Professional Documents
Culture Documents
Upute Za korisnike-JantarV7.973
Upute Za korisnike-JantarV7.973
V7 v7.973
JantarV7
Jantar d.o.o
Vojakovačka 21, HR – 10000 Zagreb
tel: +385 01 3692-472
fax: +385 01 3692-474
e-mail: info@jantar.com.hr
UVJETI JAMSTVA:
Informacije u ovom priručniku podloţne su promjeni bez prethodne najave. Iako se smatra da su pruţene informacije
točne Jantar d.o.o ne preuzima nikakvu odgovornost za eventualne greške ili propuste.
Jantar d.o.o zadrţava pravo promjene specifikacije ili obustave proizvoda bez prethodne najave.
Jamstveni rok je 12 mjeseci od dana kupovine proizvoda. Sve kvarove materijala ili nedostatke izrade, koji nastaju u
jamstvenom roku, servis će ukloniti besplatno. Izuzimaju se kvarovi koji nastaju nepravilnom uporabom, nemarnim
odnosom prema proizvodu i mehaničkim oštećenjem. Jamstvo prestaje ako se ustanovi da je proizvod otvarala
neovlaštena osoba ili ako su bili ugraĎeni neodgovarajući dijelovi. Jamstvo za software vrijedi ako ga koristimo u
uvjetima propisanim ovim priručnikom i ako je instalaciju izvršila ovlaštena osoba. U jamstvo ne ulaze problemi u
radu nastali djelovanjem računalnih virusa, napadima s Interneta, nemarnim brisanjem podataka i ne pridrţavanjem
uputa o korištenju. Bez obzira na to što su programi iz Jantarovog softverskog paketa temeljito testirani na različitim
ureĎajima i u različitim uvjetima, Jantar d.o.o ne odgovara pravno niti materijalno za eventualnu štetu nastalu
njegovom upotrebom.
Jamsvo ne vaţi u slučaju strujnog udara, udara groma i naponskog preopterećenja na bilo kojem elementu ureĎaja..
Ne odgovaramo za bilo kakvu vrstu štete nastalu neispravnošću ureĎaja (gubitak podataka, neizvršenje posla,
kašnjenje u rokovima i dr.). U slučaju reklamacije proizvod s računom i otpremnicom dostaviti na našu adresu.
Troškove dostave snosi kupac.
Copyright © 2008
Jantar d.o.o, Vojakovačka 21
10000 Zagreb
Croatia
SADRŢAJ
SADRŢAJ ........................................................................................................................................ 3
UVOD .............................................................................................................................................. 5
3 KORIŠTENJE TERMINALA ZA REGISTRACIJU .............................................................. 6
3.1 PONIŠTENJE NEPRAVILNE REGISTRACIJE ............................................................. 7
3.2 PRIMJER KORIŠTENJA FUNKCIJSKIH TIPKI ........................................................... 8
4 STRUKTURA PROGRAMA .................................................................................................. 9
4.1 ULAZAK U PROGRAM ................................................................................................ 10
5 VREMENSKE STAVKE ...................................................................................................... 11
5.1.1 Tipovi vremenskih intervala .................................................................................... 16
5.1.2 Parametri vremenskog intervala .............................................................................. 19
6 KORISNICI ........................................................................................................................... 23
6.1.1 Upis kartice novom korisniku .................................................................................. 29
6.1.2 Vizualno označavanje korisnika .............................................................................. 30
6.1.3 Unos korisnika iz datoteke ....................................................................................... 31
6.1.4 Finger print – registracija otiskom prsta .................................................................. 32
6.1.5 Uzimanje uzorka otiska prsta ................................................................................... 33
6.2 ADMINISTRACIJA KONTROLE PRISTUPA ............................................................. 37
6.2.1 SKUPINE – Nivo dostupa ....................................................................................... 38
7 PRAZNICI ............................................................................................................................. 40
8 DOGAĐAJI ........................................................................................................................... 42
9 MAKRO FUNKCIJE ............................................................................................................. 44
10 RADNO VRIJEME ............................................................................................................... 46
10.1 STATISTIKE............................................................................................................... 46
10.2 VREMENSKI REGISTRI ........................................................................................... 49
10.3 KALENDARI .............................................................................................................. 51
11 ŠALJI TABELE ..................................................................................................................... 54
12 PODACI................................................................................................................................. 56
12.1 RADNO VRIJEME ..................................................................................................... 56
12.1.1 Radno vrijeme – Prenos, prekovremeni ................................................................... 57
12.1.2 Primjena statistike za interval .................................................................................. 57
12.1.3 Dodaj sati ................................................................................................................. 58
12.1.4 Lista.......................................................................................................................... 58
12.1.5 Selektiranje korisnika............................................................................................... 59
12.1.6 Postavke ................................................................................................................... 59
12.1.7 Editor dogaĎaja ........................................................................................................ 64
12.1.8 Ispis registracije radnog vremena ............................................................................ 71
12.2 ISPIS ............................................................................................................................ 78
12.2.1 Ispis dogaĎaja........................................................................................................... 79
12.2.2 Ispis korisnika .......................................................................................................... 81
12.2.3 Izvještaj brojača ....................................................................................................... 81
12.2.4 Izvještaj obilazaka (Mobilis).................................................................................... 82
12.2.5 Izvještaj o korisničkim pravima ............................................................................... 82
12.2.6 SQL report ............................................................................................................... 83
12.2.7 Dodatne opcije ispisa ............................................................................................... 83
12.3 MONITOR................................................................................................................... 84
13 SISTEM ................................................................................................................................. 86
13.1 POSTAVKE ................................................................................................................ 86
13.1.1 Napredne postavke ................................................................................................... 87
13.1.2 Postavke e-maila za slanje izvještaja ....................................................................... 89
13.2 LOZINKE .................................................................................................................... 90
13.2.1 User trace ................................................................................................................. 94
13.3 ARHIVIRANJE ........................................................................................................... 96
13.4 TEKSTUALNI EDITOR ............................................................................................. 97
13.5 REGISTRIRAJ ............................................................................................................ 98
13.6 O PROGRAMU........................................................................................................... 99
13.7 IZLAZ IZ PROGRAMA ............................................................................................. 99
ISPIS PARAMETARA RADNOG VREMENA ......................................................................... 100
IZDAVANJE KARTICA............................................................................................................. 101
ISPIS KORISNIKA ..................................................................................................................... 102
IZVJEŠTAJ O KORISNIČKIM PRAVIMA ............................................................................... 103
ISPIS PO OSOBI ......................................................................................................................... 104
MJESEČNI OBRAČUN .............................................................................................................. 105
ISPIS STATISTIKA .................................................................................................................... 106
ISPIS PRISUTNIH I ODSUTNIH .............................................................................................. 107
ISPIS GREŠAKA ........................................................................................................................ 108
DNEVNI REPORT ...................................................................................................................... 109
ISPIS O GODIŠNJEM ODMORU .............................................................................................. 110
USER TRACE IZVJEŠTAJ ........................................................................................................ 111
ISPIS DOGAĐAJA SA SLIKAMA ............................................................................................ 112
UVOD
Jantar V7 kao i strojna oprema vezana na program proizvod je tvrtke Jantar i nudi cjelovito
rješenje problema kontrole pristupa i registracije radnog vremena. Uz dodatne module kao što su
Front Desk, Lunch, Parking i Jantar V7 WEB područje integracije sustava uvelike se povećava.
Sustav se temelji na registraciji korisnika pomoću bezkontaktne kartice ili (na zahtjev)
biometrijskog podatka. Svaka kartica ili biometrijski podatak ima svoj kod i pripada samo
jednom korisniku. Čitač moţe biti zaseban ureĎaj ili se moţe nalaziti u sklopu terminala za
registraciju radnog vremena (Focus, Regis).U oba slučaja čitač se napaja preko kontrolera, te
preko njega komunikacijskim kanalima informaciju o registraciji korisnika prosljeĎuje u
računalo.
Svaki od kontrolera ima svoju unutarnju memoriju i mikroprocesor u kojem su pohranjene
instrukcije po kojima kontroler moţe djelovati i samostalno. Ako postoji veza sa računalom
registrirani podaci istovremeno se pohranjuju u bazu podataka, a u slučaju da veza u nekom
trenutku nije aktivna (iz bilo kojeg razloga) kontroler koristi vlastitu memoriju (buffer) kako bi
uskladištio podatke do prvog uspostavljanja veze pa ih tek onda proslijedio u bazu podataka.
Jantarovi kontroleri pamte do 8 000 dogaĎaja.
Veza sa računalom vrši se putem komunikacijskih konvertera koji RS 485 signal sa kontrolera
pretvaraju u oblik kojim računalo moţe komunicirati, u našem slučaju TCP/IP ili RS 232.
Svi podaci skupljaju se u SQL bazu podataka, a kao posluţitelj baze podataka koristi se
Firebird server, ali na zahtjev klijenta moţe se iskoristiti i neki drugi SQL server.
U ovim uputama ukratko je opisan rad sa programskim paketom Jantar V7, instalacija i
podešavanje. Program nudi cijeli niz mogućnosti kao što su 20-ak vrsta izvještaja o registraciji
radnog vremena, kontroli pristupa, korisnicima i postavkama. Vrlo jednostavno definiraju se
vremenske stavke (vremena u kojima je dozvoljena neka radnja), korisnici i upravljanje čitačima,
a vrlo pregledno prikazani su izvještaji koje po ţelji moţemo spremati u PDF, HTM, RTF, XLS,
CSV, i TXT formatu. Program nudi mogućnost izrade sigurnosnih kopija baze podataka i
arhiviranje starih podataka čime upravljamo iz samog programa.
Jantar V7 pruţa sve što je potrebno za integraciju sustava kontrole i registracije pristupa od
najmanjih do najvećih sustava, a sam program u cijelosti je preveden na hrvatski jezik.
3 KORIŠTENJE TERMINALA ZA
REGISTRACIJU
Prilikom registracije ID karticom ili otiskom prsta na terminalu za evidenciju radnog
vremena ispisuje se ime djelatnika i stanje sati.
Redovita registracija dolaska i odlaska s posla obavlja se pribliţavanjem ID kartice terminalu za
registraciju bez pritiskanja funkcijskih tipki.
Interval prikazan slikom 3.1 je dolazak na posao. Nakon što pribliţimo ID karticu terminalu, na
ekranu se ispisuje prezime i ime djelatnika, tekst koji smo isprogramirali da se ispisuje za zadani
interval (primjer na slici Ulaz) i mjesečni saldo sati.
Saldo su u stvari prekovremeni sati, razlika izmeĎu odraĎenih sati (suma) i radne obaveze do
aktivnog dana u mjesecu.
Znači prilikom registracije dovoljno je ID karticu pribliţiti terminalu. Registracija je ispravna ako
se na terminalu ispiše vaše ime (i začuje pisak iz terminala).
Kartica se ne smije drţati na terminalu duţe od 2 sekunde kako terminal ne bi dva puta prihvatio
istu registraciju i javio grešku ili registrirao pogrešan dogaĎaj.
Tekst ulaznog
vremenskog Ime korisnika
intervala
Mjesečni saldo
sati
Funkcijske
tipke
Prilikom odlaska s posla registracija se vrši na već opisani način, pribliţavanjem ID kartice
terminalu. Ovoga puta na terminalu nam se ispisuje tekst izlaznog intervala ( Izlaz ), mjesečni
saldo sati (prekovremeni) i suma odraĎenih sati za taj dan.
Tekst izlaznog
vremenskog Ime korisnika
intervala
Mjesečni saldo
sati Dnevna
odraĎena suma
sati
Funkcijske
tipke
Ako smo se pogrešno registrirali potrebno je pritisnuti funkcijsku tipku broj 9 i ponovno
registrirati svoju karticu. Time nam je zadnja registracija poništena. Sljedeći korak je da se
pravilno registrirate. Registraciju je moguće poništiti unutar 2 minute od trenutka pogrešne
registracije.
Kratki opis ostalih funkcijskih tipki je u nastavku.
1
9 PONIŠTI – koristi se kod poništenja zadnje nepravilne registracije
1
Uspješnost registriranja iskazuje se zvučnim signalom i ispisom odgovarajućeg teksta na displeju
registratora.
4 STRUKTURA PROGRAMA
Nakon pokretanja JantarV7.exe otvara se osnovni prozor programa prikazan na slici 4.1.
Izlaz iz programa
ŠALJI TABELE – Nakon bilo kakve izmjene u postavkam strojne opreme, korisnika ili
radnog vremena i pristupa potrebno je poslati tabele strojnoj opremi na koju se izmjena
odnosi. To činimo ovdje.
Ovo su glavni meniji, osim njih postoji i meni (Sistem/Lozinke) za upravljanje pravima u
programu, kao i niz drugih koji će detaljnjije biti objašnjeni u nastavku programa.
Pokretanjem ikone JantarV7 na radnoj površini računala otvara se prozor prikazan slikom 4.2.
Pokretanjem programa otvara se prozor prikazan slikom 4.2 koji od nas zahtjeva unos
korisničkog imena i lozinke kako bi nam dopustio ulaz u program. Kod prvog ulaska u program
pod User upisujemo Jantar, a Password ostaje prazan (tipka Enter uvodi nas u program, ili klik
miša na kvačicu).
5 VREMENSKE STAVKE
Vremenske stavke čine vremenski intervali (vrijeme u kojem dopuštamo da neki dogaĎaj
bude registriran na čitaču), a vremenska stavka je ustvari radno vrijeme, ako govorimo o
registraciji radnog vremena ili skup vremena u kojima nam je dozvoljen pristup ako govorimo o
kontroli pristupa. Velika je razlika da li interval koristimo za registraciju radnog vremena ili
kontrolu pristupa. Ako na objektu postoji kontrola pristupa i registracija radnog vremena
potrebno je programirati vremensku stavku kojom ćemo omogućiti da korisnik uopće smije ući u
objekt (vremensku stavku primjenjujemo na čitačima za kontrolu pristupa), a nakon ulaska
korisnik će registrirati radno vrijeme na čitaču (REGIS, FOCUS) na kojem je primjenjena
vremenska stavka koja sačinjava jedno radno vrijeme. Teoretski svaki korisnik mogao bi imati
svoje radno vrijeme.
Na slici 5.1. prikazan je osnovni prozor Vremenskih stavki. Sa slike 5.1. vidljivo je da
osnovni prozor Vremenskih stavki sastoji iz tri dijela a to su:
1. Vremenski intervali
2. Stablo vremenskih stavki
3. Graf vremenskih intervala odnosno stavki
4. Alatna traka
5. Ispis
Kolika je radna obveza za zaposlenike (svaki dan ista, ili nešto drugo)
Koji su radni dani?
Da li je potrebno da zaposlenici registriraju pauzu? Ako da, u koje vrijeme i koliko
vremena smiju ostati na pauzi?
Kada je vrijeme dolaska na posao?
Od kada će se radno vrijeme početi brojati?
Kada je vrijeme odlaska s posla?
Kada će se završiti brojanje radnih sati?
Da li su dozvoljeni privatni, poslovni ulasci – izlasci? U koje vrijeme?
Ove podatke potrebno je zabiljeţiti za svako radno vrijeme posebno. Bitno je da se zaposlenici sa
istim radnim vremenom svrstaju u grupu i za njih se kreira radno vrijeme.
4 5
2 3
stavka) ima svoja Pravila vremenskog stavka. Ako djelatnik doĎe na posao prvi dan, a odlazi
sljedeći da bi program ispravno prepoznao prijelaz dana i ispravno zbrojio sate pod opcijom
Početak noćnog rada moramo upisati vrijeme prije kojeg djelatnik neće doći na posao ako ostaje
raditi i sljedeći dan.
Pod Zaključak noćnog rada upisujemo vrijeme od kojeg djelatnik neće ostati duţe raditi,
ako je počeo raditi prijašnji dan. Ako postoji mogućnost da djelatnik radi duţe od 24 sata
uključujemo opciju > 24h. U pravilu vremenskog stavka moţemo upravljati i prikazom na LCD-
u kontrolera za registraciju radnog vremena (REGIS, FOCUS). Po tvorničkim postavkama
prikazuje se sve, ali po ţelji moţemo isključiti prikaz tipa izlaza, salda ili sume LCD-u čitača na
način da maknemo kvačicu sa opcija Exit, Balance : 100:01, Sum : 7:59. prikaz vrijedi za
korištenje kartice.
Pomoću kvačica koje se nalaze pored LCD slike odreĎuje se koje će informacije biti
prikazane korisniku prilikom registracije radnog vremena. Tekst na LCD slici moguće je
izmijeniti tako da se klikne na sliku i upiše ţeljeni tekst.
Promjene se spremaju pritiskom na tipku OK ili poništavaju pritiskom na tipku Poništi.
Slika 5.3. prikazuje prethodno opisane izbornike pomoću kojih se dodaju, brišu,
kopiraju ili mijenjaju vremenski intervali i stavke.
2
4
Slika 5.4 Osnovni parametri vremenskog intervala
Ulaz - unutar intervala ovog tipa korisnik kreira početak radnog vremena; najčešće se
koristi za definiranje fiksnog dolaska na posao.
Izlaz - unutar intervala ovog tipa korisnik kreira kraj radnog vremena. Najčešće se koristi
za definiranje fiksnog odlaska s posla. Odabirom intervala otvara se dodatna opcija Statistike
prikazana na slici 5.5. Primjer korištenja dodatnog polja statistike je u slučaju rada u tri smjene i
ako postoji zahtjev da se posebno registriraju sati odraĎeni u prvoj, drugoj i trećoj smjeni.
U ovom slučaju kreirat ćemo statistiku Rad u 1. smjeni ( kreiranje statistika opisano je u
poglavlju Statistika) i u izlaznom intervalu 1.smjene pod Statistike (Slika 5.5) ćemo odabrati istu
statistiku koja će brojati samo sate odraĎene u 1.smjeni. Ista stvar se moţe ponoviti za drugu i
treću smjenu.
Ulaz-Izlaz - unutar intervala ovog tipa kreira se klizni vremenski interval unutar kojeg
zaposlenik moţe ulaziti i izlaziti, a radno vrijeme mu se biljeţi klizno.
Prazno polje (bez tipa) - koristi se za intervale tipa Ručak, Poslovno, Privatno itd. gdje
se vrijeme biljeţi u odgovarajući registar. Prazan tip koristimo i u intervalima kojima definiramo
pristup u odreĎeni prostor (kontrola pristupa). Pri tome treba paziti da ako radnik ima na istom
mjestu kontrolu pristupa i registraciju radnog vremena, onda mora imati pristup u prostoriju u
cjelokupnom vremenu u kojem mu je dozvoljena registracija radnog vremena.
Radna obaveza – interval ovog tipa koristi se isključivo za računanje ranih dolazaka i
kasnih odlazaka s posla. Ovim intervalom odreĎujemo u kojem vremenu je djelatnik obvezan da
bude na poslu. U kombinaciji sa sistemskim intervalom Zakašnjenje moţe se u Ispisu grešaka
(Podaci /Radno vrijeme / Ispis grešaka) točno vidjeti svako kašnjenje i preuranjenje pojedinog
djelatnika.
Automatic insert – koristi se za ubacivanje intervala koji se neće brojati u radno vrijeme.
Npr. ukoliko vlasnik firme ţeli da ne plati pauzu (npr. od 12:00 do 13:00) koju je dao pojedinim
radnicima za ručak ili odmor, moţe se ubaciti takav interval. Na taj način se radni dan razbija u
''dvokratni rad'' koji se ne plaća dodatno kao ''dvokratni rad''.
Ostale opcije uključuju se ovisno o tipu vremenskog intervala, što znači da će mogućnost
podešenja parametara ovisiti o tipu intervala. U nastavku će biti objašnjeno značenje svake od
ponuĎenih opcija, a uz svaku od opcija će biti naglašeno uz koji tip intervala se najčešće koristi.
Završi u - upisuje se trenutak kada se prestaje mjeriti vrijeme unutar intervala. Najčešće
se koristi za Fiksni izlaz (npr. ukoliko je izlaz od 15h do 16h, a odabere se Završi u 15h, radno
vrijeme će se prestati registrirati u 15h bez obzira u kojem je trenutku izmeĎu 15h i 16h
zaposlenik otišao s posla) ili za intervale tipa Ručak i slične kako bi se registriralo kada prestaje
promatrani interval i započinje interval Privatno (npr. ako je unutar vremenskog intervala Ručak
predviĎeno da zaposlenik moţe otići na ručak od 12h do 14h, a da ručak Završi u 14h, cjelokupno
vrijeme koje zaposlenik provede na ručku nakon 14h biljeţit će se u interval Privatno, neovisno o
tome da li je zaposlenik moţda otišao na ručak u 13h i 55min i tako proveo na ručku samo 5min).
Posljednja primjena je korisna ukoliko se ţeli istaknuti da zaposlenik mora biti na radnom mjestu
u definirano vrijeme (u promatranom primjeru riječ je o 14h). I ovdje novije verzije programa
omogućuju napredne opcije:
ukoliko se upiše npr. -00:10 radno vrijeme biljeţi se do 10 minuta prije
registracije koja predstavlja odlazak s posla (poslodavac ne broji u radno
vrijeme razdoblje potrebno da se radnik ''pripremi'' za odlazak s posla – npr.
presvlačenje i sl.).
ukoliko se upiše npr. *00:10 početak radnog vremena biljeţi se na prvi niţi
višekratnik od 10 minuta (odlasci u npr. 16:01, 16:04, 16:09 biljeţit će se kao
kraj radnog vremena u 16:00, dok će se odlasci od 16:10 do 16:19 biljeţiti kao
kraj radnog vremena u 16:10).
Napredne opcije navedene pod Počni u mogu se koristiti i pod Završi u (vrijedi i obrnuto),
no to nije uobičajeno jer uglavnom nije praksa da početak registracije radnog vremena bude prije
prve registracije karticom ili da kraj biljeţenja radnog vremena bude nakon zadnje registracije
karticom.
5.1.2.4 Parametar Auto
Auto od - upisuje se vrijeme kada interval automatski počinje. Interval traje do prve
registracije u tom radnom danu. Koristi se za intervale tipa Poslovno i slične. Npr. ako se definira
Poslovni interval od 8h do 16h te odabere Auto od 8h, program će registrirati dolazak na posao u
8h i poslovni interval od 8h do prve registracije toga radnog dana.
Auto do - upisuje se vrijeme kada interval automatski završava. Interval počinje od prve
registracije u tom radnom danu. Kao i opcija Auto do, koristi se za intervale tipa Poslovno i slične.
Npr. ako se definira Poslovni interval od 8h do 16h te odabere Auto do 16h, a zaposlenik se
poslovno registrira u 10h i niti jednom više toga dana, program će registrirati odlazak s posla u 16h
i poslovni interval od 10h do 16h.
Vrem. Reg. - unutar padajućeg izbornika koji se nalazi u sklopu ove opcije i koji je
označen s brojem 2 na slici 5.4. korisnik moţe odabrati jedan od vremenskih registara (navedeni
vremenski registri su već kreirani, no korisnik moţe i sam kreirati nove vremenske registre o
čemu će biti govora kasnije). Uloga vremenskog registra je da broji sate registrirane u sklopu
promataranog vremenskog intervala. Npr. sati provedeni u vremenskom intervalu Ručak
spremaju se u istoimeni vremenski registar te se na kraju mjeseca u izvješću moţe vidjeti koliko
je sati pojedini djelatnik proveo na ručku. Ova opcija najčešće se koristi kada nije odabran
specifični tip intervala (Prazno polje unutar opcije Tip), ali se moţe koristiti i u kombinaciji sa
sljedećim tipovima intervala: Radna obaveza, Vremenski razrez, Automatic insert.
Sve učinjene promjene spremaju se pritiskom na tipku OK, dok je za zadrţavanje starih
parametara potrebno kliknuti na tipku Poništi.
Vremenski interval moţe se preimenovati bez otvaranja izbornika gdje se nalaze
parametri na način da se desnom tipkom miša klikne na interval i odabere opcija Preimenuj,
nakon čega se otvara izbornik prikazan slikom 5.6. unutar kojeg se moţe promijeniti njegovo
ime.
6 KORISNICI
Ovaj izbornik sluţi nam za upravljanje korisnicima (upis, brisanje i izmjene kod
korisnika) i upis bezkontaktnih kartica. Za svakog od korisnika, najčešće grupu korisnika,
odreĎuje se satnica (vremenske stavke, vremenski intervali) po kojoj će se registrirati. Ovdje
povezujemo korisnika sa radnim vremenom i vršimo dodjeljivanje prava pristupa na pojedina
vrata ako se radi o sustavu kontrole pristupa.
Kako bi se olakšao posao operateru, ekran je podijeljen na 3 dijela na način prikazan
slikom 6.2. U lijevom dijelu su čitači za kontrolu pristupa i registraciju radnog vremena, u
središnjem dijelu nalazi se popis korisnika, dok se u desnom dijelu nalaze prethodno kreirane
vremenske stavke.
S obzirom da su strojna oprema i vremenske stavke već definirane, unutar ovog prozora
potrebno je još samo dodati korisnike i dodijeliti im odgovarajuće vremenske stavke na čitačima.
Kao što je već spomenuto, u lijevom dijelu prozora nalaze se čitači rasporeĎeni po
lokacijama, na način kako ih je korisnik postavio unutar strojne opreme. Korisnik vidi samo
kontrolere (čitače) na lokaciji za koje mu je omogućeno da ih vidi opcijom Vidljivost kontrolera
u Lozinkama. Ako korisnik nema nikakvih ograničenja sa lijeve strane prozora vidjet će stablo
svih lokacija, objekata, kontrolera i čitača u sustavu. Ikona sata, koja se nalazi ispred čitača,
informira korisnika odnosno operatera na računalu da li su pristup ili registracija zaposlenika
omogućeni te koja vremenska stavka vaţi za promatranog zaposlenika na tom čitaču (slika 6.1).
Odabrana vremenska stavka prikazana je u zagradi. Ukoliko za promatranog zaposlenika nema
dozvole na čitaču, ispred čitača nema ikone s oznakom sata, već samo zeleni kvadratić (slika 6.1.
– Lokacija Zagreb), a pored čitača nije navedena niti jedna vremenska stavka.
Slika korisnika
Alatna traka
Izlaz iz Korisnici
Ukupan broj
korisnika
2
3
Nakon što se odabere ţeljeni zadatak, potrebno je kliknuti desnom tipkom na čitače u
sklopu padajućeg izbornika koji se tada pojavi (1 na slici 6.2.) odabrati opciju Primjeni. Pored
čitača će se automatski, uz već dodjeljenu vremensku stavku, ispisati zadatak koji će se izvršiti
prilikom registracije, osim ako je riječ o zadatku Otvori.
Ako svi čitači unutar jednog objekta ili lokacije trebaju imati iste postavke, moguće im je
dodijeliti postavke istovremeno tako da se opcija Primjeni odabere na objektu ili lokaciji, umjesto
na čitaču kako je bilo prethodno opisano. Ukoliko se ţeli izbrisati vremenska stavka i funkcija
dodijeljena čitaču za nekog od korisnika, potrebno je unutar padajućeg izbornika 1 na slici 6.2.
(koji se pojavljuje nakon desnog klika na čitač) izabrati opciju Briši te unutar prozora koji se tada
pojavljuje potvrdno odgovoriti na postavljeno pitanje ( ''Briši dozvole na prostoru...?'').
U središnjem dijelu nalazi se popis svih korisnika odnosno zaposlenika koji se registriraju
putem kartice. Ovaj dio osnovnog prozora namijenjen je za pregladavanje, dodavanje, ureĎivanje,
brisanje i sinkronizaciju korisnika.
Korisnike je moguće sortirati po abecednom redu, po kodu, po broju kartice ili po odjelu.
Sortiranje se provodi pritiskom na ime iznad kolone, ovisno prema kojem parametru se ţeli
sortirati:
Korisnici – sortiranje korisnika po abecednom redu
Kod - sortiranje po kodu
Kartica - sortiranje po broju kartice
Odjel - sortiranje po odjelu
Radna jedinica – sortiranje po radnoj jedinici
Korisnike je moguće filtrirati po filtru koji se napiše u polju iznad imena pojedine
kolone (npr. ukoliko se iznad kolone Kod napiše ''9'', ispisat će se samo korisnici čiji kod počinje
s brojem ''9''). Ova opcija je zgodna ukoliko postoji veliki broj korisnika, a potrebno je pronaći
nekoga od njih pomoću jednog od parametara.
Opcije koje su ponuĎene za rad s korisnicima prikazuju se nakon što se desnom tipkom
miša klikne unutar središnjeg dijela prozora ili na nekog od korisnika, nakon čega se pokaţe
padajući izbornik označen s brojem 2 na slici 6.2. Unutar tog izbornika moguće je odabrati jednu
od sljedećih mogućnosti:
Dodaj novog korisnika - za dodavanje novog korisnika
Dodaj više korisnika -za brţe dodavanje više korisnika. Pri korištenju ove
opcije moguće je unesti veliki broj korisnika istovremeno, ali je njihove podatke
potrebno unesti naknadno za jednog po jednog korisnika
Izmjeni korisnika - za promjenu podataka o pojedinom korisniku
Briši korisnika - za potpuno brisanje pojedinog korisnika sa liste korisnika (npr.
ako je korisnik napustio firmu)
Unesi korisnike - za unos više korisnika iz vanjskog dokumenta (iz *.csv, *.txt
ili *.dat dokumenta ili nekog drugog dokumenta kojeg prethodno treba spremiti
kao jedan od navedenih dokumenata). Ova opcija bit će objašnjena naknadno.
Godišnji, plus... - za ureĎivanje pojedinih parametara radnog vremena
selektiranog korisnika. Identične parametre moguće je podesiti i unutar prozora s
korisnikovim podacima, jedina je razlika što ovdje moţemo odjednom
promijeniti parametre za grupu korisnika. Označimo sve korisnike, uĎemo u
meni, stavimo kvačicu na prenos. Time smo svim korisnicima onemogućili
prenos sati ako je bio uključen ili obratno. Ista situacija je i za ostale parametre.
Lista – iz svakog odjela moţemo uzeti nekoliko korisnika i spremiti ih u listu
pod nazivom npr. Menadţeri. Kada ţelimo primijeniti neku postaku na tu grupu
jednostavno otvorimo listu (desni klik miša na bilo kojeg korisnika, opcija
Lista/Otvori listu) pod nazivom Menadţeri i primjenimo postavku na cijelu
grupu.
Ispis – pruţa nam mogućnost tri vrste ispisa, Izdavanje kartica, Ispis korisnika,
Izvještaj o korisničkim pravima Primjeri ispisa mogu se vidjeti u prilogu 2,3 i 4
na kraju priručnika
Kopiraj postavke - kada je konfiguriran jedan korisnik, moguće je kopirati
pristupe na ostale korisnike. Ova opcija sluţi za kopiranje postavki odnosno
pristupa (vremenska stavka i zadatak koji će se obaviti) selektiranog korisnika.
Priljepi postavke - omogućuje dodavanje kopiranih postavki drugom korisniku
ili korisnicima (više korisnika moguće je selektirati tako da se uz pritisnutu tipku
CTRL lijevom tipkom miša klikne na jednog po jednog korisnika).
Priljepi postavke Jantar - za dodavanje postavki s odabrane lokacije
selektiranom korisniku
Izaberi sve - omogućuje selektiranje svih korisnika istovremeno
Uz opisane opcije često se koriste i ikone prikazane u alatnoj traci na vrhu prozora sa slike 6.2.
Nakon odabira opcije za dodavanje novog ili za izmjenu postojećeg korisnika pojavljuje
se prozor prikazan slikom 6.3.
Kod - korisnikov osobni broj unutar firme; obično jedinstveni matični broj
zaposlenika (pripada samo jednom korisniku) i nikad se ne mijenja
Odjel - odjel na kojem radi korisnik, moguće ga je upisati ručno ili odabrati
jedan od odjela iz padajućeg izbornika koji se nalazi u sklopu ove opcije
JMB - korisnikov jedinstveni matični broj graĎana ili neki broj koji za korisnika
ima neko značenje
Tip kartice - iz padajućeg izbornika koji se nalazi u sklopu ove opcije moguće
je izabrati jedan od ponuĎenih tipova kartice, a to su:
1. Prazno polje - obična beskontaktna kartica
2. Glavna - kartica koja nije limitirana vezom, a moţe se vezati s drugim
karticama koje postaju limitirane vezom
3. Automatska funkcija - koristi se za automatske funkcije, npr.
automatsko otključavanje vrata (moţe se napraviti da kartica ovog tipa
automatski otključava i zaključava vrata, npr. ako se ţeli da od 08:00 do
16:00 vrata budu otključana, dok u ostalom vremenu pristup imaju samo
osobe s karticom: ovakvom virtualnom korisniku se dodaje vremenska
stavka koja definira u kojem razdoblju trebaju biti otključana vrata – Od,
Do – i akcija otključaj).
4. Tipkovnica -unos koda preko tipkovnice koja se koristi umjesto čitača
5. Sakrij - ova kartica nije prikazana, koristi se za izdavanje privremene
kartice
6. Prati – korisnikove registracije u Monitoru su označene drugom bojom,
tako da se lakše prati kretanje.
mjesec
5. +/- Prenos - ako je ova opcija isključena, negativni sati neće se prenositi
u sljedeći mjesec. Uključenjem ove opcije prenose se i negativni sati.
6. Prekovremeni [max] - maksimalan broj prekovremenih sati
Ako se stavi da je maksimalno 40 sati prekovremeno, da je prijenos maksimalno 10 sati, a
radnik premaši radnu obvezu za npr. 55 sati (saldo +55 sati), prvo će se na kraju mjeseca 40 sati
iz salda prebaciti u prekovremene, zatim će se 10 sati prebaciti u idući mjesec (Prijenos) dok će
se preostalih 5 sati izgubiti. Ţeli li poslodavac plaćati sve prekovremene sate (bez prijenosa ili
gubitka sati), dovoljno je pod Prekovremeni [max] staviti neki veliki broj (npr. 1000). Dozvoljeni
sati iz prenosa i prekovremeni sati moći će se vidjeti u obračunu radnog vremena (Podaci /
Radno vrijeme / Obračun), s time da se prekovremeni sati ispišu tek na kraju mjeseca u obračunu,
a prenos sati iz prošlog mjeseca moţemo vidjeti stalno.
Bilo kojem od korisnika moguće je dodati sliku koja se nalazi unutar njegovog prozora
(Sl.6.3.). Za prikazivanje korisnikove slike potrebno je u direktoriju C:\Program
Files\Jantar\JantarV7\Pictures dodati ţeljenu sliku u BMP ili JPG formatu. Ime slike mora biti
isto kao i ime ili kod korisnika čija je to slika, a koje je upisano unutar polja Korisnik ili Kod u
prozoru na slici 6.3. (za korisnika navedenog u prikazanom prozoru ime slike treba biti npr.
Greganić Paula.jpg ili Greganić Paula.bmp ili 313.bmp ili313.jpg).
Odabrat ćemo opciju YES ako ţelimo upisati karticu, NO ako ne ţelimo upisati
karticu ili YES TO ALL ako upisujemo više kartica za redom i ţelimo da nas program ne pita za
svaku karticu posebno.
Nakon našeg odabira javlja nam se poruka sa sljedeće slike.
Ako ţelimo završiti čitanje kartica pritinut ćemo YES, NO ako upisujemo još
kartica ili NO TO ALL ako upisujemo još kartica i ne ţelimo da nas program pita
za svaku posebno.
Nakon upisa kartice/a isključujemo tipku Čitaj karticu .
Na taj način je registrirana kartica dodijeljena selektiranom korisniku odnosno broj kartice
koji se nalazi na čipu unutar kartice automatski se upisuje u polje Kartica sa slike 6.3.
Moguće je na ovaj način dodati više korisnika jednog za drugim te im istovremeno
dodijeliti i korisničke kartice.
Ako je sve u redu u polju kartica za svakog korisnika trebao bi biti upisan drukčiji kod.
Broj znamenki u kodu nije uvijek isti, nego ovisi o seriji kartice.
U popisu korisnika svaki korisnik odreĎen je nekom bojom, a svaka boja ima neko
značenje ili funkciju.
U nastavku ćemo ukratko objasniti značenje pojedinih boja:
- korisniku ove
boje uključena je funkcija radnog vremena. U kartici korisnika uključeno je Radno
vrijeme. Ovaj korisnik moţe evidentirati radno vrijeme i pristup.
- korisnik je sive
boje ako nije uključena funkcija radnog vremena. Tvornička postavka pri kreiranju
novog korisnika. Korisnik je samo u funkciji kontrole pristupa i ne vidimo ga u
popisu korisnika koji evidentiraju radno vrijeme (Registracija vremena).
- ovo je virtualni
korisnik, a sluţi nam kod automatske funkcije. Ako u kartici korisnika pod Tip
kartice stavimo Automatska funkcija, korisnik će biti označen crvenom bojom.
Pogledajte značenje automatske funkcije.
- korisnik koji za
registraciju koristi tipkovnicu. U kartici korisnika pod Tip kartice odabrano je
Tipkovnica. U polje Kartica ovom korisniku upisujemo PIN kod.
- ovo je virtualni
korisnik. Koristi se kod modula FrontDesk, a preko njega se dodjeljuje dozvola
pristupa za neki prostor. Korisnik poprima ovu boju ako u kartici korisnika pod
Odjel upišemo visitor access. Ovim virtualnim korisnicima ne upisuje se kartica.
- takoĎer virtualni
korisnik. Koristi se kod modula FrontDesk, a označava karticu koja se dodjeljuje
posjetitelju. Pristup ovim karticama dodjeljuje se kroz program FrontDesk.
- tamno plavu boju
poprima svaki korisnik kojeg selektiramo (odaberemo) mišem za izvršenje neke
funkcije nad njim / njima.
- Ako uključimo
opciju Važi do (valjanost kartice), nakon što istekne datum Vaţi do korisnik će biti
označen ţutom bojom kao indikacija isteka valjanosti kartice.
1
2
Unos korisnika se radi tako da se nakon pritiska na tipku 1, unutar izbornika 2 koji se
tada pokaţe odabere dokument iz kojeg se ţele unesti podaci te pritisne na tipku Open. U ovom
slučaju riječ je o dokumentu Unos korisnika.csv. Korisnici u vanjskoj datoteci moraju biti
napisani na način prikazan slikom 6.4 - 3 (ako unosimo iz csv datoteke), a pojedini podaci o
korisniku trebaju biti odvojeni zarezom ili točka-zarezom ako unosimo iz txt datoteke, s time da
znak kojim su podaci odvojeni mora biti odabran unutar opcije Delimiter. Unutar opcije Stupac
odabire se značenje pojedinog stupca u datoteci iz koje se unose podaci. Npr. ispod Korisnika
piše broj 2, što znači da prvi stupac u datoteci Unos korisnika.csv ima značenje korisnikova
imena i prezimena; ispod Kod piše broj 1, što znači da drugi stupac u datoteci Unos korisnika.csv
ima značenje jedinstvenog koda korisnika. Na taj način se prepoznaje značenje pojedinih
podataka koji se unose iz vanjskog dokumenta. Nakon što se odabere datoteka i značenje
pojedinih podataka pritisne se na tipku Unesi korisnike, nakon čega se korisnici iz vanjskog
dokumenta prikaţu u središnjem dijelu osnovnog prozora izbornika Korisnici. Ispod opcije
Stupac na slici 6.4 dan je jedan primjer unesenog korisnika.
Na kraju, radi što boljeg razumijevanja, moţe se ukratko rezimirati ono najvaţnije iz
izbornika Korisnici:
Da bi se moglo raditi s ovim izbornikom potrebno je pravilno definirati strojnu
opremu i vremenske stavke.
Početak rada u ovom izborniku započinje unošenjem jednog ili više korisnika te
upisivanjem njihovih podataka i dodjeljivanjem kartice za registraciju svakome
od njih.
Svakome od korisnika treba dodijeliti njegova prava na pojedinim dijelovima
strojne opreme odnosno čitačima tako da se selektira korisnika, odabere ţeljena
vremenska stavka i zadatak koji se treba izvršiti nakon registracije te se nakon
toga ta dva parametra primjenjuju na pojedine čitače.
Nove postavke vrijede tek od trenutka kada se pošalju podaci na kontroler
(pogledati poglavlje Šalji tabele).
UPOZORENJE:
Moguće je upisati prste lijeve i desne ruke. Odabir prsta vrši se tako da označimo prst koji
ţelimo upisati. Uvijek upisujemo jedan po jedan prst. Pritiskom na Upis prsta program nas
navodi kako da uzmemo uzorak otiska prsta (Slika 6.7a.).
Čitač na kojem uzimamo uzorke mora biti upisan u Sistem / Postavke / Osnovna /Koristi
R5W ID za upis. Upisuje se adresa čitača, a adresu moţemo naći na poleĎini svakog čitača.
Nakon očitanja otiska program nam prikazuje rezultat kvalitete i sadrţaja za uzeti otisak.
Postoci predstavlju rezultat u bodovima. Detaljnije objašnjene Kvalitete i Sadrţaja otiska prsta
kao i upute o odrţavanju i instalaciji R5W čitača moţete naći u instalacijskom priručniku.
Ako je u sustav upisano više uzoraka prstiju i naknadno moţemo pregledavati kvalitetu
uzetog uzorka. Ako označimo prst kao što je prikazano na slici 6.7b, za svaki uzorak dobivamo
postotak kvalitete i sadrţaja. Za stabilan sustav preporučene vrijednost Sadrţaja i Kvalitete su
one iznad 60%. U slučaju da uzorak ne zadovoljava uvjete kvalitete i sadrţaja javlja nam se
greška sa slike 6.7.c.
Ako ţelimo upisati više prstiju ponovimo postupak za neki prst. Upisani prsti označeni
su zelenim kvadratićem ( ). Ako iz nekog razloga ţelimo obrisati uzorak to ćemo učiniti na
sljedeći način. Označimo prst koji ţelimo izbrisati i pritiskom na tipku Brisanje prsta uzorak se
briše (Slika 6.8.) .
Kada se jednom uzme otisak prsta on se pretvara u identifikacijski kod, dok image
otiska više ne postoji i ni na koji način nije ga moguće rekonstruirati čime je sačuvana privatnost
biometrijskog podatka.
Desnim klikom miša otvara nam se izbornik prikazan na slici 6.10. ( 1 ). Za kreiranje nove
grupe iz izbornika odabiremo Kreiraj skupinu. Otvara nam se prozor prikazan slikom 6.9. Sa
desne strane prozora nalaze nam se vremenske stavke koje smo već ranije trebali kreirati u
Postavke / Vremenske stavke. Vremenskim stavkama odreĎeno je u kojem vremenskom razdoblju
dopuštamo pristup i za koje dane će to vrijediti. Za odreĎivanje nivoa dostupa jednostavno drag
and drop metodom vremensku stavku prebacimo na čitač (vrata) na koji ţelimo da se odnosi.
Pritiskom na tipku OK spremamo promjene. Time smo odredili nivo dostupa za grupu. Još nam
je jedino ostalo raspodijeliti korisnike u kreirane grupe.
Popis grupa nalazi se u donjem desnom kutu prozora korisnici (Slika 6.10. – 2). Korisnika
(ili više njih odjednom) moţemo dodati u grupu na način da označimo korisnike koje ţelimo
ubaciti u grupu i drag and drop metodom prebacimo korisnike u neku od grupa (na slici 6.10
FINANCIJE, SECURITY, UPRAVA) koje se nalazi u donjem desnom kutu prozora Korisnici.
Grupu moţemo izbrisati tako da u desnom donjem kutu prozora Korisnici označimo grupu
koju ţelimo izbrisati, nakon toga iz izbornika kojeg dobivamo desnim klikom miša bilo gdje na
popisu korisnika odabiremo Obriši skupinu. Skupinu je moguće obrisati samo ako ni jedan
korisnik nije uključen u skupinu. Na isti način moţemo vršiti i izmjenu unutar skupinu, samo tada
odabiremo opciju Uredi skupinu.
2
1
7 PRAZNICI
Pomoću ovog izbornika moguće je upisati praznike za više godina unaprijed. Isto tako
mogu se unijeti kolektivni godišnji odmor ili neki drugi neradni dani.
Prilikom dodavanja praznika treba biti oprezan jer rasporedi sati i pristupi automatski prestaju
vaţiti ako ih se postavi da se ne izvršavaju tijekom praznika. To moţe dovesti do problema jer je
moguće da se, ukoliko se npr. unose praznici za nekoliko godina unaprijed, zbog naknadne
odluke da se radi za vrijeme nekog praznika, poklapaju praznik unesen u programu i radni dan.
Na taj način regulira se pristup ili nadzor radnog vremena kao da je riječ o neradnom, a ne o
radnom danu.
Slikom 7.1 prikazan je osnovni prozor izbornika Praznici te padajući izbornici i opcije za
podešavanje koji se nude u sklopu njega.
4
1
U osnovnom prozoru izbornika Praznici nalaze se, jedna ispod druge, godine za koje su
uneseni praznici. Korisnik moţe, nakon desnog klika na jednu od godina ili na neki od praznika
odabrati sljedeće opcije prikazane izbornikom 1:
Dodaj novi praznik – ovom opcijom unosi se novi praznik, što će biti detaljnije
objašnjeno naknadno
Prilikom dodavanja novog praznika ili izmjene postojećeg otvara se prozor označen na slici 7.1 s
brojem 2 unutar kojeg se unosi naziv praznika (unutar polja Praznik) i datum praznika. Datum je
moguće upisati direktno u polje Datum ili ga odabrati uz pomoć kalendara koji se nalazi unutar
ovog prozora. Ukoliko se koristi kalendar, potrebno je znati sljedeće:
Dan se odabire dvostrukim klikom lijevom tipkom miša na ţeljeni dan u
kalendaru;
Mjesec se odabire listanjem strelicama označenim brojkom 3 na slici 7.1(lijeva
za pomak na prethodni mjesec, a desna za pomak na sljedeći mjesec) ili iz
izbornika 4 koji se pojavljuje nakon lijevog klika mišem na mjesto gdje piše
naziv mjeseca ( na slici 7.1 siječanj);
Godina se odabire pomoću tipki označenih s brojem 5, koje se pojavljuju nakon
lijevog klika mišem na mjesto gdje piše naziv godine (na slici 7.1, 1.1.2007), od
kojih gornja sluţi za pomak na sljedeću godinu, a donja za pomak na prethodnu
godinu.
Za spremanje izmjena potrebno je kliknuti na tipku OK.
VAŢNO!
Praznici se moraju unijeti prije aktivnog mjeseca jer ih sustav inače neće dati mijenjati.
8 DOGAĐAJI
Prozor unutar ovog izbornika koristi se za umetanje teksta koji opisuje odreĎeni dogaĎaj.
Uz tekst moguće je definirati i prateći zvuk koji će se pojavljivati s nekim dogaĎajem.
Na slici 8.1. prikazan je osnovni prozor izbornika DogaĎaji te opcije za podešavanje koje
se nude u sklopu njega.
U prvom stupcu izbornika nalazi se broj pojedinog dogaĎaja. Unutar stupca Opis upisuje
se naziv dogaĎaja odnosno tekst koji opisuje pojedini dogaĎaj, dok se zvuk unosi tako da se
selektira dogaĎaj kojem se ţeli dodati popratni zvuk te se izabere *.wav datoteka primjenom
tipke 1 (nakon pritiska tipke 1 pojavljuje se izbornik iz kojeg se odabere ţeljena *.wav datoteka).
Prilikom odabira datoteke treba paziti da se ona nalazi u direktoriju po defaultu predviĎenom za
audio datoteke (C:\Program Files\Jantar\AudioV7).
Pod Makro tipke i Makro moguće je unesti naziv makro tipke ili makroa koji će se izvršiti nakon
pripadajućeg dogaĎaja (ako je došlo do alarma, pokreni neki makro i sl.). Makroi se programiraju
u izborniku Postavke/Makroi , a u izborniku DogaĎaji samo odabiremo koji će se makro izvršiti
za odreĎeni dogaĎaj.
DogaĎaji Korisnik 1 do Korisnik 8 rezervirani su za makro dogaĎaje.
9 MAKRO FUNKCIJE
U slučaju različitih specijalnih potreba, kao što je npr. da se pomoću različitih kartica na
istome čitaču otvaraju različita vrata ili da se npr. otvore sva vrata istovremeno, koristi se
mogućnost programiranja makro-a. Ako koristite verziju kontrolera 6.12.7 ili višu moguće je
isprogramirati 32 makro funkcije.
Prozor koji se nalazi unutar ovog izbornika prikazan je slikom 9.1.
1
Slika 9.1 Makroi
C – uklanjanje timera
E – omogući čitač
D – onemogući čitač
Ako se koriste zvukovi tada broj čitača mora biti specificiran u polju System. U
suprotnom će se generirati zvuk u svim čitačima.
Tipke iz izbornika 1 sa slike 9.1. sluţe za pomicanje s jednog makroa na prvi, prethodni,
sljedeći ili posljednji makro. Pomoću minusa koji se nalazi pored izbornika 1 briše se selektirani
makro, a na tipkovnici računala tipkom kreiramo novi makro.
10 RADNO VRIJEME
Unutar podešavanja vezanih uz radno vrijeme moguće je podesiti statistike, vremenske
registre i kalendare za kreiranje radnog rasporeda. Unutar izbornika Radno vrijeme nalaze se
postavke po kojima Jantar V7 obračunava sate registrirane na čitačima za registraciju radnog
vremena. Bilo koja izmjena unutar parametara direktno se odnosi na način obračuna sati. Ako
niste sigurni koju opciju morate promijeniti da bi primijenili novu postavku konzultirajte se sa
ovlaštenom osobom poduzeća Jantar, kako ne bi nanijeli štetu u radu sustava.
10.1 STATISTIKE
Statistike se koriste za opisivanje tipa radnog dana. Primjerice moguće je imati normalan
radni dan, bolovanje, godišnji, slobodan dan i sl. Statistike u saţetku na platnom izvješću govore
kako platiti svaki pojedini dan. Uz to statistike nam govore da li neke sate zbrajamo ili ne u radno
vrijeme i koliko od registriranih sati će se zbrojiti u radno vrijeme.
Odabirom opcije Dodaj statistiku ili Izmjeni statistiku otvara se izbornik prikazan
slikom 10.2. unutar kojeg je moguće podesiti kako će se brojati registrirani sati, kao i ostale
postavke vezane uz tu statistiku.
1
Unutar polja Statistike upisuje se kratak naziv statistike koji moţe zadrţavati do četiri
znaka (slova).
Unutar padajućeg izbornika (1 na slici 10.2.) u sklopu opcije Ispis omogućuje se ili
onemogućuje prikazivanje statistike na izvješću, a moguće je odabrati jednu od sljedećih opcija:
Da – statistika će biti ispisana u izvješću
Ako je sat > 0
Ne – statistika se neće prikazivati u izvješću
Da+Radna obveza – odabirom ove opcije sati će biti prikazani na izvješću u
krugu radne obveze
Unutar polja Pozicija na ispisu upisuje se pozicija statistike prilikom ispisa. Pozicija se
moţe upisati u polje ili se moţe odabrati veća ili manja pozicija pomoću tipki u sklopu ove
opcije.
Unutar polja Opis upisuje se duţe ime statistike odnosno opis njezina značenja.
Unutar padajućeg izbornika (2 na slici 3.19.) koji se nalazi u sklopu opcije Sati odabire
se način na koji će se brojati sati u danu s promatranom statistikom. Moguće su sljedeće opcije:
Ne – sati unutar promatrane statistike ne broje se u radne sate
Koliko sati – svi registrirani sati u sklopu promatrane statistike broje se u radne
sate
Koliko sati + ne broji statistike – svi registrirani sati broje se u radne sate, ali
se ne broji koliko puta (ne broje se statistike odnosno radni dani). Koristi se za
statistiku Subota/Nedjelja, odnosno za registraciju sati subotom i nedjeljom.
Radna obaveza – bezuvjetno se broje sati radne obveze u radne sate. Koristi se
za bolovanje.
Radna obaveza + koliko sati – u radne sate broje se svi registrirani sati plus sati
radne obveze.
Radna obaveza + saldo – broje se sati radne obveze, a registrirani sati se broje
samo ako je broj registriranih sati veći od broja sati u radnoj obvezi.
Godišnji – koristi se za brojanje sati za vrijeme godišnjeg
Lanjski godišnji – koristi se za lanjski godišnji
Radna obaveza MAX – broje se registrirani sati dok se ne ispuni radna obveza.
Kada se ispuni radna obveza više se ne broje registrirani sati, većsamo sati radne
obveze.
Ne + ne broji statistike – ne broje se sati ni statistike.
Fiksni sati – unutar polja koje se pojavljuje nakon odabira ove opcije upisuje se
koliko će se sati i minuta brojati unutar ove statistike.
- Fiksni sati – unutar polja koje se pojavljuje nakon odabira ove opcije upisuje
se koliko će se sati i minuta brojati unutar ove statistike s time da će se svi
registrirani sati iznad upisanog limita brojati u statistiku radno vrijeme.
Na slici 10.3. vidljivi su najčešće korišteni vremenski registri. Nakon desnog klika unutar
prikazanog prozora pojavljuje se izbornik označen s brojem 1 na slici 10.3. Korisniku je
omogućeno da kreira novi vremenski registar i odredi da li će se sati unutar njega biljeţiti u radno
vrijeme ili ne, kao i da izmjeni postojeće vremenske registre. TakoĎer je moguće i izbrisati neki
od vremenskih registara pazeći pri tome da taj registar nije korišten u nekome od vremenskih
intervala. Unutar jednog vremenskog registra moguće je brojati sate iz više vremenskih intervala.
Na izvješćima će se, ukoliko to korisnik ţeli, naći zbroj sati za svaki vremenski registar (npr. sati
zapisani u vremenskom intervalu Privatno koriste vremenski registar Privatno te će se na
izvješću na kraju mjeseca vidjeti koliko je sati u tom mjesecu pojedini zaposlenik potrošio na
privatno vrijeme).
Prilikom dodavanja novog (Opcija Dodaj vremenski registar nakon desnog klika) ili izmjene
postojećeg vremenskog registra (Opcija Izmjeni vremenski registar nakon desnog klika ili
dvostruki klik lijevom tipkom) pojavljuje se prozor prikazan slikom 10.4.
1
1
1
1
1
1
2 1
1
1
1
1
1
Unutar padajućeg izbornika (1 na slici 10.4) koji se nalazi u sklopu opcije Ispis
omogućuje se (Da) ili onemogućuje (Ne) prikazivanje vremenskog registra na izvješću, na sličan
način kao što je objašnjeno u prethodnom poglavlju za statistike.
Unutar padajućeg izbornika (2 na slici 10.4.) koji se nalazi u sklopu opcije Broji u radno vrijeme
odabire se da li će se vrijeme iz vremenskog registra brojati u radno vrijeme i na koji način.
Moguće su sljedeće opcije:
Ne – sati iz vremenskog registra ne broje se u radno vrijeme
Da – sati iz vremenskog registra broje se u radno vrijeme
Da - 0001 – sati iz vremenskog registra broje se u statistiku 0001 koja
predstavlja radno vrijeme
Da - Godišnji – sati se broje u statistiku Godišnji
Da - Stari godišnji – sati se broje u statistiku Lanjski godišnji
10.3 KALENDARI
Unutar izbornika Kalendari moguće je kreirati kalendare prema korisničkim ţeljama i
potrebama pojedinih zaposlenika. Kreirani kalendari koriste se pri definiranju radne obveze u
sklopu pojedinih vremenski stavki odnosno koriste se za definiranje radne obveze za pojedine
zaposlenike. Primjer kada je potrebno kreirati poseban kalendar je samo jedna radna subota u
mjesecu jer u sklopu vremenskih stavki nije pruţena mogućnost ove opcije. Moguće je kreirati
niz kalendara pa se naknadno odlučiti koji kalendar će se primjeniti u pojedinim vremenskim
stavkama.
Na slici 10.5 prikazan je glavni prozor izbornika Kalendari.
3
5
6
7
Slika 10.5 Glavni prozor izbornika Radno vrijeme/Kalendari
Unutar glavnog izbornika nalazi se popis kreiranih kalendara. Desnim klikom na neki od
kalendara otvaraju se sljedeće opcije (1 na slici 10.5):
Dodaj kalendar – za kreiranje novog kalendara
Editiraj kalendar – za izmjenu postojećeg kalendara
Briši kalendar – za brisanje selektiranog kalendara
Kopiraj kalendar – za kopiranje selektiranog kalendara
Izaberi sve – za selektiranje svih kalendara u polju (koristi se ako se ţeli
pogledati izvješće za sve kalendare).
Nakon što korisnik u glavnom prozoru selektira kalendare za koje ţeli pogledati izvješće
odnosno njihov izgled, pritiskom na tipku 2 na slici 10.5. otvara se prozor označen s brojem 3 na
slici 10.5 unutar kojeg se odabire Od kojeg Do kojeg mjeseca se ţeli kreirati izvješće. Kada se
pomoću strelica odabere ţeljeno razdoblje, pritisne se tipka 4 na slici 10.5, nakon čega se otvara
prozor označen s brojem 5 unutar kojeg je moguće pogledati izješće (6), spremiti ga na disk (7)
ili ga isprintati na papir (8). TakoĎer je moguće pogledati neko izvješće koje je već spremljeno
negdje na disku (9).
Odabirom opcije Dodaj kalendar ili Editiraj kalendar otvara se prozor prikazan slikom 10.6
unutar kojeg se postavljaju ili mijenjaju parametri odabranog kalendara.
2
1 4
5
3
brojem 5 odabere kolika će biti radna obveza za taj dan (npr. pritisak na tipku ESC=00:00 znači
da nema radne obveze taj dan, pritisak na tipku F8=08:00 znači da će radna obveza taj dan biti 8
sati, pritisak na tipku F12=12:00 znači da će radna obveza taj dan biti 12 sati i sl.).
Na mjestu označenom s brojem 6 upisano je kolika je ukupna radna obveza za taj mjesec prema
kreiranom kalendaru.
11 ŠALJI TABELE
Postavke o kojima je u prethodnim poglavljima bilo govora postaju funkcionalne tek kada
se tablice pošalju kontrolerima odnosno terminalima, točnije kada ih kontroler primi.
Prozor izbornika Šalji tabele prikazan je slikom 11.1.
Reset ulaza/izlaza
na ureĎaju
Kod slanja tabela moţemo odabrati kontrolere kojima ţelimo poslati tabele. Oni
kontroleri koji su označeni ţutom bojom (kontroler POP2 na slici 11.1) primati će tabele. Ako
nekom kontroleru ne ţelimo poslati tabele jednostavno mišem kliknemo na njega da postane siv
(kontroler Regis na slici 11.1.) i pritiskom na tipku Šalji tabele započinjemo slanje tabela
kontrolerima. Tijekom slanja tabela u gornjem desnom uglu ispisuje se broj koji označuje
postotak uspješne komunikacije. Prilikom slanja napravljeno je da se podaci o korisnicima šalju
samo na one kontrolere gdje ti korisnici imaju prava, na način kako je to odreĎeno u izborniku
Korisnici. Ukoliko je isključena opcija Detalji o slanju na desnom dijelu ekrana ispisat će se
samo kratko izvješće o uspješnosti slanja tablica. Uključenjem ove opcije na desnom dijelu
ekrana ispisat će se detalji o slanju pojedinih tablica. Prilikom slanja program ispisuje i
eventualna upozorenja o bilo kakvoj grešci ili neuspješnom slanju. Da bismo poslali uzorke za
identifikaciju otiskom prsta potrebno je označiti opciju Šalji uzorke otiska.
Uključenjem opcije Reset device I/O provodi se reset ulaza i izlaza na odabranom kontroleru.
12 PODACI
Podaci o prolazu odnosno registraciji mogu se obraditi, ukoliko je riječ o registraciji radnog
vremena, ili samo pregledati u slučaju kontrole pristupa. Izvještaji s podacima takoĎer se mogu
ispisati ili snimiti. Ovaj izbornik namjenjen je za rad s tim podacima.
U središnjem dijelu ovog prozora nalazi se popis korisnika koji se nalaze u sustavu registracije
radnog vremena. Desnim klikom u središnji dio prozora ili na nekog od korisnika pojavljuje se
padajući izbornik označen s brojem 1 na slici 12.1. unutar kojeg je moguće izabrati opcije
opisane u nastavku teksta.
dok se iz padajućeg izbornika unutar opcije Statistike izabere ţeljena statistika. Opcija moţe biti
korisna ako se nekom korisniku ţeli unesti godišnji odmor ili bolovanje umjesto radnih dana.
Ukoliko je u nekome razdoblju prethodno postavljeno da nema radne obveze, da bi se pomoću
ove opcije mogla postaviti radna obveza u tom razdoblju potrebno je uključiti kvačicu pored
opcije Radna obveza>0.
Unutar dijaloga odabiremo dan za koji djelatnika nagraĎujemo dodatnim satima. U polje
Izlaz + upisujemo broj sati sa kojima nagraĎujemo djelatnika, dok u polje Izlaz pišemo napomenu
koja će se vidjeti u Editoru dogaĎaja i na ispisu. Pritiskom na OK potvrĎujemo upisane
vrijednosti, a sa Poništi odustajemo od promjena.
12.1.4 Lista
Lista nam sluţi za povezivanje korisnika u grupe. Ako korisnike ne moţemo filtrirati putem
odjela ili radne jedinice koristimo listu. Listu otvaramo na načina da u izborniku Lista
odaberemo opciju Nova lista nakon čega nam se otvara novi prozor u kojem moramo upisati
naziv liste i ubacite korisnike koji će biti u toj listi (grupi). Korisnike dodajemo na načina da
napravimo desni klik miša na korisnika kojeg ţelimo ubaciti u listu i odaberemo Lista › Dodaj u
listu ili nakon što označimo korisnika istovremeno pritisnemo tipke Ctrl + N. Listu moţemo
mijenjati (Editiraj listu), brisati (desni klik miša unutar liste, opcije Briši korisnika i Briši listu) i
otvarati (Otvori listu).
Nakon što otvorimo listu u popisu djelatnika vidjet ćemo samo ljude koji su ubačeni u tu
listu. Listu moţete vidjeti samo ako ste u program ušli sa korisničkim imenom i lozinkom sa
kojom ste i kreirali listu. Lista se moţe koristiti u izbornicima Korisnici, Ispis i Radno vrijeme, a
postupak u svim izbornicima je isti.
Korisnike je moguće sortirati po abecednom redu, po kodu, po broju kartice ili po odjelu.
Sortiranje se provodi pritiskom na ime iznad kolone, ovisno o parametru prema kojem se ţeli
sortirati.
Korisnike je moguće filtrirati po filtru koji se napiše u polju iznad imena pojedine kolone (npr.
ukoliko se iznad kolone Korisnici napiše slovo ''b'', ispisat će se samo korisnici čije ime počinje
sa slovom ''b''). Ova opcija je zgodna ukoliko postoji veliki broj korisnika, a potrebno je pronaći
nekoga od njih pomoću jednog od parametara (npr. ako se ţeli napraviti izvješće za odreĎenog
korisnika).
U polja Od i Do na dnu prozora sa slike 12.1. upisuje se period za koji se ţele prikazati
izvještaji odnosno registracije radnog vremena. Osim upisivanja, datumi koji označavaju početak
i kraj ovog perioda mogu se unijeti i pomoću padajućih izbornika koji se nalaze u sklopu ove
opcije (6 na slici 12.1.).
Pomoću tipki označenih brojem 2 na slici 12.1. pomiče se prikaz na sljedeći ili na
prethodni mjesec.
Za uključivanje Editora dogaĎaja, čija je uloga da se za odreĎenog korisnika pregledaju ili urede
registracije radnog vremena, potrebno je odabrati opciju Editor dogaĎaja (lijevo na vrhu prozora)
ili kliknuti na odgovarajuću ikonu (koja je označena na slici 12.1.). Pri tome će se editor otvoriti
za onoga korisnika koji je u tom trenutku bio selektiran. Treća opcija je dvostruki klik lijevom
tipkom miša na ţeljenog korisnika.
12.1.6 Postavke
Unutar postavki definiramo izgled i prikaz editora dogaĎaja radnog vremena, a samim time
i ispisa. Osim upravljanja ispisom moţemo upravljati i fontom te stilom ispisa i na kraju mjeseca
napraviti izvoz u plaće. Zadnja opcija koja nam se pruţa u postavkama je Ponovo izračunaj
dogaĎaje. Odabirom ove opcije za označene korisnike i vremenski interval vrši se vraćanje svih
dogaĎaja na one izvorno registrirane na čitaču. Ovim postupkom brišu se sve ručne izmjene pa
koristite ovu opciju sa velikom paţnjom. Opcija će biti detaljno objašnjena unutar Editora
dogaĎaja.
Sam naslov nam govori o ovoj opciji. Ovdje vršimo sva podešavanja i upravljanja
fontovima. Opcije koje se mogu mijenjati prikazane su slikom 12.5.
– Font – vrsta fonta, npr. često se koristi Arial ili Times New Roman
– Font style – stil fonta, moguće je odabrati klasična slova (Regular), nakošena
slova (Italic), podebljana slova (Bold) ili podebljana i nakošena slova (Bold
Italic)
– Size – veličina slova, npr. često se koristi 10 ili 12
– Effects – pomoću kvačica unutar ove opcije uključuju se dodatni efekti, a to su
precrtana slova (Strikeout) ili podcrtana slova (Underline)
– Color – iz padajućeg izbornika unutar ove opcija odabire se boja slova u
ispisima, npr. crna (Black) ili crvena (Red).
– Script – skupina kojoj pripada jezik (npr. Central European)
– Sample – prikazuje se primjer odnosno uzorak trenutnog izgleda fonta
Unutar postavki moţemo definirati kakav izvještaj ţelimo vidjeti u editoru dogaĎaja, a time
prilagoĎavamo i ispis (Slika 12.6).
Unutar opcije Dan odabire se što će se prikazati uz svaki od radnih dana u editoru
dogaĎaja. Uobičajeno je prikazati datum (DATUM), dan (DAN), vrijeme ulaza (VHOD), vrijeme
izlaza (IZHOD), sumu (SUM) i statistiku (STAT:L). Brisanjem nekog od ovih parametara iz polja
u sklopu ove opcije briše se i prikaz tog parametra u editoru dogaĎaja kao i ispisu. Pomoću tipke
Default vraća se standardni prikaz postavljen u programu.
Unutar opcije Prazan dan odabire se što će se prikazati uz svaki od neradnih dana u editoru
dogaĎaja. Uobičajeno je prikazati datum (DATUM), dan (DAN) i statistiku (STAT:L). Brisanjem
nekog od ovih parametara iz polja u sklopu ove opcije briše se i prikaz tog parametra u editoru
dogaĎaja. Pomoću tipke Default vraća se standardni prikaz postavljen u programu.
Unutar opcije Ulaz odabire se što će se prikazati uz svaki od ulaza u editoru dogaĎaja.
Uobičajeno je prikazati vremensku stavku (VHOD:T), vrijeme ulaza (VHOD) i vrijeme fiksnog
ulaza (FIXVHOD:0). Brisanjem nekog od ovih parametara iz polja u sklopu ove opcije briše se i
prikaz tog parametra u editoru dogaĎaja. Pomoću tipke Default vraća se standardni prikaz
postavljen u programu.
Unutar opcije Izlaz odabire se što će se prikazati uz svaki od izlaza u editoru dogaĎaja.
Uobičajeno je prikazati vremensku stavku (IZHOD:T), vrijeme izlaza (IZHOD) i vrijeme fiksnog
izlaza (FIXIZHOD:0). Brisanjem nekog od ovih parametara iz polja u sklopu ove opcije briše se i
prikaz tog parametra u editoru dogaĎaja. Pomoću tipke Default vraća se standardni prikaz
postavljen u programu.
Unutar opcije Interval odabire se što će se prikazati uz svaki od vremenskih intervala u
editoru dogaĎaja. Uobičajeno je prikazati naziv intervala (INT:T), vrijeme početka intervala
(VHOD), vrijeme završetka intervala (IZHOD) i trajanje intervala (SUM:0). Brisanjem nekog od
ovih parametara iz polja u sklopu ove opcije briše se i prikaz tog parametra u editoru dogaĎaja.
Pomoću tipke Default vraća se standardni prikaz postavljen u programu.
Vidljivi intervali u Editoru dogaĎaja – oni intervali koji nisu označeni neće se vidjeti u Editoru
dogaĎaja, u popisu vremenskih intervala.
Unutar opcije Izvoz radimo izvoz sati po definiranim vremenskim razdobljima u datoteku
koja će se kasnije uvoziti u program za obradu plaća. Prikaz već predefiniranih modula moţete
vidjeti na slici 12.7. označenih brojkom 1. Sam export podataka moţete opcijom
napraviti u datoteku JantarV7Export.csv koju ćete naći u
C:\Program Files\Jantar\JantarV7Export.csv. Primjer izgleda datoteke moţete naći u prilogu na
kraju priručnika. Opcija pruţa nam opciju da radimo export
podataka o registraciji (goli podaci, bez zbrajanja u registre ili statistike).
omogućeno je da pomoću SQL upita generiraju izvješća po vlastitoj ţelji (SQL Report – slika
12.7.)
2 1
Pomoću tipki označenih brojem 4 na slici 12.8 pomiče se prikaz editora dogaĎaja na sljedeći ili
na prethodni mjesec.
Prostor namjenjen za Mjesečne napomene moţe se iskoristiti za primjerice upis bilješki o
korisniku tijekom promatranog mjeseca (mogu se npr. zabiljeţiti eventualne ručne izmjene u
izvješćima) ili za upis osobnih podataka o korisniku.
Unutar Obračuna nalaze se vaţni podaci o korisnikovim mjesečnim registracijama, a to su:
Saldo – pokazuje koliko je sati u promatranom mjesecu korisnik radio više ili
manje u odnosu na sate koje je trebao odraditi. Moţe se reći da je saldo razlika
izmeĎu registriranih sati i korisnikove radne obveze te kao takav moţe biti
pozitivan (ako je korisnik odradio više sati nego što zahtijeva njegova radna
obveza) ili negativan (ako korisnik nije ispunio radnu obvezu). Ukoliko korisnik
ima višak ili manjak sati u prethodnom mjesecu, ovi sati ulaze u obračun salda,
ovisno o pravilima za prijenos sati iz prethodnog mjeseca.
Prekovremeni – ako je opcija uključena kod korisnika (Korisnici / Kartica
korisnika) program će na kraju mjeseca u ovu rubriku upisati sate koji se
tretiraju kao prekovremeni rad.
Prenos – broj sati koji se prenose iz prethodnog mjeseca. Broj sati koji se
prenose mora se definirati za korinika / korisnike, kao i za prekovremene. U
slučaju ručnog unosa, sati će biti označeni crvenom bojom.
Suma – suma sati registriranih pomoću kartice u promatranom razdoblju.
Radna obveza – broj sati koje korisnik treba odraditi u promatranom razdoblju,
program ju odreĎuje automatski po programiranim postavkama
Godišnji – ovdje se nalaze dva broja. Prvi je broj preostalih dana godišnjeg
odmora za promatarnog korisnika, dok je drugi broj dana godišnjeg odmora na
početku godine. To znači da se ova dva broja razlikuju u broju dana godišnjeg
koje je korisnik iskoristio od početka godine do dana kada se promatraju podaci.
Stari godišnji – odnosi se na neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine.
Prvi broj je broj dana starog godišnjeg koji su korisniku još preostali. Drugi je
broj dana starog godišnjeg koje je korisnik prenesao iz prošle godine. To znači
da se ova dva broja razlikuju u broju dana starog godišnjeg koje je korisnik
iskoristio od početka godine do dana kada se promatraju podaci.
Uključenjem tipke Vremenski registri, umjesto statistika grafički se prikazuju stanja korištenih
vremenskih registara (2 na slici 12.9.).
2
1
Unutar polja Ulaz i Izlaz upisuju se komentari za ulaz i izlaz promatranog dana. Unutar
padajućeg izbornika Statistike odabire se statistika za taj dan. Unutar polja Od i Do upisuje se
vrijeme ulaza i izlaza. Vrijeme ulaza mora naravno biti manje od vremena izlaza jer će program u
suprotnom javljati grešku. Pomoću kvačice pored opcije Greška moţe se označiti da je prilikom
promatrane registracije došlo do greške, što će uzrokovati da se ikona pored promatrane
registracije uokviri crvenom bojom, a strelica koja označava ulaz ili izlaz postane takoĎer crvena.
Početak i kraj intervala mogu se vidjeti na grafu koji se nalazi na dnu prozora. Ova opcija moţe
se npr. iskoristiti ako korisnik zaboravi karticu odreĎenog dana pa mu je potrebno dodati ulaz i
izlaz kako bi mu se u mjesečnom izvješću evidentirao dolazak na posao. Na izvješću će se moći
vidjeti i komentar o razlozima zbog kojih je dodan ulaz ili izlaz. Komentar moţemo upisati
umjesto teksta u polje Ulaz i Izlaz.
4. Edit – sluţi za ručnu izmjenu vremena ulaza i izlaza, npr. zbog pokušaja laţne
registracije.Prozor za izmjenu identičan je onome sa slike 12.10
U prozor se upisuje naziv intervala, naziv vremenskog registra u kojeg će se biljeţiti sati, datum i
vrijeme početka i kraja intervala, a moguće je i označavanje greške pri registraciji. Početak i kraj
intervala mogu se vidjeti na grafu koji se nalazi na dnu prozora. Za izmjenu postojećeg intervala
potrebno je dvostrukim klikom lijevom tipkom miša otvoriti interval te unesti ţeljene izmjene.
Interval se moţe otvoriti i pomoću prethodno opisane opcije edit, što znači da ova opcija uz
izmjenu ulaza i izlaza moţe posluţiti i za izmjenu vremenskog intervala. Na slici 12.11 dodan je
vremenski interval Pauza.
U slučaju odabira opcije Yes doći će do ponovnog izračunavanja dogaĎaja, odnosno do gubitka
ručno unesenih izmjena, dok se odabirom opcija No ili Cancel zaustavlja ova operacija.
Na dnu editora dogaĎaja nalazi se vizualni prikaz registracija za selektirani radni dan (6 na slici
12.8). Da bi uloga ovog prikaza bila malo jasnija posluţit ćemo se konkretnim primjerom. U
editoru dogaĎaja sa slike 12.8 selektiran je datum 5.1.2007 (petak), a toga dana je promatrani
zaposlenik došao na posao u 7:23 te radio do 13:19, kada je poslovno izašao. Zaposlenik se više
nije vraćao pa mu je autofunkcijom zaključeno radno vrijeme u 15:00 sati. Svi ovi podaci se,
osim čitanjem, mogu provjeriti i na spomenutom vizualnom prikazu registracija, što je i njegova
glavna uloga.
Unutar alatne trake editora dogaĎaja nalazi se tipka Ispis po osobi kojom je moguće
ispisati podatke za korisnika registracije radnog vremena. Više o ispisima u nastavku.
Izlaz iz
prozora ispis
Slanje izvještaja
e-mailom
Otvaranje
izvještaja
Spremanje
izvještaja
Postavke printera
i printanje
Pretraţivanje
izvještaja
Zadnja stranica
Sljedeća stranica
Prethodna stranica
Prva stranica
Promjena veličine
izvještaja - zoom
Riječ je o mjesečnom ispisu statistika za jednog ili više korisnika (pokazuje koliko je
korisnik tijekom promatranog mjeseca ostvario sati po pojedinim statistikama). Osim za najčešće
korišteni mjesečni interval, moţe se primjeniti i na bilo koji drugi proizvoljno odabrani interval.
Ovaj ispis prikazan je slikom 12.15. Uz prije navedeno na ovom izvještaju nalazi se i ukupan broj
sati u svim statistikama zajedno (Suma), Saldo, Radna obaveza, prekovremeni sati, preneseni sati,
suma kašnjenja i preuranjenja, podaci o godišnjem i starom godišnjem i niz drugih podataka.
Mogućnosti pregleda, spremanja na disk i ispisa identične su kao i kod Ispisa po osobi. Na ovom
izvještaju mogu se vidjeti i različiti podaci dobiveni pomoću vremenskog intervala tipa
Vremenski razrez.
Mogućnosti pregleda, spremanja na disk i ispisa identične su kao i kod Ispisa po osobi.
U prozor sa slike 12.17. upisuje se vrijeme i datum za ispis, a pomoću kvačica ispod odabire se
da li će se promatrati prisutni i odsutni, ili samo jedan od ta dva parametra. Nakon pritiska na
tipku Potvrdi dobiva se ispis sa slike 12.18.
Unutar ispisa prikazanog slikom 12.18. moţe se provjeriti da li su zaposlenici trenutno na poslu,
tj. da li su u odabranom trenutku bili na poslu te tko je sve u promatranom vremenu bio prisutan
odnosno odsutan. Uz navedeno ispis sadrţi i informacije o vremenu dolaska na posao za pojedine
osobe , vremenu zadnje registracije, o statistici koja je vaţila toga dana i o ukupnom broju
prisutnih i odsutnih osoba meĎu selektiranim zaposlenicima. Mogućnosti pregleda, spremanja na
disk i ispisa identične su kao i kod Ispisa po osobi.
Greška ulaz – ispis ako se korisnik nije registrirao pri ulazu u dozvoljenom vremenskom
intervalu
Greška izlaz – ispis ako se korisnik nije registrirao pri izlazu u dozvoljenom vremenskom
intervalu
Suma< – ispis na izvještaj ukoliko je ukupan broj sati toga dana manji od broja sati
upisanih u ovo polje
Suma> – ispis ukoliko je ukupan broj sati toga dana veći od broja sati upisanih u ovo polje
Vremenski interval – upiše se tekst ili se iz padajućeg izbornika odabere vremenski
interval koji se ţeli prikazati na izvješću. Program pronaĎe upisani tekst u svim ulazima i
izlazima te se odgovarajuće registracije prikaţu na izvješću.
Saldo< – ispisuje se na izvješću ukoliko je mjesečni saldo manji od ovdje specificiranog
Saldo> – ispisuje se na izvješću ukoliko je mjesečni saldo veći od ovdje specificiranog
Prenos< – ispisuje se na izvješću ukoliko je prijenos sati iz prethodnog mjeseca manji od
ovdje specificiranog
Prenos> – ispisuje se na izvješću ukoliko je prijenos sati iz prethodnog mjeseca veći od
ovdje specificiranog
Nakon što se podesi koje se informacije ţele prikazati, pritisne se OK, nakon čega se dobije
izvještaj prikazan slikom 12.21.
Unutar izvještaja su za selektirane zaposlenike, poredane po datumima, ispisane sve greške koje
su odabrane u izborniku sa slike 12.19 i 12.20. Ispisuju se i vremena ulaza i izlaza za koje su
nastale greške, kao i tip grešaka. Mogućnosti pregleda, spremanja na disk i ispisa identične su
kao i kod Ispisa po osobi.
Dnevni Report samo je jedan od izvještaja koji nam daje pregled registracija (dogaĎaja) za
pojedinog ili više korisnika. Ako ţelimo vidjeti izvještaj o registraciji za neki dan koristit ćemo
ovu vrstu izvještaja. Pritiskom na tipku dobivamo mali dijalog prikazan na slici
12.22. Odabirom datuma i vremena dobivamo izvještaj za odabrane korisnike za pojedini dan.
Godišnji odmori sastavni su dio nekog radnog vremena pa je potrebno voditi evidenciju i
o iskorištenom vremenu na godišnjem odmor. JantarV7 sa tvorničim postavkama daje mogućnost
12.2 ISPIS
Unutar prozora u sklopu ovog izbornika omogućuje se kreiranje različitih izvještaja potrebnih za
pregled i analizu dogaĎaja registriranih na kontrolerima. Ovaj prozor prikazan je slikom 12.23.
U središnjem dijelu nalaze se korisnici. Moguće je prikazati sve korisnike, ili ih filtrirati po
nekome od parametara, na identičan način kako je objašnjeno u izborniku Korisnici. Desnim
klikom u središnji dio prozora moguće je odabrati opciju Izaberi sve pomoću koje se selektiraju
svi korisnici.
U desnom dijelu ekrana nalazi se lista mogućih dogaĎaja, a pored svakoga od dogaĎaja nalazi se
kvačica pomoću koje se definira da li će se taj dogaĎaj prikazati na izvještaju.
1) Na lijevom dijelu ekrana selektiraju se oni čitači čije se registracije ţele prikazati
na izvještajima, što znači da registracije sa čitača koji se ne selektiraju neće biti
prikazane. Selektiranje čitača provodi se klikom lijevom tipkom miša na ţeljeni
čitač. Na isti način se i odselektira čitač. Selektirani čitač ima ţutu odnosno
zlatnu boju, dok je boja čitača koji nije selektiran siva.
registracije, korisnički Kod, Ime korisnika (Korisnik), Odjel, DogaĎaj te Lokaciju (slika 12.24.).
Mogućnosti pregleda, spremanja na disk i ispisa identične su kao i kod izvještaja u poglavlju
Radno vrijeme.
Ako u sustavu koristimo IP kamere za nadzor kontrolnih točaka (čitači za evidenciju radnog
vremena i kontrolu pristupa) moguće je u Ispisu dogaĎaja prikazati slike za svaku registraciju.
Primjer ispisa moţete pogledati u prilogu pod nazivom ISPIS DOGAĐAJA SA SLIKAMA.
Ako na izvještaju ţelimo prikazane slike potrebno je staviti kvačicu na opciju IP Kamera.
12.3 MONITOR
Pomoću Monitora nadziru se dogaĎaji odnosno registracije na kontrolerima i čitačima, a osim
toga moguće je vidjeti i detaljne informacije o stanju kontrolera..
TakoĎer je moguće otvoriti, otključati ili zaključati vrata, omogućiti ili onemogućiti čitače te
poslati podatak o točnom vremenu na kontroler. Onemogućavanjem čitača, čitač nije u
mogućnosti očitavati kartice pa se korisnici nisu u mogućnosti registrirati niti otvoriti vrata
pomoću toga čitača.
Monitor je prikazan slikom 12.30.
5
2
U lijevom dijelu ekrana nalaze se čitači i kontroleri rasporeĎeni po lokacijama. Nakon što
se korisnik pozicionira na ţeljeni dio strojne opreme, odnosno selektira ţeljeni čitač, kontroler ili
lokaciju, pomoću ikona na vrhu ekrana moguće je izvršiti sljedeće operacije:
13 SISTEM
Unutar ovog padajućeg izbornika obavlja se podešavanje nekih od općih postavki sustava.
Unutar samih postavki moţemo definirati naziv poduzeća koji će se prikazivati na LCD
kontrolera, odrediti gdje ćemo spremati exporte i slike i mnoge druge stvari. Najbitnija stvar
unutar sistema su Lozinke zato što njima definiramo prava korisnika u sustavu. Detaljno su
objašnjene u nastavku.
13.1 POSTAVKE
Ovaj izbornik koristi se za podešavanje nekoliko vaţnih postavki programa. Na slici
13.1. prikazan je prozor izbornika Postavke.
Unutar prozora Postavke kartica Osnovna moguće je podesiti sljedeće parametre programa:
Log level – količina informacija koja se sprema u log file na disk (u ovaj file
automatski se spremaju podaci o uspostavi komunikacije s kontrolerima,
registracijama na čitačima, slanju podataka na kontroler i sl.). Upisati broj manji
od 6 jer u suprotnom log file moţe postati prevelik.
USB Table reader – na ovom mjestu unosimo oznaku porta na koji je spojen
USB stolni čitač kartica (R1U). Oznaku porta koja nam je dodijeljena za USB
čitač moţemo provjeriti u Device Manageru Windows operativnog sustava.
Dvokratni rad – unutar polja unosi se vrijeme koje označuje najmanju pauzu
izmeĎu dvokratnog radnog vremena. Vrijeme je u minutama.
Sinkronizacija korisnika – specifična primjena uz Microsoft Active Directory;
sluţi za sinkronizaciju korisnika izmeĎu JantarV7 i Active directory-a; podaci o
korisniku upisuju se u prozor koji se otvara nakon pritiska na ovu tipku (3 na
slici 13.2).
13.2 LOZINKE
Pri prvom pokretanju programa nije bilo potrebno upisati lozinku za ulaz u JantarV7. Tada
je korisnik Jantar bez lozinke dodan u bazu podataka. Ulaskom u program korisniku se u sklopu
prozora Lozinke omogućava da kreira korisnička imena i lozinke, a potrebno je i dodati lozinku
korisniku Jantar ili ga jednostavno obrisati. Svaki korisnik koji radi s JantarV7 programom treba
imati svoje korisničko ime i lozinku za ulaz u program.
Lozinka sluţi kako bi definirali prava korisnika u korištenju programom odnosno što
netko smije raditi u programu. Početni prozor prikazan je slikom 13.3.a. Unutar prozora nalazi se
popis svih korisnika koji smiju pristupati u program i popis računala koja se kao klijenti mogu
spojiti na bazu podataka. Glavni meni (desni klik miša na popis korisnika ili prazan prozor)
omogućuje nam tri radnje (slika 13.3a):
Dodaj novog korisnika – kreiranje novog korisnika koji će pristupati programu
(kreiranje prava za rad u programu). Prozor je prikazan slikom 13.3b.
Izmjeni korisnika – omogućava nam izmjenu detalja o pravima selektiranog
korisnika.
Briši korisnika – brisanje selektiranog korisnika. Nakon brisanja korisnik sa
svojim korisničkim imenom i lozinkom neće više moći pristupati programu.
VAŢNO: Kod kreiranja lozinke obavezno je povezati lozinku sa korisnikom upisanim u bazu
podataka ili nećete moći kreirati lozinku.
Izlaz iz
prozora
Ispis o aktivnostima
korištenja programa
Popis računala koja
mogu pristupiti bazi
podataka
Popis
korisnika
Do kojeg datuma u
prošlom mjesecu
dopuštamo izmjene
evidencije radnog
vremena
Unutar Odjel nalazi se lista svih odjela u sustavu. Pomoću kvačica pored naziva pojedinih odjela
odabire se koje će odjele promatrani korisnik moći vidjeti. Uključenjem opcije SVI ODJELI
promatrani korisnik moţe vidjeti i upravljati svim odjelima.
Ostatak prozora sa slike 13.3b namijenjen je podešavanju dozvola koje će pojedini korisnik imati
unutar sustava. Na taj način se za svakog od korisnika mogu postaviti različite mogućnosti
pristupa i uvida u podatke.
3 4
1 1
2
1
1
1
Pomoću kvačica pored naziva pojedinih menu-a u sklopu opcije Menu ručno se odabire
koje će menu-e promatrani korisnik moći koristiti. Pritiskom na desnu tipku miša u ovom dijelu
prozora otvara se izbornik unutar kojeg je moguće odabrati jednu od sljedećih opcija koje
omogućavaju automatsko uključivanje i isključivanje kvačica (slika 13.3b):
Izaberi sve – uključuju se sve kvačice. Opcija je pogodna ako se korisniku ţeli
omogućiti da koristi sve ili većinu menu-a (nakon što se izaberu svi meni-i,
odznače se oni koje korisnik ne smije koristiti).
Odznači sve – isključuju se sve kvačice. Opcija je pogodna ako se korisniku ţeli
omogućiti da koristi vrlo mali broj menu-a (nakon što se odznače svi menu-i,
uključe se oni koje korisnik moţe koristiti). Ostave li se svi menu-i odznačeni,
korisnik neće moći koristiti niti jedan menu.
Popis svih lokacija vidljiv je sa desne strane prozora Lozinke (Slika 13.4.). Pritisak na
tipku Monitor omogućuje odabir prava koje će korisnik moći koristiti unutar menu-a Monitor za
svaki od čitača. Prava se odabiru iz izbornika označenog s brojem 1 na slici 13.4 koji se otvara
nakon desnog klika na čitač na kojem se ţeli postaviti korisnikova prava. Moguće je korisniku
dozvoliti otvaranje, otključavanje ili zaključavanje pojedinih vrata, omogućavanje ili
onemogućavanje pojedinih čitača, kao i različite kombinacije ovih prava. Osim dodavanja prava
za jedan po jedan čitač, u svrhu ubrzanja postupka, moguće je dodati istovremeno prava za sve
čitače na nekoj lokaciji ili objektu. Ta se mogućnost koristi ako korisnik treba imati identična
prava za sve čitače i vrata na promatranoj lokaciji odnosno objektu. Postupak se tada svodi na
desni klik mišem na ţeljenu lokaciju ili objekt, nakon čega se odaberu korisnikova prava.
Ukoliko je neki korisnik imao prava na nekome od čitača, a naknadno mu se ţeli ta prava oduzeti,
potrebno je nakon desnog klika na taj čitač odabrati opciju Briši. Korisnikova prava za pojedini
čitač ispisana su u uglatoj zagradi u sklopu naziva toga čitača. Ako korisnik ima prava na čitaču
ispred naziva čitača nalazi se kvačica, a ako nema prava, ili mu još nisu dodana ispred naziva
čitača nalazi se kvadratić. Da bi korisnik mogao biti administrator i vršiti dodjelu pristupa ili
radnog vremena unutar Postavke / Korisnici na čitače za koje će biti administrator mora mu biti
dodjeljeno pravo Otvori vrata, Otključaj vrata, Zaključaj vrata, Omogući čitač, Onemogući čitač.
Pritisak na tipku Vidljivost kontrolera omogućuje odabir kontrolera odnosno čitača s kojih
korisnik moţe promatrati dogaĎaje odnosno registracije i koje će uopće vidjeti u popisu strojne
opreme. Ako se korisniku ţeli omogućiti da vidi neki od čitača (s njime i dogaĎaje), klikne se
desnom tipkom na taj čitač i odabere opcija Da. Ukoliko je neki korisnik imao uvid u registracije
s nekog čitača, a naknadno mu se ţeli oduzeti ta mogućnost, potrebno je nakon desnog klika na
taj čitač odabrati opciju Briši. Korisnikova prava za pojedini čitač ispisana su u uglatoj zagradi u
sklopu naziva toga čitača (slika 13.4. – 2).
Pritiskom na tipku Prisutni moguće je definirati mjesto po vlastitoj ţelji sastavljeno iz grupe
čitača, kako bi se vidjelo tko je sve prisutan na tome mjestu. Za provjeru prisutnosti Jantar V7
koristi podešavanja vezana uz smjer pojedinog čitača (Ulaz, Izlaz, Prolaz) koji se odreĎuju u
strojnoj opremi. Na taj način korisnik unutar Monitora moţe vidjeti tko je prisutan na
definiranom mjestu (npr. ako se definiraju mjesta pod nazivom Uprava i Garaža, moguće je na
Monitoru vidjeti tko se i gdje trenutno nalazi na ta dva mjesta). Za dodavanje novog mjesta
potrebno je nakon pritiska na tipku Ubaci (slično kao i kod makroa, 4 na slici 13.4), u sklopu
izbornika koji se tada pojavljuje, napisati ime mjesta te pritisnuti tipku OK. Nakon toga se
odaberu čitači koji će predstavljati ulaz i izlaz iz toga mjesta (pomoću desnog klika na čitače i
odabira opcije Da). Ako se dodaju čitači sa smjerom Prolaz, korisnik će ostati na tom mjestu,
samo će se evidentirati odnosno obnoviti posljednji dogaĎaj. Za brisanje mjesta potrebno je
selektirati ţeljeno mjesto te nakon toga kliknuti na tipku Briši.
Iz sigurnosnih razloga nije dozvoljeno da svi kupci JantarV7 od bilo kuda mogu koristiti
JantarV7 Server. Stoga je ponuĎena mogućnost da se izaberu računala s kojih kupci mogu
pristupiti JantarV7Serveru. Postupak se svodi na to da se u polje iznad kojeg se nalazi natpis
JantarV7 Server Clients (slika 13.3.), pomoću desnog klika mišem, dodaju imena računala s kojih
je moguće pristupiti JantarV7 Serveru. Ostala računala tada neće imati pristupa. Ukoliko je lista
prazna, odnosno ukoliko nije dodano ime niti jednog računala, pristup JantarV7 Serveru je
zabranjen.. Nakon što dobijete licencu za korištenje JantarV7, nakon unosa licence, program će
od vas zatraţiti da unesete imena računala s instaliranim JantarV7 klijentima kako bi klijenti
mogli pristupiti bazi. U polju JantarV7 Server Clients imat ćete onoliko _not defined clients
koliko vam je licencom omogućeno. Dovoljno je da desnim klikom miša preimenujete naziv
polja u naziv klijentskog računala kao na slici 13.5.
Svaki korisnik koji ima pristup u program (ali nema pristup meni-ju Lozinke) moţe po ţelji
izmijeniti svoju lozinku. Nakon ulaska u program sa lozinkom koju ţelite promijeniti otvorite
Sistem / Promjena lozinke nakon čega vam se javlja prozor sa slike ispod.
13.3 ARHIVIRANJE
Prije samog arhiviranja molimo vas da detaljno proučite upute o arhiviranju kako ne bi
došlo do gubljenja podataka.
Pomoću ove opcije arhiviramo naše stare stavke iz baze JantarV7 i time smanjujemo
veličinu baze. Nakon višemjesečnog gomilanja podataka, pogotovo kod velikog broja korisnika
pokazalo se da velike baze negativno utječu na brzinu izvoĎenja instrukcija kod aplikacije. Zbog
toga nam je potrebno više vremena za učitavanje i obradu podataka. Kod vrlo velikih baza rad se
moţe usporiti do te mjere da postane neugodan. Zato se preporuča periodičko arhiviranje baze u
datoteke koje se kasnije mogu lako ponovno otvoriti radi pregleda podataka, a i samo spremanje
podataka obavlja se na medij po Vašoj ţelji. Da bi mogli arhivirati Firebird server mora biti
uključen. U doljnjem polju Datoteka upisan je put do arhivirane datoteke, a ispod njega
odabiremo u polju Do vrijeme do kada ţelimo arhivirati stavke. Arhiviranje se vrši pritiskom na
tipku „Arhiviranje“, nakon što zaustavimo JantarV7 Server Manager. Nakon arhiviranja potrebno
je pokrenuti PackDatabase.bat. Da bi nam arhiviranje bilo omogućeno potrebno je imati file
naziva gbak.exe i PackDatabase.bat u mapi JantarV7DATA gdje se nalazi i arhiva.
Kada ţelimo pregledati arhivu isključimo JantarV7 Manager, u polju datoteka otvorimo arhivu i
kliknemo na polje Upotrijebi arhivu kao na slici 13.7. Nakon ponovnog pokretanja JantarV7 biti
će prikazani arhivirani podatci. Kada više ne ţelimo koristiti arhivu zatvorimo ju klikom miša na
i nakon toga ponovno pokrenemo JantarV7 Server Manager i JantarV7.
Unutar tekstualnog editora postoji tablica sa prijevodima za pojedine jezike. Za koje sve
jezike postoji prijevod moţete pogledati na slici 13.8. Unutar kolone odaberemo riječ koju ţelimo
ispraviti i samo preko nje upišemo ţeljeni prijevod. Nakon promjene pritiskom na ikonu diskete
na vrhu prozora sa slike 13.8 spremamo promjene. Da bi promjene nastupile potrebno je izaći iz
programa i nakon ponovnog ulaska prijevod treba odgovarati vašim izmjenama.
VAŢNO:
13.5 REGISTRIRAJ
U izborniku Registriraj moţemo vidjeti podatke o registraciji (Registration Summary). Ako
mijenjamo bilo koji od parametara koji su upisani u licencu potrebno je zatraţiti novi serijski broj
i upisati ga. Novi serijski broj upiše se u polje pritiskom na tipku Enter new serial number nakon
čega se program ponovno registrira.
Detaljan opis načina i postupka registracije dan je u poglavlju 2.6. Registracija programskog
paketa JantarV7.
Nakon što na tipku Online registration aktiviramo našu licencu, pored naše licence u polju Status
trebalo bi pisati active. Active znači da je licenca registrirana i aktivirana.
13.6 O PROGRAMU
U ovom prozoru nalaze se informacije o verziji programa i o proizvoĎaču (slika 13.10).
IZDAVANJE KARTICA
ISPIS KORISNIKA
ISPIS PO OSOBI
MJESEČNI OBRAČUN
ISPIS STATISTIKA
ISPIS GREŠAKA
DNEVNI REPORT
www.jantar.com.hr
Jantar d.o.o
Vojakovačka 21, HR – 10000 Zagreb
tel: +385 01 3692-472
fax: +385 01 3692-474
e-mail: info@jantar.com.hr
Povratak na sadrţaj