Godina X. Zagreb 1957. Broj 1-4 PRIPREME KOMUNISTICKE PARTIJE ZA ORUZANI USTANAK U DALMACIJI Duian Plenéa U organizaciji KP u Dalmaciji dugo su godina vladali scktastvo i frakcijska borba, kojoj se stalno i uporno suprotstavljao mladi partijski kadar, pa je on i usprkos frakeijskoj borbi uspio mobilizirati i oko Partije okupiti Siroke mase naroda. Na parlamentarnim izborima 11. XII. 1938, Partija je izaila s jedinstve- nom listom Stranke radnog naroda (SRN) u okviru Udruzene opozicije. U Pri- morskoj banovini (osim dubrovatkog kotara) pod snaznim je utjecajem Partije glasalo za Udruzenu opoziciju 158.428 ili 78/o, aza listu Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ) 42.781 ili 21% glasaéa dok je za listu Lj. Ljoti¢a palo svega 2.387 glasova (1%). Iduée godine je Partija odnijela na opéinskim izborima jo8 vecu pobjedu: u opéinama Sinj, Vis, Trogir i Omi8 dobila je apsolutnu vecinu i viast je u njima preSla u ruke komunista.2 Znavajan je bio uspjeh Partije u odaiiljanju dobrovoljaca u Spaniju, o ¢emu jedan satuvani dokumenat govori ovako: »Sa teritorije ove banovine (misli se na Primorsku banovinu) nedostaju podaci 0 boravku 196 osoba, koje se prema uvidaju sreskih navelstva vjerojatno nalaze u bjegstvu preko granice i koje su uzele aktivno uéeSée u gradanskom ratu u Spaniji. Dostavljamo Vam raspis i opis osoba po spisku kako slijedi.«? Komunistitka partija imala je u Dalmaciji neusporedivo veéi utjecaj na radnitku klasu nego sve ostale politi¢ke stranke zajedno. Ona je potpuno drzala u svojim rukama sindikalne organizacije URSS-a, u kojima je bilo uélanjeno 67%, svih radnika u Dalmaciji, dok je njen utjecaj na sindikate HRS-a bio veoma jak. Preko sindikalnih organizacija, »od 1935 do 1940 god. na podrugju ‘Oblasnog odbora Ujedinjenog radniékog sindikalnog saveza Jugoslavije (URSSJ) 1 Novo Doba, Split. br. 2182, 16. XII. 1938. 2 Opéinski vijeénici, Ganovi KP u Trogiru i Visu, odbili su da poloze zakletvu kralju pa su dekretom Sreskog naéelstva u Splitu razrijefeni duznosti; na njihova su miesta dosli zastupnici HSS, koja je na opéinskim izborima u tim mjestima dobila poslije komunista najvise glasova. 3 Raspis Primorske banovine br. 482 od 29. VIII, 1938, Arhiv Vojnog muzeja JNA, br. 107, 1 Histonystel zbornsle 1997 1D. Plenta organizirano je 263 Strajka8kih organizacija od kojih je URS vodio i organizo- vao 198, a svi ostali sindikati 65. U radnitkim &trajkovima uzelo je udeSéa 88% organizovanih radnika.x‘ »Stranka radnog narodac bila je legalan oblik partijske djelatnosti; ona je uila u sastav Udruzene opovicije, pa je Partija preko nje provodila unutar UO snagnu polititku aktivnost. U nekoliko navrata provedene su masovne politike demonstracije, medu Kojima je najznatajnija odrzana 27. VII. 1938 u Splitu prilikom posjeta predsjednika vlade Milana Stojadinoviéa. U toj demonstraciji sudjelovalo je 4.000 gradana iz Splita i bliZe okoline. Izmedu policije i demon- stranata doilo je do Zestoke borbe, u kojoj je poginuo jedan policajac, a 12 demonstranata je bilo teZe ranjeno.S Uza sve to je stanje u partijskoj organizaciji bilo veoma slabo. U Partiji su odluéivali stari frakciona8i Vicko Jelaska, Ivo Marié i Ivo Baljkas. »Politika ove grupe dovela je do takove protuslovne situacije u Dalmaciji, da je 1938. godine ondje bio uprkos ogromnom utjecaju Partije na najire narodne mase, utjecaju koji je sigurno u Hrvatskoj bio najveci, upravo smije’no mali broj anova Partije (svega oko 400)«.6 Ta je frakcijska grupa vodila kurs prema likvidaciji Partije, suprotstavljajuéi joj Stranku radnog naroda. Frakei- onagi su imali velik autoritet u splitskoj partijskoj organizaciji, koja je bila najutjecajnija u cijeloj Dalmaciji. Provodeéi sekta8tvo i familijarnost, oni su uspjeli da u partijsku organizaciju uvuku sebi odane Ijude. Zbog toga je i borba s njima bila veoma te&ka. U septembru 1938, odlukom CK KPJ, smijenjen je Pokrajinski komitet, a iz partijske organizacije iskljuéen je »I. Marié, zbog gru- paskog i antipartiskog rada. Zbog tijesnih veza s trockistima i obavjeStavanja istih o partiskim tajnama kao na pr. Darsula u Francuskoj, iskljuéen je iz Par- tije I. B. (Baljkas) — Zak. Zbog nediscipline, grupaStva i nepokoravanja odluka- ma Partije iskljuéen je V. J.—Stari (t. j. V. Jelaska; D. P.).«7 Iskljuéenjem ove grupe iz Partije zapodela je uporna borba za konsolidaciju partijske organiza~ cije u Dalmaciji, koja je uspje’no zavrsena tek na prvoj pokrajinskoj partij- skoj konferenciji u jesen 1939. Govoreéi na V. Kongresu KPJ o stanju partij- ske organizacije u Dalmaciji u tom periodu drug Tito je dao ovu ocjenu: »Drugi slutaj, teZak za konsolidiranje Partije, bio je u Dalmaciji.Tamo je u rukovod- stvu bila zasjela poznata trojka Jelaska-Marié-Baljkas. Zbog tih ljudi, tamo je u veéini partijskih organizacija viadala nedisciplina, oportunizam, sektaitvo i familijarnost u najgorem smislu. Partijsku organizaciju u Dalmaciji smatrala su ta trojica svojom préijom i onemoguéavala su njenu konsolidaciju. U partij- skom rukovodstvu igrale su vrlo vaznu ulogu rodbinske veze i korumpiranje pojedinaca. Sve je to oteZavalo sredivanje stanja u partijskim organizacijama u Dalmaciji. Tek poslije svestrane pomoti i energitnih mjera od strane KPJ i KPH, uspjelo se uz pomoé zdravog élanstva i srednjeg partijskog rukovodeéeg kadra, da se organizacija sredi i uspostavi potpuno jedinstvo.«® U jesen 1939 odrzana je u jednoj kolibi u Splitskom polju prema Lovrincu Pokrajinska partijska konferencija. 4 Nae Novine, Zagreb, br. 104, 3. IIT. 1940. 5 Novo Doba, 28. VIT. 1938, * Referat V. Bakariéa na II, kongresu KPH 21.-25. XI. 1948. Drugi kongres..., Zagreb 1949, str. 57. T Saopitenje CK KPJ. Proleter, br. 4 i 5, 1. V. 1939, * Josip Broz Tito, Politiéki izvjestaj, V. Kongres KPJ, 2. izdanje, Zagreb, str. 58.Pripreme KP za oruzani ustanak u Dalmaciji Poslije iskljutenja iz Partije Jelaske, Baljkasa i Mariéa, CK KPJ poduzeo je odluéne mjere za jatanje partijske organizacije u Dalmaciji. U julu 1940 dolaze onamo @anovi CK KPJ i to: Tito, Kardelj, Milutinovié, Marinko, Kidri¢, Popovié, Ivan-Lola Ribar, Konéar i Oreskovié.? Najutjecajniji Ganovi CK rade dakle na konsolidaciji Partije. U Makarskoj je organizovan polititki kurs CK KP§J, Kojim rukovodi drug Krsto Popivoda.!9 Drug Tito ostaje u Dalmaciji oko mjesec dana i 19. VII. 1940 prisustvuje partijskoj konferenciji grada Splita, na kojoj je izabran novi Mjesni komitet.!" On ligno upravija pripremama za po- krajinsku konferenciju, koja je odrzana 2. VII. 1940. u kuéi braée Amizié kod sela Stobreéa. Konferenciji je prisustvovalo 26 delegata iz svih organizacija u Dalmaciji, a otvorio ju je drug Tito. Podneseni su referati o organizacionim pitanjima, politikim zadacima, radu Partije medu omladinom i sindikatima i radu sa Zenama, Donesena je rezolucija, koja ima narotito znaéenje za konsoli- daciju i uévr8éenje partijske organizacije u Dalmaciji. Konferencija je potvrdila svoju saglasnost s odlukom CK KPJ o isklju- éenju frakcijske grupe i istakla potrebu za évrSéim savezom izmedu radnika i seljaka, kao i neophodnost da partijska organizacija dublje prodre u selo. Kon~ statirala je, da snazan utjecaj Partije na radni¢ke mase nije bio dovoljno isko- riSten za’ jaéanje partijske organizacije i da glavni uzrok tome valja tr: frakeijskim borbama, sektaStvu (osobito u odnosu prema omladini i Zenama), zanemarivanju ideoloskog rada i slabljenju same organizacije. Istakla je najzad organizacione principe novih partijskih éelija, narotito po poduzeéima, i donijela odluku, da se pristupi smjelijem primanju Partiji odanih novih kadrova. Za~ kijudila je, da se u komitetima izvréi podjela rada i uvede kolektivno rukovo- denje.!? Na konferenciji je izabran novi Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju od sedam anova. Za politi¢kog sekretara izabran je Vicko Krstulovié, a za orga- nizacionog Ivan Amulié. Konferencija je zadala konatan udarac frakcijskoj grupi Jelaska-Marié-Baljkas i obiljeZila zavr$nu fazu u konsolidaciji partijske organizacije u Dalmaciji. Novi PK poziva na svoje sastanke i sekretare okruz- nih komiteta, instruktore pri PK i istaknutije partijske radnike. Njegovim bi sastancima prisustvovalo i do 20 partijskih radnika, koji su ustvari predstavljali plenum PK, Prema direktivi CK KPJ, formirana je koncem 1940 pri PK vojna komisija od 3 Gana, na éelu s Ivom Luéiéem-Lavéeviéem. Uskoro zatim, pot- kraj novembra iste godine, komisija je odrzala sastanak s predstavnicima par— tijskih organizacija iz Sibenika, Solina, Splita, Makarske, Braga i Koréule. Na njemu je donesen zakljutak, da se pri svim okrugnim i mjesnim komitetima formiraju vojne komisije, koje Ge raditi na jaéanju duha otpora u vojsci, a u sluéaju agresije na Jugoslaviju regrutovati iz redova Partije i njenih simpati- ° D, Gizdié, Dalmacija 1941, Zagreb 1957, strana 86. © Prilog historiji radnitkog pokreta za kotar Makarska, Arhiv V.I.I., reg. br. k. 119/160. u Prilog historiji radniékog pokreta — grad Split — u arhivu muzeja NOB wu Splitu, reg. br. 612. ¥ Iz brogure »Materijal_za ideolosko-politiéko vaspitanje« VIII, 1946, str. 109. Od decembra 1945 do 1947 Polititka uprava JNA Stampala je materijale razlititog sadréaja, ali najéesée iz marksisti¢ke doktrine i historije radni¢kog pokreta. Mate- rijali su’ Stampani u sveskama, namijenjenim iskljudivo jedinicama JNA.D. Plenéa zera dobrovoljce. Komisija ée uz pomo¢ SKJ-a obuéavati omladinu u rukovanju oruzjem i pripremati je za vojne duznosti.1? Pri Pokrajinskom komitetu je u martu 1940 osnovan i Pokrajinski odbor Narodne pomoéi, kojim su rukovodili Andrija Bozanié i Jerko Ivandié. Taj je odbor imao zadatak da prikuplja materijaina sredstva i stvara fond za ivdréa~ vanje @lanova Partije u ilegalnosti, za pomaganje porodica onih drugova, koji su bili na izdrzavanju kazne, i radniékih porodica za vrijeme Strajkova. S poéet- kom oruZane borbe 1941 Odbor je, prema prijedlogu sekretara KPH Rade Kontara, rasformiran.l Za rad u radnitkim sindikatima, poslije ukidanja URSSJ u septembru 1940, osnovana je pri Pokrajinskom komitetu stalna komisija za rad na sindikalnim pitanjima. Njen zadatak je bio da organizira radni8tvo i da upravlja borbom za poboljsanje njegovih Zivotnih i radnih uslova. Iste je godine osnovana takoder komisija od pet @lanova za rad sa Zenama; pripadale su joj Ivanka Ningevié, Karla Njegovan, Marija Cecié, Marija Bubalo i Nada Marovié, Dolaskom Rade Konéara u Dalmaciju raspustena je i ta komisija. Otada je radom sa Zenama neposredno rukovodila partijska organizacija. Konéar kaze o tome: »... Postoji takoder jedna komisija Zena, ali kako sam éuo od drugova nisu ni one postavile svoj radni program na dobru bazu. Radile su na pripremanju pojedinih akcija Zena. To je nepravilno; naime, ditava Partija mora da radi na okupljanju Zena i takoder da rukovodi akcijom Zena; dok je komisija Zena savjetodavni organ prema PK, ona moze takoder odrZavati sastanke, i treba podupirati akcije, ali ne tako kao da je to iskljudivo njezina duznost. U MK Partije mi smo takoder uveli Siru djelatnost Zena. Cini mi se da stvar sa Zenama stoji tu mnogo bolje nego u Zagrebu usprkos tome Sto tako rade. Do sada jo3 nisam imao sastanak sa komisijom Zena, ali tim to bude moguée svakako éu ga odrZati i s njima potrebne stvari prodiskutirati.«S Do Pokrajinske partije konferencije nije u Dalmaciji postojalo jedin- stveno omladinsko rukovodstvo; SKOJ-em su rukovodili okruzni i mjesni ko- miteti Partije preko okruznih mjesnih komiteta SKOJ-a. Na konferenciji je zakljuéeno, da se formira Oblasni komitet SKOJ-a, pa je 28. III. 1941 odrzana prva Oblasna konferencija SKOJ-a s 30 delegata iz svih okruga (izuzev8i Knin). Na konferenciji je konstatirano, da u Dalmaciji ima oko 4000 skojevaca. Iza- bran je Oblasni komitet od sedam Glanova i prihvaéen program rada s ovim osnovnim zadacima: organizaciono uévrstiti SKOJ, formirajuéi okruzne i mjesne komitete pri odgovarajucim komitetima Partije; organizirati aktive po selima i gradovima; pri aktivima formirati simpatizerske grupe; organizacije SKOJ-a treba da saraduju i s vojnim komisijama pri partijskim komitetima, sakuplja- juéi oruzje i municiju, formiraju¢i udarne grupe i rade¢i na obuci omladine.'6 } Prema usmenim podacima Vicka Krstuloviéa 1 O tome Konéar kaze: »...Ovdje je postojao odbor za opskrbljivanje partizana izvan Narodne pomoéi. Njega smo raspustili. PK Narodne pomoéi smo reorganizirali. Ukljuéili smo samo nove ljude, od starog PK ostao je samo jedan (misli na Andriju Bozaniéa; D. P.). Do sada su bile veze s provincijom vrlo slabe. Ja sam opSirno obrazloZio novom odboru PK za Narodnu pomoé vaznost i znaéenje Narodne pomoti i toga da ona funkcionira...« Zbornik dokumenata i podataka o narodno-oslobodi- latkom ratu jugoslovenskih naroda (dalje: Zbornik), V/1, Beograd 1952, dok. br. 74, strana 221, 38 Zbornik V/1, dok. br. 74, str. 222. 4 Prema pismenoj izjavi Nede Marijevi¢-Stefanovic.Pripreme KP ze oruzani ustanak u Dalmacijt Pokrajinska partijska konferencija nije samo konsolidirala redove Partije i organizaciono uévrstila partijsku organizaciju u Dalmaciji — ona se ubrzo veoma pozitivno odrazila i na polititki rad. God. 1940 vrlo uspje8no je organi- zirano nekoliko politikih protesta i strajkova, od kojih je bio najva%niji Strajk obalskih radnika u Splitu. Preko 800 radnika stupilo je u Strajk, a njima su se pridrugili i radnici drugih struka. Strajka8i su izaéli na obalu i zahtijevali da se njihova prava postuju. Zandarmerija i policija upotrebile su silu. Radnici su se povlaéili prema rejonu Varo$, zabarikadirali se u Krizevoj ulici i s barikada davali otpor odredima Zandara, koji su pokuSali prodrijeti medu njih. Tokom &itavog dana su oni uspjeSno odolijevali napadima, Od Zandarmskih hitaca po- ginuo je Vice Buljanovié, radnik brodogradilista »Jug«. Njegov se sprovod, usprkos intervenciji Zandarmerije i policije, pretvorio sutradan u joS masovnije demonstracije. U sprovodu je uéestvovalo oko 15.000 gradana Splita, koji su nad otvorenom rakom sluSali pozdravne govore radni¢kih prvoboraca-komunistitkih prvaka. Vrlo uspjetne Strajkove organizirala je Partija i u Sibeniku u tvornici »La Dalmatienne, u Solinu u tvornici »Sv. Kajoc, na izgradnji unske pruge Knin- Bihaé, gdje je sudjelovalo oko 2000 radnika, u tvornicama »Dugi Rat« i »Ce- tina« u Omidu itd. Takva politi¢ka aktivnost ubrzo je podigla ugled Partije. Kada je ona povela borbu protiv nasilnog rezima Banovine Hrvatske, znatan dio naroda bio je na njenoj strani, Cinjenice su pouzdano govorile, da je Par- tija izrasla u jaku politi¢ku silu, sposobnu da povede narodne mase u borbu za njihova prava. Kada je 25, III, 1941 vlada Cvetkovié-Mavek pristupila Trojnom paktu, Po- krajinski komitet Partije sazvao je u kuéi Stipe Bagata u Splitu sastanak svojih @lanova. Ondje je donesena odluka, da se na podruéju Dalmacije organiziraju politi¢ke demonstracije. Najveée su 28. INI, izbile u Splitu, Sibeniku, Solinu i Sinju. Val nezadovoljstva u Dalmaciji bio je tako jak, da je Uprava Banovine Hrvatske 2. IV. zabranila svaku demonstraciju, uperenu »ma bilo protiv koga«. To je bilo sasvim razumljivo, kad se uzme u obzir, da je demonstracije organi zirala Partija i da je na njima doSlo do izrazaja antifasistitko raspolozenje na- rodnih masa u Dalmaciji. mL. Na podrugju Dalmacije obrazovan je u aprilskom ratu 1941 takozvani »Zadarski mostobran«. Prema ratnom planu »R-40« i »R-41«, Generalitab bivée jugoslavenske vojske bio je predvidio, da se talijanske snage u Zadru likvidi- raju snaZnim prepadom kopnene vojske i ratne mornarice.!? Za izvrSenje toga pothvata, Generalitab je raspolagao dovoljnim snagama i to: Jadranskom divi- jom u Kninu, jedinicama Komande u Sibeniku, te 1., 2. i 3. torpednom divi- jom u Sibeniku, 1 hidroplanskom komandom s 12 eskadrila borbenih aparata u Vodicama i 2. hidroplanskom komandom sa 18 eskadrila u Skradinu i Pri- moStenu. U svemu je jugoslavenska vojska raspolagala s dvije pjeSadijske divi- zije, 6 motornih torpiljera, dva torpedna éamea i 4 torpiljarke, sa 72 borbena hidro-aviona, 15 bombardera i 9 obalskih artiljerijskih baterija, rasporedenih neposredno u okolini Zadra.# Talijanske snage u Zadru bile su relativno slabe ¥ D. Plenéa, Dogadaji u Dalmaciji travnja 1941, Zadarska revija 1957, br.1, strana 46. # Plenga, n. mj.D. Plenta i nesposobne za duZi otpor, jer su one raspolagale svega s nesto oko 8000 boraca operativne vojske. Pripreme za napad na Zadar tekle su veoma sporo, pa je éak zbog poraza na frontu u Sloveniji i Gorskom Kotaru, gdje je II. talijanska armija, zahva- Yjujuéi rasulu jugoslavenske vojske, preSla u ofanzivu, zapotelo 10. aprila po- vlagenje jugoslavenske vojske na frontu oko Zadra. Povlatenje se ubrzo pretvo- rilo u rasap i motorizirana divizija »Torino« uala je 14. IV. u Knin, a veé su- tradan u Split. Primorska armijska oblast izdala je 15. IV. naredbu o zvanitnoj Kapitulaciji.19 To je dovelo do ubrzane okupacije Dalmacije, koja je sluzbeno zavréena 23. aprila. Okupaciju Dalmacije izvréile su snage 6. talijanskog armij- skog i 15. motoriziranog korpusa. Desetog aprila proglasena je »Nezavisna dréava Hrvatska~. Na molbu A. Paveliéa i Sl. Kvaternika, 25. IV. 1941, Mussolinijeva vlada priznala je NDH i istog dana izdala naredenje vojnim snagama u Dalmaciji, da »snagom sile treba sprijetiti svako obrazovanje hrvatske vlasti u Dalmaciji, jer zapadni pojas Jadranskog mora iskljutivo pripada Kr. Italiji.<20 Tek Rimskim ugovorom od 18. V. 1941 povuéena je granica izmedu NDH i Italije tako, da je Italiji pripala Dalmacija od rta Privlake do Novigradskog mora (duz njegove gornje obale), zahvaéajuéi Bukovicu, podrudje Sibenika i Trogira, te grad Split s otocima Ciovo, Drivenik, Solta, Bigevo, Sv, Andrija, Jabuka, Kortula i Mljet.2! Na tom podrugju su Talijani obrazovali Guvernatorat za Dalmaciju s dvije provineije: zadarskom i splitskom. Na onom dijelu Dalmacije, koji je nominalno pripojen NDB, usta’e su 10. VI. osnovali tri Zupe: Zupu Bribir-Sidragu sa sjedistem u Kninu, Cetinu sa sjedigtem u Omigu i Zupu sa sjedistem u Trebinju, kojoj je prikljuéen kotar Dubrovnik.22 Centralni Komitet KPJ je jo8 15. IV. ukazao narodima Jugoslavije na tesku situaciju, u koju je naSa zemlja dovedena. Dogadaji u Hrvatskoj bili su naro- ito teSki, Golemi propagandni aparat Njemacke i Italije, zavaravajuéi hrvatski narod, nastojao je da okupaciju Hrvatske prikaze kao oslobodenje hrvatskog naroda od velikosrpske hegemonije. Postojanje bilo kakve NDH, pa is potpuno vazalskom zavisno&¢u, predstavijano je hrvatskom narodu kao njegovo nacic~ nalno oslobodenje. DoduSe, NDH je izgubila velik dio Dalmacije i Medumurje, ali je Milanskim sporazumom proirena sve do rijeke Drine. Ba ovako vje- Staéki stvorena vazalna dréava trebala je da kao propagandni trik posluzi mobi- lizaciji hrvatskih masa za interes sila osovine. U proglasu CK KPJ od 15. IV. 1941 ukazuje se upravo na tu opasnost. U njemu se, uz ostalo, kaze: »Hrvatski narode! Tudinske sluge, hrvatska gospoda, siju u tebi mrénju prema tvojoj krvnoj braéi Srbima, Slovencima, u vrijeme kada oni svojom krviju s nova pisu slavnu, i ako tragi¢nu stranicu svoje historije. Znaj, hrvatski narode, da je ‘orba tvoje braée i tvoja borba. Znaj, hrvatski narode, da su simpatije dvijestomiljunskog naroda Sovjetskog Saveza na strani naroda Ju- goslavije, koji se herojski bori za svoju nezavisnost. Znaj, hrvatski narode, da w Arhiv V.LL; k. A/1017. % Mario Roatta, Rat na Balkanu, Rim 1948, str. 147, 2 Zbornik V/1, str. 506/7. % Godiinjica slobodne i nezavisne dréave Hrvatske, Zagreb 1942, str. 69.Pripreme KP zo oruzani ustanak u Dalmaciji ée historija sa prezrenjem govoriti o onima, koji zabi8e izdajnitki noz u leda svoje braée. Hrvatska je okupirana po njemavkim i talijanskim éetama, a nije slobodna i nezavisna narodna dréava, kako je hoée prikazati danagnji viastodrSci u Hr- vatskoj. To je dréava Satice hrvatske gospode, koji neprekidno preko radija i Stampe viéu 0 pokolju i strijeljanju, o prijekim sudovima itd. Groze se smréu za svaku sitnicu, tako da svakog pametnog tovjeka crveni lice kad éuje te bje- somuéne groznje. Ali neka ta gospoda upamte da nista nije trajno Sto je upe- reno protivu naroda, a najmanje vlast danagnjih vlastodrzaca. Neka se ta gospoda malo zamisle o tome sto o’ekuje njih za prolijevanje neduzne narodne kevi.. «2 Nadovezujuéi na taj proglas CK KPJ, PK KPH za Dalmaciju izdaje 22. IV. proglas, u kojemu, medu ostalim, kaz »Narode Dalmacije — vjekovni neprijatelj naSeg naroda provalio je u na’u zemlju i zaveo u sunéanoj Dalmaciji nacrniju reakeiju. Fasisti¢ki proZdrljivei, koji dre u svirepom kapitalistitkom ropstvu njematko-talijansku radniéku Klasu, koji su porobili mnoge narode i prolili more krvi, provalili su i u na’u izdatu zemlju, spremni da od vas naprave najgore roblje koje ée sluziti njiho- vom gospodstvu. Mi se ne plagimo terora ni progona, a naia je duznost da w ovim sudbonosnim danima saguvamo svoju hladnokrvnost, da jos odluénije uévrstimo svoje redove, da se zbijemo u jedinstvenu narodnu frontu i svi ko jedan dignemo svoj glas protesta. Sada nije éas sitnijim razmiricama stranatke strasti i stanimo ko jedan na branik svoje otadzbine u borbu za bolju i sreéniju buduénost . . «2 Narod Dalmacije odazvao se pozivu Partije. Partijske organizacije postaju aktivnije, One organiziraju prikupljanje i pohranjivanje oruzja kao i ostaloga ratnog materijala ostavljenog od bive jugoslavenske vojske, ispisivanje parola protiv okupatora, crtanje partijskih simbola na istaknutim mjestima, formiranje udarnih grupa, a zatim i diverzantske i sabotazne akcije. Prvog maja je aktivnost partijskih organizacija dofla vidljivo do izrazaja. Gotovo u svima mjestima i selima proslavljen je taj praznik. U Sibeniku su po ulicama bile ispisane parole protiv fa8izma i pozivi u borbu protiv okupatora. Na katedrali sv. Jakova, na gradskom prilazu »Baldekine i na ulazu u tvornicu aluminijuma Lozovac istaknute su crvene zastave. U Splitu su udarne grupe prebrisale mnoge talijanske natpise, istakle crvene zastave po gradu i ispisale parole na istaknutim mjestima i prilazima, Praznik rada, usprkos jakim talijan- skim snagama, proslavili su radni judi u znaku protesta protiv okupatora i u znaku povezivanja narodnih masa sa Partijom.25 17, maja odréan je sastanak Pokrajinskog komiteta, na kojem je Vicko Krstulovié saoptio direktive o pripremama za oruzanu borbu donesene na sjed- nici CK KPJ od 12, V. u Zagrebu, a koje je prenio Ivo Marinkovié, alan CK KPH, Poito je analizirao situaciju u Dalmaciji, PK je donio zakljutke 0 provo- denju direktiva Partije u Zivot. Pored ostalih donesena je i odluka o formiranju udarnih grupa, koje su veé ponegdje postojale. Zbornik V/1, dok. 1, str. 5—7. % Arhiv Istoriskog odeljenja CK SKJ, M/2019. % Gizdié, n. d., str. 145/146.D. Plenéa Poslije toga sastanka porasla je aktivnost partijskih organizacija, narotito u formiranju udarnih grupa i spremanju oruzja i druge ratne opreme, na éemu se veé i prije radilo. Udarne grupe formirane su preteZno preko vojnih komiteta, i to od da- nova Partije, Skojevaca, Partiji bliskih ljudi (simpatizera) i patriota antifaxista. One su bile predvidene za specijalne borbene zadatke, sabotaze i diverzantske akeije — od napada na pojedina lica, na grupe talijanskih vojnika, podoficira i oficira, sve do diverzantskih akcija veéeg opsega. U drugoj polovini mjeseca maja formirana je udarna grupa od 11 ljudi na otoku Braéu; njome je u podetku rukovodio Benko Matulié, a kasnije Bepo Marinkovié. Koncem maja je ona izvela akciju na oruznitku postaju u selu Bolu; zaplijenjeno je 16 pugaka, 2 puskomitraljeza, 20 bombi, 4000 metaka i vojnitka oprema za 12 ljudi.2* U Sibeniku su formirane tri udarne grupe. Naj- jaéa je bila grupa srednjoSkolske omladine, koja je veé 27. V. izvela akciju na talijansku trgovinu »Inchiostro« u glavnoj ulici grada.26 U junu formirane su udarne grupe u selima Baéini i Krljacima kod Ma- karske. One su po broju boraca stalno rasle, tako da je u augustu udarna grupa u Baéini imala 30, u Krijacima 10, a u Redoviéima (kod Vrgorea) 10 boraca. Pri mjesnom komitetu Solina formirane su tri udarne grupe. Pored njih je u ovom bazenu postojao veéi broj specijalnih diverzantskih grupa. Zeljeznitka pruga Split—Zagreb razorena je prvi put 29. VI. 1941 kod mjesta Sv. Kajo, za- padno od Solina, zbog éega je saobraéaj bio obustavljen kroz 28 sati. Vrlo éesto su napadani i neprijateljski transporti. 4, jula napadnut je kod sela Mravinaca, istoéno od Solina, viak, kojim su transportirani talijanski vojnici, Sutradan su bavene dvije bombe na transportni vlak na Zeljezniékoj stanici u Solinu. Od 1. do 15. VIL. razrovana je sedam puta cesta na relaciji Split-Sinj kroz zaseoke Rupotinu i Majdan kod samog Klisa. Pri mjesnoj partijskoj éeliji na otoku Mali I% formirana je udarna grupa od pet @lanova, koja je 4. VII. napala zaititne dijelove bersaljerskog bataljona.2? Udarna grupa u kotaru Benkovac, formirana prvih dana jula, izvela je diver- zantsku akciju na telegrafsku i telefonsku liniju Benkovac—Obrovac. O toj di- verziji postoji detaljniji talijanski izvjeStaj, u kome se kaze: »Noéu izmedu 1, i 2. tek, nepoznati su pri dnu prepilili telegrafske i tele- fonske stupove na putu Benkovac~Obrovae prouzrokovavéi prekid veze. Nakon izvrSenih izvidanja od strane karabinijera ustanovljeno je da su izvr8ioci dela sabotaze poreklom Hrvati: Verkié Milan od oca Toma, od 29 go- dina; Verkié Simun od oca Toma, od 17 godina; Verkié Marko, od oca Ante, od 23 godine, i Verkié Rade od oca Ante, od 20 godina, u éijem su stanu prona- deni: pistolj koji se spreda puni (kubura), jedna kama, razasuti metci za voj- nigku pu8ku i jedan par makaza za obrezivanje voéki. Gore spomenuti u vede 4. tek. bili su uhapSeni i danas u zoru 6. tel. bili su streljani od strane garnizona Benkovac, zajedno sa gréko-pravoslavnim selja~ cima: Cupaz Ilijom pok. Stevana, od 30 godina, i Stenjajié Spasom, pokojnog Simeona, od 45 godina, Prilikom izvrSene premetatine od strane karabinijera i 2 Prema sjeéanju Benka Matuliéa, kapetana bojnog broda. *%*Zbornik V/1, dok. 118. Prema sjeéanju Karla Zuiéa, narodnog poslanika za kotar Zadar.Pripreme KP za oruani ustanak u Dalmacijt vojnika napred retenog garnizona pronadeno je kod svakog po jedna vojnitka puska sa municijom«.28 U Kaitelima je operirala udarna grupa od 9 ljudi. Ona je 12. VII. srusila tri propusta na Zeljezniékoj pruzi Split—Labin. Nekoliko dana kasnije unistila je prugu u duzini od 5 metara u blizini Zeljeznitke stanice Kastel Stari.2? 14. VIII. su diverzanti u mjestu Rupotini posjekli 10 stupova i nekoliko sprovod- nika linije Split—Otoéac.30 U Trogiru i obliznjim selima (Seget i Marina) formirane su dvije udarne grupe s ciljem da razviju akeiju u gradu i okolini. U Donjem Segetu, pod ru- kovodstvom narodnog heroja Joze Lozovine-Mosora, formirana je udarna dese- tina od 7 boraca naoruzanih, osim puSaka, i s jednim avionskim mitraljezom. Ta je grupa svakog dana odrzavala sastanke, na kojima se, uz praktiéna pitanja, izvodila borbena obuka i polititka nastava.%! One su vrSile stalne prepade na saobraéajne veze izmedu Kaitela i Labina, a takoder su sjekle telegrafske stupove izmedu Divulja, Trogira i Sibenika. 18. jula, u_blizini Kaétela Starog, presjekle su na vise mjesta snop sprovodnika na liniji Sibenik—Split i stupove izmedu Trogira i Sibenika. Sutradan su ponovo presjekle istu vezu Trogir— Split i Trogir—Sibenik.? Ta je veza od 4. VIII. prekinuta jos éetiri puta. U tvornici »La Dalmatienne« u Sibeniku formirana je pod rukovodstvom Paka Trlaje udarna grupa radnika, koja je 25. VIL. izvréila uspj zraénu pumpu u tvornici feromangana, zbog ¢ega je rad u tvorni stavljen na nekoliko dana.%? Udarna grupa splitskih luékih radnika presjekla je 30. VIL. »telegrafske i telefonske veze izmedu Splita i Dalmacije (sa otocima). Ova — zbog velitine Stete — jeste jedna od najtezih sabotaznih akcija«, javijao je tih dana jedan talijanski izvjestaj.% U julu je u Splitskom polju odrzan drugi sastanak Pokrajinskog komiteta Partije. Na njemu se raspravljalo o dotadainjem radu i zakljuéilo: da se smje- Uije primaju u Clanstvo Partiji odani drugovi, da se udarne grupe formiraju i po selima i po gradovima, da se organiziraju i grupe ilegalaca i da se pojata aktivnost na sakupljanju oruzja i ostalog materijala.35 Pri mjesnom komitetu Biograd na Moru formirana je udarna grupa od 7 éla- nova, koja je 1. VIII. oborila telefonske stupove izmedu Benkovea i Sibenika.® Na sektoru opéine Kistanje u selu Partiéu, zaselak Despoti, formirana je 4. VIII. udarna grupa od 16 boraca, koja je uskoro napustila sektor Dalmacije i prigla partizanskim jedinicama u Lici. Najbrojnije i najja¢e udarne grupe formirane su pod rukovodstvom Okruz- nog komiteta KP za Split. Pri mjesnim komitetima Splita, Solina, Trogira i Ka- Stela djelovalo je krajem jula ukupno 17 udarnih grupa. Udarne grupe u Splitu djelovale su tokom ¢itavog rata, sve do konagnog oslobodenja grada. One % Zbornik V/1, dok. 121, str. 322. ® Zbornik V/1, dok. 118, str. 319. ® Prema pismenim podacima preZivjelih rukovodilaca NOB-e iz KaStela, Arhiv V.LL, rg. br. k/167/f. 20, Prema pismenim podacima datim kao prilog za historiju KPJ od n. h, Joze Lozavine-Mosor. Arhiv V.I.I. Zbornike V/1, dok. 118, str. 319. % Zbornik V/1, dok. 118. % Zbornik V/1, dok. 118, str. 319, 3 Prema usmeno saopéenom sje¢anju V. Krstuloviéa. 3 Zbornik V/1, dok. 118, str. 320. 2