5. USPOREDBA INTERNET BANKARSTVA PBZ-a I ZABE Korisnici internet bankarstva vide niz prednosti u odnosu na plaanja u poslovnicama banaka.

Internet bankarstvo tedi vrijeme, plaanja se obavljaju bre i uz nie trokove, informacije o stanju rauna i obavljenim plaanjama su pregledne i uvijek dostupne. Uz navedene prednosti, poveanje informatikog iskustva i znanja dovodi do sve veeg broja korisnika elektronikog naina poslovanja. U posljednjem, petom poglavlju rada navedene su kljune prednosti i nedostatci internet bankarstva i provedena je usporedba na primjeru Zagrebake banke i Privredne banke Zagreb. Prilikom usporedbe navedene su kljune prednosti koje nosi koritenje internet bankarstva, korisnici, provedena je uporedba naknada za internet bankarstvoi na poslijetku je dan konani rezultat usporedne analize internet bankarstva navedenih banaka. 5.1. Prednosti i nedostatci internet bankarstva Jedna od najznaajnijih prednosti koritenja internet bankarstva jesu kvaliteta, ali i brzina provoenja platnog prometa, racionalno koritenje vremena i ubrzavanje dostave naloga za plaanje, brzo izvjeivanje o obavljenim transakcijama, mogunost on-line upita o stanju i prometima po raunu i drugo.1 Koritenjem internet bankarstva banka izlazi iz svojih prostorija i na taj se nain pribliava korisniku. Sama komunikacija izmeu banke i njezinih klijenata u ovim uslugama obavlja se internetom, a promijenjen je i nain potvrivanja autentinosti. Vlastoruni potpis u elektronikom poslovanju zamjenjuje se elektronikim potpisom, odnosno skupom podataka u elektronikom obliku koji slue za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnost potpisanoga elektronikog dokumenta.

www.poslovni.hr, 12.10.2011.

Tablica. Prednosti i nedostatci internet bankarstva PREDNOSTI NEDOSTATCI

Koritenje usluga banke s bilo kojeg mjesta u Otpor dijela zaposlenika pri uvoenju novih svijetu gdje postoji pristup internetu tehnologija Pristup raunima 24 sata na dan, 7 dana u Strah od gubitka radnih mjesta tjednu Bra i jednostavnija komunikacija s bankom Nedovoljna educiranost i nepovjerenje elektronskim putem poduzetnika u prednosti uvoenja elektronikog poslovanja. Povoljnije naknade za obavljanje usluga. Nedovoljna infrastruktura

Izvor: izradio autor Internet bankarstvo donosi mnoge prednosti u razvoju bankarstva, ali isto tako i nedostatke koji e u budunosti vjerovatno moi ublaiti njegovim daljnjim razvojem, poto e nova iskustva donjeti i nove naine kako bi se nedostatci umanjili ili u potpunosti uklonili. Prema podatcima Hrvatske narodne banke (HNB) broj korisnika internet bankarstva se poveava iz godine u godinu. Tako je 2009. godine uslugu internet bankarstva koristilo 665 444 graana i 162 037 poslovnih subjekata, dok je 2008. godine istu uslugu koristilo 559.711 graana te 150.668 poslovnih subjekata. Navedeni podatci u usporedbi sa 2007. godinom ine rast od 31, 9 % od strane graana i rast od 15,8 % od stane poslovnih subjekata.2 U usporedbi sa 2005. godinom, brojke su gotovo za polovicu manje, odnosno fizikih osoba korisnika internet bankarstva bilo je neto vie od 276 000, dok je broj pravnih osoba korisnika iznosio 83 527. Tablica. Broj korisnika internet bankarstva u RH 2005. 276.170 83.527 2006. 350.787 106.088 2007. 424.298 130.111 2008. 559.711 150.668 2009. 665.444 162.037

GRAANI POSLOVNI SUBJEKTI

Izvor: www.hnb.hr, 12.10.2011.

www.hnb.hr, 12.10.2011.

Internet bankarstvo predstavlja najjeftiniji oblik bankarskih usluga, dostupan 24 sata dnevno, praktino bez prostorne ogranienosti. Glavni ograniavajui faktori jesu sigurnost i privatnost. Bankarsko poslovanje na internetu je brzo, efikasno i ekonomino. Otvaranje rauna u Internet bankama je potpuno besplatno, a provizije za plaanje rauna elektronskim putem su minimalne ili u veini banaka potpuno besplatne. Prednosti se uglavnom ogledaju i u vremenskoj i prostornoj neogranienosti, brzini obavljanja transakcija, niskoj cijeni i irokom asortimanu bankarskih proizvoda i usluga. Osnovna prednost internet banakarstva jest neogranieno radno vrijeme, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana godinje. U klasinom bankarstvu korisnik je vezan za mjesto i zemlju gdje postoji poslovnica banke u kojima ima otvorene raune, te je potrebno utroiti vrijeme za dolazak i odlazak u poslovnicu banke, zatim vrijeme za ekanje, popunjavanje obrazaca, ekova i ostalih dokumenata, kao i vrijeme za obavljanje samih transakcija. Internet bankarstvo je daleko bri nain za obavljanje bankarskog poslovanja. Velika prednost internet bankarstva proizlazi iz mnogostrukih naina poveanja vlastitog prihoda banaka, koji proizlazi iz novih poslova, personalizacije usluge, vee profitabilnosti klijenata koji se koriste internet bankarstvom, te iz pogodosti za klijente. Interaktivna priroda interneta kao medija prua mogunost personalizacije usluge, pod im se podrazumijeva individualna usluga za svakog kijenta. Banka ima mogunost praenja rauna koje korisnik plaa, te stranica koje posjeuje i na osnovu njegovih preferencija i interesa moe mu ponuditi korisne savjete i proizvode, ime personalizacija usluge za svakog pojedinog korisnika postaje moan alat u privlaenju novih klijenata. Uz brojne prednosti internet bankarstva postoje i nedostatci koji mogu usporiti odluke same banke o pojavi na internetu i odabiru oblika u kojem e se pojaviti, ali smim time nikako ne umanjuje vanost interneta ili sprijeiti razvoj internet bankarstva.Ti nedostatci se najvie uoavaju u krajnjem odnosu sa korisnikom, a pritom se javljaju poetni problemi kao to su:

Povjerenje i sigurnost- najvanije je stei povjerenje u internet bankarstvo, a radi sigurnosti uvijek je potrebno isprintati raun transakcije, kako bi postojao materijalni dokaz dok se sama transakcija ne potvrdi na internet stranici i bankarskom izvodu

Promjene na Web stranicama- banke esto uvode promjene na stvoje stranice mijenjajui dizajn ili pak dodavajui nove usluge to moe zbuniti korisnika

Pokretanje moe trajati dugo- ako uz dosadanje usluge korisnici ele koristiti internet bankarstvo moraju se prijaviti u samoj poslovnici banke, ispuniti pristupnicu kako bi dobili upute o koritenju, kao i ureaj token, to ponekad moe potrajati

Poetne tekoe u koritenju- iako je internet bankarstvo jednostavno potrebno je neko vrijeme da bi se korisnik privikao na takav nain obavljanja transakcija, a poto se radi o novaanim transakcijama veliki oprez je neizbjean.

Nedostaci Internet bankarstva najvie su izraeni u odsustvu sigurnosti pri obavljanju poslovanja, nepostojanju zakonske regulative, nedostatku privatnosti, otuenosti i odbojnosti prema inovacijama i opasnosti od zloupotrebe internet bankarstva u kriminalne svrhe. Nedostatak sigurnosti i sistemi zatite na internetu predstavljaju krucijalne faktore rasta i razvoja Interneta, koji su veoma vani i za funkcioniranje i razvoj internet bankarstva. Ipak, potencijalni gubici od prevara na internetu mnogo su manji nego u sluaju klasinih zloupotreba pri koritenju standardnih naina naplate poput POS sistema. Takoer je bitno da implementacija softvera, od strane banke za rano otkrivanje zloupotreba, pa tako zloupotrebama treba razmiljati samo kao o jednom od operativnih rizika koji postoji.

5.2. Prednosti internet bankarstva na primjeru Zagrebake banke i Privredne Banke Zagreb

Kao to je ve navedeno internet bankarstvo je najjeftiniji oblik obavljanja bankarskih transakcija, poto su provizije koje se plaaju za obavljanje bankarskih usluga iste ili nie od onih u tradicionalnom bankarstvu. Moe se rei da je najuoljivija prednost internet bankarstva velika uteda u opertivnim trokovima procesiranja bankarskih transakcija. Trokovi poslovnica mnogostruko su vei poto je potrebno osigurati sredstva za najam i osiguranje fizikog prostora poslovnice, platiti zaposlenike, reijske trokove i slino, dok se niti jedan od tih trokova ne javlja u internet bankarstvu. Koritenjem internet bankarstva mogu se dakle znatno smanjiti operativni trokovi poput potronog materijala, amortizacije osnovnih sredstava te trokovi zaposlenika. Osim toga, jedan ugovor vrijedi za suradnju sa svim bankama, za ukljuivanje u sustav nisu potrebne kapitalne investicije, znaajno se poboljava naplata potraivanja, postie se vea uinkovitost obrade uplata, broj reklamacije korisnika svodi se na minimum, smanjuju se operativni trokovi u procesima kreiranja, pripreme i dostave rauna.3 Prioriteti banka jesu smanjivanje operativnih trokova, to se ponajvie ogleda u smanjivanju broja zaposlenih, odnosno plaa zaposlenika. Prema statistikim podacima iz 2005. godine operativni i ostali trokovi Privredne banke Zagreb su iznosili 1,1 milijardu kuna, pri emu su trokovi osoblja iznosili 455,6 milijuna kuna.4 U usporedbi sa PBZ-om trokovi poslovanja Zagrebake banke, odnosno trokovi osoblja, funkcionalni trokovi, amortizacija te osiguranje depozita u 2005. su godini iznosili 1,43 milijardi kuna i bili su vii nego 2004. godine za oko 37 milijuna kuna. U strukturi ukupnih rashoda najzastupljeniji su ostali trokovi osoblja s udjelom od 50 posto (kao i prethodne godine), zatim operativni trokovi poslovanja sa 32 posto (prethodne godine 31 posto), amortizacije sa 12 posto (kao i prethodne godine) te osiguranje depozita sa 6 posto udjela (prethodne godine 7 posto).5

3 4

Draen Jurman, E raun, Mrtvo slovo, Banka, Zagreb, srpanj 2008, godina XV, broj 7, 64. str. www.poslovni.hr, 15.10.2011. 5 Ibidem

U Zagrebakoj banci se kroz direktne kanale distribucije, koji ukljuuju najveu mreu bankomata u Hrvatskoj, telefonsko bankarstvo, POS terminale, SMS usluge te internet bankarstvo danas se obavlja 70% svih transakcija. Nadalje, rezultati poslovanja Grupe Zagrebake banke za 2004. godinu pokazuju da usluge internet bankarstva krajem 2004. godine koristilo je 50.000 pravnih subjekata i 140.000 graana, to u ukupnom broju korisnika predstavlja porast od gotovo 100% u odnosu na 2003. godinu. Poslovnom rezultatu dodatno doprinosi i efikasno upravljanje rizicima i trokovima poslovanja, a omjer ukupnih trokova i prihoda za Zagrebaku banku, kao pokazatelj efikasnosti, iznosi 50,7% i na zavidnoj je razini usporedivoj s europskim pokazateljima. Ukupni operativni trokovi u segmentu bankarstva iznose krajem prole godine 1.692 milijuna kn, to predstavlja smanjenje od 2,2% u odnosu na 2003. godinu.6 Tablica. Uteda na godinjoj razini koritenjem internet bankarstva Broj naloga Uteda (KN) Izvor: www.poslovniforum.hr, 16.10.2011. 50 1296 100 2712 300 8376 700 19 704 1000 28 200 2000 56 520 3000 84 840

www.zaba.hr, 16.10.2011.

Prelaskom dijela korisnika na poslovanje putem internet bankarstva smanjuje se broj poslovnica, to dodatno sniava trokove poslovanja. Naposlijetku, najvea se uteda uoava kod obavljanja uobiajenih internet transakcija, kao to su plaanje rauna, prijenosi sredstava unutar rauna jedne banke i slino. Velike utede u operativnim trokovima omoguavaju bankama da uvedu cjenovni pristup razliitim distribucijskim kanalima, to znai da u pravilu banke naplauju manje provizije za obavljanje transakcija elektronikim putem, nego za transakcije obavljene u poslovnici. Dakle, internet bankarstvo moemo okarakterizirati kao: Najbre: - nema ekanja u redovima na alteru -nalozi se mogu unijeti neovisno o radnom vremenu banke -nalozi se mogu unijeti s bilo koje lokacije u svijetu od 0-24 sata Najisplativije: -aktiviranje usluge je besplatno -naknada za transakcije unutar banke se ne naplauje -naknada za meubankovne transakcije je vrlo niska Najjednostavnije: -za koritenje ove usluge potreban je samo token, osobno raunalo i pristup Internetu Najsigurnije: -koritenjem elektronikog bankarstva usluge transakcije su viestruko zatiene -za pristup usluzi potrebno je znati jedinstveni PIN te broj tokena

5.3. Usporedba internet bankarstva Konana usporedba usluge internet bankarstva Zabe i PBZ-a dovode do rezultata da obje banke biljee porast broja korisnika internet bankarstva, to u konanici govori o osvjetenosti samih graana. Tako je krajem 2004 godine u Zagrebakoj banci servis ezaba koristilo 172 000 korporativnih klijenata, to je ak 90 % vie u odnosu na prethodnu godinu. Kod graana se biljei jo vei porast, u iznosu od 140 %. Osim broja korisnika kontinuirano raste i boj transakcija, primjerice, zabiljeeno je da su klijenti Zagrebake banke nedavno, u jednom danu obavili vie od 50 000 bezgotovinskih platnih naloga, to predstavlja rekord od uvoenja te usluge.7 Zagrebaka banka prva je u Hrvatskoj uvela uslugu Telebankinga, kunog bankarstva, to je bila prethodnica Internet bankarstva. Uslugu internet bankarstva uvela je krajem 2001. godine za poslovne subjekte, a za graane sredinom 2002. godine. U usporedbi sa Privrednom bankom Zagreb d.d., koja je uslugu internet bankarstva uvela u listpadu 2000. godine, moe se zakljuiti da je Zagrebaka banka relativno kasno uvela internet bankarstvo, moda upravo iz razloga jer mnogi korisnici telebankinga nisu imali potrebu za promjenom naina koritenja bankarskih usluga, poto je telebanking zadovoljavao njihove potrebe i elje to se tie dostupnosti 24 sata, 7 dana u tjednu u vlastitom domu. Banke moraju osigurati tajnost i nepovredivost rauna svojih korisnika. Pitanja sigurnosti rjeavaju se koritenjem tzv. smart kartica i tokena, te kodianjem podataka. Banke e u budunosti jo vie proiriti raspon svojih usluga, pa primjerice veina njih najavljuj mogunost oroavanja putem kunog bankarstva, pa ak i ugovaranje kredita.8 Tako je Zagrebaka banka 2009. godine uvela PKI USB Key, odnosno novi nain zatite podataka koji korisniku znatno olakava koritenje internetskih usluga, uz najviu razinu zatite transakcija i podataka.9 Velik broj graana je tako prepoznao mnogostruke prednosti internet bankarstva, tako da ono biljei tendenciju rasta i
7 8

www.pametnakuna.hr, 18.10.2011. www.ffri.hr, 18.10.2011. 9 www.gadgeterija.net, 18.10.2011.

konstantnog usavravanja. Tako se navodi zanimljiv podatak koji datira iz 2007. godine, kada se prema istraivanju Centra za istraivanje trita GFK ovom uslugom koristilo tek 2 % populacije, odnosno 98 000 graana, dok se unazad dvije godine u dvije najvee banke biljei broj od 250 000 korisnika graana.10 Prilikom ugovaranja usluge banke uglavnom trae da novi korisnik internet bankarstva vlasnik ili opunomoenik njihova tekua ili iro rauna i da uredno posluje. Ovisno o vrsti usluge i vlastitoj infrastrukturi, banke korisnika opskrbljuju tokenom, pametnom karticom na kojoj se nalazi certifikat, itaem i programskom podrkom za rad itaa, instalacijskim cd-om. U paketima sa opremom za koritenje internet bankarstva, nalaze se detaljne upute za sveki korak u pristupu usluzi, to ukluuje i upute za istalaciju sigurnosne opreme. Pristup internet bankarstvu omoguen je graanima uporabom tokena ili TAN kartica, a poduzeima uporabom smart kartica. Korisnici Zagrebake i Privredne banke Zagreb prilikom autorizacije dobivaju tokene, koji se aktiviraju upisivanjem PIN-a, a identifikacija na raunalu poinje unosom serijskog broja, koji je naznaen na poleini tokena, i jednokratne lozinke, koju token ispie pritiskom na dogovorenu tipku. Svijest o koritenju interneta kao sredstva za bankarsko poslovanje je u zadnjih deset godina znatno poraslo. Prije potencijalni korisnici nisu znali to je Token, ita kartica, USB i sl., pa je shodno tome i povjerenje prema toj vrsti usluga bilo nisko. Zagrebaka banka je od svibnja 2009. zapoela s ponudom novog rjeenja internet bankarstva (e-zaba i B2G) za poslovne korisnike. Za e-poslovanje i upravljanje raunom nije vie potreban Token, USB ita i drugi nepraktini dodaci, ve samo USB stick. Ovo rjeenje tvrtke Aladdin Knowledge System prvi se put primjenjuje u Hrvatskoj, a za Zagrebaku banku implementirala ga je tvrtka Logos Asseco South Eastern Europe.11 Novi i jednostavan nain koritenja usluge intrenet bankarstva putem USB sticka mogao bi znatno poveati ukupan broj korisnika.

10 11

www.gfk.hr, 20.10.2011. Ibidem

5.3.1. Korisnici internet bankarstva PBZ-a i Zabe Poslovanje internetom je projekt Centra za istraivanje trita iz 2004. godine, u kojem se pokuavalo ispitati koliko ljudi i tko najee posjeduje raunalo, ima pristup internetu i koristi se internet poslovanjem. Neki od rezultata:12 39% odrasle populacije (populacija starija od 15 godina) ili neto vie od 1,4 milijuna osoba koristi osobno raunalo. Prilino slian je udio i onih koji imaju mogunost pristupa internetu - 38%, dok 88% ostvaruju taj pristup internetu. Broj korisnika interneta je 33% ili neto vie od 1,2 milijuna Udio korisnika internet bankarstva iznosi 2% odrasle populacije to bi odgovaralo oko 98 000 korisnika, dok namjeru koritenja u tekuoj godini ima 1% odrasle populacije odnosno 40 000 ljudi. Najvei interes za e-bankingom pokazuju klijenti Zagrebake banke, nakon ega slijedi Privredna banka Zagreb Korisnici e-bankinga najee su s podruja Zagreba i okolice, i preteno u dobi od 25 do 39 godina starosti, vie strune spreme, i uglavnom se radi o klijentima koji koriste u bankama vei broj usluga (6 i vie) Spremnost za obavljanje transakcija putem interneta vea je kod vie obrazovanih ljudi te onih s viim osobnim primanjima.

12

Ibidem

Grafikon . Koritenje internet bankarstva s obzirom na obrazovanost

Izvor: www.gfk.hr, 23.10.2011

Grafikon. Koritenje internet bankarstva s obzirom na primanja

Izvor: www.gfk.hr, 23.10.2011

Zagrebaka banka je prva u Hrvatskoj 2000. godine ponudila uslugu internet bankarstva za poslovne korisnike, dok su ostale banke tu uslugu ponudile tri godine kasnije. Od 2005. do danas broj korisnika internet bankarstva rastao je po stopi od 12% godinje, pa se 2011. godine oekuje brojka od 100,000 poslovnih korisnika internet bankarstva.13 Udio ZABA-e u internet bankarstvu u RH iznosi oko 30%, a 2008. godine ostvareno je 10.5 milijuna transakcija putem interneta. Ukupna vrijednost financijskih transakcija do kraja lipnja 2011. godine, koje su graani i pravne osobe proveli putem internet bankarstva Zagrebake banke iznosi 75 milijardi kn, to je za 25 % vie u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. Svakog dana u sklopu e-zabe klijenti provode gotovo 50 000 platnih naloga. Sa vie od 8 milijuna ukupnih transakcija, najvei dio estomjesenog prometa od ukupno 72 milijarde kn obavljaju poduzea, oko 45 000 je korisnika e-zabe poslovnog bankarstva, obzirom na usluge cijelokupnog planog prometa putem interneta. Vie od 45 % malih poduzea te 85 % velikih i srednjih poduzea u Zagrebakoj banci koristi se internet bankarstvom, a udio njihovih transakcija putem interneta u odnosu na ukupne transakcije u platnom prometu vei je od 50 %. Od sijenja do lipnja 2006. godine vie od 200 000 graana, koliko ih i koristi uslugu e zaba, izvrili su plaanja na razliite komunalne ili druge raune u vrijednosti od gotovo 3 milijarde kuna, odnosno 26 % vie nego krajem prole godine. Promatrajui dobnu strukturu, oko 65 % korisnika mlae je od 40 godina. Ukupni udio transakcija koje se obavljaju u poslovnicama Zagrebake banke pao je na oko 24 % svih transakcija u poslovanju, odnosno vie od 76 % transakcija odvija se putem direktih kanala distribucije, od ega se oko 70 % ukupnog prometa putem direktnih kanala upravo ostvaruje koritenjem internet bankarstva ii bankomatske mree.14

13 14

www.poslovni.hr, 25.10.2011. www.bankamagazin.hr, 25.10.2011.

5.3.2. Usporedba naknada za korisnike usluga internet bankarstva Internetskim bankarstvom ne tede samo graani, ve postoje i velike pogodnosti i za tvrtke. Podaci iz nedavnog istraivanja o platnom prometu u zemlji, koje je provela Hrvatska narodna banka, govore da se ovom uslugom koristi oko 70 posto velikih i srednjih trgovakih drutava, od kojih veina navodi da im je u potpunosti olakalo poslovanje, a polovica ida im je smanjilo trokove. Slabiji su rezultati obrtnika meu kojima je svega treinakorisnika elektronikog bankarstva.15 PBZ predstavlja zaetnika internet bankarstva u Hrvatskoj, nakon uvoenja usluge PBZ365@NET, nakon ega slijedi Zagrebaka banka. to se tie usporedbe naknada za koritenje usluga banaka, dolazi se do zakljuka kako se pristupnine banke zaraunavaju u rasponu od nule do 45 kn, a mjesene lanarine u iznosu od 0 do 20 kn.16 Openito govorei cijena transakcije putem internet bankarstva za neke transakcije je i do pet puta nia naknade za usluge na intenetu banke naplauju do 0,2 do 1 %, ovisno o vrsti usluge. I u Zagrebakoj i u Privrednoj banci Zagreb sve su cijene za dane transakcije znatno vee nego na alterima banaka. U Privrednoj banci Zagreb mjesena naknada za korisnika PBZ365@NET-a stoji 8 kn, upisnina stoji 45 kn, a usluge internetskog bankarstva i do etiri puta su jeftinije od alterskih, ovisno o vrsti transakcije.17 Korisnicima je dostupan i model PBZ365 OPTIMA, kod kojeg se autentifikacija obavlja PIN-om, a mjesena lanarina plaa se 1 kn, dok se upisnina ne plaa. Model PBZ365-LITE je besplatan, ali omoguuje samo uvid u raune bez transakcija. Naknade za koritenje usluga Zagrebake banke, tj usluge internet bankarstva e zabe za graane ugovaraju se bez naplate pristupnine, a mjesena naknada stoji 10 kn. Tako za prijenose na raun poduzea sa raunom unutar banke klijent plaa 0,50 kn, a prijenos na raune drugih banaka stoji 1 kn po nalogu. Nadalje,

15 16

www.hnb.hr, 27.10.2011. www.poslovniforum.hr, 27.10.2011 17 www.pbz.hr, 27.10.2011.

prijenos sa rauna poslovnih subjekata na raune poduzea otvorene u Zabi stoje 5 kn po nalogu, a za raune u drugim bankama cijena je za 1 kn vea.18 Tablica.Usporedba tarifa i naknada-PBZ i Zaba (kn)- 2008. god.
BANKA OTVARANJE RAUNA ODRAVANJE RAUNA (MJ) PRISTUPNINA INTERNET BANKARSTVO NAKNADA INTERNET BANK. PROVIZIJA UNUTAR BANKE PROVIZIJA UNUTAR BANKE (UNAPRIJED) PROVIZIJA IZVAN BANKE PROVIZIJA IZVAN BANKE (UNAPRIJED) UPLATA NA BLAGAJNI

Zaba Zaba Model poduzetni k PBZ

50 80

12 80

0 0

30 0

0,70 0

0,50 0

1,10 1,10

0,9 0,9

0,25% + 4,5 0,25% + 4,5

50

12

20

35

0,57

0,98

1,58

1,17

0,19 %

Izvor: www.vnukblog.com, 23.10.2011. Na temelju podataka usporedbe tarifa i naknada Zagrebake banke i Privredne banke Zagreb iz 2008. godine, daje se rezultat da za 100 provedenih transakcija trokovi iznose:19 Zaba- 2096 kn Zaba model Poduzetnik- 1680 kn PBZ- 1884 kn.

18 19

www.zaba.hr, 27.10.2011. www.vnukblog.com, 23.10.2011.

5.3.3. Rezultati usporedbe i kvaliteta poslovanja internet bankarstva Trajni nalog, najpovoljniji udio transakcija koje se obavljaju u poslovnicama Zagrebake banke pao je na tek 15 %, dok se ak 85 % prometa odvija direktnim kanalima, odnosno e-zabom, m-zabom, bankomatima, kioscima, platno-prometnim ureajima, telefonima ili sms-om. Najeftinija je opcija trajni nalog, za koju klijent ne plaa nikakvu naknadu. Klijenti banke pojedinanu transakciju unutar Zabinih rauna putem interneta plaaju jednu kunu, a za raune izvan banke dvije kune, a jednu kunu stoji i plaanje rauna za T-com i T-mobile. Jednaka je i tarifa za plaanja mobitelom, dok se altersko plaanje u poslovnicama banke biljei kao najskuplje, gdje klijenti sa raunom sa raunom u banci plaaju naknadu za bezgotovinsko plaanje 10 kn po raunu, dok je za ostale korisnike naknada 2 %, odnosno najmanje 10, a najvie 100 kn. Na temelju ispitivanja krajnjih korisnika internet bankarstva Zabe i PBZ-a donesen je konaan rezultat usporedbe njihovih usluga. Stavljajui naknade za obavljanje usluga u drugi plan, veina krajnjih korisnika prvo je mjesto ustupila netbankingu Privredne banke Zagreb, stavljajui na prvo mjesto sigurnost, poto PBZ ima najmoderniji sustav zatite, te sa druge strane opi dojam. Velik broj korisnika ocjenio je usluge e bankarstva Zagrebake banke kao loe, poto se primjerice i do nekoliko dana ne vide uplate i isplate izvrene u poslovnicama.20 Unato nekim loim procjenama usluge Zagrebake banke, privatno e-zaba za graane, te za poduzea e-zaba poslovno bankarstvo vrlo je jednostavno koristiti, sve se obavlja brzo i efikasno, postoji pregled nad svim uslugama unutar banke koje se koriste, pregled svih rauna na jednom mjestu (tekui, iro, devizni, oroena tednja itd.), mogua je kupovina GSM bonova i sl. to se tie usporedbe mjesenih naknada razlika je gotovo zanemariva, sa razlikom od 2 kn.

20

www.mojnovac.net, 27.10.2011.

Broj korisnika internet bankarstva iznosi 440 000 korisnika Zagrebake banke i 200 000 korisnika Privredne banke Zagreb. Dakle, od svih banaka u RH najvei broj korisnika, odnosno ukupno 59 % opredjelio se za uslugu e-zabe, a nakon toga slijedi PBZ. E promet karticama koje izdaje PBZ Card u prvih osam mjeseci rastao je 30 % u odnosu na prolu godinu, na ukupno 200 milijuna kn. U usporedbi sa Zagrebakom bankom, u PBZ-u broj elektronikih transakcija iznosi 80 %, a njihova je namjera putem internet bankarstva punuditi korisnicima sve ono to je teorijski mogue, pa ak i odobravanje kredita. Korisnik putem raunala i interneta zatrai kredit, a nakon odobravanja sve to je potrebno jest autorizacijski kod, ime daje suglasnost na uvjete.Odmah nakon odobrenja sredstva su na raunu. Nadalje, naknade za mobilno bankarstvo su do 5 puta nie nego na alterima poslovnica, gdje iznose 1 % iznosa, najmanje 6 kn, a najvie 100 kn.21 Tablica. Trini udjeli banaka-internet bankarstvo

Analiza poslovanja Privredne banke Zagreb i PBZ Carda pokazuje sve veu popularnostkoritenja elektronikih kanala distribucije pa je od ukupnog broja transakcija u 2007. godininjih 77,5 posto obavljeno elektronikim putem dok stopa godinjeg rasta koritenjaelektronikih kanala iznosi 19,5 posto. Trenutano PBZ Internet bankarstvo koristi 285.000graana i poslovnih korisnika - poduzea. Zanimljivo je istaknuti porast
21

www.racunalo.com, 27.10.2011.

koritenja Internet bankarstva za poduzea, naime, u tom dijelu poslovanja se broj transakcija u banci u zadnjih pet godina poveao za 30 puta, broj korisnika ak 11 puta dok je volumen prometa porastao preko 70 puta. Tako je samo prole godine u PBZ-u putem Internet bankarstva obavljen promet u iznosu od 216 milijardi kuna te je obraeno 18,5 milijuna transakcija, to je poveanje od 47% transakcija u odnosu na 2006. godinu