3, SJ 170
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 2,21 x 7,8 cm
Debljina stienke: 0,62 cm
Promjer dna: 9 cm
Opis: Ulomak zdjele s prstenastim dnom.
Narančasta keramika fine fakture. Iznutra bijela
engoba i prozirna glazura. Ukras izveden
graviranjem i doslikavanjem zelenom i žutom
bojom u vidu ravnih linija (motiv lista ili latice?)
i valovite linije.

94 - VRČ
E5, SJ 152
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 4,36 x 5,78 cm
Debljina stijenke: 0,36 cm
Opis: Dva ulomka vrata i trolisnog otvora vrča.
Narančasta keramika fine fakture. Izvana i
iznutra do ispod ruba bijela engoba, prozirna
glazura izvana i iznutra po cijeloj površini.
Ukras izveden graviranjem i doslikavanjem
zelenom i oker žutom bojom. Ispod oboda
vodoravna linija, na vratu motiv prekriženih
rombova

95 - ZDJELA
AB4/C4, SJ 105 i AB4/C4, SJ 109
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 3,73 x 15, 1 cm, 3,32 x 5,54 cm
Debljina stijenke: 0,66 cm, 0,64 cm
Promjer otvora: 19 cm
Opis: Više ulomaka tijela i oboda bikonične zdjele.
Narančasta keramika fine fakture. Obod izvučen
prema van i zaravnan. Iznutra i izvana do ispod
oboda bijela engoba i prozirna glazura. Ukras
izveden graviranjem i slikanjem zelenom i oker
žutom bojom. Na obodu i ispod njega tri paralelne
vodoravne linije, ispod njih palmete.

72
96 - ZDJELA
C3, SJ 173
Tip: gravirana engobirana keramika
Dimenzije: 5,03 x 3,47 cm
Debljina stijenke: 0,6 cm
Opis: Ulomak tijela zdjele. Narančasta
keramika fine fakture. Iznutra bijela engoba i
prozirna glazura, izvana narančasto smeđa
glazura. Ukras izveden graviranjem i slikanjem.
Zakrivljena linija učinjena graviranjem unutar
koje se nalazi mreža slikana oker žutom bojom –
možda heraldički motiv (grb obitelji
Bentivoglio).

97 - VRČ
C4, SJ 142
Tip: arhajska majolika
Dimenzije: 3,17 x 5,28 cm
Debljina stijenke: 0,53 cm
Opis: Ulomak tijela vrča. Svijetlo narančasta
keramika fine fakture. Izvana bijela glazura, iznutra
prozirna žućkasta. Ukras izveden smeđom bojom u
vidu okomitih i vodoravnih paralelnih linija te S
motiva. U lijevom kutu ulomka ostaci zelene boje.

98 - RUČKA VRČA
D1/D2, SJ 187
Tip: arhajska majolika
Dimenzije: 5,93 x 1,98 cm
Debljina: 1,97 x 1,78 cm
Opis: Ulomak ručke vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Bijela glazura, ukras s vanjske strane
u vidu linija smeđe boje.

73
99 - VRČ
C6, SJ 90
Tip: plava arhajska majolika
Dimenzije: 2,61 x 2,97 cm
Debljine stijenke: 0,33 cm
Opis: Dva ulomka vrata vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana bijela, iznutra prozirna glazura.
Dvije paralelne linije izvedene smeđom bojom ispod
kojih je plavom bojom naslikana isprepletena vrpca.

100 - VRČ?
D1/D2, SJ 195
Tip: plava arhajska majolika
Dimenzije: 2,69 x 2,35 cm
Debljina stijenke: 0,46 cm
Opis: Ulomak tijela vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras u
vidu dvije paralelne smeđe linije koje presjecaju
plavu liniju.

101 - VRČ?
AB3, SJ 170
Tip: plava arhajska majolika
Dimenzije: 2,79 x 2,69 cm
Debljina stijenke: 0,5 cm
Opis: Ulomak tijela vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras u
vidu smeđih linija i plavih biljnih/geometrijskih (?)
motiva.

74
102 - VRČ
AB3, SJ 185
Tip: majolika, strogi stil – skupina kobaltnog reljefa
Dimenzije: 4,38 x 3,99 cm
Debljina stijenke: 0,53 cm
Opis: Ulomak tijela vrča. Žuta keramika fine fakture.
Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras izveden
smeđom i kobaltno plavom bojom u vidu
geometrijskih i biljnih motiva.

103 - VRČ
D1/D2, SJ 194
Tip: majolika – strogi stil
Dimenzije: 4,91 x 5,87 cm
Debljina stijenke: 0,47 cm
Opis: Ulomak vrata i tijela vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura.
Ukras plavom bojom u vidu tri ravne paralelne linije
i jedne vijugave linije.

104 - VRČ
AB4, SJ 104
Tip: majolika – strogi stil
Dimenzije: 4,01 x 4,18 cm
Debljina stijenke: 0,44 cm
Opis: Ulomak vrata i oboda vrča. Narančasta
keramika fine fakture. Ispod oboda plitki žlijeb.
Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras vodoravnih i
okomitih te jedne vijugave linije izveden plavom
bojom.

75
105 - VRČ
AB4, SJ 104
Tip: majolika – strogi stil
Dimenzije: 8,45 x 6,45 cm
Debljina stijenke: 0,63 cm
Opis: Dva ulomka tijela vrča. Narančasta keramika
fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras
plave boje u vidu tri paralelne okomite linije,
vodoravnih i kosih crtica.

106 - VRČ
F5, SJ 151 i F5, SJ 153
Tip: majolika – strogi stil
Dimenzjie: 4,31 x 5,01 cm, 6,87 x 8,16 cm, 5,92
x 5,45 cm
Debljina stijenke: 0,56 cm
Opis: Više ulomaka oboda i tijela vrča. Svijetlo
žuta keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela
glazura. Ukras izveden tamno plavom bojoj u vidu
paralelnih okomitih i vodoravnih linija te kosih i
prekriženih crtica.

107 - VRČ
C5, SJ 84
Tip: majolika – strogi stil
Dimenzije: 6,08 x 7,32 cm
Debljina stijenke: 0,61 cm
Opis: Dva ulomka tijela i vrata vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela
glazura. Ukras tamno plave boje u vidu linija i
prekriženih crtica.

76
108 - VRČ
AB4, SJ 104
Tip: majolika – strogi stil
Dimenzije: 5,36 x 5,74 cm
Debljina stijenke: 0,71 cm
Opis: Dva ulomka tijela vrča. Bijela keramika fine
fakture. Izvana i iznutra tamno siva glazura. Izvana
ukras u vidu križića crne boje te oko njih tragovi
crvene boje. Izgorjelo pri pečenju.

109 - VRČ
AB4, SJ 106
Tip: majolika – strogi stil, porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 3,58 x 4,11 cm
Debljina stijenke: 0,32 cm
Opis: Ulomak trolisnog otvora vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Ispod oboda plitki žlijeb.
Izvana bijela glazura, iznutra prozirno bijela do
prozirna glazura. Ukras u vidu palmete naslikan
plavom bojom.

110 -VRČ
D1/D2, SJ 187
Tip: majolika – strogi stil, porodica cvjetne
gotike
Dimenzije: 3,83 x 3,16 cm
Debljina stijenke: 0,39 cm
Opis: Ulomak trolisnog otvora vrča. Svijetlo
žuta keramika fine fakture. Izvana i iznutra
bijela glazura. S vanjske strane ukras u vidu
motiva a ciuffo naslikan plavom bojom.

77
111 - VRČ
C5, SJ 84
Tip: majolika – strogi stil, porodica cvjetne
gotike
Dimenzije: 4,21 x 3,47 cm
Debljina stijenke: 0,43 cm
Opis: Ulomak trolisnog otvora vrča. Svijetlo
žuta keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela
glazura. Motiv palmete izveden plavom bojom.

112 - VRČ
D1/D2, SJ 187
Tip: majolika – strogi stil, porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 5,21 x 4,64 cm
Debljina stijenke: 0,55 cm
Opis: Ulomak tijela vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras
reljefno izveden kobaltno plavom i oker smeđom
bojom u vidu a scaletta medaljona i lepezastog
izdanka s njegove vanjske strane.

113 - VRČ
AB3, SJ 170 i SJ 172
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne
gotike
Dimenzije: 6,54 x 8,7 cm, 5,35 x 4,17 cm
Debljina stijenke: 0,6 cm, 0,59 cm
Opis: Više ulomaka tijela vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela
glazura. Ukras izveden plavom, oker žutom i
zelenom bojom. Motivi gotičkog lišća, paralelne
okomite linije i vodoravne crtice te “x” motivi.

78
114 - VRČ
E5, SJ 159 i E5, SJ 153
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 6,79 x 7,36 cm, 2,87 x 4,59 cm
Debljina stijenke: 0,42 cm, 0,59 cm
Promjer dna: 10 cm
Opis: Ulomak trbuha i ulomak dna vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Iznutra i izvana bijela glazura.
Sjajni premaz nedostaje. Ukras izveden tamno plavom i
oker žutom bojom. Unutar a scaletta medaljona nalazi se
motiv gotičkog lišća.

115 - VRČ
E5, SJ 152
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 9,4 x 9,47 cm
Debljina stijenke: 0,54 cm
Opis: Više ulomaka oboda i tijela vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Iznutra i izvana bijela glazura.
Izvana ukras izveden plavom, zelenom i žutom bojom.
Unutar a scaletta medaljona nalaze se vegetabilni
motivi.

116 - VRČ
E5, SJ 152
Tip: majolika – strogi stil, porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 8,39 x 8,12 cm
Debljina stijenke: 0,45 cm
Opis: Više ulomaka tijela vrča. Svijetlo oker keramika
fine fakture. Iznutra ostaci glazure neodredive boje
(poprimila boju zemlje), izvana prozirno bijela glazura
sačuvana u tragovima. Ukras izveden plavom i oker
žutom bojom u vidu medaljona a scaletta unutar kojeg
se nalaze vegetabilni motivi, a s vanjske strane
smještena je palmeta.

79
117 - VRČ
E5, SJ 152
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 5,97 x 4,64 cm, 1,64 x 3,98 cm, 9,88 x
6,76 cm
Debljina stijenke: 0,57 cm, 0,41 cm, 0,46 cm
Opis: Više ulomaka trbuha vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana bijela, iznutra sivo bijela
glazura. Ukras izveden tamno plavom i žutom bojom.
Unutar a scaletta medaljona okruženog palmetama
nalaze se vegetabilni motivi.

118 - VRČ
F5, SJ 153 i F5, POVRŠINSKI NALAZ
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 12,5 x 10,7 cm, 0,37 x 3,24 cm, 6,25 x
9,74 cm
Debljina stijenke: 0,56 cm, 0,54 cm, 0,72 cm
Promjer dna: 10 cm
Opis: Više ulomaka tijela i dna vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura.
Ukras izveden plavom, žutom i zelenom bojom. S
vanjske strane a scaletta medaljona okomite i
vodoravne linije te paralelne crtice. Unutar medaljona
žuta traka i vegetabilni motivi.

119 - VRČ
F5, SJ 151
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 5,65 x 9,56 cm
Debljina stijenke: 0,43 cm
Opis: Dva ulomka tijela vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana bijela, a iznutra
bijelo-siva glazura. Ukras izveden plavom bojoj u
vidu medaljona a scaletta s čije se vanjske strane
nalaze paralelne linije, a unutar njega traka žute
boje te gusto postavljene paralelne linije i možda
dio heraldičkog motiva.

80
120 - VRČ
AB3, SJ 163 i AB4, SJ 103
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 6,22 x 7,99 cm
Debljina stijenke: 0,51 cm
Opis: Više ulomaka tijela vrča. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela
glazura. Ukras izveden žutom i plavom bojom.
Unutar a scaletta medaljona vjerojatno motiv IHS
trigrama, okružen motivom plamtećih zraka i
vodoravnih crtica.

121 - VRČ
AB4, SJ 109
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 4,24 x 4,86 cm
Debljina stijenke: 0,43 cm
Opis: Ulomak tijela vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras
izveden različitim nijansama plave i žutom bojom.
Prepoznatljiv motiv plamtećih zraka i vodoravnih
crtica te neodredivi geometrijski motivi.

122 - TANJUR
C4, SJ 103
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 2,92 x 4,01 cm, 2,79 x 3,86 cm, 5,01 x
3,69 cm, 2,13 x 3,44 cm, 4,98 x 9,82 cm
Debljina stijenke: 0,46 cm, 0,47 cm, 0,53 cm, 0,6
cm, 0,66 cm
Promjer noge: 8 cm
Opis: Više ulomaka tanjura. Svijetlo narančasta
keramika fine fakture. Dno je prstenasto. Izvana i
iznutra bijela glazura. Ukras izveden nijansama
plave, zelene i žutom bojom. Od oboda se pružaju
koncentrične kružnice različitih debljina. Na dnu
motiv izveden različitim nijansama plave boje, a oko
njega plamteće zrake i okomite crtice (moguće IHS
trigram).

81
123 - VRČ
E5, SJ 152
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 3,85 x 2,21 cm
Debljina stijenke: 0,44 cm
Opis: Ulomak trbuha vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras
žute i plave boje u vidu linija i natpis pisan gotičkim
slovima.

124 - VRČ
E5, SJ 153
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 5,92 x 5,98 cm
Debljina stijenke: 0,42 cm
Opis: Ulomak trbuha vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana bijela, iznutra sivo-bijela glazura.
Ukras izveden tamno plavom i žutom bojom. Unutar
a scaletta medaljona nalaze se vegetabilni motivi i
paralelne linije ispunjenje žutom i plavom bojom
ispod kojih se naslućuje natpis pisan gotičkim
slovima.

125 - VRČ
F5, SJ 151
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne
gotike
Dimenzije: 3,33 x 1,98 cm
Debljina stijenke: 0,42 cm
Opis: Ulomak tijela vrča. Svijetlo žuta keramika
fine fakture. Izvana i iznutra bijela glazura. Ukras
izveden različitim nijansama plave boje.
Prepoznatljiv dio natpisa pisan gotičkim slovom.

82
126 - TANJUR
F5, SJ 153
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne
gotike
Dimenzije: 6,24 x 8,15 cm
Debljina stijenke: 0,72 cm
Opis: Ulomak oboda i tijela tanjura. Svijetlo žuta
keramika fine fakture. Izvana i iznutra bijela
glazura. S unutarnje strane ukras u plavoj, žutoj i
zelenoj boji. Od oboda se pružaju koncentrične
kružnice različitih debljina, a na obodu se nalaze
motivi brdašca te između njih vijugave linije.

127 - ZDJELA
AB4, SJ 102
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 2,65 x 3,32 cm
Debljina stijenke: 0,47 cm
Opis: Ulomak oboda zdjele. Svijetlo žuta keramika fine
fakture. Rub blago zadebljan s vanjske strane. Izvana i
iznutra bijela glazura. Iznutra se od oboda pružaju
koncentrične kružnice plave i žute boje, a ispod njih se
nalazi dio motiva lepezastog izdanka.

128 - TANJUR ili ZDJELA

AB4, SJ 103 i C4, SJ 103
Tip: majolika, strogi stil – porodica cvjetne gotike
Dimenzije: 2,72 x 6,44 cm
Debljina stijenke: 0,58 cm
Opis: Dva ulomka tijela i oboda tanjura ili zdjele.
Svijetlo žuta keramika fine fakture. Rub izvana i
iznutra zadebljan. Izvana i iznutra bijela glazura.
Iznutra se od oboda pružaju koncentrične kružnice
u različitim nijansama plave boje ispod kojih se
nalazi dio motiva lepezastog izdanka.

83
129 - ZDJELA (?)
AB3, SJ 170
Tip: španjolska majolika
Dimenzije: 2,63 x 3,97 cm
Debljina stijenke: 0,82 cm
Opis: Ulomak tijela zdjele. Svijetlo narančasta
keramika, slabije pročišćena. Izvana i iznutra
bijela glazura. Ukras izveden plavom bojom,
motiv lista bryonije. Lustro nije sačuvan.

84
9. POPIS LITERATURE

1. Bekić, L. (2009) Žminj – Kaštel. Hrvatski arheološki godišnjak, 5/2008, 399-401.

2. Blake, H. (1980) The archaic maiolica of north-central Italy: Montalcino, Assisi and
Tolentino. URL:
https://www.academia.edu/1342901/The_archaic_maiolica_of_north_central_Italy_Mont
alcino_Assisi_and_Tolentino (02.08.2022.)

3. Bradara, T. (2003) Maiolica arcaica del museo archeologico dell'Istria. Atti, 33, 163-192.

4. Bradara, T. (2005) Španjolska keramika na području Istre (kataloška obrada). Histria

archaeologica, 34/2003, 131-185.

5. Bradara, T., (2006) Kasnosrednjovjekovna i renesansna keramika s područja Istre –

stolno posuđe od 14. do 16. st. Katalog izložbe. Pula: Arheološki muzej Istre.

6. Bradara, T., Saccardo, F., Segnan, R., Matošević, D., Camuffo, S. (2007) Keramički
nalazi iz Rovinja – uvala Valdibora i otok Sv. Katarina. Katalog izložbe. Rovinj:
Zavičajni muzej grada Rovinja.

7. Bradara, T. (2012) Keramičko posuđe na istarskom poluotoku od srednjeg vijeka do

modernog doba. Analiza arheoloških nalaza i ikonografskih prikaza. Doktorski rad.
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.

8. Bradara, T. (2017) Kasnosrednjovjekovni i novovjekovni arheološki nalazi s Labinštine.

U Bertoša, S. (ur.) 1. labinski kulturno-povijesni sustreti. Labin: Grad Labin.

9. Bradara, T., Radović, S. (2021) Nalazi iz kaštela Rašpor – arheološka i arheozoološka

analiza. Histria archaeologica, 51/2020, 159-203.

85
10. Cervigni, L., Malaguti, C., Riavez, P., Bianchi, B., Casale, C., Mocchiutti, I., Morina, S.,
Munzi, M., Pavan, G., Tamai, E. (2004) Dvigrad/Duecastelli: un sito fortificato dell’Istria
medievale. Risultati delle ricerche 2001 – 2003. Archeologia Medievale, XXXI, 287-326.

11. Čimin, R. (2008a) Glazirano stolno posuđe na području sjevernozapadne Hrvatske od 15.
do 18. st. Studia Universitatis Hereditati, 1/2008, 95-135.

12. Čimin, R. (2008b) Keramički nalazi s utvrde Čanjevo. U Bekić, L. (ur.) Utvrda Čanjevo.
Istraživanja 2003 – 2007. Visoko: Općina Visoko

13. Delonga, V. (1992) O arhajskoj majolici srednjovjekovnog Bribira. Prilozi povijesti

umjetnosti u Dalmaciji, 32/1992, 357-374.

14. Gusar, K. (2007) Kasnosrednjovjekona i novovjekovna glazirana keramika s lokaliteta

sv. Križ u Ninu. Archaeologia Adriatica, 1/2007, 175-198.

15. Gusar, K. (2010) Kasnosrednjovjekovna i novovjekovna glazirana keramika na širem

zadarskom području. Doktorski rad. Zadar: Sveučilište u Zadru.

16. Gutjahr, C., Tiefengraber, G. (2004) Die mittelalterliche Wehranlage “Turmbauerkogel“

bei Eibiswald (Ivnik), Bez. Deutschlandsberg, Weststeiermark. Arheološki vestnik, 55,
439-480.

17. Horvat, M. (1999) Keramika: tehnologija keramike, tipologija lončenine, keramični

arhiv. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.

18. Janeš, A. (2014) Burg Cesargrad: Povijesno-arheološka analiza. Portal: godišnjak

Hrvatskog restauratorskog zavoda, 5/2014, 35-48.

86
19. Krmpotić. M. (2014) Kasnosrednjovjekovno i novovjekovno keramičko posuđe. U
Azinović Bebek, A., Krmpotić, M. (ur.) Stari grad Barilović – deset godina arheoloških
istraživanja. Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod.

20. Levak, M. (2008) Žminj i Žminjština u ranom srednjem vijeku. U Krajcar, S. (gl. ur.)
Libri žminjski: libar drugi. Žminj: Katedra Čakavskog Sabora Žminj.

21. Marušić, B. (1987) Starohrvatska nekropola u Žminju. Pula: Arheološki muzej Istre.

22. Milošević, B., Topić, N. (2012) Nalazi španjolske (gotičko-mudejarske) keramike s

lokaliteta Sv. Marija od Kaštela i Kula Gornji ugao u Dubrovniku. Archaeologia
Adriatica, 6/2012, 149-178.

23. Nefat, N. (2017) Povijesna jezgra Žminja – kako obnavljati devastirano i degradirano
urbano tkivo i za koga? Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 40/2016, 41-56.

24. Orbanić, J., Kontestabile Rovis, M. (2008) Žminj – Prometno i trgovačko središte. U
Krajcar, S. (gl. ur.) Libri žminjski: libar drugi. Žminj: Katedra Čakavskog Sabora Žminj.

25. Sekelj Ivančan, T., Tkalčec, T. (2002) Kasnosrednjovjekovna stolna keramika s nekih
gradišta iz okolice Kutine i Garešnice. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
19/2002, 165-194.

26. Srdoč, K. (2020) Kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna stolna glazirana keramika s

arheološkog lokaliteta Stari Rakalj. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u
Zagrebu.

27. Šonje, A. (1976) Žminj i Žminjština. Žminj: Katedra Čakavskog Sabora Žminj.

28. Štular, B. (2005) Lončenina s kamniškega Malega gradu. Arheološki vestnik, 56, 435-
452.

87
29. Tkalčec, T. (2010) Burg Vrbovec u Klenovcu Humskome: Deset sezona arheoloških
istraživanja. Zagreb: Muzeji Hrvatskog zagorja, Institut za arheologiju.

30. Tomičić, Ž. (1990) Srednjovjekovni arheološki izvori u međuriječju Mure i Drave –

prikaz rezultata novijih istraživanja. U Majnarić-Pandžić, M. (ur.) Arheološka
istraživanja u Podravini i Kalničko-bilogorskoj regiji, Izdanja Hrvatskog arheološkog
društva, Vol. 14, Zagreb: Hrvatsko arheološko društvo.

31. Valvasor, J. W. (1689) Die Ehre dess Hertzogthums Crain. URL:

https://www.ppmi.hr/hr/patrimonio/katalog-predmeta/item/1413/ (25.07.2022.)

32. Višnjić, J. (2010) Žminj – kaštel. Hrvatski arheološki godišnjak, 6/2009, 419-421.

33. Višnjić, J. (2011 a) Stručno izvješće o arheološkim istraživanjima na kaštelu Žminj u

2010. g, Hrvatski restauratorski zavod, Služba za arheološku baštinu, Juršići.

34. Višnjić, J. (2011 b) Žminj – kaštel. Hrvatski arheološki godišnjak, 7/2010, 449-451.

35. Višnjić, J. (2013) Srednjovjekovna utvrda Possert. Šest godina arheoloških radova i
konzervatorsko-restauratorskih zahvata na sačuvanim arhitektonskim strukturama.
Histria archaeologica, 43/2012, 67-154.

36. Višnjić, J (2016) Kasnosrednjovjekovna, novovjekovna i moderna keramika. U Radić

Štivić, N., Bekić, L. (ur.) Pul Vele Crikve. Arheološka istraživanja
kasnjosrednjovjekovnog i ranonovovjekovnog groblja. Rijeka: Grad Rijeka u suradnji s
Hrvatskim restauratorskim zavodom. (neobjavljeno)

37. Višnjić, J. (2017) Okončani izvještaj o realizaciji programa zaštite i očuvanja kulturnog
dobra br. 1-1958/17, Hrvatski restauratorski zavod, Služba za arheološku baštinu, Juršići.

88
38. Višnjić, J. (2018) Okončani izvještaj o realizaciji programa zaštite i očuvanja kulturnog
dobra br. 1-1958/18, Hrvatski restauratorski zavod, Služba za arheološku baštinu, Juršići.

39. Višnjić, J. (2019) Preliminarni stručni izvještaj o provedenim arheološkim istraživanjima

na nalazištu Žminj, kaštel Žminj u 2019. godini, Hrvatski restauratorski zavod, Služba za
arheološku baštinu, Juršići.

40. Višnjić, J., Pamić, S. (2016) Stručno izvješće o arheološkom istraživanju na prostoru
kaštela Žminj 2016. g, Hrvatski restauratorski zavod, Služba za arheološku baštinu,
Juršići.

41. Zglav-Martinac, H. (2004) Ulomak do ulomka... Prilog proučavanju keramike XIII.-

XVIII. Stoljeća iz Dioklecijanove palače u Splitu, Split: Književni krug.

42. Zlatunić, R. (2007) Nastanak gline, tehnologija i mineralogija keramike. Histria

archaeologica, 36/2005, 67-114.

89
10. POPIS IZVORA

1. Popis stanovništva 2021. https://popis2021.hr/index.html (23.09.2022.)

11. POPIS PRILOGA

Slika 1. Prikaz Žminja na crtežu J. W. Valvasora iz 17. stoljeća (Valvasor, 1689, 569)

Slika 2. Prikaz Žminja na crtežu Prospera Petronia iz 17. stoljeća (Nefat, 2017, 46)

Slika 3. Fotografija istočnog dijela kaštela iz 1953. godine

https://ino.unipu.hr/data/arena/1953/1223.pdf (18.08.2022.)

Slika 4. Fotografija jugoistočne kule danas http://www.tzzminj.hr/index.php/zminj/zminjska-kula

(20.08.2022.)

Slika 5. Prikaz istraženih dijelova kaštela do 2016. godine. (Višnjić, Pamić, 2016)

90
SAŽETAK

Arheološka istraživanja kasnosrednjevjekovnog kaštela u Žminju rezultirala su

mnogobrojnim nalazima; kako pokretnim tako i nepokretnim. Istraživanja su započela 2008.
godine te su, uz prekid od 2010. do 2016. godine, provođena svake godine sve do 2019.
Najmnogobrojniji pokretni nalazi su keramički, točnije ulomci keramičkih posuda. Pronađeni su
ulomci kuhinjske i stolne keramike. Kuhinjska je keramika uglavnom srednje grube fakture i bez
premaza, a najzastupljeniji oblik je lonac. Stolna keramika je gotovo u svim slučajevima fine
fakture te je prekrivena nekom vrstom premaza. Kod stolne keramike najčešći oblici su vrčevi,
zdjele i tanjuri, a po vrsti premaza razlikujemo jednobojno olovno glaziranu keramiku ili
invetriatu, engobiranu keramiku i majoliku. Pretpostavlja se kako je keramika bez premaza
lokalne proizvodnje, dok keramika s premazom svoje podrijetlo vuče s prostora sjeverne i
središnje Italije, ali i Španjolske.

Ključne riječi: Žminj, kaštel, kasni srednji vijek, keramika, posuđe

91
SUMMARY

Archaeological research of the late medieval castle in Žminj resulted in numerous finds;
both mobile and immobile. Research began in 2008 and, with a break from 2010 to 2016, was
conducted every year until 2019. The most frequent find is ceramic material, more precisely
fragments of pottery. Fragments of kitchen- and tableware were found. Kitchenware is mostly of
medium coarse fabric and uncoated, and the most common form is jar. In almost all cases,
tableware has a fine fabric and is covered with various types of glaze. When it comes to
tableware, the most common forms are jugs, bowls and plates, and by the type of coating we
distinguish lead glazed pottery or invetriata, pottery with engobe and maiolica. It is assumed that
the uncoated pottery was locally produced, while glazed pottery originates from northern and
central Italy, as well as Spain.

Key words: Žminj, castle, late middle ages, ceramics, pottery

92