Djeji vrti i roditeljski dom su vrt, djeca u njemu cvijee, a mi roditelji i odgajatelji, vrtlari koji njeguju i uvaju biljke.

Za to je potrebna strpljivost, blagost, ljubav. ovjek je jedino ondje slobodan gdje radi iz ljubavi, to je osnovni smisao waldorfske pedagogije. 1 Svaki ovjek je uo za pojmove waldorfska pedagogija ili waldorfska kola, ali malo njih zna neto o toj temi. Utemeljitelj waldorfske pedagogije je Rudolf Steiner, pedagog, filozof, umjetnik i znanstvenik. Prvo pitanje koje se prirodno postavlja je po emu je waldorfska pedagogija dobila ime? Osim toga u ovom emo seminaru objasniti koja su osnovna naela antropozofije, nove znanosti na kojoj se temelji waldorfska pedagogija. Uz waldorfske kole je otvoreno i mnotvo waldorfskih vrtia. Po emu se razlikuju waldorfski vrtii od tradicionalnih i jesu li oni bolji za razvoj male djece do sedam godina od dravnih vrtia? Veina uenika u svijetu pohaa tradicionalne kole i ne poznaje drugaiji nain odravanja nastave. Naili smo i na miljenja ljudi o tome da je waldorfska kola oblik ustanove za djecu s posebnim potrebama. Razlog tome je njezin drugaiji nain odravanja nastave koji je mnogo oputeniji od klasine nastave u dravnih kolama. Waldorfska pedagogija i waldorfske kole su tokom povijesti naile na odobravanja ali i na brojne kritike. I danas postoje kritike na takav nain pouavanja i postavlja se pitanje u kolikoj je mjeri takvo pouavanje razliito od pouavanja u dravnim kolama i kakvo znanje i koliki njegov opseg steknu uenici pohaajui waldorfsku kolu. Jesu li uenici u waldorfskim kolama, i openito djeca odgajana prema waldorfskoj pedagogiji Rudolfa Steinera, uspjenija u uenju i koje metode uenja koriste u svojem radu? Pouavaju li se svi kolski predmeti s jednakom vanou i ako ne, na koje predmete se ulae vie vremena? Na ova pitanja emo pokuati odgovoriti u ovom seminaru iako e se sigurno kroz prouavanje ovog posebnog naina pouavanja otvoriti i mnoga druga pitanja.
Citat Rudolfa Steinera, preuzeto sa Stranica udruge RODA s informacijama o waldorfskoj pedagogiji http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=7&Tekst2ID=62&Show=2115
1

5. Waldorfska kola
5.1. Osnovna kola Prijelaz iz vrtia u prvi razred kole donosi mnoge promjene u ivotu djece. Sve to su do tada radili bila je igra, a sada je potrebno da mirno sjede u kolskim klupama i paljivo prate nastavu. Oslikavanje estitki i izradu igraaka zamjenjuju uvjebavanje flaute, pamenje pjesmica te uenje slova i brojeva. Tim novim aktivnostima eli se uvjebati pamenje, razviti navike i sklonosti te ojaati savjest i karakter djece. Vano pitanje pedagogije je: kada je dijete spremno za kolu? Svako dijete je drugaije ali u prosjeku to je dob od sedam godina. U toj dobi djeca su dovoljno zrela da mogu samostalno raditi i usredotoiti se na nastavu. Osim toga, tada se razvija i sposobnost za apstraktno razmiljanje. Na poetku prvog razreda uenike prima razredni uitelj ili razredna uiteljica. To je osoba koja odrava glavnu nastavu i vodi razred kroz cijelo osnovnokolsko obrazovanje. Za razliku od dravnih kola, ovdje je neobino to da isti profesor vodi nastavu do osmog razreda. Iako su ti profesori specijalizirani za neki od predmeta, oni vode nastavu hrvatskog jezika, matematike, fizike, geografije, povijesti i jo nekih predmeta. Dobra strana toga je da za vrijeme od osam godina prate razvoj uenika i njihov napredak. Osim odravanja glavne nastave dunost razrednog uitelja je kontakt s roditeljima, tjedna uiteljska konferencija i pridavanje posebne panje uenicima koji imaju potekoa u svladavanju gradiva. Da bi mogli pratiti napredak uenika moraju biti u kontaktu sa kolskim lijenikom i zdravstvenom euritmisticom. Uz sve to obavljaju i administrativne poslove za kolu. Waldorfske kole i uitelji potpuno su autonomni u strukturiranju nastavnog programa. Uenici u waldorfskoj koli nemaju udbenike i ne koriste se auditivnim i vizualnim medijima. Uenike biljenice postaju runo raeni udbenici, puni boja, slika i crtea kroz koje se uenici individualno izraavaju, a glavni izvor informacija je uiteljica. ak se i teko matematiko gradivo moe vizualno prikazati za bolje razumijevanje gradiva. Umjesto itanja informacija iz knjiga djeca ue prouavanjem prirode i ovjeka u prirodi.

Nastavni program se razlikuje od kole do kole, ali svi imaju isti cilj, razumijevanje ovjeka u njegovom razvoju kako ga vide antropozofi. Nastava je podijeljena u etiri bloka. Prvi dio je blok sat u trajanju od 105 minuta koji se naziva glavna nastava, slijedi sat jezika ili matematike u trajanju od 45 minuta, trei blok je sat umjetnosti ili religije koji traje 50 minuta i zadnji blok, nakon odmora i ruka, umjetnike aktivnosti u trajanju od 50 do 60 minuta. To je cjelodnevna nastava, ali uenici nakon toga i kod kue obavljaju domae zadae i vjebaju. Predmeti glavne nastave odravaju se u epohama. Jedan predmet se slua svakodnevno 3 do 4 tjedna i nakon toga se prelazi na sljedei predmet. U nastavu je takoer ukljuen umjetniki i radni odgoj. Svaki uenik svira barem jedan instrument (blok flautu) kroz svih 12 godina kolovanja, a glazbena kultura se pouava od treeg razreda. Poetna nastava violine se izborno pohaa u prvom i drugom razredu, a onda se odluuje da li se eli nastaviti s tim. Takoer u koli djeluje i mjeoviti zbor. Djecu se ui pletenje, vezenje, predenje i tkanje to razvija sposobnost matematikog miljenja. Kroz izraivanje komada namjetaja od drva, gline i metala ue kako precizno upotrebljavati zanatsko orue. U waldorfskoj koli se ue strani jezici od prvog razreda osnovne kole (engleski i njemaki), a od etvrtog razreda i talijanski izborno. Tjelesna kultura ne razvija natjecateljske sposobnosti djece, nego ih ui da je zajednica jednako vana kao i pojedinac. Nekoliko puta u toku kolovanja djeca odlaze na logorovanje ili putuju u drugu zemlju kako bi uvjebali koritenje stranog jezika kojeg ue u koli. Posebnost waldorfske pedagogije je euritmija. Na satovima euritmije uenici pokretima izraavaju govor, glazbu, ritam i slino. Nastava euritmije ima preventivnu, odgojnu i terapijsku ulogu. U prvom razredu ui se pisanje slova. Kao to su se stari narodi u poetku sluili slikama, a kasnije se razvilo pismo, tako se i uenike prvog razreda ui da iz slike stvore slovo. Primjerice, iz slike igle dobivaju slovo I. U nastavi matematike obrauju se etiri osnovne raunske operacije, a pri sastavljanju

zadataka, uitelj uzima u obzir temperament pojedinog uenika i sastavlja zadatak koji je u skladu s njim. Nastava geometrije zapoinje ve u prvom razredu. U poetku je to samo crtanje forma u svrhu istraivanja svijeta oblika, bez ikakvog dokazivanja. Tek kasnije se razvija u pravu geometriju. Svakog dana glavna nastava zavrava pripovjednim dijelom koji se mijenja iz godine u godinu. U prvom razredu sluaju se bajke (npr. bajke brae Grimm), u drugom basne i legende ( npr. legenda o Franji Asikom), u treem dijelovi Starog zavijeta (npr. pripovijetka o Adamu i Evi), u etvrtom nordijske prie o junacima i bogovima te u petom razredu pripovjesti iz grke mitologije. Bajke koje sluaju na kraju glavne nastave smatraju se jednim d najvanijih odgojnih sredstava u waldorfskoj koli jer u djeci oblikuju osjeaj za dobro i loe, i povoljno utjeu na djetetov osjeaj za jezik. Basne i legende koje uenici sluaju u drugom razredu opisuju dvije ovjekove strane. S jedne strane basne prikazuju ljudske slabosti u likovima ivotinja, a legende uzdiu junaka i veliaju njegove sposobnosti i umijea. Na taj nain pripovjedanje basni i legendi stvara ravnoteu. Nakon bajki, basni i legenda, u treem razredu se uenici susreu sa Starim zavjetom. Pripovjetke Starog zavjeta ue razumijevanju starih civilizacija. One su mnogo sloenije od bajki, basni i legenda, nemaju uvijek sretan kraj, ali su ispunjene moralnom snagom. Od este do desete godine djeca imaju izraeno slikovito miljenje i veliku potrebu izraavati se kroz slike. Zbog te djeje potrebe, matovite slike dominiraju nastavom u niim razredima osnovne kole. U 9. godini ivota djeca ulaze u novi razvojni stadij, poinju promatrati stvari na realistian nain i mogu doivjeti krizu koja se oituje u nastupima straha, gnjeva i drugim iznenaujuim ponaanjima. Nakon krize devete godine, uenici su spremni gledati stvaran svijet pa se uvode novi predmeti: poznavanje domovine, zoologija, botanika, zemljopis i povijest. U nastavi poznavanja domovine govori se o okolini, gradu u kojem djeca ive,

posjeuju se muzeji, crkve, tvornice i sastavljaju se jednostavna poslovna pisma. Zoologija se temelji na pitanju slinosti i razlika izmeu ovjeka i pojedinih ivotinja. U petom razredu osnovne kole uenici se susreu sa botanikom gdje ue o promjenama biljaka tijekom godine i potrebnim initeljima za njihov rast. Raznolikost biljaka i tla na razliitim podrujima povezuje botaniku sa zemljopisom. Zadatak nastave zemljopisa je razumijeti ovjeka. Upoznavajui razliite krajeve i pejzae te njihov utjecaj na ovjeka, ue se razliite kulture i duhovni ivot naroda. Takoer obrauje se gospodarstvo i meusobni odnosi regija, a u toku godine razred ide na izlet na neku planinu, ugljenokop i slino. Povijest se razvija u povijest svijeta i razvoja kultura. Kako bi bolje razumjeli razvoj civilizacija obrauju se mitovi i stare prie. Nakon krize devete godine, uenici prolaze krizu dvanaeste godine. Osim mijenjanja kostura i naglog rasta, dolazi i do unutranje preobrazbe. Sve su to posljedice ulaska u pubertet. U tom razdoblju uvode se novi predmeti koji zahtijevaju samostalnost, razmiljanje i aktivnost uenika. U fizici i kemiji se sve pojave promatraju kroz pokuse. Nakon opaanja, slijedi diskusija razreda, obrada podataka i zajedniko istraivanje. U astronomiji koja ulazi u nastavu zemljopisa obrauju se nebeske pojave. 10 Nastava vjeronauka se organizira u skladu s vjerom kojoj djeca pripadaju. Jutarnji pozdrav koji izgovaraju uenici je sroen tako da ga izgovaraju uenici svih religija diljem svijeta. Nastavni program infromatike je takoer razraen. Uenici se prvo upoznavaju s osnovnim elementima raunala ime se izbjegava negativan utjecaj medija. Obiaj je da se svaki mjesec u waldorfskoj koli odravaju mjesene sveanosti. Svaki razred priprema kratku predstavu ovisno o uzrastu. Tako nii razredi pripremaju bajku, basnu, mit ili legendu, dok osmi razredu, da bi zakljuili svoju osnovnu kolu pripremaju vei kazalini komad. Nain sjedenja se bira tako da se grupiraju jednaki temperamenti djece. Iako su uenici

prvog razreda preteno sangvinici, razvijaju se i ostali temperamenti. Cjelokupna nastava se temelji na temperamentima djece, npr. ista basna se moe sangviniku ispriati na drugaiji nain nego melankoliku. Takoer uitelj mora poznavati i svoj temperament. U ovoj koli nema ocjena do sedmog razreda to omoguuje uenje bez straha. Nema ni ponavljanja razreda jer se vjeruje da su sva djeca dovoljno sposobna da savladaju gradivo. Na kraju svake kolske godine uiteljica pie opirne izvjetaje to i kako je uenik radio te koliko je napredovao u proteklim godinama kolovanja. To ueniku nudi pozitivan impuls za sljedeu kolsku godinu i potie njegove skrivene potencijale. U sedmom i osmom razredu su uenici i brojano ocijenjeni jer je takav nain procjene primjeren njihovom uzrastu. Da bi dijete bilo primljeno u waldorfsku kolu nije potrebno pohaanje waldorfskog vrtia, ali je preporuljivo. Ako roditelji ne znaju i ne doive nain na koji njihova djeca ue, waldorfska pedagogija je nezamisliva. Jedno od glavnih obiljeja waldorfskih kola je zajednika suradnja uitelja i roditelja. Roditelji pomau u organizaciji rada kole, sudjeluju na strunim konferencijama i predavanjima (upoznavanje osnovnih odlika pedagogije), ali i u kolskim sveanostima (mjesenim i godinjim). Jednom u kolskoj godini organiziran je i dan roditelja u koli koju pohaaju njihova djeca, pa oni sudjeluju u radnim grupama (crtaju, pjevaju, diskutiraju,...), ali i kod pripreme zajednikog ruka. Bez ovakvog zajednikog rada uitelja i roditelja, waldorfska kola bi teko mogla ostvariti svoje ciljeve odgoja

6. Waldorfski vrtii i kole u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj postoji pet djejih vrtia koji rade po naelima Rudolfa Steinera: dva u Zagrebu i po jedan u Rijeci, Splitu i Samoboru. Svih pet je u privatnom vlasnitvu. Djeji vrti Mala vila u Rijeci je zapoeo s radom 1996. godine. Osniva vrtia je Drutvo prijatelja Waldorfske pedagogije Rijeka, neprofitna udruga graana. Zadatak udruge je promicanje i razvoj waldorfske pedagogije u Primorsko-goranskoj upaniji. Ustrojen je kao

predkolska ustanova koja osim redovnog desetsatnog programa nudi i program predkole. Rad se odvija u dvije mjeovite grupe s po najvie dvadesetak djece. U Republici Hrvatskoj postoje dvije osnovne waldorfske kole: u Zagrebu i Rijeci. U obje kole se plaa mjesena kolarina. Waldorfska kola u Rijeci je osnovana 2000. godine. Osniva kole je Drutvo prijatelja waldorfske pedagogije. kola je poela s radom u rujnu 2000. godine s upisanim prvim i drugim razredom. Program je slian programu waldorfskih kola u svijetu. Takoer je nakon nastave organiziran i produeni boravak koji nije obavezan. Waldorfska kola u Zagrebu osnovana je 2004. godine. Osniva kole je Udruga roditelja i uitelja waldorfske kole u Zagrebu i ona je u privatnom vlasnitvu. kola prua 13 osnovnokolsko obrazovanje koje sadri dodatne predmete (euritmiju, runi rad, vrtlarstvo i zanate) uz predmete programa dravne kole. Za sada u Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedna srednja waldorfska kola.

8. Zakljuak

Za waldorfsku pedagogiju se najee vee izraz Odgoj ka slobodi. Pod tim izrazom se misli na unutranju slobodu ovjeka koja mu omoguuje da prevlada sve prepreke na koje moe naii njegov ljudski Ja. Budui da smo za vrijeme pisanja ovog seminara prisustvovali jednom bloku glavne nastave u osnovnoj waldorfskoj koli u Rijeci, zapitali smo se da li bi se neke od metoda rada u waldorfskoj koli mogle preuzeti u dravne kole. Nain rada je mnogo oputeniji od onoga na kakvog smo navikli u dravnim kolama. Posebnu vanost stavlja se na umjetnost, ali uenici ne ue stvarati dijelove nego cjelinu. Takoer u waldorfskim kolama se ne ue suhoparne injenice koje piu u udbenicima. Uenje se temelji na prouavanju prirodnih pojava koje nas svakodnevno okruuju s namjerom da se pripreme za svakodnevni ivot i souavanje s razliitim nedaama u svijetu. S obzirom da nastavnici sami kreiraju nastavni plan, uenici ne koriste udbenike i nemaju ocjene, postavlja se pitanje kolika je kvaliteta

nastave u waldorfskoj koli. Otvaraju se pitanja o koliini znanja koju uenici dobiju u roku od osam godina provedenih u osnovnoj koli. Kako se prilagoavaju na brojane ocjene i potpuno drugu strukturu nastave u kojoj su samo pasivni primatelji znanja? Imaju li uenici potekoa s praenjem nastave i je li im smanjenja panja u srednjim dravnim kolama, jer u Republici Hrvatskoj ne postoji srednja waldorfska kola. Uenici su primorani upisati se nakon osnovne kole u dravnu kolu. Takoer pitanje je i kako na njih utjee vea koliina nastavnih predmeta i profesora? U istraivanju koje je opisano u posljednjem poglavlju rada potvrena je pretpostavka da je kreativnost i matovitost razvijenija kod djece koja pohaaju waldorfsku kolu. Ali jesu li i ostale vjetine razvijenije nego li kod uenika dravnih kola? Mnoga nova pitanja se otvaraju prouavajui waldorfski nain pouavanja, pitanja na koja ja teko dobiti odgovor bez detaljnih istraivanja. 15

Saetak

Utemeljitelj waldorfske pedagogije je Rudolf Steiner, pedagog, filozof, umjetnik i znanstvenik. Ime je dobila po tvornici Waldorf-Astoria u Stuttgartu iji su radnici odluili primijeniti antropozofska naela Rudolfa Steinera u obrazovanju svoje djece. Antropozofija je znanost o tijelu, duhu i dui. Velika uloga se u atropozofskom uenju pridaje karmi i reinkarnaciji. Steiner je opisao dijelove ovjekova bia i podijelio ih u etiri sastavna dijela: fiziko tijelo, eterino tijelo, astralno tijelo i Ja, koja se postupno razvijaju u koracima od sedam godina. U waldorfskoj pedagogiji se posebnu vanost pridaje temperamentu i osjetilima. Posebnost waldorfske pedagogije je euritmija umjetnost izraavanja i kretanja koja ima odgojnu, preventivnu i terapijsku ulogu. Dijete do sedme godine upija i oponaa odrasle osobe. Waldorfske vrtie je poslije smrti Rudolfa Steinera osnovala Caroline von Hydenbrand. U vrtiima postoji godinji i dnevni ritam, a estogodinjaci se upoznaju s euritmijom. U dobi od sedam godina dijete je spremno za kolu. Za razliku od dravnih kola

uitelji koji prime prvi razred vode ga cijelo osnovnokolsko obrazovanje. Uenici nemaju udbenike, ve im biljenice postaju runo raeni udbenici a uiteljica glavni izvor informacija. Nastava se odrava u epohama u trajanju od tri do etiri tjedna u kojima se obrauje po jedan predmet. U nastavu je ukljuen umjetniki, radni odgoj i uenje stranih jezika. Takoer postoji nastava vjeronauka, informatike i euritmije. Posebnost kole je da se djeca ocjenjuju opisno. Vrlo je vana suradnja uitelja i roditelja, jer bez nje waldorfska kola ne bi postigla svoje ciljeve. U srednjoj koli se koristi znanstveni stav kojem je protutea nastava euritmije i umjetnosti. U Hrvatskoj postoji pet waldorfskih vrtia i dvije osnovne waldorfske kole. U seminaru je iznesen i osvrt na provedeno istraivanje u Ujedinjenom Kraljevstvu u kojem je prouavan utjecaj razliitih pristupa na djeju vjetinu crtanja.

Waldorfsko kolovanje, po zaetniku Steineru poznato i kao Stainerova kola, ima osnovno naelo, a to je humanistiki pristup pedagogiji. Za uenika Waldorfske kole muzika, ples i igra nisu samo objekti o kojima se ui nego su to aktivnosti koje se aktivno provode. Waldorfski uenik usvaja nova znanja na prirodniji nain, kroz igru i praksu. Za razliku od tradicionalnog kolstva waldorfski sustav stavlja naglasak na emotivni i duhovni razvoj uz premisu da osoba ne moe biti potpuna ako se razvija samo intelektualno, a bez da ulazi dublje u svoju osobnost.

Waldorfska kola od najranijeg djetinjstva pa do kraja ivota

u ranom djetinjstvu (waldorfski vrti) uenje je uglavnom eksperimentalno kroz igru. Naglasak je na aktivnostima poput glume, plesa, pjevanja osnovna kola nastavlja uenje kroz poticanje kreativnosti, a koje se stimulira kroz kreativni utjecaj uitelja (uitelj nije strogi autoritet, nego vie stariji brat spreman pomoi) u adolescentsko doba (srednja kola) potie se razvoj sposobnosti dubljeg razmiljanja i stvaranja stava temeljenog na socijalno osjetljivim i humanistikim vrijednostima. waldorfska edukacija nastavlja se tijekom cijelog ivota, ali ne kroz formalnu naobrazbu, nego kroz proaktivni pristup i koritenje vlastitih resursa pri donoenju odluka

http://www.krenizdravo.com/zivotni-stil/waldorfska-skola-humanisticka-alternativaobrazovnom-sustavu

1.1. Waldorfski djeji vrtii Piui o odgojiteljskoj profesiji u suvremenoj odgojno-obrazovnoj ustanovi dr.sc. K. Lui (2007, 152) kae: Priprema za kvalitetan ivot poinje
predkolskim odgojem i obrazovanjem, a ona se odnosi na djetetov razvoj od roenja do polaska u kolu. Uspjenost odgoja i pravilan razvoj djeteta prije svega ovise o njegovim jedinstvenim i neponovljivim mogunostima. Njihov pak razvoj ovisi o ukupnom sustavu odgoja i obrazovanja, osobito o sadrajima, metodama, kvaliteti meusobnih odnosa sudionika u procesu odgoja i obrazovanja te o suradnji roditelja i odgojne zajednice, odnosno ovisi o zajednikoj odgovornosti svih imbenika ukljuenih u ostvarivanje rezultata odgojnoobrazovnog djelovanja. Iako se radi o sasvim suvremenim razmiljanjima, u njima se

prepoznaju i neki od osnovnih principa odgoja koje je formulirao jo Rudolf Steiner. Waldorfski je djeji vrti mjesto gdje se djeca razliite dobi uklapaju u skupine nalik velikoj skladnoj obitelji. Svako je dijete jednakovrijedan lan, koji u okviru svojih mogunosti, doprinosi njenom uspjenom funkcioniranju. Kako bi se osigurao razvoj osoba bez kasnijih smetnji u ponaanju i poremeaja u odnosima s okolinom, u waldorfskom djejem vrtiu nema povienih tonova, nervoze i emocionalnog stresa, koji su plod gnjeva, straha i nepopustljivosti, a kazne se izbjegavaju. Obzirom da se u najranijem djetinjstvu ui oponaanjem starijih, vano je da modeli budu smireni i tolerantni. Ne manje vana je i postojanost (dosljednost), kao i repetitivnost postupaka, jer to odgovara potrebama predkolske djece (suprotno ponaanje ih zbunjuje i odbija). (Glcker Goebel, 1990, 8-9) Nizom zajednikih aktivnosti (igra, uenje, umjetnike i radne aktivnosti), u toploj i ugodnoj atmosferi posebno oblikovanog ambijenta (prema pravilima koja je postavio sam osniva) razvija se aktivna, nenasilna i kreativna igra. Namjetaj i didaktiki materijali prirodnog su podrijetla, kao i igrake, koje uglavnom izrauju sama djeca uz pomo odgajatelja. Posredstvom mate komad drveta lako postaje automobil, a raznobojna kudjelja lutka ili vila. Izraujui svoje igrake djeca vjebaju

motoriku, kognitivne i verbalne sposobnosti, usvajaju smisao za ekoloko, oblikuju se na polju radnog i estetskog odgoja, te izgrauju samopouzdanje. Pri tome je najvanije da cijeli proces polazi iz same djetetove nutrine i njegove potpune slobode izbora i izraavanja, dok je uloga odgajatelja da usmjeri i potakne, te da svojim moralnim biem, promiljanjem i preglednim aktivnostima bude uzor u radu i u igri. (Carlgren, F, 1990, 40-47) Osim u zajednikoj kreativnoj igri, djeca sudjeluju i u svim ostalim dnevnim, tjednim i godinjim aktivnostima, od sjeckanja namirnica kod pripreme obroka, posluivanju, pospremanju, popravljanju, izvoenju lutkarskih i euritmijskih predstava i sl. Steiner je dijete usporeivao s cvijetom u vrtu, koji samostalno raste, ali mu je njega bliskih osoba i te kako dobrodola podrka. Djeca, smatrao je, nose u sebi sjeme onoga to e postati, pa je njegove afinitete vano rano uoiti, poticati i usmjeravati. (Carlgren, F, 1990, 40-47) U tom je procesu sve vano: osobe, okolina, atmosfera, ambijent Do sedme godine ivota djeteta najbitniji je razvoj tijela, pa se osmiljenim aktivnostima nastoji poticati i razvijati tjelesne funkcije, vjeba se motorika, spretnost i jaanje volje. Pravilnim ritmom obroka i spavanja nastoje se usaditi osnovne navike, koje su temelj za razvoj harmoninog organizma, sposobnijeg da podnosi optereenja kasnijeg ivota. U ovoj fazi dijete ui oponaanjem uzora, pa je od presudnog znaaja za njegov odgoj topao i prisan odnos s roditeljem i odgajateljem. 1.2. Waldorfske kole Polazak u kolu veliki je dogaaj za svako dijete. To je prva velika prekretnica u njegovu ivotu, koja sa sobom nosi uzbuenje i nesigurnost. I svaki se roditelj prvokolca pita hoe li se dijete dobro prilagoditi, moe li uope mirno sjediti za vrijeme nastave, je li dovoljno zrelo za obaveze Oko toga koje je pravo doba djetetove zrelosti za kolu i danas se vode mnoge rasprave meu psiholozima i pedagozima (u razliitim dravama dob polaska u prvi razred se razlikuje). Poput npr.

Piageta, i Steiner je zakljuio da se bitne promjene u djetetovom kognitivnom razvoju javljaju upravo oko sedme godine ivota. Nakon prvog sedmogodinjeg razdoblja (igre, razvoja motorike i oponaanja), izmjena zubi predstavlja poetak ulaska u slijedee, u kojem dijete poinje sasvim drugaije zajedniki djelovati s drugom djecom. (Carlgren, F, 1990, 110.) Drugo sedmogodinje razdoblje stavlja naglasak na estetsko-umjetniki smisao, ali i na suvereno prosuivanje. U potrazi za mjerilom (lijepo ili runo,
dobro ili zlo, istinito ili lano) djeca postavljaju pitanja odraslom, istovremeno ga uzdiui do nepogreivog arbitra u odluivanju. (Glcker Goebel, 1990, 12) Od sedme

do etrnaeste godine djetetu je potreban autoritet, ali takav kojeg se voli i koji ulijeva povjerenje, kako bi dijete kasnije moglo razviti dobre navike i dobar ivotni ritam. Upravo zato jedan nastavnik (razrednik) prati djecu kroz cijelo osmogodinje kolovanje. To mu omoguuje da svako dijete upozna kao individuu i da nae optimalni pristup pouavanju i poticaju u uenju. Odnos uenika i nastavnika u waldorfskoj koli naginje partnerskom odnosu, ali u njemu ipak postoje ogranienja i to ona koja namee odnos potovanja prema uzoru i autoritetu. Istovremeno, taj je odnos dvosmjeran, jer je waldorfski pedagog osoba koja u isto vrijeme ui, odgaja i obrazuje, odnosno odgajajui i obrazujui ui, to je jedna od tendencija pedagogije budunosti. Waldorfska kola ima dvanaest razreda, to znai da objedinjuje osnovnu i srednju kolu. Bitna obiljeja nastavnog plana i programa su: naglaena orijentacija na umjetniki i radni odgoj, uenje stranih jezika od poetnih razreda kolovanja i euritmija (nain lijepog i dobrog usklaivanja pojedinih dijelova jedne cjeline tj. to je skladno i harmonino izraavanje snaga koje djeluju u govoru, glazbi i pokretu). Odgoj i nastava (teorija i praksa) ine nerazdruivu cjelinu, pa se predmeti ne ue paralelno, ve se osnovna nastava izvodi po epohama, to znai da se jedan

predmet kontinuirano obrauje tri ili etiri tjedna, nakon ega se prelazi na drugi (matematika je jedini predmet koji se ui kontinuirano, tijekom cijelog kolovanja, neovisno o epohama). Na taj nain obraeno gradivo puta se da spava u dugoronom pamenju, te ga se ponovo evocira u trenutku kad na red opet doe epoha toga predmeta. (Carlgren, F, 1990, 51-59) Jedna od prednosti takvog pristupa jest ta to se prouene nastavne jedinice referiraju i na ostale kolske aktivnosti, tako da dijete sveobuhvatno promilja o gradivu tijekom cijeloga dana, primjenjujui ga u igri, usporeujui sa ivotnim iskustvima i oblikujui vlastita miljenja i stavove vezene uz ponuene mu injenice. U dananje vrijeme esto se raspravlja o odgoju za okoli (ije bismo zaetke mogli razaznati u razmiljanjima Rudolfa Steinera), koji naglaava da djeca moraju spoznavati svijet svim osjetilima a pri uenju su
vrlo vane pozitivne emocije i oputeno ozraje jer pomau pretvarati poruke u znanje i njegovo dugotrajno pamenje. (Katalini, 2006, 133) U tom smislu u pouavanju je

presudna uloga medija, a osnovni uni medij je knjiga. Kod waldorfske pedagogije udbenici se izbjegavaju (nastavnik je posrednik izmeu knjige i uenika) iz vie razloga, a jedan od njih je taj to udbenici pruaju gotovo vienje samo jedne osobe (autora ili grupe), a namjera waldorfske pedagogije jest da razvija kritiko miljenje i zakljuivanje na osnovi vlastitog iskustva. (Bognar i Matijevi, 2002, 75) Slian stav gaje i prema medijima, koji esto olakavaju pribliavanje gradiva uenicima (npr. PPP), ali oni ne mogu nadomjestiti sve osjetilne doivljaje prirode pa etnje,
promatranje pojava, raslinja, ivotinja, dodirivanje, mirisanje, kuanje, ipak ostaju kljune aktivnosti Zato auditivne, vizualne i audiovizualne medije ne rabe. (Katalini, 2006, 134.)

U ovim kolama nema ponavljanja razreda jer se smatra da ne postoji apsolutno nesposobno dijete, te da svakom treba omoguiti da postigne optimalan uspjeh. Znanje se ne provjerava pismenim i usmenim ispitivanjem. Iz tog razloga se ne primjenjuje niti klasino ocjenjivanje, ve uitelji na kraju godine piu opirne

individualne izvjetaje o svakom djetetu i njegovom postignuu, aktivnostima i napredovanju tijekom protekle kolske godine. Kako bi se djeci nakon zavrene waldorfske kole omoguio upis na fakultete, uveden je i poseban, trinaesti razred, tijekom kojeg se uenike priprema za polaganje dravne mature. Iz istog razloga na dvanaestoj i trinaestoj godini prakticira se klasino, numeriko ocjenjivanje. 1.3. O suradnji kole i doma Waldorfske kole katkad moemo pronai i pod nazivom Roditeljske kole (Glcker Goebel, 1990, III), jer su usmjerene prvenstveno na odgoj, a ne samo na obrazovanje, te ga shvaaju kao zajedniki rad uitelja i roditelja.
Kada danas ujemo slogane 'dobar' ili 'lo' odgoj, mi tada spontano prije pomiljamo na odreene ljudske odnose i njihovu kvalitetu, na odnose izmeu roditelja i djece te uitelja i uenika. (Giesecke, 1993, 57.) Odgoj, dakle, podrazumijeva uzajamno

djelovanje vie faktora, pri emu je obitelj mjesto zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba, stjecanja socijalnih i kulturnih normi, interpretiranja iskustava i drugo. Ako kolu smatramo mjestom intencionalnog uenja, onda obitelji pripada prvenstveno na polju funkcionalnog, a te dvije komponente ine osnovu svakog odgoja. Waldorfska pedagogija potie kooperativan odnos roditelja i kole, pa se organiziraju zajednika druenja (neto poput roditeljskih sastanaka) na kojima u raznim aktivnostima ili sveanostima zajedno sudjeluju djeca, njihovi roditelji i odgajatelji. Oevi i majke prate svoju djecu tako to su esto prisutni na nastavi ili izletima, sudjeluju u radu vrtia ili kole, daju prijedloge i ue kako svoje ponaanje najbolje prilagoditi potrebama djeteta. S druge strane, odgajatelji (razrednici) imaju obavezu barem jednom godinje posjetiti dom svakog djeteta kako bi se upoznali s njihovim obiteljskim okruenjem, socijalnim prilikama i dr, to pridonosi boljem upoznavanju uenika, njihovih sklonosti ili eventualnih problema uzrokovanih specifinim

odnosima unutar doma. 2. NEGIRANJE TRADICIONALIZMA Ve su u prethodnim poglavljima naglaene neke osnovne znaajke waldorfske pedagogije, koje pokazuju otklon od tradicionalnog razrednopredmetnosatnog sustava. Sustav ocjenjivanja, odbacivanje udbenika, nastava po epohama s naglaskom na konstruktivistikom pristupu uenju i razvoju sukladnom prirodnim ciklusima samo su neki od temeljnih principa ovoga sustava odgoja i obrazovanja. Promatrana iz dananje perspektive Steinerova kola je po mnogoemu anticipirala tendencije suvremene, pa i kole budunosti. Vrijeme u kojem ivimo ne ostavlja nam puno prostora za bavljenje djecom na smiren i strpljiv nain, pa je mladome biu vrti ili kola esto jedino mjesto gdje se sluaju (i uju) njegove ideje, razmiljanja i problemi. Boravak u njima nalikuje ivotu u obitelji s puno djece, gdje svaki (pa i najmanji) lan ima svoja zaduenja, stjeui tako radne navike i rutinu i u onim aktivnostima koje obino kod kue obavljaju stariji. Radni odgoj je jedan od osnovnih zadataka waldorfske pedagogije. Praktine vjetine, poput pletenja, lonarstva ili izrade uporabnih predmeta od drva ili metala osim strpljenja, upornosti i samopouzdanja pridonose i razvijanju matematikog miljenja. Vrlo je vaan i umjetniki odgoj, kojim se jaa volja, strpljivost, koncentracija, kreativnost, kombinatorika i dr., pa se velik dio vremena posveuje likovnim tehnikama (slikanju, crtanju, plastinom oblikovanju), sviranju (u koli se uvjebava sviranje barem jednog instrumenta) i dramskom izraavanju. Waldorfska pedagogija nastoji u kaosu moderne ere uspostaviti harmoniju i ravnoteu nunu za pravilan razvoj linosti. Jedinstven nain izraavanja unutarnjih stanja i uravnoteenja duhovnog, duevnog i tjelesnog je euritmija. Taj poseban nain plesa izvodi se uz pjesmu ili recitaciju, a objedinjuje govor i glazbu, te oni postaju vidljivi u izvedenom pokretu. Kretanjem se postie fleksibilnost, kontrola i sloboda, a obzirom da se izvodi u grupama unaprjeuju se i socijalne vjetine.

Euritmija potie razvoj koncentracije (na glazbu, tekst, svoje tijelo i osobe pored sebe), koordinacije i osjetila (vid, sluh, dodir). (Carlgren, F, 1990, 78-83) U skladu s antropozofskim shvaanjima, djeca se odgajaju tako da naue ivjeti s ritmom prirode i svemira, pa je i religijska kultura etiki inspirirana i usmjerena u pravcu suivota i strahopotovanja prema prirodi i ljudskom biu. U podlozi svega jest kranstvo, ali ne ono koje se zalae za neki poseban tip religije,
10

ve se nastoji postii uivljavanje djece u vjerske predodbe, neovisno o njihovim osobnim vjeroispovijestima. Iako se obiljeavaju Uskrs, Boi, dan Sv. Mihovila i dr., teite je na proslavama godinjih doba i njihovih mijena. Umjesto molitvi u dnevnim se ritualima ponavljaju zahvale prirodi, a esto neshvatljive prispodobe u ovoj su koli zamijenjene uprizoravanjem legendi i bajki. Pripremajui predstave djeca izgrauju duevno-duhovnu stranu linosti i ue o temeljnim vrijednostima na njima primjeren i razumljiv nain. (Carlgren, F, 1990, 100-104) Takvim aktivnim, kooperativnim, dinaminim i inspirativnim nainom uenja mlade se ljude potie na znatielju i istraivanje, odnosno na ljubav prema uenju kao cjeloivotnom procesu. Waldorfska pedagogija razvila se u skladu s naelima pluralizma i multikulturalizma. Pluralizam se definira kao "praksa koja priznaje postojanje razliitih drutvenih, kulturnih, politikih, vjerskih i drugih interesa i ideja te priznaje njihovo pravo da se slobodno oituju i organiziraju". (Ani, Goldstein, 1999, 1004) Openito, pluralizam je posljedica demokratizacije drutva, a prisutan je na svim podrujima ljudske djelatnosti, pa tako i na podruju odgoja i obrazovanja. Pluralizam u kolstvu omoguuje nam donoenje argumentirane odluke glede izbora kole koje e pohaati dijete. Ne postoji idealna kola primjerena svoj djeci. Vano je moi birati i izabrati kolu po mjeri djeteta, a ne dijete stalno prilagoavati koli. Ve oko 350 godina u kolstvu egzistira vrst pedagoki koncept razrednopredmetnosatnog sustava kojeg su u 19. stoljeu doradili Herbart i Ziller. U meuvremenu su mnogi pedagozi nudili svoje ideje o poboljanju odgojnoobrazovnog procesa, odnosno svi su se oni zalagali za odgoj koji e biti blii

potrebama djeteta. Pluralizam je u svakom sluaju pozitivna pojava, bilo na podruju kolstva,

ZAKLJUAK Kratko razmatranje osnovnih znaajki waldorfske pedagogije ukazuje na mnoge razliitosti u pristupu, ciljevima i metodama odgoja u odnosu na uobiajene (standardne) kole kod nas i u svijetu. Postavimo li si na prvom mjestu pitanje kakav odgoj zaista elimo, te na objektivna oekivanja preslikamo rezultate obaju navedenih procesa dolazimo do zakljuka da je waldorfska pedagogija (kao i neke sline slobodne kole), ma koliko joj neki prigovarali zbog antropozofske podloge, puno blie onome to smatramo idealom odgoja. Rudolf Steiner je jo poetkom XX. st. odredio dijete kao osnovu na kojoj poiva budunost ovjeanstva, te mu iskazao posebno potovanje, naglaavajui vanost razvoja njegove tjelesne, duhovne i duevne dimenzije, uz maksimalnu orijentaciju na odgoj ka slobodi, jednakosti i bratskom uvaavanju drugih. Steinerov pristup potuje ovjekove razvojne etape (koje se uvelike poklapaju sa rezultatima Piagetovih istraivanja), te za svako pojedino sedmogodinje razdoblje odreuje poseban segment kao fokus odgojne djelatnosti. Tako je u najranijem periodu sve usmjereno na razvoj motorike, osjetila i mate djeteta, te uenje kopiranjem modela. U drugom se razdoblju teite prebacuje na estetsko-umjetniki smisao, ali i na suvereno prosuivanje, a osim kooperativnosti unutar zajednice, bitna je i privrenost (potovanom) autoritetu. Do kraja treeg razdoblja mlada bi osoba trebala imati izgraen sustav vrijednosti, stavova i navika do te mjere da bude sposobna samostalno ploviti kroz ivot, samoizgraivati se i potpuno ostvarivati. Waldorfska pedagogija kao jedno od osnovnih naela postavlja sveobuhvatan odgoj ovjeka, koji se provodi od najranijeg djetinjstva, preko djejih vrtia i kola, pa sve do zrelih godina. U ranom periodu osobito je vana suradnja roditelja i nastavnika, koja je esto zanemarena u klasinim odgojno-obrazovnim ustanovama. Steiner je vrlo rano uoio vanost utjecaja svih segmenata djetetove okoline na njegov razvoj, te u tom smislu nastojao povezati dom i kolu u

jedinstvenu, harmoninu cjelinu koja prua optimalne uvjete za izgradnju linosti. U dananje vrijeme, kada su mnoge opeljudske vrijednosti dovedene u pitanje, waldorfska pedagogija trudi se vratiti dignitet ovjenosti, toleranciji i drutvu, usaujui u mlada bia ljubav prema prirodi, blinjima, radu i uenju. Koliko li ponosa osjea svatko od nas kad samostalno i uspjeno ostvari planirani cilj?! Tada nije bitna ocjena niti usporedba s drugima bitna je srea kao produkt samorealizacije. Zato u
19

waldorfskoj koli nema numerikih ocjena niti ponavljanja razreda, jer ne postoji dijete apsolutno nesposobno da pokae napredak. Znanja se usvajaju prvenstveno konstruktivistikim metodama, pri emu je nastavnik svojevrstan posrednik izmeu uenika i knjige (koju se kao nastavno sredstvo u waldorfskoj koli izbjegava). Uenju radi usvajanja znanja (a ne radi ocjena) pridonosi i rad po epohama, te tono odreeni ritam nastave koji prati ritmove prirode i ljudskog razvoja. Misao vodilja cijelog obrazovnog procesa je: Glava srce ruka to znai da je najprije potrebno upoznati, shvatiti, osjetiti i spoznati pojave i osnovne principe na kojima se zasniva sve ono to dijete okruuje, da bi se moglo naueno primijeniti u praksi. Iz tog se razloga u waldorfskoj koli izbjegava upotreba suvremenih elektronskih medija sve do viih razreda, kada je dijete sposobno shvatiti njihove principe rada. Sve do tada dijete se nastoji odgajati u suglasju s prirodom, kroz igru, poticanje kreativnosti i rad na otvorenom, ime se sprjeava ovisnost o televiziji i video igricama. Euritmija je specifian nain usklaivanja duhovnih, duevnih i tjelesnih segmenata djeteta, te je kao takva jedna od temeljnih aktivnosti u waldorfskoj koli ili vrtiu. Pjevanje, verbalno i likovno izraavanje, runi rad i tjelovjeba nisu samo pomoni predmeti (kako ih se esto doivljava u uobiajenim kolama), ve su ravnopravni uenju jezika, prirode, matematike i sl, ime je obuhvaen integralni odgoj svih djetetovih aktivnosti. Zamjerke waldorfskoj pedagogiji uglavnom su upuene na njenu povezanost s

antropozofijom, neuobiajen nain izvoenja nastave bez udbenika i medija ili opisno ocjenjivanje zbog kojeg djeca moraju polagati dodatni razred na kraju kole ukoliko se ele upisati u neku drugu (ne waldorfsku) srednju kolu ili na fakultet. Praksa je pokazala da je kod nekadanjih waldorfskih uenika, po dolasku u normalnu srednju kolu, potrebno izvjesno razdoblje prilagodbe, nakon kojeg oni pokazuju bolje napredovanje od ostalih uenika. O tome koliko je waldorfska pedagogija uspjeno osmiljena govori i injenica da se odrala do danas, te da je svjea i aktualna jednako koliko i u vrijeme nastanka. Postojanje ove, kao i drugih alternativnih kola, odraz je pluralizma i demokratinosti pojedinih zemalja, a potvrda toga je i brojnost takvih kola u razvijenim dravama. 1. Arbuni, A. i Kostovi-Vranje V. (2007.), Nastava i izvori znanja, u: Odgojne znanosti 9 (2), 97-111 2. Ani, V. i Goldstein, I. (1999.), Rjenik stranih rije,. Zagreb: Novi liber 3. Bai, S. (2009.), Dijete (uenik) kao partner u odgoju: kritiko razmatranje, u: Odgojne znanosti 11 (2), 27-44 4. Bezi, . (1999.); Waldorfska pedagogija, u: Crkva u svijetu vol. 34., br. 4, Split (437. 449.) 5. Bognar, L. i Matijevi, M. (2005.), Didaktika, Zagreb: kolska knjiga 6. Carlgren, F. (1990.), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Drutvo za waldorfsku pedagogiju 7. Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa 8. Glckler, M. i sur. (1990.), to je waldorfska pedagogija?, Zagreb: Biblioteka waldorfska pedagogija 9. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb: Educa 10. Huzjak, M. (2006.); Nastava likovne kulture i umjetnosti u waldorfskoj koli; u: Metodika, br. 12, vol. 7., Zagreb (111. 122.) 11. Katalini, E. (2007.), Odgoj za okoli i mediji, Informatologija 40 (2), 132-134 12. Lui, K. (2007.), Odgojiteljska profesija u suvremenoj odgojnoobrazovnoj ustanovi, Odgojne znanosti 9 (1), 135-150. 13. Markanjevi, I. (2007.), Neurobioloka osnova disleksije (saetak diplomskog

rada), Zagreb, http://bib.irb.hr/mzos/prikazi-rad?&rad=341175, pristupljeno: 20. 4. 2010. 14. Matijevi, M. (2001.), Alternativne kole, Zagreb: Tipex 15. Matijevi, M., Pranji, V. I Previi, V. (1994.), Pluralizam u odgoju i kolstvu, Zagreb: Katehetski salezijanski centar 16. Miloevi, Z. (2008.); Nova dravna politika Rusije i nekih europskih drava prema vjerskim sektama, u: Crkva u svijetu vol. 43., br. 1., Split (160 174.) 17. Perotti, A. (2001.), Pedagogija, Zagreb: Hrvatski katoliki zbor MI 18. Pivac, J. (2009.), Izazovi koli, Zagreb: kolska knjiga 19. Pranji, M. (2009.), Ishodita zapadnoeuropskoga odgoja, Odgojne znanosti 11 (1), 7-27 20. Seitz, M. I Hallwachs, U. (1997.), Montessori ili waldorf?, Zagreb: Educa 21. Silov, M. (2007.), Odgoj i teorija smisla, Odgojne znanosti 9 (1), 75-89 22. Stevanovi, M. (2001.), Didaktika, Rijeka: Express digitalni tisak 23. Vukasovi, A. (2001.), Pedagogija, Zagreb: Hrvatski katoliki zbor Mi 24. Internet:
a. About Picard Law (izvorni tekst): http://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000589924 &dateTexte=, pristupljeno: 19. 4. 2010. b. Udruga PLANS (People for Legal And Nonsectarian Schools) www.waldorfcritics.org/, pristupljeno: 20. 4. 2010. c. Wikipedia About-Picard Law: http://en.wikipedia.org/wiki/About-Picard_law, pristupljeno: 19. 4. 2010. d. Wikipedia Antroposofija: http://hr.wikipedia.org/wiki/Antropozofija#cite_note-0, pristupljeno: 19. 4. 2010. e. Wikipedia Waldorf education: http://en.wikipedia.org/wiki/Waldorf_education#cite_note-TheAtlantic-19 , pristupljeno: 19. 4. 2010.