Kosti grudnog koša

Pored torakalnog dela kičmenog stuba, u kosti grudnog koša spadaju grudna kost (sternum) i
rebra (costae).

Grudna kost učestvuje u izgradnji prednjeg zida grudnog koša. Sastoji se iz drške
(manubrium sterni), tela (corpus sterni) i ksifoidnog nastavka (processus xiphoiodeus). Na
gornje lateralnim uglovima manumbriuma sterni se nalaze zglobne povšine za zglobljvanje sa
klavikulom (art. sternoclavicularis). Na bočnoj ivici sternuma se nalaze zglobne površine za
zglobljavanje sa rebrima. Im ih ukupno sedam, jedna na manumbriumu i šest na corpus
sterni. Rebra se ne pripajaju direktno na sternum, već preko rebarnih hrskavica, koje se
nastavljaju na rebra na njihovom prednjem kraju.

Rebra (costae)

Ima dvanaest pari rebara koja se dele na prava (costae verae) i lažna rebra (costa spuriae).
Prava rebra su ona koja se direktno vezuju za sternum (prvih sedam pari), a lažna rebra se za
sternum vezuju indirektno preko sedmog rebra. Lažna su od VIII do XII rebra.

Na rebru se razlikuju: glava (caput costae) koja se nalazi na zadnjem kraju rebra i na kojoj se
nalaze zglobne površine za povezivanje sa telima grudnih pršljenova. Glava je vratom
(collum costae) odvojena od tela (corpus costae). Na zadnjem kraju tela se nalazi rebarna
kvržica (tuberculum costae) na kojoj se nalazi zglobna površina za povezivanje sa
transverzalnim procesusima. Rebro je lučno povijeno, tako da granicu između prednjeg i
zadnjeg dela tela gradi rebarni ugao (angulus costae). Prednji kraj rebara se nastavlja
rebarnim hrskavicama koje se povezuju sa grudnom kosti.

Grudni koš.

Grudna duplja (cavitas thoracis)

Grudna duplja je šupljina čije zidove grade sternum, rebra i kičmeni stub i u kojoj su
smešteni grudni organi. Zidovi grudne duplje su:

• Prednji (sternum i rebarne rskavice)

• Bočni (rebra)
• Zadnji (torakalni deo kičmenog stuba)

Grrudna duplja preko gornjeg manjeg otvora (apertura thoracis superior) komunicira sa
vratom, a donji veći otvor (apertura thoracis inferior) je deli od abdominalne duplje. Gornja
apertura je otvorena, a donja je zatvorena prečagom ili dijafragmom, tako da direktna
komunikacija između grudne i abdominalne duplje ne postoji.

Grudna duplja (cavitas thoracis) se deli na tri dela: središnji deo (mediastinum) i dva bočna
dela (spatium pleuropulmonale). U bočnim delovima su smeštena pluća obavijena plućnom
maramicom (pleura). Prednji zid mediastinuma gradi sternum, zadnji zid torakalni deo
kičmenog stuba, a bočne zidove medijalne strane pluća smeštenih u pleuropulmonalnim
prostorima.
Mediastinum se deli na prdnji (mediastinum anterius) i zadnji (mediastinum posterius).
Granicu između prednjeg i zadnjeg mediastinuma čini dušnik (trachea). Prednji zid prednjeg
medijastinuma čini sternum, a zadnji trachea. Prednji zid zadnjeg medijastinuma je trachea, a
zadnji kičmeni stub. U prednjem medijastinumu se nalaze sledeći organi:

• Cor/pericardium
• V. cava superior
• Aorta (luk)
• Truncus brachiocephalicus
• A. carotis communis sinistra
• A. subclavia sinistra
• Thimus
• N. phrenicus
U zadnjem medijastinumu se nalaze:

• Esophagus
• Aorta thoracica
• V. azygos
• Ductus thoracicus
• N. vagus
• N. splanchicus
Mišići trupa
Mišići trupa se dele na mišiće leđa (musculi dorsi) i mišiće grudnog koša.
Mišići leđa
Mišići leđa se dele u tri grupe: površna, inermedijalna i duboka. Površni i intermedijalni
mišići se jednim delom pripajaju van leđa (trupa), a oba pripoja dubokih mišića su na leđima.
Površna grupa se pripaja jednim krajem na ruci i učestvuje u njenim pokretima, a
intermedijalna se jednim krajem pripaja na rebrima i učestvuje u procesu disanja.
Površnu (superficijalnu) grupu (sloj) čine: m. tarapezius, m. latissimus dorsi, m. levator
scapulae at mm. rhomboideus major et minor.
Tabela. Površni i intermedijalni mišići leđa: pripoji, inervacija i funkcija

Mišić Osnovni pripoj Insercija Inervacija Funkcija

Površni sloj

Podiže i zabacuje
Prot. occipitalis, Lateralni okrajak
rame ka kičmenom
Trapezius lig. nuchae, proc. klavikule, acromion, spina N. accessorius
stubu, fiksira
spinosus C7-Th12 scapulae
lopaticu

Proc. spinosus C7- Adukcija i

Latissimus Sulcus intertubercularis
L5, crista ilaca, N. thoracodorsalis unutrašnja rotacija
dorsi humeri
rebra X-XII nadlakta
 Levator Proc. transversus Gornji deo medijalne N. suprascapularis
Podiže skapulu
scapulae C1-C4 ivice scapulae dorsalis

Rhomboideus Proc. spinosus C7- Medijalna ivica skapule u N. dorsalis Povlači (adukcija)
minor Th1 visini spine scapulae i podiže skapulu

Medijalna ivica skapule

Rhomboideus Proc. spinosus N. dorsalis Povlači (adukcija)
između spine i donjeg
major Th2-Th5 scapulae i podiže skapulu
ugla

Intermedijalni sloj

Prednje grane
Serratus Lig. nuchae, proc. Gornja ivica rebara II-V
torakalnih
posterior spinosus C7-Th3, neposredno lateralno od Podiže II-V rebro
spinalnih nerava od
superior lig. supraspinosus angulusa
Th2-Th5

Serratus Proc. spinosus Prednje grane

Donja ivica IX-XI rebra
posterior Th11-L3, lig. torakalnih nerava Spušta IX-XI rebro
lateralno od angulusa
inferior supraspinosus od IX-XI

Duboki sloj
Mišići dubokog sloja se nalaze uz kičmeni stub i protežu od karlice do okcipitalne kosti.
Inervisani su od zadnjih grana spinalnih živaca. Mogu se podeliti u tri grupe:
Ekstenozori i rotatori glave i vrata
Spinotransverzalni mišići (m. splenius capitis, m. splenius cervicis).
Ekstenzori i rotatori kičmenih pršljenova
M. errector spinae (ileocostalis cervicis, iliocostalis thoracis, iliocostalis lumbalis,
longissimus capitis, longissimus cervicis, longissimus thoracis, spinalis capitis, spinalis
cervicis, spinalis thoracis).
Mm. transversospinales (semispinalis capitis, semispinalis cervicalis, semispinalis thoracalis,
multifidus, rotatores cervicalis, rotatores thoracalis, rotatores lumborum).
Subokcipitalni mišići (mm. suboccipitales)
Mali mišići u dubokom sloju gornjeg dela vrata (rectus capitis posterior major, rectus capitis
posterior minor, obliquus capitis inferior, obliquus capitis superior), koji se gore pripajaju na
okcipitalnoj kosti a dole na C1, inervisani od zadnje grane spinalnog C1, a po funkciji su
ekstenzori i rotatori glave.
Interspinalni i intertransverzalni mišići (mm. interspinales, mm. intertransversarii, mm.
levatores costarum).
Kratki mišići koji se pripajaju na transverzalnim i spinoznim procesusuma i rebrima (mm.
levatores costarum). Mm. levatores costarum podižu rebra, a ostali nemaju značajniju
funkciju.
Mišići grudnog koša
Mišići grudnog koša se dele u dva sloja:
Površni sloj (kostohumeralni mišići)
Duboki sloj (respiratorni mišići)
Mišići površnog sloja se označavaju kao kostohumeralni zato što se jednim krajem pripajaju
na rebrima, a drugim na humerusu.

Tabela. Mišići površnog sloja grudnog koša (kostohumeralni): pripoji, inervacija i funkcija

Mišić Medijalni pripoj Lateralni pripoj Inervacija Funkcija

Gornji okrajak
Medijalni kraj
humerusa (lateralno Nn. pectorales Adukcija, unutrašnja
Pectoralis klavikule, prednja
lateralis et rotacija i fleksija
major strana sternuma i prvih
od sulcusa medialis nadlakta u zglobu ramena
7 rebarnih rskavica intertubercularisa

Pectoralis Proc. coracoideus N. pectoralis

III, IV I V rebro Depresija ramena
minor scapulae medialis

Povlači klavikulu
Donji deo srednje
Subclavius I rebro N. subclavius medijalno i stabilizuje
trećine klavikule
sternoklavikularni zglob

Serratus Medijalna ivica N. thoracicus

Torakalni pršljenovi Fiksiranje skapule ?
anterior scapulae longus

Mišići dubokog sloja se označavaju kao respiratorni jer imaju značjnu funkciju u procesu
disanja. U respiratorne mišiće spadaju:

• Mm. intercostales externi

• Mm. intercostales interni
• M. tranversus thoracis
• Diaphragma
Spoljašnji i unutrašnji interkostalni mišići ispunjavaju međurebarne prostore. Pripajaju se na
ivicama rebara (donjoj i gornjoj). Spoljašnji su površni, a unutrašnji dublje postavljeni.
Inervisani su od odgovarajućih interkostalnih nerava. Spoljašnji interkostalni mišići šire
međurebarne prostore (odmiču rebra jedna od drugih), na taj način šire i celi grudni koš
učestvujući u procesu udisanja (inspiracija). Unutrašnji interkostalni mišići imaju suprotnu
funkciju, odnosno primiču ivice rebara jednu ka drugoj, sužavaju interkostalne prostore,
odnosno celi grudni koš, učestvujući u procesu izdisanja (ekspiracije). M. transversus thoracis
koji se pripaja na grudnoj kosti i III-VI rebru, učestvuje u procesu ekspiracije.
Diaphragma

Dijafragma je glavni respiratorni mišić, koji ima i inspiratornu i ekspiratornu funkciju.

Pripaja se na donjoj aperturi grudne duplje i mehanički odvaja grudnu od trbušne duplje.
Sastoji se iz dva dela: središnji tendinozni i spoljašnji mišićni. Središnji tendinozni deo je
oblika deteline sa tri lista. Spoljašnji, mišićni, deo se u odnosu na mesto pripoja deli na:

• Pars sternalis (prednji deo koji se pripaja na sternumu)

• Pars costalis (bočni deo koji se pripaja na rebrima)
• Pars lumbalis (zadnji deo koji se pripaja na lumbalnim pršljenovima od L1-L4)

Na dijafragmi se nalaze tri velika otvora:

• Hiatus aorticus (za prolaz aorte)

• Hiatus aesophagicus (za prolaz jednjaka)
• Foramen venae cavae (za prolaz donje šuplje vene)

Pored velikih, ima više malih otvora za prolaz krvnih sudova i živaca. Otvori na dijafragmi
predstavljaju slabe tačke u kojima može doći do pomeranja (hernije) organa iz trbušne u
grudnu duplju ili obrnuto.

Pored ovih, dijafragma ima još tri slabe tačke koje se nalaze na mestima razdvajanja
(graničenja) pojedinih mišićnih delova:

• Spatium retrosternale (kod mišićnog dela koji se pripaja na sternumu)

• Spatium sternocostalis (između sternalnog i kostalnog mišićnog pripoja)
• Spatium costolumbalis (između kostalnog i lumbalnog mišićnog pripoja)

Dijafragmu inerviše n. phrenicus, grana cervikalnog živčanog spleta. Dijafragma je

kupolastog oblika, odnosno ima dve kupolaste formacije koje se uvlače ka grudnoj duplji.

Organi grudne duplje

Grudna duplja (cavum thoracis) se deli na:

• Mediastinum (središnji deo)

• Spatium pleuropulmonale (bočne delove)
Mediastinum

Medijastinum je prostor u središtu grudne duplje. Prednji zid mu gradi sternum, zadnji zid
torakalni deo kičmenog stuba, a bočne zidove unutrašnje starne plućnih krila smeštenih u
pleuropulmanalnim prostorima. Deli se na prednji i zadnji medijastinum. Granicu između
prednjeg i zadnjeg medijastinuma gradi dušnik (trachea).
Organi prednjeg medijastinuma su:

• Cor/pericardium
• V. cava superior
• Aorta (luk)
• Truncus brachiocephalicus
• A. carotis communis sinistra
• A. subclavia sinistra
• Thimus
• N. phrenicus
Organi zadnjeg medijastinuma su:

• Esophagus
• Aorta thoracica
• V. azygos
• Ductus thoracicus
• N. vagus
• N. splanchicus