1.

OSNOVNI POJMOVI O TURIZMU

1.1.Pojam turizma i turista
Turizam je nerazdvojivo vezan s putovanjem, a njegov osnovni initelj je turist. Op enito gledaju i,doma i i inozemni turisti su potro a i u turizmu. Liga naroda (prethodnica Ujedinjenih naroda)odnosno Komitet turisti kih eksperata dao je 1937. definiciju prema kojoj se turistom smatra svaka osoba koja putuje u zemlju gdje nema svog prebivali ta, i to u trajanju od najmanje 24 sata. Prema ovoj definiciji oni koji u zemlji borave kra e od 24 sata ne smatraju se turistima. Me unarodna konferencija o putovanjima i turizmu odr ana u Rimu 1936. godine novim pojmom posjetitelja obuhvatila je turiste i izletnike-ekskurziste. Osnovnim razlozima ovih grupa smatraju se odmor (rekreacija, praznici, zdravlje,u enje, vjera i sport), posao i obiteljski razlozi, te razmatraju i njihov sadr aj izvla imo definiciju potro a a u turizmu: turist je privremeni posjetitelj koji napu ta mjesto svog stalnog boravka i boravi u turisti kom mjestu najmanje 24 sata, motiviran razlozima odmora, rekreacije zabave, razonode i drugim sli nim razlozima, pri emu u turisti kom mjestu tro i sredstva koje je zaradio u mjestu svog stalnog boravka. Posjetitelj ili ekskurzist je osoba koja putuje u mjesto izvan uobi ajene sredine u trajanju od najvi e 12 sati, a glavni razlog putovanja ne smije biti obavljanje pla ene djelatnosti u mjestu koje se posje uje. Posjetitelj kao osnova statisti kog promatranja sada obuhva a dvije vrste putnika , i to: y turiste (posjetitelji koji su ostvarili no enje) y dnevne posjetitelje.

Slika 1.

Na ovoj konferenciji definiran je i sam pojam turizma i to kao: turizam je skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan uobi ajene sredine, i to neprekidno do najvi e godine dana radi provo enja slobodnog vremena, poslovnih i drugih razloga.

1.2.Turisti ko putovanje
Turisti ka kretanja imaju zna ajne posljedice u ekonomskoj , kulturnoj, zdravstvenoj, politi koj i drugim sferama ljudskog ivota. Putovanja radi zadovoljstva potaknuta su turisti kim potrebama koje imaju odre eno mjesto u hijerarhiji ljudskih potreba. Osoba uvijek poku ava zadovoljiti najva nije potrebe. Imamo primarne potrebe tj. potrebe ni eg reda (fiziolo ke potrebe i potrebe za sigurno u) i sekundarne potrebe ili potrebe vi eg reda (dru tvene potrebe, potrebe li nosti te potrebe za ostvarivanjem). U ovu drugu kategoriju potreba spadaju i potrebe koje se ostvaruju turizmom, osim kada imamo zdravstveno-rekreativnu komponentu putovanja tada turisti ke potrebe mo emo svrstati u potrebe ni eg reda. Turisti ka se putovanja razlikuju od drugih putovanja po svojim 1

specifi nim razlozima ili motivima. Putuje se naj e e zbog jednog prevladavaju eg i nekoliko dodatnih razloga, me u kojima su uobi ajeni sljede i: y odmor i rekreacija y posjet prijateljima i ro acima y posao y lije enje y religija/hodo a a i y ostali razlozi. Trajanje turisti kog putovanja ograni eno je rasponom od jednog dana (s no enjem) do godine dana, tj. putovanje mo e trajati izme u 24 sata i 365 dana. Ako je vrijeme putovanja kra e od donje granice, rije je o dnevnom posjetu, a ako je dulje od gornje granice, vi e se ne radi o turisti kom putovanju. Sva turisti ka putovanja mogu biti poduzeta u dva temeljna vida: y kao organizirana putovanja y kao individualna putovanja. Od sredine 60-ih godine pro log stolje a, sa uvo enjem irokotrupnih zrakoplova postaju sve popularnija tzv. organizirana putovanja. Osnovni razlog popularnosti ovih vrsta putovanja, gdje se u paketu dobivaju raznovrsne usluge nalazi se u relativno ni im cijenama koje za ove usluge nudi putni ka agencija kao posrednik izme u turisti ke potra nje i turisti ke ponude. Proces dono enja odluka o turisti kom putovanju je slo en proces. Kupac se odlu uje za kupnju onoga turisti kog proizvoda za koji smatra da najbolje pogoduje zadovoljavanju njegovih potreba i njegovim platnim mogu nostima. Mnogo razli itih initelja utje e na dono enje odluke o izboru turisti kog odredi ta kao npr. pripadnost odre enoj dru tvenoj sredini, osobine li nosti, kultura, ekonomski initelji (novac) i vrijeme. Nakon prepoznavanja potreba pojedinac po inje tragati za informacijama te procjenjuje alternative kako bi se odlu io za najpovoljniju i nakon toga donosi kona nu odluku. Svjesnost o turisti kom potrebama i fenomenu dono enja odluka va na je turisti kim djelatnicima kako bi svoj turisti ki proizvod, npr. hotel ili restoran, mogli to vi e pribli iti o ekivanjima kupaca tog proizvoda.

1.3. Vrste turizma

Ovisno o podrijetlu posjetitelja (zemlja iz koje dolazi) i zemlji koja se posje uje razlikuju se tri vrste turizma, i to: y doma i turizam stanovnici zemlje A putuju po zemlji A y ulazni turizam stanovnici zemlje B putuju po zemlji A (Primjer: Stanovnici Austrije putuju u Hrvatsku gdje provode odmor) y izlazni turizam - stanovnici zemlje A putuju po zemlji B (Primjer: Stanovnici Hrvatske odlaze na putovanje u Austriju ili neku drugu zemlju i tamo provode odmor) Za razliku od doma eg turizma koji je jednostavnije pojmiti, ulazni ili izlazni mogu dovesti do nejasno a. Sa stajali ta neke zemlje, ulazni turizam podrazumijeva prihva anje gostiju u zemlju, dok izlazni turizam zna i odljev doma ih turista preko nacionalnih granica. Jedan od ciljeva svake zemlje je da pove a svoj ulazni turizam, a smanji izlazni kako bi se pove ali prihodi od turizma, a smanjili rashodi. Ovisno o turisti kim tokovima te smjeru kretanja posjetitelja turizam jo mo emo podijeliti na : y unutarnji y nacionalni y me unarodni Unutarnji turizam obuhva a turisti ku aktivnost stanovni tva tj. doma i turizam i putovanja stranaca ili ulazni turizam. Primjerice, unutarnji turizam Hrvatske obuhva a putovanja hrvatskog stanovni tva i stranaca, dakle doma i i inozemni turizam. 2

Nacionalni turizam obuhva a pak turisti ka kretanja stanovnika pojedine nacije, unutar zemlje ali i izvan nje, dakle doma i i izlazni turizam. Nacionalni turizam za Hrvatsku obuhva a sva turisti ka putovanja njezina stanovni tva, i putovanja unutar Hrvatske i putovanja u druge zemlje. Me unarodni se turizam odvija me u pojedinim zemljama, to zna i da obuhva a ulazni i izlazni turizam. Primjer me unarodnog turisti kog prometa su npr. putovanja stanovni tva Hrvatske u Austriju i Austrijanaca u Hrvatsku. U me unarodnoj turisti koj statistici te ko je primjenjivo bilje enje osoba, pa se koristi broj dolazaka ili odlazaka. Za potrebe planiranja i analize ugostiteljskih poduze a (smje tajnih objekata) rabi se jo jedan pokazatelj ostvareno no enje. Na taj na in svi smje tajni kapaciteti mogu ra unati stupanj svoje iskori tenosti , prosje nu duljinu boravka gostiju pojedine nacionalnosti te izvoditi i druge nu ne pokazatelje uspje nosti poslovanja. U Hrvatskoj se statisti ko bilje enje provodi tako da se gosti u smje tajnim objektima prijavljuju i daju o sebi odre ene podatke, koje voditelji objekata proslje uju Dr avnom zavodu za statistiku koji zbirne podatke obra uje i analizira.

2.VA NOST TURIZMA I NJEGOVA OSNOVNA OBILJE JA

2.1.Preduvjeti nastanka turizma
Vje nu te nju za putovanjem i upoznavanjem novih krajolika i ljudi, u razli itim fazama dru tveno gospodarskog razvoja, poticali su razli iti motivi. Za etke turisti kih kretanja obilje avaju putovanja radi trgovine , hodo a a ili u enja, a uklju uju manji broj ljudi, ali naglim industrijskim razvojem i porastom ivotnog standarda dolazi do turisti kih kretanja ljudi naj e e zbog odmora, zdravlja, elje za promjenom svakida nje okoline ili dru enja. Do turisti kog putovanja dovodi te nja za zadovoljavanjem turisti kih potreba, koje se javljaju kada su zadovoljene osnovne potrebe kao to su hrana,odje a, obu a, stanovanje i sl. Postanak turizma i zadovoljavanje turisti kih potreba uvjetovala su dva bitna initelja slobodno vrijeme i raspolo iva sredstva. Mo e se kazati da se potrebe transformiraju u turisti ku potra nju. Turisti ka potra nja je ekonomska kategorija koja zna i neku koli inu turisti kih dobara i usluga koje budu i turisti mogu i ele kupiti po odre enoj cijeni. U trenutku transformiranja potreba u potra nju javljaju se i initelji koji mogu zadovoljiti tu potra nju - nosioci turisti ke ponude u koje se mogu ubrojiti prijevoznici, smje tajni objekti, restorani kao i mnogi drugi gospodarski i negospodarski sudionici koji svoje proizvode i usluge nude turisti koj potra nji. Pod turisti kom ponudom podrazumijeva se koli ina robe i usluga koja se nudi po odre enim cijenama radi zadovoljavanja turisti kih potreba. Turisti ka potra nja i ponuda zajedno ine turisti ko tr i te na kojem se zbivaju poslovni odnosi i susreti oba tr i na pola. Mo e se definirati kao skup odnosa turisti ke potra nje i ponude koji nastaje razmjenom turisti kih dobara i usluga posredovanjem novca.

2.2.Va nost turizma

Va nost turizma kao dru tvene i gospodarske pojave potvr uje sve ve i broj ljudi uklju enih u turizam. S jedne strane tu su turisti koji kupuju i tro e turisti ke usluge i proizvode, a s druge strane su zaposleni u nekoj od djelatnosti koja pru a turisti ke usluge. Turizam uklju uje: y turiste oni tra e zadovoljenje razli itih potreba ,a ovisno o njihovoj prirodi, izabrat e turisti ko odredi te koje e posjetiti i aktivnosti kojima e se baviti

turisti ki sektor gospodarstvo koje pru a razli ita dobra i usluge turistima i ostvaruje svoj prihod i y turisti ku zajednicu doma ina za doma ine turizam je naj e e izvor zapo ljavanja, prema tome i prihoda, ali osim ljudi obuhva a i prostor koji turizam mijenja izgradnjom ili na neki drugi na in. Uloga ljudi uklju enih u turizam je razli ita gosti tro e novac, a doma ini im za taj novac pru aju razli ite usluge. Iz tih odnosa proizlaze i u inci turizma koji mogu biti povoljni ili nepovoljni, a prema prirodi mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine gospodarske i negospodarske u inke. Doprinos turizma gospodarskom razvoju nekoga podru ja o ituje se u utjecaju na investicije, dohodak ili zaposlenost, uzrokuju i njihov porast te time i porast ivotnog standarda lokalne zajednice. Uz ove gospodarske javljaju se povoljni negospodarski utjecaji turizma koje se vide se kroz zdravstvenu i obrazovnu funkciju turizma, a i podi e se obrazovna razina turista, i ire njihovi vidici. Intenzivni razvoj turizma mo e dovesti i do razli itih negativnih u inaka, od kojih su najvidljiviji utjecaji na prirodnu okolinu. y

2.3. Slo enost turizma

Turizam je jedan od na ina na koji se provodi vrijeme koje nije ispunjeno radom. O svim djelatnostima ijim se proizvodima i uslugama koriste turisti tj. o njihovu skladu ovisi iskustvo u itka koje se o ekuje od nekog odmora ili posjeta. Slo enost turizma o ituje se u me uovisnosti i komplementarnosti svih usluga i proizvoda namjenjenih posjetiteljima. Npr. uspjeh Dubrovnika kao turisti kog odredi ta ovisi o zra nom prijevozu koji e dovesti goste, hotelima koji e im pru iti smje taj, restoranima itd. Turisti ka ponuda nudi raspon usluga i proizvoda koje turisti kupuju i tro e pa mo emo govoriti o njihovoj me uovisnosti. Kao osnovne skupine turisti kih izdataka mogu se izdvojiti: y paket putovanja putovanja koja organizira turisti ka agencija y smje taj y hrana i pi e y prijevoz y rekreacija, portske i kulturne aktivnosti y kupnja i ostalo.

Slika 2.

Turisti ka potro nja obuhva a sve usluge i proizvode koje posjetitelji kupuju da bi zadovoljili turisti ke potrebe. Radi statisti kih razloga turisti ka se potro nja definira kao vrijednost dobara i usluga to ih koriste posjetitelji ili se one koriste za njih. Turist do ivljava turizam na temelju konzumacije razli itih proizvoda i usluga na putovanju i tijekom boravka u turisti kom mjestu, pa je za njega turizam cjelovit do ivljaj od odlaska do povratka ku i, a sa stajali ta turista kojemu je i namijenjen naziva ga se turisti kim proizvodom, a oni koji ga tro e turisti kim potro a ima. 4

2.4. Osnovna obilje ja turizma

Turizam ine proizvodi i usluge razli itih djelatnosti to ga ini slo enim podru jem gospodarstva. Obilje ja turizma proizlaze iz: y dominantnosti usluga y specifi nih obilje ja prometa

Obilje ja turisti kih usluga

Jedna od osnovnih obilje ja turizma je neopipljivost turisti kih usluga. Usluge nisu opipljive na na in kao to su to potro na dobra, jer ih ine i hotel i sunce i more, ali i ugodnost i neugodnost razli itih do ivljaja. U turizmu se esto ne podudaraju mjesto kupnje i potro nje; kada se putovanje uplati ne mo e se pokazivati u mjestu kupnje, mora se otputovati u mjesto gdje se turisti ki proizvod tro i. Zbog toga je va no da potencijalni turist mo e lako do i do svih potrebnih informacija o turisti kom odredi tu. Iz neopipljivosti proizlaze i daljnje dvije zna ajke. U turizmu se ne mo e uskladi titi ono to nije prodano danas. Neprodane turisti ke usluge danas, trajno su izgubljen prihod za turisti ko poduze e. Turisti ka se ponuda ne mo e brzo prilagoditi zahtjevima turista to je jedno od ograni enja u njezinu poslovanju. Turisti ke usluge tijekom odre enog vremenskog razdoblja vrlo esto variraju u kvaliteti i standardu, pa turisti ki djelatnici ula u znatne napore da odr e njihovu kvalitetu. Turizam je zbog dominacije usluga koje nudi posjetiteljima i radno intenzivan sektor, to podrazumijeva veliku zastupljenost ljudskoga rada. Dva osnovna elementa uspje nosti turisti kog sektora su kvaliteta pru ene usluge i proizvodnost, a obje u velikoj mjeri ovise o broju i stru noj osposobljenosti zaposlenih.

Obilje ja turisti kog prometa

Specifi na obilje ja turizma posljedica su prirode i na ina kretanja mase ljudi koja ini turisti ku potra nju. Razvoj turizma koji uklju uje brojne sudionike i u potra nji i u ponudi tj. masovna kretanja stanovni tva,nastupa nakon drugoga svjetskog rata kada su stvoreni prometni i drugi preduvjeti za njegovo prostorno irenje. Glavno obilje je suvremenog turizma, uz masovnost, jest nagla ena sezonalnost turisti kog prometa. Turisti ka kretanja u velikoj mjeri ovise o slobodnom vremenu, a njega je najvi e tijekom ljeta kada djeca kolske dobi imaju praznike, a i znatan broj odraslih tada putuje na odmor. Takva kretanja uzrokuju prete no sezonsko odvijanje turizma, redovito ljeti ili zimi. Sezonalnost turizma nepovoljno se odra ava na iskori tenost smje tajnih objekata, stoga mnoge turisti ke zemlje poduzimaju mjere za produljenje turisti ke sezone. Uz sezonalnost vezana je i zemljopisna koncentracija turizma koja je tako er znatno izra ena u Hrvatskoj, gdje se ve ina no enja ostvari u primorskim mjestima. Uz ostvarivanje prihoda, mogu nost zapo ljavanja, kao i podizanje ivotnog standarda u krajevima koji su razvijali turizam, zapa aju se i negativni utjecaji kao npr. napu tanje stare industrije, kriminal raste, a more vi e nije kristalno isto. Na temelju prevladavanja emitivne ili receptivne funkcije turizma do lo je i do turisti ke regionalizacije u svijetu, pa se izdvajaju najpoznatije svjetske turisti ke makroregije. Mediteranske zemlje, kojima pripada i Hrvatska ine najzna ajnije receptivno turisti ko podru je svijeta i Europe.

3. RAZVOJNI PUT TURIZMA

3.1. Razdoblje staroga vijeka
U starom vijeku prostor Sredozemlja predstavlja sredi te europske i svjetske civilizacije. Kroz itavo anti ko razdoblje va nu ulogu imaju kopneni i pomorski trgova ki putovi kojima se prevozi roba i me usobno povezuju najudaljeniji krajevi. Naj e i su putnici toga razdoblja pomorci i trgovci, a sve e e i vojnici. U to je vrijeme trgovina bila glavni poticaj putovanju. Ve se tada bilje e i prva putovanja potaknuta razlozima koje danas smatramo izrazito turisti kim. U ranom srednjem vijeku putovalo se uglavnom na manje udaljenosti, a va an poticaj osim trgovine bila su portska natjecanja, religijski i zdravstveni razlozi. Jedan od najva nijih doga aja u staroj Gr koj bila su atletske igre. U rimskoj dr avi glavni su razlozi putovanja , osim ve uobi ajenih trgova kih, bili odmor, zabava, briga o zdravlju i religija. Za odr avanje tjelesne kondicije i zdravlja Rimljanima su bila posebno va na termalna kupali ta koja su se gradila diljem carstva, a od kojih mnoga i danas imaju istu namjenu. Bogati Rimljani napu tali su gradove u vru im ljetnim mjesecima i odlazili u nastambe izgra ene u prirodi i poznate pod imenom vile . Povijest putovanja u starom vijeku pokazuje da se najvi e putovalo u vrijeme mira i procvata gr kih gradova, a kasnije i Rimskog carstva, tj. onda kada su postojali stabilni politi ki i sigurnosni uvjeti.

3.2. Razdoblje srednjega vijeka

Razdoblje srednjeg vijeka ozna uje nazadovanje na mnogim podru jima politi koga, dru tvenog i kulturnog ivota u Europi, to se odrazilo i na smanjenje intenziteta putovanja, posebno putovanja zbog razonode i zabave. Zbog opasnosti od razbojni kih plja ki putovanja postaju nesigurna i poduzimaju se samo ako su neophodna, uglavnom iz poslovnih razloga. U skladu s tada njim na inom ivota putovanja su potaknuta prvenstveno vjerskim motivima. U po etku su to kri arski pohodi , a kasnije hodo a a vjernika u mnogobrojna sveti ta. Krajem srednjeg vijeka zapo inje razdoblje velikih zemljopisnih otkri a tijekom kojega su osvojeni do tada nepoznati dijelovi ekumene, obje Amerike, Australija i Oceanija. Velikim otkri ima prethodila su pojedina na putovanja istra iva a, misionara i trgovaca te su uspostavljeni prvi dodiri Europe i Dalekog istoka. Hrvatska je kao primorska zemlja od davnina ugo ivala putnike. Brojna otkri a potakla su u po etku putovanja pojedinaca , a kasnije i velikog broja naseljenika, a danas pak mnogi turisti posje uju i najudaljenije dijelove svijeta zbog odmora, zabave i razonode.

3.3. Po eci organiziranog turizma

Razdoblje turizma i renesanse predstavlja obnovu na mnogim podru jima ljudske djelatnosti. Moda velikih putovanja zapo inje krajem 17. i po etkom 18. stolje a, a mo e se definirati kao putovanja u glavne gradove i neka druga europska mjesta koja se smatralo zanimljivim za izobrazbu i odgoj mladih gentlemana , pripadnika aristokracije. Me u aristokracijom postaje popularan i odlazak u toplice, ne samo zbog zdravstvenih razloga ve i zbog zabave ,jer se uz brigu za zdravlje osobita pa nja posve uje organiziranju dru tvenih doga anja kao to su balovi, koncerti ili kockanje. Tridesetogodi nji rat u Europi prekinuo je putovanja, koja su se nakon smirivanja politi kih prilika nastavila te traju tijekom itavog 18. i u prvoj polovici 19. stolje a. Grand tour je uklju ivao mnoga odredi ta , ali pod utjecajem slikara pejza ista ja a interes za boravkom u prirodi i selu, te alpska podru ja postaju privla na turisti ka odredi ta. Usporedo s porastom broja putnika razvijaju se i raznovrsne usluge da bi se zadovoljilo njihove potrebe. Nagli gospodarski napredak u Europi kojemu su temelj nova tehni ka dostignu a , posebno na podru ju industrije i prometa, uzrokovao je i ve e promjene u organizaciji i provo enju putovanja te 6

se od sredine 19. stolje a mo e govoriti o po ecima organiziranog turizma. Tada se stvaraju tehni ki i organizacijski preduvjeti za masovnija putovanja, a rije turist se upotrebljava isklju ivo za putnike koji obilaze strane zemlje iz radoznalosti i razonode. Kasnije se taj pojam iri i primjenjuje na sve turiste bez obzira borave li u inozemstvu ili u svojoj domovini. Prijelomni trenutak u razvoju turizma je kada je Thomas Cook prvi put u povijesti turizma oglasio u tisku putovanje eljeznicom te tako po eo organizacijsku , ekonomsku i tehni ku revoluciju poslovanja. Postigav i dobar poslovni uspjeh osnovao je putni ku agenciju , koja se naglo razvijala. U to vrijeme karakteristi na je dominacija eljeznice kao prijevoznog sredstva, koja postaje i najva niji tehni ki initelj pri pove anju broja turista, a i brodski prijevoz postaje sve va niji. Pove anjem broja turista raste i njihov interes za upoznavanjem krajeva u koje namjeravaju putovati. Sredinom 19. Stolje a raste interes za odmaranjem u primorskim mjestima koja svoju popularnost zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode. Po eci intenzivnijeg razvoja turizma na isto noj obali Jadrana vezani su uz polovicu 19. stolje a. Uspostavom parobrodske linije du jadranske obale te povezivanjem Istre i sjevernog Primorja eljeznicom sa sredi njom Europom, mnoga mjesta postaju dostupna turistima. Mnoga primorska mjesta dobivaju status klimatskih mjesta ili primorskih, ljetnih odmarali ta pa turizam postaje izvorom prihoda lokalnog stanovni tva i daje poticaj za gospodarski razvoj.

3.4. Suvremeni turizam

S industrijskim razvojem dru tva, tehnolo kim napretkom i usavr avanjem proizvodnje u 20. stolje u smanjuje se radno vrijeme, to ima za posljedicu pove anje slobodnoga radnoga vremena ili kako se esto naziva, dokolice. Zbog masovnosti i u estalosti putovanja te sna nog utjecaja turizma na gospodarski razvoj, na e se stolje e esto naziva i stolje em turizma. Premda je prvi svjetski rat zaustavio zapo eti turisti ki razvoj, do tada se turizam ve profilirao kao va an izvor prihoda stanovni tva turisti kih podru ja. U me uratnom razdoblju sve ve i broj ljudi po inje putovati zbog potrebe za odmorom od rada. Zahvaljuju i tehni kom napretku putovanja postaju sve br a i e a, sa sve ve im brojem sudionika razli itih dru tvenih skupina. Osnovni turisti ki tokovi usmjereni su iz industrijskih i urbaniziranih podru ja zapadne i sredi nje Europe prema jugu, te iz Amerike u Europu. Mnoge zemlje uvode posebne mjere i povlastice za doma e turiste, pa se u ukupnom prometu znatno pove ava udio doma ih turista.

Aktivnije uklju ivanje Hrvatske u me unarodni turisti ki promet po inje u prvoj polovici 20. stolje a. Masovni turizam
Najbr i rast turizma nastupa sredinom 20. Stolje a, tek nakon drugog svjetskog rata kada su stvoreni svi preduvjeti za njegovo prostorno irenje. Prekretnicu u razvoju turizma donijeli su prometni i organizacijski initelj razvoj zra nog prometa te posredni ka uloga turoperatora koji su, nude i paket putovanja po povoljnim cijenama, u inili dostupnim i pristupa nim mnoge udaljenije destinacije. Pojam masovnog turizma uobi ajeno se ve e za velik udio unaprijed isplaniranih paket putovanja u organizaciji turisti ke agencije. U Europi prete no putuju stanovnici sjevernog dijela u destinacije Sredozemlja te se u mnogim zemljama grade objekti ili naselja za prihvat turista. Masovni turizam je potaknuo gospodarski razvoj u mnogim nerazvijenim sredinama koje osim prirodnih ljepota i nisu imale drugih razvojnih mogu nosti te je podignuo standard i mogu nost zapo ljavanja. Osim povoljnih, masovni turizam uzrokuje i nepovoljne u inke kao npr. naru avanje prirodne ljepote nekog mjesta i zaga ivanje okoli a. Sna no uklju ivanje Hrvatske u me unarodnu turisti ku razmjenu datira od sredine 1960-ih godina kada dolazi do liberalizacije putovanja u inozemstvo te ja e orijentacije na komercijalni turizam. Shodno orijentaciji na masovni turizam, u strukturi turisti ke ponude prevladava privatni smje taj i kampovi, a zatim hoteli srednje kategorije i turisti ki apartmani. 7

Odr ivi razvoj turizma Razvoj turizma u mnogim zemljama po inje se uskla ivati s prihvatnim kapacitetom ekosustava pa se govori o odr ivom razvoju turizma. Turizam nakon osamdesetih godina karakteriziraju brze promjene ukusa turisti ke potra nje, koje nastoji pratiti i turisti ka ponuda odgovaraju im promjenama svojega proizvoda. Turizam se vi e okre e pojedincu kao sudioniku turisti kog putovanja, njegovim individualnim potrebama, a kao posljedica toga nastaje vi e posebnih oblika turizma prilago enih zahtjevima turisti kih potro a a.