Urbana sociologija

1. Definicija grada, Park. Grad je stanje svijeti, ali istodobno i geografsko ekoloke jedinice koncentracija ljudi, ali prirodno boravite civiliziranog ovjeka. 2. Definicija grada, Wirth. Grad je relativno gusto i stalno naselje socijalno heterogenih individua. 3. ikaka kola i tko na nju utjee. Prvi i najvaniji socioloki centar u poetku ovog stoljea u SAD-u. Odjel je osnovan 1892.g. Specifina metodologija koja se esto naziva kvalitativna metodologija, razvijala se u Chicagu intezivno negdje do po. 30-ih god., a onda je pod utjecajem nekih predstavnika prela u drugu krajnost pretovorila se u statistiku centralu raznih masovnih pojava. Raznolike studije individua u gradu, procesi adaptacije ljudi na njihovu novu okolinu, migracije stanovnitva iz jednog u drugi dio grada. Janowitz napominje da su sociolozi u Chicagu eljeli fundirati sociologiju kao znanost, a prouavali su socijalne promjene uzrokovane industralizacijom i urbanizacijom. Objektivni razlozi nastanka ikake kole su intezivni porast gradova u SAD-u poetkom st. pri emu je Chicago u mnogim elementma porasta prednjaio, zatim intezivno doseljavanje crnaca s juga, te doseljavanje stanovnitva iz europskih zemalja. Formativne godine: 1892-1915. Naj snaniji razvoj i predominacija urbane soc. 1920-1932. Najznaajniji autori: stariji: Thomas i Park; mlai: Burgess i McKenzie. Linosti koje su utjecale na formiranje osnovnih usmjerenja Chicaske kole: Simmel, Spengler, Tnnies. 4. Georg Simmel i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole. Aspekt prilagoavanja, Metropolitanstski tip osobe (u suvremenom metropolisu razvija se poseban tip osobe ija je osnovna karakteristika intenzifikacija njegove nervne stimulacije. Da bi se ovjek mogao zatititi od pretjerane nervne stimulacije koja se posebno intenzivira u velikom gradu, a koja bi mogla dovesti do rastrojstva, potreban je da se razvije poseban oblik ponaanja odnosno izgleda Blase karakteristian samo za inteligentna stvorenja) 5. Oswald Spengler i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole. Najvie utjecao na Parka. Smatra da grad slii biljci, da je grad sredite svjetske kulture. Svjetska povijest je povijest ovjeka u gradu. Kozmopolit / provincijalac. 6. Ferdinand Tnnies i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole. Utjecaj na Parka i Wirtha. Grad ostaje trajno ovisan o selu. to se vie odvaja od sela postaje blii metropolisu. Postupni prijelaz od Gemeinschafta prema Gesellschaftu je neizbjean i praen je procesom individualizacije, metropolizacije, pretvaranju malih naselja u velika.

Urbana sociologija

7. Tri osnovna tipa linosti kod Thomasa. 1. Filistra, 2. Boem, 3. Kreativni ovjek. 8. Osnovni radovi Parka. Sa Burgessom: Introduction to the Science of Sociology., The City: Suggestion for the Investigation of Human behavior in Urban enviroment, The City as a Social Laboratory 9. 4 elementa konceptualni okvir za analizu drutva (Park). a) Kompeticija interakcija bez socijalnog kontakta b) Konflikt svjesni tip kompeticije, dok je kompeticja nesvjesni tip konflikta c) Akomodacija prilagoavanje individua restriktiranom svijetu drutvenog ivota; ovjek nemoe imati sve odjednom, socijalna organizacija u biti predstavlja akomodaciju, odnosno ograniavanje prirodnih elja individue; ispoljava se preko tradicije, sentimenta, kulture i tehnike d) Asimilacija potreba usvajanja kulturne tradicije i kulturnih normi odreene zajednice od strane doseljenika u tu zajednicu 10. Moralna i prirodna podruja grada (moralni poredak) 11. Rezidencijalna segregacija (Burgess) koncentrino-zonalna teorija. Grad se sastoji od pet zona ili podruja. Prva zona CBD tj. Poslovno sredite grada. Druga zona, koja se prostire iza prve kao koncentrini krug, je zona tranzicije ili prijelaza i nema posebno definiranu strukturu. Tu su se nekad obitavali bogatiji slojevi koji su se islili na periferiju. Trea zona je zona loijeg stanovanja u kojoj uglavnom stanuju stanovnici nieg socijalnog statusa. etvrta zona je zona rezidencionalnog stanovanja u kojoj ovitavaju stanovnici vieg i srednjeg socijalnog statusa. Peta zona je zona prometa koja se protee i do 60 minuta vonje autom od centra grada. 12. Tri grupe sila koje djeluju u zajednici (Burgess). Ekoloke, kulturne, politike 13. Razvoj sociologije grada 60-ih i 70-ih godina. Osnovna pretpostavka (teorijska) na kojoj je izgraena cijela klasina urbana sociologija je teorija o kauzalnoj povezanosti izmeu fizikog i socijalnog. Urbana sociologija se nalazi u suvremenoj krizi jer su se klasini aspekti njenog prouavanja u izvjesnom smislupretoili u ope probleme modernog drutva. Bitni predstavnici: Lefebvre kritizira urbanizam, ustvruje da urbanizam nema epistemolokog utemeljenja, te da u okviru urbanizma prevladava njegov institucionalni i ideoloki karakter. Urbanizam se kao djelatnost nalazi ukljetena izmeu posebnih i politikih interesa. Totalna urbanizacija poinje sa 0% a zavrava sa 100% urbaniziranosti.; Castells upozorava na intervecionistiku ulogu urbanog palniranja lijeenje nedostataka do kojih dolazi procesom industrijalizacije i urbanizacije, i na

Urbana sociologija

specifino tehnoloko ekonomsko upravljanje sve veih i sve sloenijih prostornih sistema.; Mann naglaava da je pojam urabnizam gotovo sinonim za slumove, prenatrpavanja, kaos u prometu i spekulacije sa zemljom. 14. Prag stanovanja optimalni odnos izmeu broja osoba i veliine odreenog stambenog prostora. Chombart de lauwe: 8 10 m po osobi je Patoloki prag ispod kojeg se moe ii samo pocijenu vrlo vjerovatnog psihofizikog poremeaja. 12 14 m po osobi je kritiki prag, razina ispod koje nije ugroena individualna i obiteljska ravnotea, do ijeg remeenja dolazi ve u sluaju kad dvije osobe due ive u jednoj prostoriji. 15. Grad kao posuda 16. Gentrifikacija. Konverzija socijalno marginalnih podruja i podruja stanovanja radnike klase centra grada u srednjoklasna podruja stanovanja, predstavlja pokret privatnog investitora koji je poeo 60-ih godina. Proljepavanje. 17. Sekundarno stanovanje. Svi oblici neprimarnog stanovanja. Svi oblici koji se realiziraju u drugom stanu, a ne u mjestu boravka, i ne za stalno, nego za privremeno stanovanje. Prema reimu koritenja: svakodnevno, tjedno, mjeseno, sezonski, stalno. Legalna i nelegalna gradnja. Lokacijska odreenja: ruralni, suburbani, vidend podruja, sekundarne aktivnosti u gradu. Osnovni tipovi: spremita, kleti, vikendice, stanovi. 18. Vidljivi i nevidljivi grad. Mnoge od prvobitnih funkcija grada za koje je neko bila potrebna fizika prisutnost svih uesnika, sada se transponiraju u oblike koji se, zahvaljujui brzim prometnim sredstvima, sistemu elektronikih ureaja za masovnu komunikaciju i sredstvima za reproduciranje, mogu irit po itavom svijetu. Cijeli svijet jedan nevidljiv grad. Vidljivi grad postaje tako neophodno mjesto za okupljanje onih funkcija koje se mogu najbolje obavljati onda kad se uzajamno isprepliu ili kada su blizu jedna drugoj. 19. Razvoj grada. Spilja sklonite logorite zaselak svetite selo grad. Nastao je na podruju nekoliko velikih rijenih dolina. Oznaka grada sastoji se u stapanju logora i svetia na jedno mjesto. Zid je predstavljao jasnu i vidljivu granicu izmeu sela i grada (osim vojno obrambene funkcije) 20. Uloga ene Mumford. Baratala tapom za kopanje (motikom), brinula se za vrtne biljke, izradila prve posude, isplela koare i nainila prve glinene lonce. Selo je njezin tvorevina. Prisutnost ene u svim djelovim sela. Kua i selo, a i u krajnjoj liniji grad su jedna velika ena. U egipatksom hijeroglifskom pismu kua ili grad mogu biti simboli za majku.

Urbana sociologija

21. Predgraa Mumford. Predgrae se javlja ve sa samim poetkom grada. Sve prednosti i ljepote ivota u predgrau bile su namjenjene samo viim slojevima. Od 13.st. strah od epidemije kuge tjerao je povremeno ljude da bjee iz grada.U 18.st. dolazi do prenatrpanosti velikih metropola i irenja industrijskih gradova, bogatiji slojevi odlaze u predgraa. U 19.st. strah od dodira sa siromanima bio je novi stimulans bijegu iz grada. Sve dok predgrae nije na neki nain stopilo sa gradom njegova uloga, makar privremeno, ipak esto bila pozitivna. Predgrae je bila izdvojena drutvena zajednica, odjeljena od grada ne samo prostorom , nego i klasnom raslojenou, neka vrsta geta za elitu. U pogledu estetskih (kazalite) i intelektualnih (sveuilite) poticaja predgrae ostaje ovisno o gradu. U predgrau se upotpunjavaju sportske aktivnosti. Svojom slobodnom upotrijebom prostora predgrae je prava suprotnost veini historijskih gradova. Ponovno se stvorio osjeaj susjedstva koji se u gradu izgubio. 22. Vrtni gradovi Mumford. 23. Zato Mumford ne voli megalopolis. Cijelokupnim velegradskim ivotom dominira trojstvo: financije, osiguranje, ekonomska propaganda. to vie se udaljujemo od centra grad raste bez reda i smisla, bez vrstog plana.ivot kome je jedini smisao, vrijednost ili svrha odravanje mehanizma disanja i hranjenja, ne vrijedi mnogo vie od ivotta u eljeznim pluima, koji je podnoljiv jedino zato to se bolesnik nada ozdravljenju. 24. Budunost megalopolisa. Od sela (eopolis) do megalopolisa i nekropolisa. Velegradski poredak e doivjeti vrhunac u besmislenom ratu, totalnom unitenju. (u SAD godinje pogine 40.000 ljudi). 25. Selo = grad (Simmel) 26. idovski ghetto. Geto je nastao kao institucija koja je omoguavala da jedna socijalna grupa stanovnitva nastavlja relativno nesmetano provoditi tradicionalni oblik ponaanja u promjenjivim uvjetima. Eina pokuaja izlaska iz idovksog geta zavravaju, u najveem broju sliajeva, pojavom tipa marginalnog ovjeka izgubljenog izmeu dvaju kultura od kojoj niti jednoj ne pripadaju u potpunosti. Zajednica geta odravala se prije svega potovanjem obiaja, religioynih obreda, briga o obitelji kao osnovnoj eliji i stalnim odgojem mladih narataja u tradicionalnom duhu, to se ostvarivalo preko specifinih institucija u getu preko sinagoge, idovske kole, susjedske pomoi. Osnovni razlozi raspadanja geta u kontaktima s vanjskim svijetom mnogi su shvatili da ive u slum podruju te su sa eljom poboljanja socijalnog statusa poeli naputati geto. 27. 6 kriterija grada

Urbana sociologija

28. Simboli identifikacije (Zagreb). Grad se nedoivljava kao jedinstvena cijelina, nego skup vie ili manje razliitih dijelova. Simbolika identifikacija graana najprije se realizira na lokalnom nivou. Grad kao cjelina postoji samo stvarna simbolika eksterna prezentacija. Simboliki se grad predstavlja svojim stanovnicima najee preko pojedinanih simbola, historijskih objekata i ambijenata. Naj karakteristiniji simboli grada bie prepoznati neovisno o tome gdje i u kakvoj okolici graanin stanuje. Simboli grada nisu ovisni o iskustvu, odnosno prosjeni graanin i svoje simbole grada doivljava naueno, a ne individualno prakticirano. 29. Okunice vikendice 30. Urbano planiranje. Izraeno kao planiranje prostora javlja se kao kritika svijest s razliitim nosiocima krajem 19.st. S jedne strane misli se na razmiljanje novih utopista koji predalu itav niz idealnih ljudskih zajednica ije bi ostvarenje rjeilo ovjeanstvo neljudskih uvjeta stanovanja i ivota uope (npr. Howardovi Gradski vrtovi). Zaetke urbanog planiranja nalazimo i u razliitim akcijama administrativnog tipa, gdje se uz pomo pojednih legislativnih postupaka pokuava utjecati pa i mijenjati neljudske uvijete stanovanja i ivota u gradovima. Poslije I. svjetskog rata urbano planiranje dobiva svoje definiranije oblike Atenskom poveljom (1933.g.). Znaajan razvoj poslije II. Svjetskog rata , ubano planiranje postaje profesija. Socioloki interes za fenomen urbanog planiranja opernacionalizira se u sljedecim dimenzijama: planibilnost, mjerljivost, ciljevi, objektivi, vrijednosni sistemi, racionalitet, procesi donoenja odluka, ljudkse potrebe, interdispilinarni rad, grad kao sistem. Pristup planiranju grada: a) Tradicionalno planiranje zasniva se na propisivanju dugoronih ciljeva razvoja koje se usmjerenim, planskim kretanjem trebaju postii. Osnovni jeinstrument generalni i opi urbanistiki plan (25 30 god) b) Adaptabilno usmjerenje koje odbacuje finalno stanje kao ono stanje kojem je planiranje usmjereno c) Akciono osnovna mu je intencija da premosti prazninu koja postoji izmeu planiranja i realizacije. d) Taktiko zasniva se na uvjerenju da se dugoroni ciljevi urbanog planiranja mogu realizirati jedino kroz procese kratkoronog planiranja. Taktiki plan je samo sredstvo da se postignu ciljevi generalnog plana. e) Strukturalno je pokuaj da se umjesto preciznog programiranja budunosti izvri strukturalno pripremanje za budunost.

Urbana sociologija

f) Sistemsko osnovna postavka je da okolina pokazuje odlike sistemske strukture i sitemskog pnoaanja g) Zastupniko SAD, 60-ih, to je zastupanje u planiranju odreenih grupa, individua ili zajednica, Zastupniki planeri stavljaju se na stranu obespravljenih i brane njihove interese u borbi sa slubenim urbanizmom. Odlaze meu ljude i otkrivaju koji su njihovi stvarni problemi. 31. Stanovanje