Professional Documents
Culture Documents
Prevencija Po Pitanjima
Prevencija Po Pitanjima
Pojam prevencije (svrha,cilj i zadaci) prevencija je kontinuirani aktivni proces redukovanja i jaanja protektivnih faktora u cilju stvaranja uslova za pozitivan razvoj dece i omladine U periodu prve generacije preventivnih programa prevencija definisana kao aktivnost koja prethodi nastajanju ,razvijanju ili odravanju bihej.problema tj da se spreci da se ne ispolji i sl.negativna odreenja koja su osamdesetih kritikovana savremena definicija kae da je prevencija u cilju pozitivnog razvoja dece i omladine tj.da se stvore potrebni soc.uslovi i lini kvaliteti koji unapreuju soc.razvoj i ment.zdravlje dece i omladine(CATALANO 2004 osnovna svrha prevencije je redukovanje nastajanja, razvijanja i odravanja antisocijalnih oblika ponaanja osnovni cilj prevencije stvanje uslova za pozitivan razvoj osnovni zadaci kojima se ostvaruje cilj prevencije su redukovanje rizinih a jaanje i unapreivanje protektivnih faktora. 2.evaluacija praktinog preventivnog delovanja strana 59 obicna olovka
Prvi praktini pokuaji prevencije od sedamdesetih p.v. Period prve generacije preventivnih modela karakteristike: uvoenje i razvoj ideje o potrebi primene preventivnog pristupa u reavanju bihejvioralnih problema dece i omladine neuspeh ideje resocijalizacije otvorio prostor za upliv i irenje prevencije kao ideje kreiraju se prvi preventivni programi zasnovani na pruanju pomodi i podrke kritika je da su programi bili usmereni na pojedinane bihej.probleme i nisu imali uspeha pa se doraivani ali bez sutinske promene pa su morali biti zamenjeni ..drugom generacijom preventivnih modela period druge generacije preventivnih modela osamdesetih godina p.v. Zbog objavljivanja rezultata prospektivnih longitudinalnih studija o prediktorima nasilnog ponaanja (FARINGTON) gde se vidi kompleksna isprepletanost faktora koji utiu na nastanak i odravanje razl.bihejv.problema u ponaanju dolo je do prihvatanja modela rizinih i protektivnih faktora za konceptualni okvir planiranja preventivnih strategija i intervencija u zavisnosti od bihejvioralnog problema ovi preventivni programi imaju za cilj pozitivan razvoj dece i omladine oni ukljuuju saznanja o prediktivnim faktorima klju prevencije je unapreivanje socijalnog,emocionalnog,bihejvioralnog, i kognitivnog razvoja devedesetih godina saznanja napreduju, mnotvo istraivanja, predmet istraivanja postaju razvojni prekursi kako pozitivnih tako negativnih ishoda jer je dokazano da su oba ishoda uslovljena istim rizinim i protektivnim faktorima rizini i protektivni faktori deluju u socijalnim domenima tj.deluju unutar porodinog,kolskog,vrnjakog okruenja i okruenja zajednice na kojim nivoima i treba istovremeno delovati redukovanje rizika i povedavanje protektivnih faktora smanjuje verovatnodu da de se bihejvioralni problemi javiti
Empirijska zasnovanost Praktina realizacija prevencije antisoc.ponaanja Pri emu se prevencija posmatra kao kontinuirani aktivni proces redukovanja riz.i jaanja protektivnih faktora u cilju stvaranja uslova za pozitivni razvoj dece i omladine Zadaci preventivne nauke: Prouavanje sistema preventivnog delovanja Izuavanje i razumevanje naina delovanja riz.i prot.faktora koji kroz recipronu interakciju utiu na finalne ishode razvoja pojedinca Kreiranje,razvijanje i unapreivanje efektivnih strategija i intervencija primenjenih u praksi Krajnji cilj je da sumiranjem saznanja teorije i prakse uz potovanje paradigme prevencije usmerene na riz.i prot.faktore promovie odgovarajude strategije,intervencije i aktivnosti kojima se stvaraju uslovi za pozitivan razvoj dece i omladine izraen kroz razvijanje i unapreivanje prosocijalnih i redukovanje nastajanja , razvijanja i odravanja antisoc.oblika ponaanja.
4.socijalno ekoloki razvojni model ili model razvoja osobe u socijalnom okruenju
Razvijen na postavkama teorije ekolokog sistema koji ini osnovu ekolokog kontekstualnog pristupa u objanjenju socijalnog razvoja: Ovaj pristup se jo naziva ekologija ljudskog razvoja Utemeljen i razvijen u okviru razvojne psihologije od strane URIE BRONFENBRENERA 1979god. I koji se smatra osnivaem ekoloke razvojne psihologije Kluna postavka se zasniva na mehanicistikom modelu objanjenja razvoja Razvoj je zakonito menjanje ivog sistema kroz stalnu interakciju organizma sa sredinom u zavisnosti od toga da li se pokretai promena nalaze u organizmu ili sredini razlikujemo dva modela prouavanja i tumaenja razvoja: Oragazmiki, bioloki ili evolucioni gde se smatra da je razvoj regulisan epigenetikim principima Mehanicistiki ili empiristiki model gde se sredinski inioci smatraju za kljune faktore razvoje i to putem uenja kao osnovnog mehanizma stvaranja razvojnih promena pa se sam razvoj posmatra kao proces sticanja novih oblika ponaanja , oblikovanj, modifikovanja postojedih i eliminisanja starih ili neeljenih oblika ponaanja. I kae da je od kljunog znaaja za razumevanje socijalnog razvoja i objanjenje puteva oblikovanja ponaanja jeste sagledavanje interakcija individue i socijalnog okruenja u kom se sam proces razvoja odvija. Soc.-ekoloki model je integrativni model objanjenja socijalnog razvoja koji istie da sva ka jedinka ivi, radi ,deluje i razvija se u okviru sloenog ekolokog sistema koga ine multipli ekosistemi rasporeeni u nekoliko povezanih nivoa ekolokog sistema koji u koncentrinim krugovima okruuju individuu i svojim interakcijama ostvaruju presudan uticaj na soc.razvoj i oblikovanje soc.ponaanja Individua je u centru ekolokog sistema a okruena je multiplim nivoima ili subsistemima koji se odnose na socijalno okruenje tj. Na dinamiki socio kulturni kontekst pod ijim snanim uticajima se odvija razvoj socijalnog ponaanja individu Individua je individualni nivo ekolokog sistema a ima jo 4 kljuna podsistema i ukazuju na 4 nivoa delovanja socijalnog okruenja: 1. Mikrosistem gde deluju interpersonalni faktori najui podsistem predstavlja neposredno okruenje individue obuhvata sve konkretne uslove u kojima pojedinac ivi, radi i deluje: Porodica Predkolske i kolske ustanove Vrnjake grupe Susedstvo I sve grupe sa kojima pojedinac direktno stupa u kontakt i interakcije koje podstii ili kompromituju pravilan soc.razvoj. Indivudua se ne posmatra kao pasivan ved aktivan element u ovim interakcijama a ovaj najui soc. Podsistem ima i najjai uticaj. Na ovom nivou postoje znai dvosmerne interakcije od individue ka sredini i obrnuto 2. Mezosistem gde deluju institucionalni faktori obuhvata interakcije izmeu elemenata mikrosistema: To je niz formalnih i neformalnih socijalnih relacija,veza i odnosa koji se uspostavljaju izmeu razliitih elemenata mikrosistema u kojima ne uestvuje sama individua ali koji posredno ostvaruju uticaj na oblikovanje soc.ponaanja a sve to u zavisnosti od stepena razvoja na kom se individua nalazi.
3.
Egzosistem gde deluju faktori zajednice odnosi se na soc.okruenje koje nema direktnog uticaja na razvoj individue ali koje je u direktnim interakcijama sa mikrosistemom individue i time uslovljava promene u komponentama mikrosistema to posredno utie na pon.individua: Kulturne Religiozne Prosvetne Socijalne Ekonomske Politike Makrosistem gde deluju faktori politike drutva najiri nivo socijalnog uticaja i obuhvata iroku skalu ideoloko-vrednosnih i kulturolokih karakteristika sredine u okviru kojih se elementi mikrosistema,mezosistema i egzosistema pojavljuju kao konkretne manifestacije
4.
Aspekti makrosistema imaju tzv.kaskadni uticaj koji podrazumeva direktan uticaj na elemente egzosistema koji dalje uslovljajvaju promene u mezosistemu zo u krajnjoj liniji ima odraza na oblikovanje ponaanja individue. Ideologije Zakoni Religije Obiaji 5. Hronosistem vremenski tok u kom dolaze do izraaja razliiti ivotni dogaaji i situacije koji izazivaju promene u individui ili u socijalnom okruenju. istie efekte njihove meusobne interakcije na razvoj pojedinca u odreenim ivotnim vremenskim razdobljima
Oni se meusobno razlikuju prema vrsti i stepenu uticaja u oblikovanju soc.ponaanja pojedinaca.
paradigma ivotnih tokova koja istie znaaj uticaja vanih ivotnih dogaaja i tranzicija na nastajanje i odravanje delinkvencije to utie na razvijanje kriminologije celokupnog ivotnog toka kao posebne kriminoloke discipline: ivotni tok je isprepletana mrea trajektorija ili putanja koje su generalno konzistentne i koje opisuju dugotrajne ,uzrastom odreene obrasce socijalnog razvoja u kljunim soc.institucijama(porodica,kola,radno mesto) U vezi sa razvojem pojedinca istiu se dve injenice: Isprepletanost trajektorija ima za posledicu da promene u jednoj trajektoriji ili jednom ivotnom podruju moe menjati druga ivotna podruja Povremeno trajektorije mogu biti prepreene ili ometene ivotnim dogaajima ili tranzicijama kao kratkotrajnim promenama u soc.ulogama u okviru dugorone trajektorije(razvod roditelja,naputanje kole,promena radnog mesta) Tranzicije mogu biti: oekivane u skladu sa uzrastom(tranz.osnovna srednja kola,zasnivanje porodice) neoekivane (malolet.roditeljstvo) to su tranzicije koje nisu u skladu sa uzrastom i smatraju se za mogude faktore koji izazivaju poremedaje ivotnog toka a individualni naini adaptacije na tranzicije postaju predmet izuavanja. Sva iskustva tokom ivota i njihove promene uslovljene su: posledicama prethodnih obrazaca ponaanja uticajima riz. faktora iz kljunih ivotnih podruja(kola,porodica,vrnjake grupei lok.zajednica) individualnim faktorima(inteligencija,osobine linosti,rezilijentnost) poetkom 21 veka empirijski potvreni rezultati(longitudinalnih studija i istra.ivotnog toka) potvrdili su da unutar antisoc.populacije postoje razliite grupe sa razliitim etiologijama koje uslovljavaju razliite putanje antisoc.ponaanja i razl.faze od nastajanja do prestajanja to je omogudilo koncipiranje prvih integrativnih teorijskih modela u krim.nauci i stvaranje krim.discipline razvojne kriminologije celokupnog ivotnog toka tj.razvojne i celoovotne kriminologije
Za razliku od tradicionalnih krim.i psihpat.teorija koji nastoje da objasne razlike izmeu antisoc.i prosoc.pojedinaca(npr.zato se jedinke iz niih soc.slojeva ede uputaju u prestupe nego oni iz viih),integrativne razvojne teorije tee objanjenju varijacija u antisoc.ponaanju kod pojedinaca tokom vremena. Tradicionalne sutinski statikog karaktera Razvojne teorije pokuavaju da odgovore na sl.pitanja: Zato se poinje sa prestupima Kako se objanjava odravanje delinkvencije Zato postoji kontinuitet u delinkventnom ponaanju od adolescencije do odraslog doba Zato pojedinci prestaju da vre prestupe Zato je prevalencija delinkvencije najvia u tinejderskim godinama(od 13 do 19god.) Zato je javljanje delinkvencije prediktor duge prestupnike karijere Zato se delinkvencija smanjuje od adolescencije ka odrasloj dobi Zato postoje individualne razlike u delinkv.pon. Koji su kljuni riz.i prot,faktori u nastanku Koji su osnovni motivi i razlozi prestupnitva Kakav je uticaj ivotnih dogaaja na delinkvenciju
Osnovno polazite integrativnih razvojnih modela jeste Perspektiva celokupnog ivotnog toka kao stanovite po kom se ovekov razvoj mora posmatrati du celokupnog ivotnog toka uz poseban akcenat na napredak osobe unutar kulturno definisanih uloga i uzrastom odreenih soc.tranzicija.Posebno se uvaavaju tri kriterijuma kao zahteva(CATALANO,HAWKINS): 1. Zahtev za uvaavanjem recipronih efekata: Uvaavanje verovatnode da ranije ponaanje utie na budude stavove i ponaanja Da se razvoj obrazaca ponaanja odvija kroz socijalne interakcije tokom vremena Npr.postoji dokaz da uverenje o opravdanosti moralnih normi reda i poretka inhibira inicijaciju blaih oblika antisoc.ponaanja i obrnuto a raz.teorije treba da specifikuju kako se ove reciprocne veze o odnosi razvijaju tokom vremena 2. Zahtev za transakcionodu(tj. Raz.teorije treba da budu transakcione) Da jasno odrede i opiu nain na koji kroz ponavljane soc.interakcije nastaju i razvijaju se bihejvioralni ishodi koji su rezultat interakcije.
Npr.shvatanje da je vezivanje majke i deteta rezultat interakcije koji ukljuuje oba uesnika mora biti potkrepljeno navodom tano odreenih procesa kroz koji se ova veze odvija. 3. Zahtev za transformacionodu(tj da treba da budu transformacione) Da prue detaljan opis i objanjenje naina na koji se odvijaju razvojne promene u ponaanju pod uticajem onih oblika oblika interakcije koji nisu postojali u ranijim stadijumima razvoja
Danas je razraeno desetak integrativnih razvojnih teorijskih modela objanjenja ispoljavanja i odravanja nasilnog tj. antisoc.ponaanja: 1. Razvojni model antisoc.sklonosti(LAHEY,WALDMAN) 2. Integrativni model kognitivnog antisoc.potencijala(FARRINGTON) 3. Model soc.razvoja(HAWKINS,CATALANO) 4. Integrativni vieslojni model personalne kontrole(LE BLANC) 5. Opti uzrastom odreeni model soc.kontrole 6. Interakcioni model 7. Razvojni ekoloki model akcije 8. Model multiplih razvojnih putanja 9. Model koersivnih porodinih procesa 10. Komplementarni par razvojnih teorija perzistentni i adolescencijom limitirani tip prestupnika
Svi ovi za razliku od ranijih univarijantnih modela objedinjuju znanja o individualnim,porodinim,vrnjakim,kolskim ,susedskim,lokalnim i situacionim uticajima na antisoc.ponaanje uz istovremeno integrisanje kljunih elemenata tradicionalnih krim.teorija pre svega teorije anomije,teorije soc.kontrole,teorije etiketiranja i teorije diferencijalnih asocijacija
Zajednike karakteristike: 1. Uvaavanje i naglaavanje znaaja prouavanja bihejv.problema putem pradenja dece i omladine koji su u riziku tokom vremen 2. Ukazivanje na nunost koridenja razvojnih putanja za potrebe predikcije kontinuiteta,diskontinuiteta i eventualnog nastajanja bihejv.problema 3. Isticanje vanosti izuavanja riz.i prot.uticaja multiplih individualnih i sredinskih faktora koji recipronu interakciju tokom razvoja utiu na finalne ishode.
Poseban doprinos dva modela: Model rezilijentnosti BERNARD Strategija socijalnog razvoja HAWKINS i CATALANO istovremeno na planu praktine prevencije prihvata se koncept riz.i prot.faktora kao osnovni okvir planiranja prev.delovanja. Unutar koncepta razvija se Paradigma prevencije usmerene na rizine i prot.faktore koja usmerava preventivne napore ka kljunim riz.i prot.faktorima antisoc.ponaanja ali i ideja vodilja u krim.istraivanjima.Ovim Paradigma riz.faktora i Paradigma prot.faktora poinju da se sagledavaju jedinstveno unutar Paradigme riz.i prot.faktora.
Devedesetih godina uvodi se paradigma razvoja antisocijalnog ponaanja to udara temelj konceptualnog okvira prouavanja kriminaliteta i delinkvencije koji se oznaava terminom razvojna kriminologija(LOEBER i LE BLANC) Razvojna kriminologija je nauka koja za predmet izuavanja ima privremene i prolazne unutar-individualne promene u delinkventnom ponaanju tokom vremenatj.prouava: Razvoj i dinamiku delinkvencije sa uzrastom(proces deskriptivan i bavi se procesima bihejvioralnog razvoja Identifikacija riz.i prot.faktora koji prethode ili se pojavljuju zajedno sa bihejvioralnim razvojem i koji imaju uticaja na njegov tok
Sredinom devedesetih razvija se etvrta paradigma paradigma ivotnih tokova koja istie znaaj uticaja vanih ivotnih dogaaja i tranzicija na nastajanje i odravanje delinkvencije to utie na razvijanje kriminologije celokupnog ivotnog toka kao posebne kriminoloke discipline: ivotni tok je isprepletana mrea trajektorija ili putanja koje su generalno konzistentne i koje opisuju dugotrajne ,uzrastom odreene obrasce socijalnog razvoja u kljunim soc.institucijama(porodica,kola,radno mesto) U vezi sa razvojem pojedinca istiu se dve injenice: Isprepletanost trajektorija ima za posledicu da promene u jednoj trajektoriji ili jednom ivotnom podruju moe menjati druga ivotna podruja Povremeno trajektorije mogu biti prepreene ili ometene ivotnim dogaajima ili tranzicijama kao kratkotrajnim promenama u soc.ulogama u okviru dugorone trajektorije(razvod roditelja,naputanje kole,promena radnog mesta) Tranzicije mogu biti: oekivane u skladu sa uzrastom(tranz.osnovna srednja kola,zasnivanje porodice) neoekivane (malolet.roditeljstvo) to su tranzicije koje nisu u skladu sa uzrastom i smatraju se za mogude faktore koji izazivaju poremedaje ivotnog toka a individualni naini adaptacije na tranzicije postaju predmet izuavanja. Sva iskustva tokom ivota i njihove promene uslovljene su: posledicama prethodnih obrazaca ponaanja uticajima riz. faktora iz kljunih ivotnih podruja(kola,porodica,vrnjake grupei lok.zajednica) individualnim faktorima(inteligencija,osobine linosti,rezilijentnost)
poetkom 21 veka empirijski potvreni rezultati(longitudinalnih studija i istra.ivotnog toka) potvrdili su da unutar antisoc.populacije postoje razliite grupe sa razliitim etiologijama koje uslovljavaju razliite putanje antisoc.ponaanja i razl.faze od nastajanja do prestajanja to je omogudilo koncipiranje prvih integrativnih teorijskih modela u krim.nauci i stvaranje krim.discipline razvojne kriminologije celokupnog ivotnog toka tj.razvojne i celoovotne kriminologije koja je objedinila sve 4 paradigme: 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. paradigma kriminalne karijere paradigma prevencije usmerene na riz.i prot.faktore paradigma razvoja atisocijalnog ponaanja paradigma ivotnih dogaaja FARRINGTON 2005god. Istie da razvojna kriminologija treba da dokumentuje i objasni unutarindividualne promene u antisocijalnom ponaanju tokom itavog ivota. Ona treba da osvetli 3 kljuna problema: Razvoj antosoc.ponaanja Uticaje riz.i prot.faktora na razliitim uzrastima Efekte ivotnih dogaaja na razvojni tok
DETINJSTVO Od 6 do 11 god.
4.etvrta grupa
PREDIKTORI NASILNE DELINKVENCIJE, GRUPE I KLASIFIKACIJA 1.Najbolji 2.Druga grupa - nedostatak socijalnih veza - druenje sa antisocijalnom vrnjakom grupom -delinkventno ponaanje bez obzira na prestup -istorija agresivnog ponaanja -stavovi prema koli i uspeh -psiholoko stanje -odnosi roditelja prema detetu - muki pol -istorija fiz. nasilja -antisocijalni roditelji -problematino ponaanje -IQ koeficijent inteligencije -razruena porodica -soc.ekonomski status porodice - siromatvo -zlostavljanje od strane roditelja -druge porodine karakteristike -zloupotreba PAS - etnika pripadnost
ADOLESCENCIJA Od 12 do 14 god.
3.Treda grupa
4.etvrta grupa
PREDIKTORI NASILNE DELINKVENCIJE, GRUPE I KLASIFIKACIJA - medicinsko stanje -komplikacije prilikom poroaja -nizak srani puls -fiziko stanje -nizak srani puls -hiperaktivnost -impulsivnost -deficit panje -preuzimanje rizika -internalizovani poremedaji -agresivnost -rana inicijacija nasilja i delinkvencije -stavovi i uverenja koji opravdavaju antisoc.pon.
-kriminalitet roditelja -odnos roditelja i deteta -zlostavljanje dece -slabo organizacija porodinog ivota 2.Porodino -nizak nivo pozitivnog angaovanja roditelja okruenje -Slabo porodino vezivanje -porodini konflikti -roditeljsko odobravanje zloupotrebe supstanci i nasilja -separacija od roditelja -rano naputanje roditelja -kolski neuspeh -slabo vezivanje za kolu 3.kolsko -skitnja i naputanje kole okruenje -esta kolska tranzicija -slaba okupaciona aspiracija -delikventni siblinzi 4.Vrnjaki -delikventni vrnjaci faktori -lanstvo u bandama -siromatvo POLJE -dezorganizacija zajednice DELOVANJA -dostupnost droga i vatrenog oruja 5.Susedstvo i -susedi koji se kriminalno ponaaju zajednica -izloenost nasilju -izloenost rasnim predrasudama -reakcija zajednice na nasilje Dve injenice se uzimaju kao polazna osnova za objanjenje nastanka, razvoja, odravanja i prestanka nasilnog ponaanja Prva da je nasil.ponaanje kopleksan pojam i nije izolovan pd drugih bihejvioralnih problema tj.preklapa se sa: Poremedajima u ponaanju Zloupotrebama supstanci Delinkvencijom
POLJE DELOVANJA
Druga nas.ponaanje nije rezultat delovanja jednog rizinog faktora ved je rezultat esto povezanih i recipronih procesa u interakciji a koji se razlikuju u zavisnosti od pola i uzrasta .
10.
Devedesetih godina uvodi se paradigma razvoja antisocijalnog ponaanja to udara temelj konceptualnog okvira prouavanja kriminaliteta i delinkvencije koji se oznaava terminom razvojna kriminologija(LOEBER i LE BLANC) Razvojna kriminologija je nauka koja za predmet izuavanja ima privremene i prolazne unutar-individualne promene u delinkventnom ponaanju tokom vremenatj.prouava: Razvoj i dinamiku delinkvencije sa uzrastom(proces deskriptivan i bavi se procesima bihejvioralnog razvoja Identifikacija riz.i prot.faktora koji prethode ili se pojavljuju zajedno sa bihejvioralnim razvojem i koji imaju uticaja na njegov tok
Sredinom devedesetih razvija se etvrta paradigma paradigma ivotnih tokova koja istie znaaj uticaja vanih ivotnih dogaaja i tranzicija na nastajanje i odravanje delinkvencije to utie na razvijanje kriminologije celokupnog ivotnog toka kao posebne kriminoloke discipline: ivotni tok je isprepletana mrea trajektorija ili putanja koje su generalno konzistentne i koje opisuju dugotrajne ,uzrastom odreene obrasce socijalnog razvoja u kljunim soc.institucijama(porodica,kola,radno mesto) U vezi sa razvojem pojedinca istiu se dve injenice: Isprepletanost trajektorija ima za posledicu da promene u jednoj trajektoriji ili jednom ivotnom podruju moe menjati druga ivotna podruja Povremeno trajektorije mogu biti prepreene ili ometene ivotnim dogaajima ili tranzicijama kao kratkotrajnim promenama u soc.ulogama u okviru dugorone trajektorije(razvod roditelja,naputanje kole,promena radnog mesta) Tranzicije mogu biti: oekivane u skladu sa uzrastom(tranz.osnovna srednja kola,zasnivanje porodice) neoekivane (malolet.roditeljstvo) to su tranzicije koje nisu u skladu sa uzrastom i smatraju se za mogude faktore koji izazivaju poremedaje ivotnog toka a individualni naini adaptacije na tranzicije postaju predmet izuavanja. Sva iskustva tokom ivota i njihove promene uslovljene su: posledicama prethodnih obrazaca ponaanja uticajima riz. faktora iz kljunih ivotnih podruja(kola,porodica,vrnjake grupei lok.zajednica) individualnim faktorima(inteligencija,osobine linosti,rezilijentnost)
poetkom 21 veka empirijski potvreni rezultati(longitudinalnih studija i istra.ivotnog toka) potvrdili su da unutar antisoc.populacije postoje razliite grupe sa razliitim etiologijama koje uslovljavaju razliite putanje antisoc.ponaanja i razl.faze od nastajanja do prestajanja to je omogudilo koncipiranje prvih integrativnih teorijskih modela u krim.nauci i stvaranje krim.discipline razvojne kriminologije celokupnog ivotnog toka tj.razvojne i celoovotne kriminologije koja je objedinila sve 4 paradigme: 1. paradigma kriminalne karijere 2. paradigma prevencije usmerene na riz.i prot.faktorime 3. paradigma razvoja atisocijalnog ponaanja 4. paradigma ivotnih dogaaja
FARRINGTON 2005god. Istie da razvojna kriminologija treba da dokumentuje i objasni unutarindividualne promene u antisocijalnom ponaanju tokom itavog ivota. Ona treba da osveti 3 kljuna problema: 1. Razvoj antosoc.ponaanja 2. Uticaje riz.i prot.faktora na razliitim uzrastima 3. Efekte ivotnih dogaaja na razvojni tok
11.
neuspeh univarijanjtnih modela u objasnjenju anti,soc.pona. otvroeili su mesto za radne multivarijantne modele koji su mogli da objasne . trebalo je dizajnirati modele koji su mogli da objedine podatke svih porekla I koji migu uzeti u obzir multiple faktore koji determiniu rizik du razvojnog toka.
Uslovi za razvoj su se ostvarili pojavom razvojne nauke tj pojavom razvojne psihopatologije(zato I kako se psihopat.problemi javljaju kod dece I omladine, kako se ti problemi menjanju tokom vremena I kako na njih utiu razvojni kapaciteti dece ali I kontekst u kome se razvoj odvija) i razvojne kriminologije(utvrdila okvire za prouavanje javljanja, odravanja I prestanka delinkv.ponaanja) Razvojna nauka je pokuala da ostvari vezu izmeu medicinskih,psiholokih,biolokih,bihejvioralnih I socijalnih nauka: Razvojna psihologija Sociologija Kriminologija Antropologija Razvojna biologija Fiziologija Molekularna biologija
Pojam riz.faktori su individualni ili sredinski inioci koji povedavaju verovatnodu individualne velnerabilnosti na negativne razvojne ishode U oblasti nasilnog ponaanja riz.faktori predstavljaju stanja i uslove koji predisponiraju decu i omladinu za expresiju i odravanje nasilnog ponaanja Pojam protektivnih faktora - Protektivni faktori se objanjavaju kao unutranje i spoljanje snage koje pomau deci i omladini da prevaziu ili se odupru rizicima tj. Oni faktori koji deluju u pravcu redukovanja verovatnode ispoljavanja nasilnog ponaanja
sagledava se kroz njihovu interakciju sa rizinim faktorima nelinearni interaktivni meuodnos deluju indirektno na bihejvioralni razvoj kroz interakciju sa rizinim faktorima u smislu posredovanja ili ublaenja efekata rizinih faktora HAWKINS I RUTTER -1990god.: dve grupe protektivnih faktora u odnosu na delovanje rizinih faktora - resursni i pravi protektivni faktori: VRSTE 1.Resursni PROTEKTIVNI FAKTORI 2.Pravi protektivni faktori - oni koji imaju kontinuirano protektivno dejstvo bez obzira na visok ili nizak stepen rizika bogatstvo,adekv.porod.f-sanje itd. -oni koji imaju veoma izraene efekte u situacijama visokog rizika a slabe kako slabi stepen rizika tj.intenzitet PPF. Je srazmeran intenzitetu riziknih faktora i obrnuto
RUTTER 1985 predlae podelu u odnosu na naine na koje meusovno faktori stupaju u interakciju. 3 moguda modela interakcije: Multiplikativna interakcija kada prisustvo jednog faktora umnoava efekte drugih faktora Potencirajuda interakcija kada prisustvo jednog faktora potencira efekte drugih faktora Katalitika transakciona interakcija kada faktori deluju na bihejvioralni ishod samo u prisustvu drugih faktora dok sami, nezavisno ne utiu na menjanje ponaanja
GARMEZY,MASTEN I TELLEGEN 1984god. Daju alternativni set modela interakcija: Kompenzacioni model gde se stresori rizici i faktori vulnerabinosti meusobno dopunjuju Model izazova gde se kompetencija i rezilijentnost razvijaju i odravaju onoliko dugo koliko stresori ne narue prag uruavanja rezilijentnosti i prestaje da deluje Protektivni model gde protektivni faktori menjaju efekte rizinih npr.putem unapreivanja individualnih vetina suoavanja sa problemom.adaptacije ili izfraivanja kompetencije
KIRBI I FRAZER 1997god. preedlau 3 naina delovanja protektivnih faktora: Da prot.fakt.slue kao neka vrsta zatitnika u smislu umanjivanja efekata rizinih faktora(soc.podrka) Prot.fakt.mogu ometati i prekidati proces delovanja rizinih faktora intervencije redukovanja porodinih konflikata Prot.fakt.mogu spraavati inicijalno nastajanje riz.fakt. npr.pozitivne temperamentalne karakteristike mogu sauvati dete od zlostavljanja inedi ga sposobnim da obezbedi pozitivne odgovore roditelja.
1. 2. 3.
Modeli interakcije(oblici povezanost): Prema karakteristikama povezanosti razlikujemo 3 tipa faktora(FARRINGTON,1998): Korelativni ili korelati su faktori koji koreliraju tj.stoje u vezi sa nasilnim ponaanjem Postoje u isto vreme sa nasilnim ponaanjem Nekad se oznaavaju kao markeri mada nije najtanije jer ime vie implicira na indikatore nas.pon. nego na same korelate Mogu prethoditi nas.ponaanju i i sluiti za predikciju Mogu biti rezultat ili posledica nas.ponaanja Mogu biti i posredovani tredim nezavisnim faktorom Svaka korelativna povezanost zahteva dodatno istraivanje Prediktivni ili prediktori imaju prediktivnu snagu za nastajanje, razvoj i odravanje nas.ponaanja i mogude je na osnovu njih predvideti verovatnodu nastanka nasilnog ponaanja. Mogu biti direktno i neposredno povezani sa nas.ponaanjem Nisu nuno uzroni ved se odnose na verovatnodu Kauzalni(uzroni) ne samo da prethode nego i uzrokuju nas.ponaanje Kauzalitet je teko nauno utvrditi Najsnanije eksplanatorno sredstvo je experiment sa dve grupe ali nije ga mogude koristiti jer faktore nije mogude nasumice odrediti Savremena nastojanja idu ka kreiranju multivarijantnih modela koji povezivanjem seta sredinskih i individualnih riz.faktora prediktivnog karaktera u teorijski povezane meuzavisne sekvence koje nastoje da objasne nastanak, razvijanje i odranje nasilnog pona.
14.faktori naslea
faktori naslea se dele na bioloke i soc.psiholoke osobenosti u kombinaciji sa nepovoljnim sredinskim uticajima daleko nepovoljnija prognoza imaju uticaja na ispoljavanje agresije i nasilnog ponaanja u detinjstvu i adolescenciji najsnaniji uticaj kod rano startnih tipova agresije koji perzistiraju i u odraslom dobu a povezano je sa hiperaktivnodu i impulsivnodu za ta se smatra da je nasledno a pritom ukljuuje i psihopatiju manje snaan kod neperzistentnih oblika agresivnosti koji ne opstaju u odraslom dobu i kod prikrivene agresije istraivano studijama blizanaca i usvajanja nasleuje se slaba bihejvioralna inhibicija, hormonski poremedaji i veda podlonost stresu
15.temperament
temperament individualno karakteristian stil emocionalnog i bihejvioralnog odgovora na mnotvo razliitih situacija i sredinskih stimulusa nasledan, bioloki zasnovan ali posredovan sredinskim uticajima kljuna karakteristika personaliteta a personalitet je izraz interakcije temperamenta i ivotnog iskustva ima devet dimenzija koje oblikuju temperament koji se prema njima deli na lak ili teak nivo motorne komponente aktivnost ritminost, sna , jela pristup odgovorima priroda inicijalnog odgovora na nove stimuluse adaptabilnost odgovor na novonastale situacije prag responzivnosti nivo intenziteta stimulacije potreban za evociranje vidljjivog odgovora intenzitet reakcije energetski nivo odgovora kvalitet raspoloenja - poreenje veselog i neraspoloenog ponaanja distraktabilnost efektivnost spoljnih stimulusa u ometanju tekudeg ponaanja tenacitet i perzistentnost panje tenacitet vremensko trajanje aktivnosti odreeno od strane deteta i perzistentnost trajanje aktivnosti uz ometanje deli se na LAK i TEAK temperament
LAK temperament:
Sposobnost inhibicije motorne komponente kada je potrebno Pravilna i prediktivna ritminost sna, jela i sl. Pozitivan pristup odgovorima Brzo prilagoavanje novanastaloj ili izmenjenoj situaciji i novim stimulusima Visok prag responzivnosti i uivaju u stimulaciji Reakcije blagog intenziteta Pozitivnog raspoloenja Visoka distraktabilnost Perzistentna i dugotrajna panja TEAK temperament Stalno u pokretu bez mogudnosti inhibiranja aktivnostu u sluaju potrebe Nepravilna ritminost sna, jela Negativan pristup odgovorima Teka adaptacija na novonastale situacije Nizak prag responzivnosti nevole stimulaciju Intenzivne reakcije Dominantno negativnog raspoloenja Niska distraktabilnost Kratkotrajna i neperzistentna panja Kod tekog temperamenta izraeniji je rizik kod deaka (transferzalne i longitudinalne studije) Sam po sebi jeste rizian faktor ali u kombinaciji sa drugim faktorima je snaniji posebno sa disfunk.porodice, porodi.konfliktima, siromatvo,.dezorganizovanim susedstvom, psihopatologijom roditelja.
Veze se uspostavljaju od 7 meseca u sredini odrastanja bez obzira da li se radi o biolokim roditeljima ili ne - sredina prosene evolutivne adaptacije) Istraivano u laboratorijskim studijama putem procedure nepoznate situacije i separacijom i ponovnim susretom Dve vrste vezivanja sigurno vezivanje I nesigurno vezivanje sa svojim podtipovima Sigurno vezivanje po separaciji dete pokazuje da mu roditelji nedostaju i ispoljava potrebu za utehom i fizikom bliskodu po povratku a zatim nastavlja aktivnosti upoznavanja okoline Nesigurno vezivanje ima tri tipa: Nesigurno izbegavajude po separaciji ne pokazuje da roditelj nedostaje a po povratku izbegava i ignorie roditelje, objanjenje je da roditelji na traenje bliskosti reaguju negativno pa dete uzima minimizirajudu strategiju tj.priguivanje mehanizama afektivnog vezivanja jer de tako najverovatnije dobiti panju i brigu Nesigurno ambivalentno dete preokupirano roditeljem tokom separacije i susreta, po susretu je neuteno i ne nastavlja svoje aktivnosti, objanjava se nedoslednodu roditelja i njihovim nedovoljnim odgovorom na deije zahteve pa dete maximizuje mehanizme afektivnog vezivanja Nesigurno dezorganizovano kontradiktorno i dezorganizovano reaguju i posle susreta , usporeni, depresivni i anksiozni prema roditelju , objanjava se detetovim doivljajem roditelja kao izvorom zatite ali i straha. Riziniji su izbegavajudi i dezorganizovan tip Vezivanje je znaajno za nastajanje i razvoj agresije i nas.ponaanja u kasnom detinjstvu i adolescenciji Rizik nastajanja nesigurnih tipova vezivanja se povedava sa povedanim brojem porodinih stresora i smanjenjem kvaliteta meuroditeljskog funkcionisanja Ovaj individualni faktor je inicijator razvojnih puteva koji poveavaju verovatnodu kasnijeg nasilnog ponaanja.
17.neefektivno roditeljstvo
Grubo i nedosledno discplinovanje Paterson teorija koersivnih porodinih odnosa Grubost i nedoslednost treniraju dete u agresivnom i nasilnikom ponaanju Princip : - zahtev roditelja - detetovo odbijanje( averzivno,agrsivno,pretilako) sa ciljem da se roditelj zaplai i odustane od zahteva pa uspeno izbegavanje ime se dete ui da je agresija dobitna socijalna strategija u porodici pa to generalizuje na okolinu (svae, tue i sl) esti konflikti i intenzvne negativne emocije treniraju dete u koridenju agresije kao socijalne strategije za pegovaranje u interpersonalnim odnosima Nizak nivo pozitivnog roditeljskog angaovanja Pohvaljivanje dece za poeljno ponaanje Davanje jasnih smernica, sugestija,saveta i uputstava za postizanje prosocijalnih ciljeva Pozitivni podsticaju za motivaciju u obavljanju postavljenih zadataka Pruanje sugestija i izbora umesto naredbi Naklono odgovaranje na inicijativu deteta Slaba roditeljska kontrola i supervizija Gde , kako i sa kim dete provodi vreme Prediktor malol.delinkvencije Supervizijom se mogu birati prijatelji i aktivnosti u pravcu smanjenja rizika
Perzistira kao snaan nezavisni prediktor bududih bihejvioralnih problema Uspenost roditelja zavisi od njihove responzivnosti tj.sposobnosti roditelja da prepoznaju i odgovore na potrebe deteta, da budu brini i odgovorni prema detetu Koncept responzivnosti - neophodan preduslov uenja dece prosoc.vetinama Briga(toplina) Aspekti kontrole tj.ograniavanja Fizika i emocionalna dostupnost roditelja Autoritativno roditeljstvo tj.disciplinovanje Roditeljsko odobravanje Slaba responzivnost majke bitno utie na nasilno ponaanje i por.u ponaanju do polaska u kolu
Rizik veliki kod adolescentnih roditelja pogotovu majki jer su manje senzitivne i responzivne,manje priaju sa decom,manje emocija,manje stimulacija, ede kanjavaju Zasnovano na reciprodnom multideterminizmu tj.uzajmnom delovanju dete-roditelj.
Porodini konflikti Isti rizik i kod razvoda i kod celih porodica Kao faktor je vaniji od razvoda Porodino nasilje teak oblik porodinih konflikata Snaan faktor rizika u nastajanju i razvijanje agresiv. I antisoc.ponaanja Posebno rzian kod deaka ali i kod kod devojica Snaan prediktor homicidnih pretnji i dela ali i extremnih fiz.napada Moe udiniti decu preosetljivim na nasilje kroz externalizaciju, na pretnju i stanje straha
Struktura porodice
Brojnost porodice 4 ili vie dece Posredovano: Polom ako su deaci vedi rizik, ako su sestre bolji ishod Soc.ekonomskim statusom vedi rizik kod siromanih porodica a prakticno nikakav kod bogatih Redosledom roenja ako je srednje dete vedi rizik Roditeljski status Odrastanje samu uz majku raa ne prihvatanje autoriteta Vedi rizik: Kod deaka Kod porodica sa niskim soc.ekonomskim statusom Kod stanovanja u urbanim sredinama
Vedi rizik nego kod alkoholizma Deca pokazuju lake poremedaje u ponaanju i opte psihopatije Rizik za agresivno i nasi.ponaanje je posredovan polom deteta, polom roditelja, komorbiditetom psihopatologije roditelja Depresija majke Deca ispoljavaju emocionalne probleme i ozbilje poremedaje u ponaanju One su negativne, verbalno averzivne i fiziki kanjavaju Manja efektivna kontrola i supervizija, responzivnost bez topline Antisocijalni poremedaj roditelja(kriminal) Veoma visok rizik za isto ponaanje Snaan prediktor delinkvencije Povezan sa rano startnim poremedajima u ponaanju
Zanemarivanje je neuspeh roditelja da obezbede hranu, odedu , zatitu i medicinsku negu svojoj deci Uopte reeno efekti su indirektni i najede psihopatologije razliitih tipova Ovi faktori su korelativni i interaktivni ali ne i kauzalni i linearni.
20.vrnjaki faktori
Rano odbacivanje od strane vrnjaka Prouzrokovano neurobiolokim ili naslednim osobinama( hiperaktivnost, impulsivnost, nizak nivo bihejvioralne inhibicije i visok stepen iritabilnosti) deteta,psihopatolokim osobinama Raa agresiju prema vrnjacima viktimizacija Agresivno ponaanje vodi dalje u odbacivanje i uslovljava razvoj agrs.ponaanja i kasnijeg povezivanja sa sebi slinima Visok rizik za posledino agresivno ponaanje Kasnije povezivanje sa antisoc. vrnjakim grupama Po odbacivanju dete se sve manje povezuje sa uspenim lanovima soc.grupe a sve vie sa drugom odbaenom decom koja imaju sline ciljeve, vrednosti i ponaanja Ove grupe postaju baza za trening agresije,antisoc.ponaanja i zloupotrebu PAS Koreliraju i u interakciji su sa porodinim faktorima to daje poseban rizik za nepovoljan ishod Uticaji vrnjakih grupa mogu da objasne blae oblike antisoc.ponaanja kao to su zloupotreba PAS, krae ili krenje pravila ali ne i ozbiljnije oblike nasilnog ponaanja
Nezaposlenost Slabo domadinstvo Prenatrpani uslovi ivota Nasilno ponaanje izazvano Nedostatkom porodinih prihoda za bazine potrebe Nezaposlenost ali posredovana soc-ekon.statusom tj. Kod siromanih izaziva rizik ali kod bogatih ne Posredovano uzrastom deteta - ako je tokom ranog razvoja vedi rizik
Efekti soc.deprivacije posredovani vetinama roditeljstva Soc-ekonomski faktor stoji u tesnoj korelaciji sa osam faktora socijalizacije deteta(ovi faktori su direktni prediktori nasilnikog ponaanja u koli): Roditeljske vetine disciplinovanja( grubo i nekonzistentno disciplinovanje) Nedostatak majinske brige Izloenost nasilnom roditeljskom modelu Nedostatak majinske soc.podrke Nestabilnost vrnjake grupee Nedostatak kognitivne stimulacije deteta
Kolektivna efikasnost
Spada u soc-demografski faktore Predstavlja sposobnost lokalne zajednice da uspostavi zajednike vrednosti i odri efektivnu sockontrolu Soc.deprivacija slabi kolektivnu efikasnost Dve vste faktora koje slabe kol.efikasnost: visoka mobilnost stanovnitva izaziva dezorganizaciju institucija i slabljenje kontrole nedostupnost resursa smanjuje osedaj modi u kontroli bitna je interakcija kvaliteta pojedinca i kvaliteta zajednice efekti impulsivnosti su na malol.delinkvenciju su izraeniji u siromanim susedstvima neimpulsivni deaci u siromanim susedstvima su u vedem riziku za delinkvneciju nego isti u povoljnijem okruenju
22.izloenost nasilju u lok.zajednici,dostupnost vatrenog oruija i prikazi nasilja u medijima Izloenost nasilju u lok.zajednici
lokalna zajednica je: susedstvi kola izloenost nasilju je veda u urbanim sredinama sa soc.nepovoljnostima izloenost nasilju moe biti: direktna indirektna u obliku pretnje po trajanju moe biti hronina celog razvojnog perioda i ostavlja jasne posledice na decu i adolescente i moe izazvati povedanu stopu psihopatolokih problema i kolski neuspeh raa: vedu spremnost i volju da se upotrebi nasilje i fiz.agresija smanjenu percepciju rizika i povedanje antisoc.ponaanja snien nivo linih oekivanja u bududnosti zloupotrebu PAS kolski neuspeh posredovano slededim medijatorima: Polom kod devojica internalizujudi problemi a kod deaka externalizaciju ponaanja Uzrastom kod mlae dece izaziva strah i anksioznost a kod starije dece externalizujude bihejvioralne probleme Porodina kompozicija vedi rizik kod gradske dece bez majke
Za vedinu ih je utvreno da su od znaaja u prevenciji ozbilje, nasilne i hronine delinkvencije. Longitudinalna studija u Roesteru - 1995,SMIT i saradnici pratili su delovanje 12 protektivnih faktora na 4 polja delovanja za koja se pretpostavlja da redukuju efekte rizinih faktora. Analizirana visoko rizina grupa dece i omladine a to je grupa za koju se utvrdilo postojanje 5 ili vie rizinih faktora za ozbiljnu nasilnu delinkvenciju Podruja delovanja i faktori Protektivni faktori koji su 1. Porodini - visok nivo porodine supervizije -afektivno vezivanje
3. Vrnjaki 4. Individualni
-sposobnost itanja -matematike vetine -posvedenost koli -dobar kolski uspeh -edukacione aspiracije -elja za nastavkom kolovanja -roditeljska oekivanja za daljim kolovanjem deteta -druenje sa vrnjacima koji se konvencionalno ponaaju -druenje sa vrnjacima sa kojima roditelji odobravaju druenje -samopotovanje
Rezultati pokazuju visoku rezilijentnost dece i omladine na uzrastu od 13 do 14god i to u sluaju da je utvreno postojanje 9 ili vie protektivnih faktora Rezilijentnost na uzrastu od 15 do 17god. se menja i ne zavisi od broja protektivnih faktora
postavlja se kljuno pitanje interakcije izmeu rizinih I protektivnih faktora tj.razumevanje njihovih dinamikih meuodnosa I mehanizama delovanja kao osnove bihejvioralnog ishoda
24.rezilijentnost
Predstavlja individualni kapacitet za zdrave i fleksibilne naine adaptacije na promene i stresne dogaaje Jeste u stvari karakteristika mladih u riziku da pokau uspene odgovore na izazove i koriste steena znanja za postizanje uspenih ishoda KIRBI I FRASER govore o tri fenomena rezilijentnosti: Pozitivni ishodi uprkos visoko rizinom statusu Odranje kompetencije pod stresnim uslovima Oporavak posle traume Protektivni faktori su u direktnoj funkciji unapreenja rezilijentnosti
25.kompetencija
5 vrsta podruija f-sanja deteta: Socijalna kompetencija Emocionalna kompetencija Kognitivna kompetencija Bihejvioralna kompetencija Moralna Socijalna kompetencija; su interpersonalne vetine koje pomau mladima da integriu osedanja, miljenja i akcije u cilju postizanja specifinih socij. I interpersonalnih ciljeva enkodiranje relevantnih soc.znakova tano interpretiranje soc.znakova efektivno reavanje interpersonalnih problema prevoenje soc.odluka u efektivno ponaanje Emocionalna kompetencija sposobnost identifikovanja i odgovaranja na svoje i tue emocionalne reakcije i ima 5 elemenata: Znanje o neijim emocijama Kontrola emocija Samomotivacija Prepoznavanje emocija drugih Odravanje prijateljskih emocija Preventivni programi podrazumevaju: Identifikacija i oznaavanje emocija Odlaganje zadovoljstva Kontrola impulsa Izraavanje emocija Redukcija stresa Empatija i nada su komponente emocionalne inteligencije Kognitivna kompetencija dva preklapajuda ali razliita podkonstrukta: Sposobnost razvijanja i primene kognitivnih vetina: Unutranji govor itanje i interpretacija soc.znakova Koridenje koraka u reavanju problema i donoenju odluka Razumevanje perspektive drugih Razumevanje normi i pravila ponaanja Pozitivni stav prema ivotu Samosvest kolska i intelektualna dostignuda:
Praktina primena kognitivnih vetina Sposobnost logiko-analitikog miljenja i apstraktnog rasuivanja Bihejvioralna kompetencija predstavlja efektivnu akciju i ima 3 dimenzije: Neverbalna komunikacija: Facijalna expresija Tonalitet glasa Nain oblaenja Gestikulacija i pogled Verbalna komunikacija: Jasno postavljanje zahteva Efektivno odgovaranje na kritike Jasna expresija emocija Preuzimanje akcije: Pruanje pomodi drugom Izbegavanje negativnih situacija Uestvovanje u pozitivnim aktivnostima Moralna kompetencija je sposobnost mladih da procene i odgovore na : Etike dimenz.situacije Afektivne dimenz.situacije Dru-pravne dimenz.situacije Koreni moralnosti u empatiji koja ima neuroloko poreklo ali podsticano ili potiskivano soc.uticajima Predstavlja znaajan medijator altruizma Preventivni programi kombinuju sa integracijom emocija,miljenja i akcije u ostvarivanju spec.ciljeva.
Vera u budunost
Internalizacija nade i optimizma o mogudim ishodima Daje razloge za ulaganje truda i cenjenje sopstvenog ivota Pozitivna odekivanja u bududnosti prediktuju bolje emocionalno i socijalno prilagoavanje kolskim zahtevima i snaniju unutranju kontrolu
ivotna podruja su: Porodino okruenje kolska sredina Vrnjake grupe Zajednica
GRUPE I PODELA Protektivni faktori sredinski Isti za sva 4 ivotna podruja -priznanje za pozitivno ponaanje -davanje mogudnosti za prosocijalno angaovanje -jaanje prosocijalnih normi
Teorijsko-konceptualni okvir kvalifikacije preuzet od teorije ekolokog sistema -BRONFENBRENER i socijalno-ekolokog razvojnog modela koji konceptualizuje razliite nivoe uticaja na ponaanje pojedinca(mikrosistem,mezosistem,egzosistem i makrosistem) i istie efekte njihove meusobne interakcije na razvoj pojedinca u odreenim ivotnim vremenskim razdobljima(hronosistem) ivotni domeni ili podruja su nivoi na kojima pojedinac stupa u odnose sa okruenjem: porodica kola vrnjaka grupa
zajednica ire drutveno okruenje svi faktori koji deluju na ovim nivoima su u meusobnom recipronom odnosu kumulativno delovanje faktora iz ivotnih domena preko pojedinca uslovljava nastajanje,razvoj i odravanje antisoc.ponaanja pa ono dalje moe izazvati druge oblike npr .zloupotreba PAS izazove delinkvenciju ovakav model delovanja koji podrazumeva viestruke reciprone efekte faktora izmeu se zove MODEL MREE UTICAJA : ivotnih domena izmeu ivotnih domena i pojedinca izmeu pojedinca i razliitih oblika antisoc.ponaanja izmeu samih oblika antisoc.ponaanja do rezultata doli analizom longitudinalnih studija u razliitim naunim disciplinama
utvrdili su postojanje 17 kljunih rizinih faktora u 2 kategorije koji su snani prediktori zloupotrebe alkohola i droga u adolescenciji: kontekstualni faktori: zakoni i norme koji odobravaju upotrebu alkoh.i droge dostupnost alkohola i droga ekstremna ekonomska deprivacija i dezorganizacija susedstva individualni i interpersonalni : psiholoki stavovi porodini stavovi i ponaanja vezana za alkohol i drogu slaba i nekonzistentna porodina organizacija porodini konflikti slaba vezanost za porodicu rano i perzistentno antisoc.ponaanje kolski neuspeh nizak stepen posvedenosti koli odbacivanje od strane vrnjaka u osnovnoj koli udruivanje sa vrnjacima koji koriste drogu otuenje i buntovnitvo stavovi koji odobravaju upotrebu droga rana upotreba droga
isti autori, iste godine dizajniraju koncept Zajednica koje brinu gde daju novu podelu faktora na dve grupe (sredinske i individualne) sa istim brojem faktora 17(nekima promenjeno ime, neki dodati a neki izbaeni): sredinska grupa faktora(ranije kontekstualni)koji deluju u irem okruenju i u kome se mlade osobe razvijaju: zajednica i susedstvo: ekonomska i socijalna deprivacija nizak nivo povezanosti susedstva i dezorg. lok.zajednice zakoni i norme koje pogoduju upotrebi alk.i droga dostupnost alkohola i droga tranzicija i mobilnost novi faktor individualna grupa faktora koji deluju unutar individue ili na nivou odnosa pojedinca sa : porodicom, kolom , vrnjacima slabo organizovanje porodinog ivota porodini konflikti kolski neuspeh nizak stepen posvedenosti koli udruivanje sa vrnjacima koji koriste drogu otuenje i buntovnitvo stavovi koji odobravaju upotrebu droga rana upotreba droga antisoc.ponaanje u ranoj adolescenciji
rano antisoc.ponaanje sa agresivnodu porodina istorija upotrebe alkohola i droga porodini stavovi koji odobravaju upotrebe alkohola i droga Isti autori 1996god.kreiraju novi klasifikacioni okvir sa 19 faktora za koje je utvreno da prediktuju 5 pojavnih oblika antisoc ponaanja u 4 ivotna domena: 4 ivotna domena i individualni - Dostupnost droga(zloup.sups.) - dostupnost vatrenog oruja(delinkven.i nasilje) - zakoni i norme koje pogoduju upotrebi supst.,koridenju vatrenog oruja i kriminalitetu(zloup.sups. delinkven.i nasilje) - medijski prikazi nasilja(nasilje) - tranzicija i mobilnost (zloup.sups. delinkven.i naputanje kolovanja - nizak nivo povezanosti susedstva i dezorganizacijazajednice (zloup.sups. delinkven.i nasilje) - ekstremna ekonomska deprivacija(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodina istorija bihejv.problema(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - slabo organizovanje porodinog ivota(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodini konflikti - porodini stavovi koji pogoduju bihejvioralnim problemima - rano i perzistentno antisoc.ponaanje(svih 5 poreme.) - kolski neuspeh koji poinje u osnovnoj koli(svih 5 poreme.) - nedostatak posvedenosti koli i kolskim obavezama(svih 5 poreme.) - otuenje, buntovnitvo i nedostatak vezanosti za lokalnu zajednicu(svih 5 poreme.) - prijatelji koji ispoljavaju bihejvioralne probleme(svih 5 poreme.) - stavovi koji pogoduju bihejvioralnim problemima(svih 5 poreme bez nasilja.) - rana inicijacija bihejv.problema(svih 5 poreme.) - konstitucionalni faktori(zloup.sups. delinkven.i nasilje)
5 pojavnih oblika antisoc ponaanja zloupotreba supstanci delinkvencija maloletnika trudnoda naputanje kolovanja nasilje
zajednica
porodica
kola
Vrnjaci i individua
Isti autori daju 2004god.reviziju klasifikacije sa dodatim jednim faktorom pripadnost gangu ukupno 20 4 ivotna domena i individualni - Dostupnost droga(zloup.sups.nasilje - novina) - dostupnost vatrenog oruja(delinkven.i nasilje) - zakoni i norme koje pogoduju upotrebi supst.,koridenju vatrenog oruja i kriminalitetu(zloup.sups. delinkven.i nasilje) - medijski prikazi nasilja(nasilje) - tranzicija i mobilnost (zloup.sups. delinkven.i naputanje kolovanja - nizak nivo povezanosti susedstva i dezorganizacijazajednice (zloup.sups. delinkven.i nasilje) - ekstremna ekonomska deprivacija(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodina istorija bihejv.problema(zloup.sups. , delinkven.
5 pojavnih oblika antisoc ponaanja zloupotreba supstanci delinkvencija maloletnika trudnoda naputanje kolovanja nasilje
zajednica
porodica
naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - slabo organizovanje porodinog ivota(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodini konflikti - porodini stavovi i ponaanja koji pogoduju bihejvioralnim problemima(zloup.sups. , delinkven., nasilje) kola - kolski neuspeh koji poinje u osnovnoj koli(svih 5 poreme.) - nedostatak posvedenosti koli i kolskim obavezama(svih 5 poreme.) - rano i perzistentno antisoc.ponaanje(svih 5 poreme.prebaen iz kolskog domena) - buntovnitvo(svih 5 poreme.preimenovan) - prijatelji koji ispoljavaju bihejvioralne probleme(svih 5 poreme.) - stavovi koji pogoduju bihejvioralnim problemima(svih 5 poreme bez nasilja.) - rana inicijacija bihejv.problema(svih 5 poreme.) - konstitucionalni faktori(zloup.sups. delinkven.i nasilje)
Vrnjaci i individua
za efektivni razvoj socijalnog vezivanja moraju biti ispunjena 3 uslova: 1. 2. 3. mogudnosti moraju biti pruene deci da budu aktivni uesnici u grupama kojim pripadaju sa smislenim doprinosima vetine posedovanje vetina da se ostvare smisleni doprinosi i zadaci u porodici,koli i okruenju, bez vetina same mogudnosti postaju izvor frustracija i neuspeha priznavanje sistem konzistentnog priznavanja gde deca kao i odrasli imaju potrebu da znaju da su neto dobro uradili a priznavanje i pohvala ine da se deca osedaju prihvadenom i vezanom i osnauje deije napore
kada su deca vezana za soc.jedinice(porodica ili kola) oni ele da ive u skladu sa standardima i normama koje ove zajednice posatavljaju CATALANO i HAWKINS u inicijalnom modelu 1992god. daju nekoliko nekoliko preporuka za ustanovljavanje i odravanje novih standarda i normi ponaanja 1. 2. 3. 4. postavljanje jasnih smernica za ponaanje kontrola ponaanja dece za potrebe utvrivanja da li se deca pridravaju smernica priznavanje i osnaivanje dece u situacijama potovanja smernica ukazivanje na konzistentne i umerene negativne posledice ponaanja koja kre smernice
da bi deca bila vezana moraju posedovati potrebne vetine za sadrajno angaovanje,pruanje otpora negativnim uticajima i potovanje prosocijalnih normi.
Konaan cilj Strategije socijalnog razvoja je lini uspeh pojedinca a taj uspeh se ostvaruje posredstvom 2 protektivna faktora: 1. 2. norme suprotne upotrebi droga vezivanje proces ide tako to norme suprotne upotrebi droga uspostavljene u porodici,koli i zajednici smanjuju verovatnodu koridenja droga i time dovode do linog uspeha vezivanje za jedinice socijalizacije(porodica,kola,zajednica) obuhvata privrenost,posvedenost i verovanje a odvija se preko mogudnosti,vetina i priznavanja i moe direktno voditi ka linom uspehu ili posredno preko redukovanja verovatnode koridenja droge to opet dovodi do linog uspeha
drugom revizijom Zajednica koje brinu, 1994god.isti autori menjaju i Strategiju socijalnog razvoja u Model socijalnog razvoja kao integrativnu teoriju u objanjenju antisoc.ponaanja kod dece i omladine, njen cilj i nain delovanja protektivnih faktora: cilj je zdravo ponaanje za svu decu i omladinu ostvarivanju ovog cilja doprinose 3 grupe protektivnih faktora: 1. zdrava uverenja i jasni standardi sa kojima poinje proces unapreivanja zdravog ponaanja 2. zdrava uverenja i jasni standardi u porodici, koli i vrnjakoj grupi zajednica mora da identifikuje standarde ponaanja koji se moraju koristiti i u porodici, koli i zajednici tj u svim podrujima ivota mlade osobe
vezivanje koje se ogleda kroz privrenost i posvedenost porodici,koli i vrnjakim grupama to su snanije veze sa grupama koje se dre zdravih uverenja i jasnih standarda ponaanja vede je verovatnoda da se deca rpidravati tih normi obavlja se preko tri protektivna procesa koja imaju karakter protektivnih faktora mogunosti, vetine i priznavanje za uspeh u ostvarivanju mogudnosti i postizanje uspeha deci su potrebne socijalne, kognitivne,emocionalne i bihejvioralne vetine mlade osobe imaju potrebu za priznavanjem sopstvenog angaovanja ali i za korektivnim fidbekom kada njihovo ponaanje nije u skladu sa ustanovljenim standardima to daje motivaciju da se nastavi sa aktivnim angaovanjem i pruanjem doprinosa
3.
individualne karakteristike od kojih takoe zavisi uspeh vezivanja a to su neke karakteristike koje su uroene a koje tite dete od rizika : pozitivna socijalna orijentacija rezilijentni temperament visoka inteligencija kod dece koja nemaju ove prednosti uroene potrebno je uloiti vie napora
treda revizija 2004god.nije menjala klasifikaciju protektivnih faktora ved samo rizine faktore
31.informisanje
Informisanje je nuan deo svakog obuhvatnog, multikomponentnog preventivnog programa i sadrana je u jednosmernoj komunikaciji od izvora do korisnika informacije: Cilj ovakve komunikacije je da se putem pruanja adekvatnih informacija o realnom injenicama vezanim za prestupniko ponaanje kroz uveravanje,ubeivanje i motivisanje izazovu pozitivne promene u ponaanju Primena strategije informisanja sadrana je u obezbeivanju i pruanju jasnih i tanih informacija deci i omladini kao to su: Informacije o rasprostranjenosti , prirodi i odlikama razliitih oblika prestupnikog ponaanja Informacije o zakonskim regulativama ojima se takvo ponaanje nastoji spreiti i suzbiti
Informacije o zdravstvenim, psiholokim i soc.posledicama koje takvo ponaanje nosi i ostavlja trag na pojedinca,porodicu i zajednicu Informacije o nainima kako se takvo ponaanje nastoji preduprediti u smislu obavetavanja o dostupnim javnim servisima,preventivnim programima i ukupnoj preventivnoj politici drutva Cilj informisanja ima vie kljunih podciljeva Podizanje nivoa znanja i obavetenosti dece i omladine o rizinim faktorima koji su u vezi sa alkoholizmom, narkomanijom,prostitucijom,kriminalitetom i drugim oblicima dru.neprihvatljivog i tetnog ponaanja ime se povedava i percepcija rizika kod mladih Promena stavova dece i omladine koji se odnose na prest.pona.u smislu razvijanja negativnih stavova prema prestupnitvu ili modifikovanja ved postojedih stavova Razvijanje uverenja koja podravaju prosocijalni stil i nain ponaanja Ovladavanje vetinama koje mlade ljude ine otpornim na izazove prestupnitva Moe se realizovati na razliite naine: Distribucijom pamfleta i broura Putem interneta Javnih prezentacija Obezbeivanjem informativnih telefonskih linija Putem oglaavanje javnih servisa Preko organizovanja obuhvatnih medijskih kampanja na tv-u,radiju ili u tampi Mogu se kombinovati sa edukacijom u kolskim ustanovama pomodu pedagokih sredstava,predavanja,diskusija,igranja uloga,video materijala i knjiga Najede se vre putem sredstava javnog informisanja i zato da bi se postigli pozitivni efekti mora biti emitovano u vreme kada postoji veda verovatnoda da de je gledati ciljna grupa Vedi uspeh ima informisanje koje ne sadri poruke autoritarnog tipa niti elemente pternje , prekora i nadzora 5 tipova informisanja: 1. pruanje informacija o oblicima i odlikama prestup.pon. 2. izazivanje straha istie riz.faktore koji su u vezi sa prest.ponaanjem 3. moralni poziv sagledavanje posledica prest.pon. 4. edukacija emocija usmeren na izgradnju samopotovanja, odgovorno donoenje odluka i interpersonalne odnose 5. usmeren na razvijanje posebnih vetina i sposobnosti koje omogudavaju mladima da se uspeno odupru prestupnitvu prva 4 su se pokazala neuspenim dok je 5ti uspeno ostvarivao svoj zadatak i to putem upoznavanja sa soc.uticajima koji bi mogli odvesti na stranputicu najuspenija strategija informisanja mora kombinovati: 1. Normativnu edukaciju razjanjavanje i diskusija o zakonskim regulativama vezanim za prest.pon. 2. Pruanje informacija o posledicama prest.pon 3. Trening socijalnih vetina i uticaja Ipak samostalna primena strategije informisanja bez kombinacije sa drugim strategijama ne dorpinosi prevenciji prest.pon
32. edukacija
podrazumeva dvosmernu komunikaciju i interakciju uesnika i edukatora najede rad u malim grupama mada moe biti i individualan ima dva prustupa: 1. tradicionalni model iskljuivo edukacija o rizicima prest.pon i tetnim posledicama. 2. savremeni model predstavlja kombinaciju edukacije o rizicima i tetnim posledicama sa razvijanjem, podsticanjem i odravanjem socij.vetina kojim se unapreuju protektivni faktori to je mnogo efektnije od puke edukacije.
Sutina ove strategije je da putem edukacije mladi ljudi steknu iskustvo,razviju individualne vetine i sposobnosti, formiraju stavove i uvrste prosocij.oblike ponaanja. Aktivnosti koje se primenjuju su: 1. povedanje kvantuma znanja o prirodi i posledicama prest.pon 2. trening socijalnih vetina- unapreivanje soc kompetencije putem uvrdivanja niza soc.vetina: sposobnost odgovornog donoenja odluka samokontrola samopouzdanje vetine pruanja otpora prestup. I negativnim uticajima vrnjaka sposobnost reavanja problema tehnike suoavanja sa stresom razvijanje kritikog miljenja i kritike analize razvijanje sposobnosti pravilnog procenjivanja i rasuivanja unapreivanje kvaliteta interpersonalne komunikacije
ove metode se najede primenjuju u kolskoj sredini putem dve sesije ili vie njih koje vode prethodno obueni predavai smatra se da su ovi programi uspeniji ukoliko traju due i podrazumevaju 10 do 15 sesija tokom jedne kolske godine i da u tom sluaju promene u ponaanju su trajnije. Booster sesije koje podrazumevaju dodatne sesije posle perioda od 1 ili vie godina posle prvobitne intervencije i pomau da se steene vetine odre tokom dueg vremenskog periodaPristupi : 1. klasini didaktiki najmanje efektivan 2. interaktivni pristupi koji ukljuuju: kooperaciono uenje duskusije igranje uloga i grupna vebanja to prua mogudnost deci i omladini da primene steene vetine i razmene znanja 3. programi vrnjakih lidera koje u celosti ili delimino realizuju mladi ljudi koji su po godinama bliski populaciji na koju se deluje i izizkuju prethodnu obuku instruktora. 4. program treninga roditelja podruzumeva rad sa roditeljima koje je neophodno obuiti da pomognu deci da izbegnu opasnosti prest.pon. utvreno je da uede roditelja predstavlja snaan protektivan faktor za ta je potrebno motivisati porodicu da aktivno uestvuje podrazumeva trening roditeljskih vetina, komunikacije,reavanja i suoavanje sa problemima to doprinosi smanjivanju stresa kod roditelja, umanjivanje porodinih konflikata, uvrdivanje veze dece sa roditeljima, jaanju porodine kohezije i uopte poboljava porodino funkcionisanje uz primenu edukacije preporuuje se komplementarna primena i drugih preventivnih strategija posebno strategija enviromentalistikog pristupa koje su usmerene na menjanje aspekata socijalnog okruenja.
Ciljevi strategije izbornih aktivnosti: 1. okupiranje nestruktuiranog i neadekvatno iskoridenog slobodnog vremena 2. angaovanje u prosocijalnim aktivnostima koje elimiminiu potrebu za prest.pon 3. kreiranje brojnih interesovanja i potreba koje se nede modi zadovoljiti prest.pon 4. formiranje, razvijanje i jaanje vetina i znanja koje de biti prepreka pres.pon najede primenjivane aktivnosti su: 1. rekreativne i kulturne aktivnosti koje se po pravilu deavaju pod nadzorom odraslih i najede su primenjivane a i mladi ih rado prihvataju i omogudavaju identifikovanje onih koji su izloeni dejstvu riz.faktora: sportska takmienja posete pozoritima, bioskopima 2. aktivnosti u zajednici volonterski drutvenokorisni rad(pomod starim i hendikepiranima i sl) podstiu i jaaju veze mladih sa zajednicom pomau mladima da razviju pozitivne stavove prema drugim ljudima,zajednici i sopstvenoj bududnosti podrazumeva saradnju kole sa lok.zajednicom 3. programi mentorstva interakcija jedan na jedan gde mladi slobodno vreme mogu provesti sa starijom i iskusnijom osobom koja moe da im da savet prui pomod i podrku 4. uede u razliitim programima prevencije ukoliko se samostalno koristi ne doprinosi mnogo prevenciji prest.pon
rad sa roditeljima: 1. usluge podrke za porodice u krizi materijalna i zdravstvena pomod,savetovanje 2. programi kudnih poseta razvijanje roditeljskih vetina, pomod roditeljima u profesionalnom i radnom osposobljavanju 3. porodina terapija sa ciljem boljeg porodinog funkcionisanja 4. sistemske intervencije na multiple ivotne domene tj.individualne karakteristike, porodino okruenje,interakcije u porodice,odnose sa vrnjacima,zajednicom i soc.okruenjem sistemska intervencija je najuspenija kod prevencije kriminalnih oblika prest.pon.jer je ono u vezi sa mnotvom problema u razliitim ivotnim domenima nije poeljno konstantno usmeravanje na ono to fali porodici ved oslanjanje na pozitivne snage i potencijale porodice koji ved postoje. Evaluacija je utvrdila da ova strategija znaajno utie na prevenciju prest.ponaanja. Identifikacijom pojedinaca dece i omladine ukazuje nam i na porodice u krizi to je jojedan plus. Ova strategija daje rizik za etiketiranje pojedinaca I porodica to stvara rizik da se prest.pon.ispolji ili razvije.
Najvedi nedostatak su trokovi njene primene koji su vedi nego kod drugih strategija ali ako se pogleda sa druge strane trokovi su ipak dosta manji nego oni koji se moraju izdvojiti za resocijalizaciju I tretman mladih gde je prest.ponaanje postalo realnost.
2.
Sprovoenje zakona odnosi se na potovanje ustanovljenih zakona, pravila i normi ponaanja. Primenjuje se na nivou lok.zajednice a njeno delovanje se ne primenjuje na pojedinca ved na iru populaciju koja bi mogla da prekri ustanovljene norme. U okviru ove strategije sprovoenje aktivnosti u lok.zajednicu najede obavljaju organi unutranjih poslova u saradnji sa lok.zajednicom.
Unutar envir.pritupa mogu se razlikovati 3 razlliite strategije: 1. ograniavanje dostupnosti alkohola, droga i cigareta i moe se postidi na vie naina: kontrola cena, tj povadanje cena kroz takse ime se naroito kod alkohola postie smanjenje konzumiranja ali i posredno na smanjenje k.dela uinjenih usled dejstva alkohola. Mogude je uticati i propisivanjem starosne granice ispod koje nije dozvoljena prodaja a u vezi sa ovim neophodno je i odrediti kazne za one prodavce koji kre ovo pravilo. Od velikog znaaja je da ove aktivnosti budu medijski propradene Mogude je propisati broj prodajnih mesta na nekom prostoru kao i odrediti prostornu udaljenost prodavnica od kola. Kod droga efektivne su graanske akcije osmatranja podruija na kojima se droga prodaje. 2. izmena socijalnog konteksta: intervencija zastraivanjem gde se donose propisi o smanjenju dozvoljenog alkohola u krvi i pootravanje kazni za vonju u alkoholisanom stanju. Donose se propisi o kontroli reklamiranja i promocije alkoholnih pida i sl. Zabranjuje se distribuiranje besplatnih uzoraka, sponzorisanje sportskih priredbi i ekipa Postavljanje bilborda oko kola, obaveza proizvoaa da na pakovanju objavi tetnost proizvoda. 3. usmerena na prevenciju negativnih zdravstvenih posledica zloupotrebe alkohola droga i cigareta putem kontrareklama kojima se prua obavetenje,ovde je primedeno da se obavetenost i svest graana popravlja ali bez stvarne promene u ponaanju restrikcijama u konzumiranju alkohola i cigareta prostorno i vremenski ove strategije bi trebalo kombinovati sa drugim strategijama a posebno sa onim koje su usmerene na pojedinca
Principi prevencije usmerene na riz.i prot.faktore su rukovodeda naela koja usmeravaju planiranje i programiranje praktinih preventivnih aktivnosti i predstavljaju zajednike sutinske elemente preventivnih programa koji su potvrdili svoju efektivnost: 1. Preventivni programi treba da ojaaju protekt. I redukuju riz.faktore Da obuhvate u isto vreme i aktivnosti usmerene ka redukovanju riz.i jaanju prot.faktora Ovim se ukazuje na kumulativnu prirodu faktora tj.na okolnost da vedi broj riz.faktora uslovljava povedanje verovatnode da de se prest.oblici pona.pre ili kasnije javiti kao i na injenicu da prisustvo vedeg broja prot.faktora smanjuje tu verovatnodu Ali u isto vreme da li de se neko ponaati prestup.ili prosocijalno zavisi ne samo od navedenog ved i od interakcije ovih faktora koji se nalaze u dinamikom meuodnosu
2. Treba da budu usmereni na redukovanje riz.faktora koji su specifini za odreenu populaciju na koju se preventivno deluje: Ukazuje na to da su najefektivniji programi oni koji su dizajnirani u skladu sa specifinim potrebama populacije kojoj su namenjeni Radi uspenosti potrebno je empirijsko procenjivanje i utvrivanje nivoa rizika i zatite u odreenoj populaciji Nivo rizika se utvruje sveobuhvatnim sakupljanjem i ukljuivanjem u program to vie identifikovanih riz.faktora Isto tako je bitno identifikovati riz.faktore u odnosu na stadijum razvoja individue u kom se uobiajeno pojavljuju jer neki su kao porodini utiu u vreme detinjstva,vrnjaki kasnije i sl. 3. Preventivni programi treba da budu primenjeni u svim domenima u kojima su riz.faktori prisutni:
Domeni =ivotna podruja Ovo znai da treba kreirati i primeniti vedi broj raznovrsnih , meusobno usglaenih preventivnih programa koji de primenom u razliitim ivotnim podrujima svojim ukupnim delovanjem doprineti smanjenju riz.i razvijanju i jaanju prot.faktora Naelno se pojedini ivotni domeni smatraju pogodnijim za primenu odreenih preventivnih intervencija kao npr.lok.zajednica se smatra pogodnom za primenu programa univerzalnog i selektivnog nivoa,kolska sredina i vrnjake grupe za primenu univerzalnih i selektivnih prev.programa a porodina sredina za primenu programa svih nivoa preventivnog delovanja. 4. Preventivni programi treba da budu zasnovani na komplementarnoj primeni vedeg broja preventivnih strategija: Jer nijedna preventivna strategija nije u mogudnosti da samostalno ostvari znaajnije i trajnije uspehe I zato svaki poseban program treba da se posmatra kao komponente multistrategijskog modela koji se moe primenjivati u razliitim podrujima i na razliitim nivoima preventivnog delovanja.
Na osnovu procene i analize specifinosti ciljne populacije kao i prisutnog nivoa rizika i zatite utvruje se nivo preventivnog delovanja Pravilan izbor nivoa je osnovni preduslov od koga zavisi da li de program doprineti eliminisanju i smanjenju dejstva riz. I razvijanju,jaanju i unapreivanju prot.faktora. Ranija podela prevencije na: 1. Primarna - delovanje pre manifestacije neeljene pojave 2. Sekundarna ili tretman je intervencija osobama gde se problem javio i gde je postavljena dijagnoza 3. Tercijarna produena intervencija protiv recidiva odnosno posttretmanska zatita
Savremena klasifikacija podrazumeva 3 kljuna nivoa na kojima je mogude realizovati preventivne aktivnosti zasniva se na operacionoj klasifikaciji prevencije bolesti koju je 1987god. Postavio ANDREW S.GORDON gde prevencija predstavja jednu od tri komponente tretman i odravanje postignutih promena: 1. Univerzalna obuhvata aktivnosti namenjene optoj populaciji bez obzira na prisustvo riz.faktora: Ili univerzalni nivo prev.delovanja podrazumeva kreiranje i primenu prev.prog.na nivou celokupne, opte populacije bez prethodnog identifikovanja i selekcije individua kod kojih postoji potencijalno vedi rizik za nastanak i razvoj razl.oblika prest.pon. Zajedniko obeleije svih pripadnika populacije je da su izloeni optim riz.faktorima i to najede onim koji deluju na nivou zajednice(nasilje u medijima,ekonomska deprivacija,kolska tranzicija) a preventivna intervencija moe biti od pozitivnog znaaja i potencijalne koristi za sve njene pripadnike Programi se mogu realizovati na nacionalnom nivou,na nivou optine,kole ili mesne zajednice Programske aktivnosti se mogu primeniti i bez profesionalnog saveta i pomodi a trokovi po osobi su veoma mali a mali je i rizik od negativnih sporednih efekata 2. Selektivna prevencija sadri aktivnosti usmerene ka pojedincima i grupama koji su izloeni delovanju vedeg broja riz.faktora: Podrazumeva primenu preventivnih programa na izdvojene specifine podgrupe opte populacije Specifinost se ogleda u izloenosti rizinim faktorima u vedem broju i stepenu nego to je to kod opte populacije pa je time i nivo rizika javljanja prestupnitva vedi To su najede faktori riz.koji dolaze do izraaja u kolskoj sredini ili vrnjakoj grupi(kolski neuspeh,nizak nivo posvedenosti koli,druenje sa delinkventnim vrnjacima) Ovi programi usmereni su na redukovanje specifinih rizinih faktora kojima je grupa kao celina izloena nezavisno od stepena individualnog rizika pojedinaca unutar grupe. Ciljna grupa moe biti odreena prema uzrastu ili polu Ovi programi su skuplji jer zahtevaju prethodnu identifikaciju i procenu uesnika ,intenzivniji su i zahtevaju vede angaovanje i strunost realizatora 3. Indikovana prevencija usmerena ka individuama kod kojih je dolo do ispoljavanja predznaka ili prestupnikog ponaanja:
Je rana intervencija gde postoji visok nivo individualnog rizika za javljanje prestupnitva Gde je na osnovu procene rizika utvrena individualna sklonost ili postojanje visokog rizika u okruenju u kom ive A mogu biti i pojedinci gde se prest.pona.ved pojavilo Kao takvi ovi programi nuno se moraju zasnivati na proceni personalnih riz.faktora i nivoa ispoljenih poremedaja ponaanja Ovi programi su intenzivniji, dugotrajniji, zahtevaju vede angaovanje uesnika ali i visoku strunost osoblja koje sprovodi program i poznavanje razliitih oblika rada. Znaajno su skuplji od univerzalnih i selektivnih programa
2.
Kriterijumi za procenu efektivnosti prema Office of Safe and Drug-free School gde je ustanovljeno sedam osnovnih kriteriju za procenu efektivnosti programa prevencije koji su razvrstani u 4 kategorije i u praksi na osnovu ovih kriterijuma programi su razvrstani u egzemplarne(9) koji su rigorozno experimentalno testirani i obedavajude programe(33)koji su dobro dizajnirani ali jo uvek nisu detaljno testirani. Kategorije kriterijuma su: Potvrda uspenosti programa postojanje dokaza o prisustvu pozitivnih promena na polju riz. I prot.faktora koji su povezani sa prest.pon.Ta potvrda se zasniva na metodoloki pouzdanoj validnoj evaluaciji koja mora bit statistiki merljiva i da ukazuje na promene nastale kao rezultat tretmana. Kvalitet programa ima 4 kriterijuma: 1. Program treba da ima explicitne i jasno postavljene ciljeve koji se odnose na redukovanje prest.pon i to putem delovanja na redukciju riz. I jaanje prot.faktora 2. Postojanje jasne teorijske osnove jasna i logina povezanost uzroka i predloenih intervencija 3. Sadraj programa mora biti usklaen sa odlikama ciljne populacije(nivo razvoja,motivacija,pol,uzrast) 4. Metode primene moraju biti paljivo odabrane Znaaj programa za edukaciju mladih ljudi oznaava stepen integrisanosti i saglasnosti programa sa optim ciljevima vaspitanja i obrazovanja i to na 3 podruja:uenje,nepristrasnot i organizacione promene Korisnost programa u smislu dalje primene.Programom se moraju dati jasne odrednice kako se moe upotrebiti i prilagoditi drugim uslovima Kriterijumi za procenu efikasnosti prema Aubstances Abuse and Mental Health Service Admistration Kreirali 1998 Nacionalni registar nauno zasnovanih programa I prakse koji sadri 15 kriterijuma: Teorijska zasnovanost stepen u kome program prua objanjenje o nastanku prestupnitva i nainu na koji se moe spreiti Doslednost u primeni intervencije tj.kontrola i odravanje kvaliteta primene Evaluacija procesa je sistemsko ispitivanje obuhvatnosti i izvrenja programa to predstavlja osnovu povezivanja peograma sa rezultatima Izbor uzorka gde je prednost na strani programa sa sluajnim i velikim uzorkomi uz postojanje kontrolne grupe Osipanje uzorka ne sme biti vede od 30% Merenje rezultata mora biti validno i konzistetno Ne sme dodi do nedostatka podataka o vanim aspektima primene i rezultata programa Prikupljanje podataka ne sme ugroziti anonimnost i zatitu identiteta uesnika programa U analizi podataka o rezultatima programa moraju se koristiti savremene i adekvatne tehnike koje omogudavaju sagledavanje diferencijalnih efekata tretmana u razliitim podgrupama uesnika Dizajn evaluacije treba da iskljui uticaje drugih faktora na efekat programa(mediji, odrastanje i sl) Integritet je ocena kredibiliteta izvedena iz ocene kvaliteta programa,dizajna evaluacije i naina na koji je evaluacija izvrena Replikacija je broj instanci ukljuenih u evaluaciju kojom se potvruju pozitivni rezultati programa Potencijal za difuziju je mogudnost ire primene programskog materijala(trening, prirunik, instrumenti) Program mora da poseduje kulturnu i uzrasnu osetljivost tj da izabrane tehnike i komponente programa moraju biti usklaene sa kulturnim, bihejvioralnim,kognitivnim i emocionalnim karakteristikama uesnika
3.
4. uzorkovanje tj. Izbor uesnika i njihova prihvatanje ueda u programu 5. osipanje uzorka tj. Stepen zadravnja uesnika tokom primene programa-broj uesnika koji su napustili program 6. mere ishoda tj evaluacija efekata 7. nedostajudi podaci tj. Nain kompenzovanja propusta u merenju 8. prikupljanje podataka tj. Kvalitet naina prikupljanja podataka izvori i metode 9. analiza tj. Prilagoenost i adekvatnost analiza podataka 10. druge verodostojne pretnje validnosti tj. Stepen u kome su evaluacijom omogudena druga objanjenja efekata programa 11. replikacije tj.broj ponovljenih primena istog programa u razliitim uslovima 12. potencijal za irenje programa tj. Pogdnost programskog materijala za primenu od strane drugih osoba 13. kulturalna i uzrasna prilagoenost tj kulturalna i uzrasna osetljivost programa 14. integritet tj. Nivo poverenja u evaluacione nalaze 15. korisnost tj. Opti nivo znaaja rezultata programa za teoriju i praksu ocenjivanje vodi tim prethodno obuenih strunjaka iz razliitih oblasti i ovaj tim trenutno broji 27 lanova a sistem bodovanja je 1 do 5. Prosek ocena poslednja dva kriterijuma integriteta i korisnosti klasifikuje programe u tri kategorije: 1. model-programi su efektivni programi koji pored ispunjenosti uslova za efektivne programe moraju imati obezbeen kvalitetan materijal, trening, tehniku podrku za sve koji ga eele replicirati 2. efektivni programi su nauno zasnovani programi koji ostvaruju dosledne pozitivne promene i rezultate i moraju imati ocenu na kriterijumima integritet i korisnost 4 3. obedavajui programi daju korisne nauno zasnovane informacije o tome ta deluje u prevenciji i moraju imati sumarnu ocenu za poslednja dva kriterijuma 3,3 da bi preli u efektivne za pretraivanje model-programa koristi se pregledna karta koja sadri: 1. program(naziv programa,ime autora i institucije gde radi) 2. ciljna populacija(uzrast i etnika pripadnost) 3. rezultati evaluacije(duina perioda u kom su mereni efekti pre,posle programa, godinu,dve ili tri nakon primene programa) 4. replikacije(prosena ocena na kriterijumu) 5. kulturalna adaptacija,lokacija(uslovi u kojima je program evaluiran gradska ili ruralna sredina) 6. domen(poduje primene programa porodica,kola,vrnjaka grupa,zajedjica, pojedinac) 7. kategorija programa prema Institutu za medicinu-IOM(univerzalni,selektivni ili indikovani) 8. programske aktivnosti(kratka deskripcija komponenti programa) 9. nalazi(vodedi efekti programa) ponuena je i elektronska baza sa slinim informacijama
9.
seksualna explotacija
baza sadri ceokupan kontinuum brige o mladima od prevencije,preko tretmana do odravanja promena kriterijumi za selekciju I klasifikaciju programa ima 4 dimenzije efektivnosti 1. konceptualni okvir programa teorija ili logiki model 2. integritet programa kvalitet primene programa 3. evaluacija dizajn evaluacije 4. empirijska potvrda postizanja oekivanih efekata prevencija ili redukovanje problema,redukovanje ili jaanje protektivnih faktora na osnovu ukupnog skora programi se rasporeuju u jednu od 3 kategorije: 1. egzemplarni visok stepen integriteta, snana empirijska potvrda 2. efektivni dovoljan nivo integriteta,efekti su adekvatni 3. obedavajudi minimalni nivo integriteta,efekti obedavajudu najede nekonzistentni baza je elektronski dostupna i pretraivanje se zasniva na jednostavnom unosu kriterijuma: 1. faza kontinuuma brige prevencija, tretman,odravanje promena 2. efektivnost programa egzemplarni, efektivni,obedavajudi 3. tip programa mentorstvo,trening roditeljskih vetina 4. pol 5. uzrast od rodjenja do 3 godine, od do 6god,od 6 do 12god,od 12 do 18 godina 6. nacionalna pripadnost 7. tip bihejvioralnog problema delinkvencija, nasilje 8. specifinost ciljne populacije seksualni prestupnici,nasilni, mentalno bolesni 9. seting ruralna ili gradska sredina za svaki ponueni program dostupne su sledede informacija 1. specifikacija programa prema kriterijumima baze 2. riz.i prot.faktori na koje program deluje 3. deskripcija programskih intervencija 4. metodologija evaluacija 5. mere efekata 6. rezultati evaluacija 7. podaci za kontakt
2.
3. 4.
svaki kriterijum se ocenjuje ocenom od 0 do 3, o ako nije zadovoljio, 1 ako je kriterijum minimalno prihvaden, 2 ako je adekvatno ispunjen, 3 ako je snano potvren prema ovom ocenjivanju programi se dele u 2 grupe: 1. egzemplarni koji moraju ispuniti 4 kumulativna uslova: barem jedna evaluacija koja pokazuje odrivost efekata barem jednu godinu posle intervencije ocena 3 na najmanje 4 kriterijuma od kojih jedan mora biti kriterijum potvrde efikasnosti 2. nepostojanje ocene manje od 2 na ostalim kriterijumima obedavajudi: rezultati bar jedne evaluacije koja potvruje efektivnost programa ocene dva ili vie na prvih 5 kriterijuma ocene 1 ili vie na poslednja dva kriterijuma
obe grupe programa objavljene su u publikaciji Egzemplarni i obedavajudi programi bezbednih, disciplinovanih i kola bez droge a selekcija programa je ponuena na dva naina: 1. pregledna karta sadri popis i osnovne karakteristike u 4 kategorije: problemi na koje je prgram usmeren(droge, alkohol,nasilno ponaanje, cigarete) uzrast u kome se programi primenjuju odnosno kolski razredi u kojima je opravdano primanjivanje trajanje i intenzitet kao vrsta,broj i trajanje sesija u svakoj nedelji primene programa 2. trokovi, materijal i trening za primenu programa informacije o programu: deskripcija programa kvalitet programa potvrde efikasnosti programa
2. 3.
U obzir se uzimaju jo dva faktora: 1. abaliza medijatornih faktora podrazumeva da se promenom jednog riz. Ili prot faktora ili vie njih menja i ponaanje 2. ekonominost oekivanje da trokovi programa budu usklaeni sa postignutim rezultatima
podelili programe na : obedavajude moraju da ispune prvi kriterijum pa tek po proteku vremena radi evaluacije postaju model programi 2. model-programe mora da ispune sva tri kriterijuma ovi programi su usmereni na prevenciju nasilja , delikvencije, zloupotrebe alkohola i droga kod dece i omladine do 19 godina. Kompletna baza je dostupna u elektronskoj formi i ima 4 grupe informacija: 1. kratak pregled programa(ciljevi, sdraj,ishodi,trokovi) 2. osnove programa(istorijat,konceptualni okvir,deskripcija intervencija,potvrde efektivnosti) 1.
3. video segmenti u trajanju od 15 min. 4. popis dostupnog materijala za primenu programa. Svi programi su klasifikovani prema ivotnim domenima u kojima ostvaruju efekte: 1. programi usmereni na okruenje: porodini programi edukacija roditelja o ranom roditeljstvu,trening rod.vetina,porodina terapija) kolski programi ustanovljavanje normi i oekivanja za ponaanje, reorganizacija razreda i odeljenja, uspostavljanje i odravanje discipline u koli,instrukcije za uspeno voenje asa. Programi u zajednici organizovanje i mobilizacija zajednice 2. programi usmereni na pojedinca: kognitivno-bihejvioralni programi programi razvoja vetina programi mentorstva programi supervizije za potrebe kolske zajednice kreiran je prirunik Vodi ka efektivnim kolskim preventivnim programima gde su obuhvadeni i model-programi i obedavajudi ali i poeljni programi kojima se deluje na faktore bitn za uspeh i disciplinu u koli, koji nisu zadovoljili BVP kriterijume ali se veruje da u efekti u promeni poonaanja njihov rezultet a ne nekih drugih faktora.
43. Sistem zajednica koje brinu ili Communities that Care System CTC
vodedi sistem planiranja prevencije u zajednici koji obezbeuje konsultaciju,trening i istraivaki zasnovana sredstva pruanja pomodi zajednicama da unaprede pozitivan razvoj dece i omladine i spree poremedaje ponaanja adolescenata. Inicujalne postavke dala Grupa za izuavanje socijalnog razvoja(HAWKINS,CATALANO) 1992ge godine , revidirana1996te i na kraju 2004te a 2005te postaje deo zvanine platforme prevencije preporuene od strana Ministrstva zdravlja SAD i drugih institucija. Sistem je utemeljen na vrstoj istaivakoj osnovi koju ine rezultati tri primarna istraivaka podruja: 1. iroki pristup prevenciji razvijen unutar zdravstvene higijene 2. Nauno zasnovani prediktori por.pon. i pozitivnih ravojnih ishoda(riz.i prot.faktori koji su identifikovani longitudinalnim studijama) 3. Preventivni programi ija je efikasnost potvrena rigoroznim evaluacionim studijama procesa i efekata programa,politike i prakse prevencije na osnovu ovih rezultata izvedena su tri strukturna elementa sistema:
1. faze planiranja prevencije u zajednici 2. klasifikacioni okviri riz.i prot.faktora 3. baza efektivnih preventivnih programa(56 testiranih i potvrenih programa usmerenih na nekoliko problema): zloupotreba supstanci,alkohol,droga, cigarete delinkvencija maloletnika trudnoda naputanje kolovanja nasilje vedina programa se izvodi u kolskoj sredini programi se primenjuju u svim razvojnim periodima do 21ve godine i na svim ivotnim podrujima: porodica : prenatalni programi,programi za period odojeta,rana edukacija u detinjstvu,trening roditelja,porodina terapija kola i vrnjake grupe: organizacione promene u koli,organizacija rada u uionici,intrukcione strategije i rukovoenje radom u uionici,kurikulumi za unapreenje socijalne i emocionalne kompetencije,strategije organizovanja ponaanja u koli zajednica : rekreativni programi u slobodnom vremenu,trening vetina za zapoljavanje,enviromentalne strategije(mobilizacija zajednice, pravila ponaanja,strategije sprovoenja pravila), individua : programi zdravog ivotnog stila,individualno dizajnirane intervencije,mentorstvo u selekciji efektivnih programa koridena 4 kriterijuma: 1. ciljna usmerenost programa da su programi ciljno usmereni ka delovanju na jedan ili vie riz.ili prot.faktora za koje je utvreno da stoje u vezi sa definisanim problemima svaki program doveden je uvezu sa jednim ili vie riz.i prot.faktora koji su klasifikovani modelom Zajednica koje brinu(20) ili 5 protektivnih faktora definisanih strategijom soc.razvoja.
prolagoenost razvojnom uzrastu postojanje visoko kvalitetnih evaluacija postojanje svedoanstava o prisustvu znaajno pozitivnih efekata programa 4. mogudnost primene u zajednici CTC je obuhvatio samo one programe koji nude neophodan materijal, obezbeuju trening ili tehniku podrku pre i tokom primene programa celokupna baza objedinjena je u priruniku Vodi za CTC preventivne programe pretraivanje i selekcija programa se vre na tri naina: 1. koridenjem pregledne karte gde su programi sloeni po abecednom redu sa slededim informacijama: riz.i prot.faktori na koje je program usmeren domeni u kojima program deluje(porodica,kola, lokalna zajednica,individua) ciljni uzrasni raspon na kome program deluje ciljna populacija (nivoi preventivnog delovanja,univerzalni,selektivni i indikovani) 2. koridenje indeksa riz.i prot.faktora sadri klasifikaciju programa prema riz.i prot.faktorima na koje program deluje 3. informacija o programu kroz 8 kljunih elemenata: Riz.i prot.faktori Ciljna populacija(nivoi delovanja) Domen delovanja(podruje primene) Ciljni uzrasni raspon(razvojni period u kome se primenjuje) Priznanja(zvanina priznanja efektivnosti organizacija koje se bave procenom i kategorizacijom) Dostupni programski materijal(prirunici,trening, tehnika podrka) Deskripcija programa(teorijske osnove,istorijat primene,nain primene,nalazi o efektivnosti) Kontakt informacije(kome i na koji nain se obratiti za primenu programa
2. 3.