Crna smrt: pandemija bubonske kuge od 1346. do 1353. godine.

Yersinia pestis,
bakterija uzročnik
bubonske kuge
 Prva pandemija kuge (541. – 767.)
Druga pandemija kuge (1348. – 19. stoljeće)
Pandemija gripe (1510.)
Pandemija gripe (1557. – 1559.)
Prva pandemija kolere (1816. – 1826.)
Druga pandemija kolere (1829. – 1851.)
Treća pandemija kolere (1852. – 1860.)
Treća pandemija kuge (1855. – 1960.)
Četvrta pandemija kolere (1863. – 1879.)
Peta pandemija kolere (1881. – 1896.)
Ruska gripa (1889. – 1890.)
Šesta pandemija kolere (1899. – 1923.)
Španjolska gripa (1918. – 1920.)
Azijska gripa (1957. – 1958.)
Sedma pandemija kolere (1961. – 1975.)
Hongkonška gripa (1968. – 1970.)
Pandemija ruske gripe (1977. – 1979.)
HIV/SIDA (1981. – danas)
Svinjska gripa (2009. – 2010.)
COVID-19 (2019. – danas)
Majmunske boginje (2022. – danas)
nepoznat
75 – 200 milijuna ljudi
nepoznat, smrtnost oko 1 %
nepoznat
2 – 3 milijuna ljudi
stotine tisuća ljudi
vjerojatno manje od 100 000 ljudi
oko 15 milijuna ljudi
600 000 ljudi
oko 300 000 ljudi
oko milijun ljudi
više od 800 000 ljudi
25 – 50 milijuna ljudi
1 – 4 milijuna ljudi
više od milijun zaraženih, smrtnost oko 50 %
1 – 4 milijuna ljudi
700 000 ljudi
više od 40 milijuna ljudi
manje od 300 000 ljudi
više od 6,5 milijuna ljudi
više od 100
Uvod u mikrobiologiju
Slajdove na kojima se nalazi ovaj simbol
potrebno je prepisati u bilježnicu.
Medicinska mikrobiologija je grana mikrobiologije primijenjena u
medicini. Bavi se proučavanjem patogenih mikroorganizama u
svrhu dijagnosticiranja i liječenja zaraznih bolesti te sprečavanja
njihovog širenja.

Medicinska mikrobiologija se također bavi primjenom

mikroorganizama u svrhu poboljšanja ljudskog zdravlja.
 Tko su uzročnici bolesti?

virusi bakterije gljivice protozoa

 Patogeni

Acelularni Celularni

Prioni Prokarioti Eukarioti

Virusi Bakterije Fungi

Protozoa

Parazitske životinje
Neki važni pojmovi:

patogen uzročnik bolesti

acelularan nije građen od stanice
celularan građen od stanice
subviralan manji od virusa
saprotrofi razlagači
paraziti organizmi koji se hrane na račun domaćina
prokarioti organizmi koji nemaju staničnu jezgru
eukarioti organizmi čije stanice imaju jezgru i organele
 Prioni
Subviralni patogeni, građeni su samo od
bjelančevina.
Uzrokuju rijetke, ali fatalne poremećaje:
Creutzfeldt-Jacobova bolest, kuru (bolest
smrtonosnog smijeha), smrtonosna
obiteljska nesanica itd.

Grana mikrobiologije koja ih proučava:

virologija, molekularna mikrobiologija
 Virusi
Acelularni patogeni, građeni barem od nukleinske kiseline (DNA ili RNA) i
proteinske ovojnice. Neki virusi imaju složeniju građu.
Opisane su 24 skupine virusa koji mogu izazvati bolesti kod čovjeka.
Bolesti koje uzrokuju zovu se viroze.
Jedna infektivna čestica virusa zove se virion.

Grana mikrobiologije koja ih proučava: virologija

 Bakterije
Mikroorganizmi građeni od prokariotske stanice.
Većina vrsta je bezazlena za čovjeka, tek manji broj su patogeni čovjeka.
Neke od poznatih bolesti su tuberkuloza, upala pluća, tetanus, sifilis, lepra
itd. Uzrokovale su neke od najvećih pandemija u povijesti čovječanstva.
Bakterijske bolesti se danas uglavnom uspješno liječe antibioticima.

Grana mikrobiologije koja ih proučava: bakteriologija

 Fungi (gljivice)
Gljive su eukariotski organizmi koji se uglavnom hrane saprotrofno, ali
mogu biti i paraziti.
Poznato je otprilike 300 vrsta koje uzrokuju bolesti čovjeka.
Najpoznatiji patogeni pripadaju rodovima Candida, Aspergillus,
Cryptococcus, Histoplasma, Pneumocystis i Stachybotrys.
Liječe se antimikoticima.

Grana mikrobiologije koja ih proučava: mikologija

 Protozoa (praživotinje)
Eukariotski heterotrofi. Samo neki su
paraziti i patogeni čovjeka.
Najzastupljeniji su u tropskim i
suptropskim područjima.
Neke bolesti koje uzrokuju: dizenterija,
malarija, bolest spavanja
Iznimno su raznovrsni i metode liječenja ovise o vrsti
uzročnika.

Grana mikrobiologije koja ih proučava: protozoologija

Grane mikrobiologije:

- virologija – proučava viruse i subviralne patogene

- bakteriologija – proučava bakterije
- mikologija – proučava gljivice
- protozoologija – proučava praživotinje
- parazitologija – proučava parazitske životinje
Povijest mikrobiologije
 Povijest mikrobiologije

1668. Francesco Redi, otac eksperimentalne biologije i

suvremene parazitologije, pokusom je demonstrirao da
ličinke u hrani nastaju iz jajašaca muha, a ne spontano
propadanjem hrane.
 Povijest mikrobiologije

1676. Antonie van Leeuwenhoek prvi promatra

bakterije pod mikroskopom.
 Povijest mikrobiologije

1796. Edward Jenner je cijepio djecu kravljim

boginjama i tako spriječio zarazu mnogo opasnijim
velikim boginjama.
 Povijest mikrobiologije

1844. Agostino Bassi je prvi iznio ideju da

mikroorganizmi uzrokuju bolesti čovjeka i životinja.
 Povijest mikrobiologije

1857. Louis Pasteur je razvio cjepivo protiv

nekoliko vrsta bolesti i proces uklanjanja
mikroorganizama iz hrane – pasterizaciju.
 Povijest mikrobiologije

1867. Joseph Lister je postao prvi kirurg koji je prije

operacije dezinficirao medicinski pribor i ranu fenolom.
Uočio je da tako veći postotak pacijenata preživljava
operativne zahvate
Povijest mikrobiologije

1884. Robert Koch je razvio metode uzgoja bakterija u

kulturi i sastavio tzv. Kochove postulate.
Povijest mikrobiologije

1884. Hans Christian Gram je razvio metodu bojenja

bakterija koja se još uvijek koristi u praksi: bojenje po
Gramu.
Povijest mikrobiologije

1910. Paul Ehrlich je razvio Salvarsan – prvi uspješni lijek

protiv sifilisa.
Povijest mikrobiologije

1929. Alexander Fleming objavio je otkriće penicilina,

antibiotika koji je još uvijek najčešće korišten u liječenju
bakterijskih infekcija.
Zadatak 1.
Poveži discipline mikrobiologije s patogenima koje
proučavaju.
a) bakteriologija 1) trakavice
b) virologija 2) amebe
c) parazitologija 3) prioni
d) mikologija 4) bakterije
e) protozoologija 5) fungi
Zadatak 2.
Poveži patogene organizme s bolestima koje uzrokuju.

a) bakterije 1) malarija
b) virusi 2) ehinokokijaza
c) gljivice 3) gripa
d) protozoa 4) kolera
e) životinje 5) kandidijaza
Zadatak 3.
Poveži poznate mikrobiologe s njihovim najznačajnijim
otkrićima.
a) Edward Jenner 1) dezinficiranje rana prilikom operacije
b) Alexander Fleming 2) mikrobi mogu biti uzročnici bolesti
c) Agostino Bassi 3) uzgoj bakterija
d) Robert Koch 4) cjepivo protiv velikih boginja
e) Joseph Lister 5) antibiotik penicilin
Zadatak 4.
Zapiši:

a) 3 pojma ili informacije kojih se sjećaš sa sata

b) 2 pojma ili informacije koje su ti ostale nejasne
c) 1 pitanje vezano uz temu ovog nastavnog sata