1

1. UVOD

Kau nai stari da na mladima svijet ostaje. Kakav je to svijet koji nam je ostao? Mladi ljudi se doimlju nekako starijima nego to bi trebali biti. Nalazimo se u svijetu izvrnutih vrijednosti, konkurencije, nesigurnosti, sumnji i konfekcijski izlizanih predodbi o idealima i ivotu uope. Na dlanu nam se prua ivot na pokretnoj traci, ali to nije ono to nas veina dobrovoljno odabire. Neto ivo, dinamino, izazovno i jedinstveno poeljni je horizont bia koje tek ulazi u ivot. Govorim u ime svih avanturista. No, na pomalo zastraujuoj pozornici ovog svijeta, bezgranina sloboda koja nam je dana postala je ivo blato krajnosti i zabave. Igramo s kartama koje su nam dane. Igramo igru koja je odavno poela. Igru koju su mnogi proli, svatko na svoj nain. Plan akcije za pobjedu je spreman kod onih koji ele pobijediti. Treba samo smoi snage i krenuti. Usuditi se grijeiti, gubiti i na kraju pobjeivati. Glavno gorivo cijele ove prie je ona stvar koja nas tjera da idemo dalje kada je sve protiv nas. Kada se ini da vie ne ide. Ideja. Vizija. Cilj. Bez duboke unutarnje motivacije to troje je prazna ljutura ivota. A ispraznosti je u ovom naem scenariju previe i ona nam ne treba. Stoga, da bi postali bolji i sretniji ljudi trebamo imati neku snanu pokretaku silu koja koja e nas uvijek podsjeati zato i u koju svrhu neto radimo. Ona e nas voditi ka tome da budemo kvalitetni voe u vlastitim borbama, a sigurno i dobar poticaj drugima. Taj snani ljudski poriv (de)motivacije vlastitog bia privukao me i odluila sam zagrebati ispod povrine elja, snova i nadanja. Snagu i inspiraciju za motiviranje imaju oni koji su jako dobro upoznali sebe. I to je jedna vana osobina velikih voa. Druga je da nikad, nikad, nikad ne odustaju. Ovaj seminarski rad nije toliko posvecen suhoparnoj teoriji samog naslova, koliko pribliavanju i razumijevanju samog osjeaja motiviranosti, pokretanja i poticanja. Fragmentiran je na pet glavnih dijelova. Nakon uvoda ulazimo u

svijet upravljanja sobom, nakon kojeg prouavamo kako poticati i razumjeti ljude s kojima smo okrueni, bilo to poslovni ili privatni odnos. Sa zavretkom razumijevanja tog odnosa prema sebi i drugima, dolazi etvrti i najbitniji dio primjena tog znanja u obliku vlastitih misija. Kao rezime cijelog seminara dolazi nam zakljuak.

2. MOTIVIRANJE I UPRAVLJANJE SOBOM

Kae jedna izreka: Osoba koja ne zna kamo ide, redovito tamo i stigne. Da bi znali kako ii prvo trebamo saznati kamo ii, postaviti cilj ili vie njih. Mislim da je to najbolji poetak. Zaviriti u dubine svog bia, vlastitih elja, snova i nadanja. Samo tu lei mir i zadovoljstvo samim sobom. Smatram da je ovjek bie sastavljeno od tijela, uma, srca, due i duha. Da bi tih pet elemenata disalo istim dahom treba nauiti sluati to ih usreuje, rastuuje, pokree i dri. Kau nai stari da je dom tamo gdje ti je srce. Kada upoznamo tu tajnu vjetinu oslukivanja intuicije - da ujemo ono neujno u sebi znat emo vladati sobom.1 A to je bitno kako bi svoju snagu i borbenost znali usmjeriti pravim putem. Osobno vjerujem da svaki ovjek moe ostvariti ono to doista eli. Ako to eli dovoljno iskreno. Motivirana osoba je osoba koja ne gleda unazad ve u budunost. Razmilja i planira to e dalje napraviti. Na prolost gleda kao na iskustvo na ijem e temelju jasnije prepoznavati prilike za svoj uspjeh. Dakle, motivirana osoba je dobro usvrila vjetinu sluanja i vjerovanja u sebe. To ju je potaklo da otkrije ivotnu strast. Takav pozitivan stav rezultira ogromnom koliinom naizgled nepresune energije. Motivirani ljudi zato i djeluju kao da ih nita ne moe zaustaviti. Hmm. Moe. Oni sami. Ako dopuste da ih usputna ogovarkanja, porazi, gubitci izbace iz takta. E, onda smo opet na poetku. To ne bi ni bilo tako loe da smo npr. vampiri, ali... naalost ili, na sreu, nismo. Vrijeme nam ide. Smrtnici smo koji ovdje nee biti zauvijek. esto zaboravljamo na to. Znai, kako bi se motivirali trebamo savreno upoznati labirint vlastitog sebstva. Kako bi upravljali sobom trebamo paziti to emo od sebe izgraditi, labirint ili... Priliku smo dobili. Na nama je da obavimo ostatak posla. Prilike se umnoavaju ako ih stvaramo, a umiru ako ih zanemarujemo.

Sria, V.: Inventivni menader u 100 lekcija, Znanje, Zagreb, 2004.,str 112.

U ovom poglavlju razraujem upravu tu dilemu. Upoznavanje vlastitog ja kroz prizmu vlastite osobnosti, intuicije i samodiscipline.

2.1. Srce, glava, ruke

Kako bi doao do savrenog sklada i usavrio svoj dar i rad, zen umjetnik dan za danom pokuava prostoruno nacrtati savrenu krunicu.2 Njemu je proces vaniji od cilja. Makar on trajao mjesecima. Vjeruje da je taj svakodnevni pokuaj da nacrta krunicu najbitnije sredstvo sklada izmeu njegova uma i njegove ruke. Ako, tonije kad, uspije nacrtati savrenu krunicu njegova e ruka moi slijediti svaku naredbu uma i skladno je nacrtati na papir. Samodisciplina ovdje igra veliku ulogu. Samomotivirane osobe s njom nemaju problema jer im je razina nadanja visoka. Postavljajui si ciljeve i tenje imaju se emu veseliti, tako da napor koji je potrebno u to uloiti doivljavaju kao izazov. To bi mogli saeti u jednostavnu sintagmu motivacija stavom. Ona se svodi na razmiljanja i osjeaje ljudi. Ona je jasan odraz njihovog samopouzdanja, vjere u sebe, stava o ivotu, spoznaja o svojim granicama... Primjerice, u sve popularnijem trbunom plesu, potrebni su sati i sati napornog treninga kako bi plesaica pokuala razumjeti svoje tijelo. Jer ono do tog trena nije niti ulo niti vidjelo tako neto. Ona ga polako priprema, trenira, oputa, razvija... Tek tada je spremna uiti pokrete i koreografije. Znajui to i kako eli raditi sa sobom umjetnost plesa dolazi sama od sebe. Dakle, kako bi nas tijelo slualo, moramo prvo u svojoj glavi objasniti zato i kako neto elimo raditi. Ako je to ono to nam baca sjaj u oi i pozitivan izraz na lice, lako e um narediti rukama, nogama i trupu da rade ono to je potrebno da se takva uinkovitost odri dugorono.
2

Sria, V.: Inventivni menader u 100 lekcija, Znanje, Zagreb, 2004., str. 128.

Sklad, je kako vidimo, vaan za poetak i napredak. Vanost e se tada pridavati onome to je unutar ovjeka. Kako on sam tako i njegova okolina u kojoj radi, ivi, odmara se. I to je ono to je uistinu oaravajue u razvijanju samog sebe. To je jedno neprimjetno, ali snano, alji dalje u cijeli svijet. Napredovanje u tom naizgled presporom rastu tijelo i um e nam obilno vratiti kod shvate o emu je rije. Za takav dubiozan pogled u sebe potrebno je puno strpljenja i rtve. Samodiscipline.3 Gubitnik kae: Nisam lo kao mnogi drugi. Pobjednik kae: Dobar sam, ali ne onoliko koliko bi trebao biti.

2.2. Less pain, more gain

Cijeli motivacijski ciklus je pokreta borbe da uklonimo nezadovoljstvo. Lake je motivirati osobe koje su neim nezadovoljne, nego osobe koje imaju malo novih potreba. Glavna ideja samomotivacije je da ljudi ele izbjei bol i postii korist. Motivacija proizlazi iz elje svakog pojedinca da izbjegne negativne, a ostvari pozitivne izvore nezadovoljstva. Stoga, mogli bi ju poistovjetiti sa stanjem neravnotee dok ne dosegnemo ono emu se veselimo i to elimo postii, odnosno dok ne izbjegnemo ono ega se bojimo i to nam prijeti. Ljudske potrebe su predmet mnogih prouavanja i teorija. Pokreu nas pozitivni motivi koji su rezultat privlanosti ciljeva kojima teimo. Takvi su ciljevi, primjerice, radost, mir, povjerenje ili sigurnost. Negativni motivi rezultat su osjeaja prijetnje, straha ili ugroenosti vlastitim ivotom. Nezadovoljstvo je stanje koje u nama stvara akciju. Kad ostvarimo neko zadovoljstvo ili izbjegnemo izvor straha, postigli smo privremenu ravnoteu i ispunili svoj cilj.

V.: Menader na mafijaki nain,Veble commerce, Zagreb 2005., str.5.

No, uskoro nastaje novo nezadovoljstvo ili nova ravnotea koja nas ponovo potie na akciju. Tada zapoinje novi motivacijski ciklus. Samomotivacija polazi od svijesti o vlastitim zadovoljenim ili nezadovoljenim potrebama. A potreba je zapravo osjeaj nedostatka koji ovjek nastoji ukloniti. U raznim fazama svog ivota, pojedinci se bitno razlikuju po potrebama koje imaju. Kako bi bili u stanju prepoznavati ih i razvijati ih potrebno je spoznati koliko nam je neto vano, koliko truda vrijedi u to uloiti, to emo ostvarenjem neke akcije postii i koliko nam to zapravo vrijedi. O samomotivaciji se treba konstantno brinuti jer se u njoj krije nepresuni izvor energije, sposobnosti i efikasnosti. U toj brizi dosljednost igra veliku ulogu. Naime, dosljednost motivira, a nedosljednost zbunjuje i rui ono to smo stvorili. ivotnu trku ee dobivaju uporniji nego sposobniji. Biti dosljedan samom sebi, ne odstupati od vlastitih stavova i stila, moe nas dovesti do kreiranja rubnih granica. O nama ovisi hoemo li usuditi se prii im, prijei ih i postaviti si nove granice. Rizik. Manje boli, vie koristi. Zaista? Moda.

2.3. Biser osobitosti

Uspjeni ljudi su uspjeni jer su ono to rade, a rade ono to jesu. Da bi zakoraili u taj svijet potrebno je skinuti sa sebe sve nametnute i nenametnute uloge i jednostavno se ogoliti. Doi do golih kostiju vlastite osbitost i jedinstvenosti. Sve zapoinjemo pitanjem to sam ja, uistinu? Koji je moj zadatak ovdje? Odgovore ne treba traiti na silu. Razumijevanje za njih e doi s vremenom. Treba prihvatiti da su nam neke stvari izvan dosega, premda djeluju na nas i obogauju nas. U ivotu svakog ovjeka postoji niz ciklusa kroz koje se razvija i raste. Kako ovjek prolazi kroz njih, tako e sve vie

shvaati unutarnje ritmove, meu njima i ritmove kreativnosti, samoe, odmora, rada,seksualnosti... Kad pronae svoju intuiciju poet e se stvarati opcije i mogunosti kako bi spontano odabrali i uskladili se sa mnogim zadacima i pitanjima koja nas ekaju. Da bi ojaali vezu sa intuicijom moramo uskratiti bilo kome da potisne nau ivu energiju...to znai naa miljenja, vrijednosti, stavove, misli, ideale. Postoji vrlo malo toga na ovom svijetu to je striktno dobro/loe, pravilno/pogreno. No postoji ono sto je korisno i ono nekorisno. Postoji ono to je kojiput destruktivno, kao i ono to raa. Trebamo pustiti da nai u roeni ciklusi odreuju uspone i padove naeg ivota, a ne neka druga osoba izvan nas. Stvarati, razarati, usuditi se. Moda je to dio maginog recepta za pronalazak jedinstvenost i osobitost koje su odskona daska za izlazak na trite konkurencije. Biti dobar u neemu danas vie nije dovoljno.4 Da bi uspjeli, trebamo iznenaditi prvo sebe, a potom druge. Pozornost igra nogomet. Normalnou emo stvoriti normalne rezultate. A oni su prosjek. U svijetu u kojem pobjednik dobiva sve normalnost je nita. No, ako smo voljni preuzeti jedan mali rizik, prekriti jedno malo pravilo postoji ansa da nam pripadne budunost. Jer smo uzeli i iskoristili priliku da si ju sami napravimo.

3. POTICANJE I UPRAVLJANJE DRUGIMA

Nakon to smo izotrili osjet za vlastiti razvoj (koji nam ako ga pravilno koristimo moe omoguiti da dotaknemo nebo), spremni smo prii
4

Ridderstrale, J., Nordsrtom, K. : Funky business, Difero, Zagreb, 2002.,str.34.

drugima. Sve osobe imaju ono neto to moemo nazvati prirodni potencijal. No naalost, mnogi ga u sebi potiskuju, ne vide ga ili su ga jednostavno pustili da utone u zimski san. U takvom snenom stanju nai emo se pred velikim i tekim zadatkom razbuivanja i pokretanja zaspalog ovjeka koji proputa anse, koji nije sretan ni zadovoljan sobom. Tragina je ta situacija demotiviranosti. Ona moe biti uzrokovana radnom sredinom, strahom od pogreaka, birokracijom, konfliktima unutar i izvan pojedinca. 5 Menader, voa kojemu je stalo do vlastitih zaposlenika preispitati e se o tim imbenicima demotivacije i spremno poduzeti promjene koje e odkoiti konice. Mnogi ljudi doista ne znaju to ele i nesretni su to to nisu dobili. Do odgovora to oni doista ele trba doi na vrlo diskretan i paljiv nain ljudski snovi su ipak osjetljiv dio onih koji ih tek stvaraju. Potrebno ih je promatrati i sluati, kada to vide i kada ne vide. Ako netko ne zna to eli, vrlo ga je teko motivirati. Gotovo nemogue. Ali ako u nekome prepoznamo suho tlo, potrebno je samo malo vode ( prilika, novaca, izazova, boljeg poloaja i napredovanja...) kako bi dobili vrijednog, motiviranog, ivotom ispunjenog i izazovima ednog suradnika. To je takoer i put za stvaranje uspjeog tima, projekta, radne okoline te ivotnog okruenja uope. Svi i sve ima svoju cijenu. Inteligentni voe e ju samo znati prepoznati, i u pravo vrijeme uskoiti. I to je ono o emu nam govori sljedee poglavlje. Raslanila sam interakciju s ljudima na tri generalno najbitnije stvari: potrebu kvalitetne komunikacije, pokretne i istokrvne motivacije te na kraju upotrebu tih dviju stvari u ostvarenju zajednikih ciljeva.

Sria, V.: Inventivni menader u 100 lekcija, Znanje, Zagreb, 2004., str.236.

3.1.Potreba komunikacije

Kako bi svoje zaposlenike i ljude s kojima rade inspirirali za vei uinak i dostignua, voa mora vjerovati da oni ti mogu . Oni koji su inspiratori okolini, svoju vjeru u njih trebaju pokazivati realnim izrazima potpore. Ne pretjeranim lanim pohvalama, ve ohrabrujuim porukama koje su realne naspram onome emu je grupa/pojedinac dorastao. Ako krenemo od stajalita da ljudi jedni druge procjenjuju prema onome to govore, ne samo prema onome to rade, lako je za razumjeti silne sukobe meu ljudima. Najee je problem u kratkom spoju nastalom iz jednostavnog nesporazuma. Nadalje, komunikacija je dvosmjerni proces koji daje prilike za odailjanje i odgovaranje poruka meu ljudima.Ona je dvosmjerni proces i ne moe se kvalitetno odvijati bez bez otvorenog i dvosmjernog pristupa obiju strana. Komunicirati znai govoriti i sluati. Reagirati na poticaje i izazove. Donositi odluke.6Aktivirati modane vijuge. Bitnu ulogu ovdje igra govor tijela, tzv. neverbalna komunikacija. Tijelo ee alje poruke koje su snanije od sadraja naeg govora. Naime, manje od 10 posto svih komunikacijskih vjetina su verbalni zvukovi. Usto, sluatelju je ee vanije kako govorimo nego to govorimo. Zato govor treba biti slikovit i emotivan. Potrebno je koristiti to vie iskustava, primjera, metafora isl. Emotivnu komunikaciju doivljavamo puno snanije i bolje pamtimo njene poruke. Znai, onaj voa koji govori o ozbiljnosti situacije, mora djelovati zabrinuto, kad govori da je sretan, mora zraiti emocijama sree isl. Umijee komuniciranja svodi se na jednostavnu sposobnosti jasnog prenoenja poruka. Budui da preivljavamo svjesni vanosti zajednikog meudjelovanja, komunikacija postaje ono najvanije to radimo

V.: Menader na mafijaki nain,Veble commerce, Zagreb 2005., str.43.

10

3.2. Motivacija, ne manipulacija

Snage i slabosti neke organizacije, projekta, plana odraz su snaga i slabosti osobe ili osoba koje tu organizaciju, plan ili projekt vode. Motivator koji motivira okolinu nastoji biti tip osobe kakvu bi i on sam volio sresti i od nje dobiti nadahnue. On je koncentriran u lovu onoga to je njegova prava hrana on je lovac na uspjeh, za koji eli da se poluuje u njemu i izvan njega. Svjestan da ovo drugo uvelike ovisi o o njemu samom uloit e velik trud da od ljudi kojima je nadreen stvori tim ljudi koji dobro funkcionira zajedno. Jasnim ciljevima koje planira ostvariti, odlukama kojima je vjeran, samopouzdanjem kojim pristupa novim izazovima, motivator e od radne i nerijetko surove radne okoline napraviti okoli u kojem e se zaposlenici osjeati sigurno. Iz osjeaja sigurnosti izranja niz drugih pozitivnih osjeaja. Brian voa ili menader trudit e se pristupiti, upoznati i pomoi svakom pojedincu da otkrije i produbi vlastito razmiljanje. To e initi razgovorom i predlaganjima a ne zahtijevanjem i ucenjivanjem. Ta se velika ljudska odlika zove suosjeanje. Stavljanjem u poziciju svojih podreenih, nadreeni e vidjeti svijet njihovim oima. Time e znati osjetiti kako se oni osjeaju, i prokuiti e njihov nain razmiljanja. U ovom dobu u kojem ivimo-vremenu u kojem postoji vie izbora, vie konkurentnosti, vie prilika, vie nesigurnosi i straha, ukratko vie svega; brini manageri su isto zlato.7 Odnos se penje stepenicu vie jer se polako stavara odnos povjerenja. U uspjenog vou koji vjeru u vlastita naela, spreman je prihvatiti odgovornost te djelotvorno otkriva i prenosi talente velikom broju ljudi koji i sami postaju velike voe. Druga strana medalje je da se nametanjem vlastitih sklonosti i sebinih ciljeva motivacija vrlo lako moe izokrenuti u manipulaciju. To rade nesposobni i nekreativni ljudi koji oito uivaju u svom autoritativnom ploaju. Njih zaposlenici ne vole niti ih cijene.8
7 8

Ridderstrale, J., Nordsrtom, K. : Funky business, Difero, Zagreb, 2002.,str.92. Sria, V.: Inventivni menader u 100 lekcija, Znanje, Zagreb, 2004., str.213.

11

Ljude je vrlo lako izmanipulirati prijetnjama, pohlepom, strahom... To nikako ne elimo. Stoga, u gradnji uspjenog odnosa potrebno je odbaciti sebinost, egoizam i sarkazam koji su smrtonosni trovai pristupa prema drugima.

3.3. Zajedno do cilja

Svijet u kojem ivimo, mislimo, radimo i jesmo na kraju krajeva samo je svijet ljudi. Tj. bia koja grijee, posru i ponavljaju iste pogreke. Ali i svijet u kojem jedni bez drugih ne bi mogli funkcionirati. Zajedniki, dugoroni ciljevi su da ostvarimo to vee uspjehe, ostvarenja koji vode srei i ivljenju u miru. Motivacija se doista odnosi na samo na ljude. Ona je podjednako u vezi s uspjehom pojedinca kao i grupe, tima ili organizacije. Neprekidni uspjeh i njegovo poveanje mogue je odrati jedino ako mu temelj i svrha ostanu netaknuti. Ali ruku na srce, najveu svrhu trebalo bi initi zadovoljstvo koje proizlazi iz djeljenja. Moe to biti podjela rada, sree zbog uspjeha, tuge zbog neuspjeha. Vano je samo da ljudi meu sobom dijele. U protivnome se javlja okorijela bolest dananjeg vremena. A to je velika tuga zbog osamljenosti i samoe. I nikakav poslovni uspjeh ne moe nadoknaditi taj osjeaj da smo nekome emocionalno vani, da se netko brine za nae uspone i padove. Osamljenost raa depresiju. Tada kola krenu nizbrdo. Upravo tu trebamo traiti uzroke i razloge manipulaciji i autoritativnosti. Znai, zajednitvo je bitno. Ono je nezaobilazan osjeaj potpunosti. Ravnotea u filozofiji dostignua i uspjeha. 4. MISIJA*2

12

Upravljanje drugima i sobom je teak i frustriraju proces koji troi nae najdublje rezerve energije. Osjeaj kontrole i odgovornosti nad nekime ili neim izvor je velike napetosti i estih leptiria u trbuhu. Iako to kaktkad ima svoju cijenu, iskrenost i istina su najbolji temelji uspjeha u poslovanju i dobrih odnosa meu ljudima. Razumijevanje injenice da je u nama klju pokreta i izvor rjeenja treba nam posluiti da ga odluimo upotrijebiti kada je to potrebno. Mi ga stvaramo naim odnosom prema sebi, poslu i svijetu. Stoga smo i odgovorni za njega. Nauimo li prepoznati i kontrolirati svoje porive, svoj temprament i osjecaje nauiti emo gledati umom. Inteligentno i domiljato . To e rezultirati raanjem umijea podupirueg voenja. Onog koje ljude vodi, a ne tjera; koje ih ukljuuje, a ne prisiljava. Pravo vodstvo se dri naela da su ljudi bitniji od stvari. S tim u vidu smanjena je mogunost da vodstvo postane ono to najee postane: igra ega. U toj je igri arogancija prvo iskuenje vodstva, a ruenje magnetizma u timu rezultat je podlijeganju tom iskuenju. Pravo vodstvo takoer zahtijeva veliki osjeaj odgovornosti te spremnost na svjesno preuzimanje rizika. A odgovornost znai razmiljati, usredotoiti se i posvetiti se. Veina ljudi spremno e preuzeti zasluge kada su bili u pravu, ali ih je vrlo malo koji e preuzeti krivicu kad su bili u krivu. Pravi voa je indiferentan na hvalu i prijekor. Kroz ulogu voe ovjek naui da je jedini nain da se neki posao obavi taj da ljudi prestanu reagirati, kao to to esto ine kada ih se okrivljuje, i da ponu djelovati. U tom smislu, voa nema vremena razmiljati da li mu se svia teki problem ili situacija u kojoj se nalazi. Njegova jedina misao je to moe uiniti u vezi toga. Da bi se kriza nadvladala itava koncentracija mora biti usmjerena na vjeru u postojanjne odgovora. Najbolje vodstvo ima korjene u suosjeanju, u ljubaznosti, u dubokoj brizi za dobrobit drugih. Da bi bilo uinkovito mora bti osloboeno osobnih naklonosti i nenaklonosti. ovjekovi osjeaji, tovie, ovjekova intuicija biti

13

e jasniji i dublji ako se zanemare osobni osjeaji. A punina dolazi kada voa djeluje iz samog sebe, bez maske, ne kao odraz nekog drugog.9 U ovom posljednjem poglavlju pisala sam o tome to je to uspjeh, to to znai biti pobjednik, te o tome to znai te dvije varijable dugorono zadrati.

4.1. Postati pobjednik

Prije otprilike dvije tisue godina izgovorena je reenica koja rjeava mnoge probleme:Traite i dobit ete. Zaustavimo li se na trenutak u neprekidnoj urbi kroz prostor i vrijeme, izdvojimo li se iz svojih obveza i obiaja prepoznat emo mnotvo nepotrebnih pokreta i jo vie bezrazlone ljudske patnje. Svi nekamo urimo. Svi se za neto muimo. Svi oni koji su se odluili glavninu snaga i vremena troiti na stjecanje novca i poslovnog ugleda, duboko su udahnuli, pognuli glavu i postali spremni na rtve koje ih ekaju na putu poslovnog uspjeha. Onaj menader, voa, vjerujui da je teko stjecati materijalna dobra, pretpostavio je mnoge prepreke i zamke koje ga ekaju. Meutim, zatrovan svojom ljudskou, nije skinuo okove samoubilakih i samooptuujuih naela. I on je esto oajan, osjea se nemonim, sumnja u svoj uspjeh i plai se boljih od sebe. Zanemarujui pri tomu svrhu svih nastojanja, a to je da bude sretan, on uspjenost stavlja kao prvi objekt sree. Jednostavna mudrost da ako traimo, da e nam se i dati moe se primjeniti na duhovne vrijednosti. Ali na materijalne se ne moe odnositi, jer su materijalna dobra tako strana duevnom ivotu. Moemo pokuati dobiti ne samo ponuene, trajne duevne vrijednosti, nego i prolazne, materijalne vrijednosti na nain:Traite i dobit ete. U svagdanjem ivotu ona znai
9

Sria, V.: Inventivni menader u 100 lekcija, Znanje, Zagreb, 2004., str.242.

14

ono to rijetko mislimo. U bezizlaznoj patnji zbog neimatine, slabog zdravlja, neuspjeha u ljubavi isl. stalno se tuimo kako nema pravde i kako nemamo sree u ivotu. Svoje snove i elje ostavili smo da spavaju u nekom zabaenom prikrajku naeg bia i sami zaspali. elimo li ostvariti male elje, pa i velike, trebamo o njima misliti s pravim uvjerenjem da nam to pripada. Pri tomu ne smijemo biti skromni. Usudimo li se jasno izgovoriti tu reenicu: JA ELIM!, u nama se poinje neto dogaati. Neto se pokrene. Pesimizam nestaje na raun optimizma. Poinju se nametati rjeenja: udna, smijena ali nadasve konstruktivna. Pojavljuju se dvije sastavnice koje prije nismo imali: odlunost da se krene i da se ide naprijed, a spontanost nam alje nain i rjeenje za te nae elje. Odbacivi li skromnost, nepovjerenje, osjeaj da nas je srea napustila treba samo duboko udahnuti i rea sebi:Ja to mogu. U svijetu odgovornosti i brzine mnogo nam moze pomoi vjerovanje u reenicu Traite i dobit ete. Ne smijemo unaprijed pretpostavljati potekoe u poslovanju. Uvjeravati sebe i eljeti sreu, uspjeh e doi kao sam od sebe. Tako se moda postaje pobjednik.

4.1. Biti pobjednik

Put u budunost vodi kroz sadanjost. Ali cilj putovanja nije samo nai odredite, nego traiti i uivati u samom putu. Danas je moderno biti uspjean, moralan i ispravan. No, mudro je biti u stalnom traganju za sobom. Zbog toga e se mudar voa baviti vie onime to jest nego onime kako bi elio da stvari jesu. Znak slobosti je kada se voa poziva na svoj poloaj ili kad svoje ideje, kada su napadnute brani argumentom da ima vie iskustva. Mudar ovjek nema potrebe okruiti se mistikom i tajnovitou. Jednostavnost je njegova najvea osobina. On zna sluati. I zato je privlaan.

15

U svijetu ima mnogo usta koja ele govoriti, a tako malo uiju. Aktivno sluati sugovornika, bio on zanimljiv ili ne, oituje na unutarnji mir. Da bi ga se postiglo, potrebno je u sebi izgraditi takav vrijednosni sustav u kojem je na hijerarhijskom vrhu na vlastiti, unutarnji mir. Put za takav sustav jest stalno usmjeravanje pozornosti na sebe sama i na svoje osjeaje. Na svaki nemir treba reagirati traenjem mira. Postupno e nam taj mir postati i izvorom zadovoljstva, te ga nee biti teko dosegnuti. Pobjedniki lik izgraujemo na svojim prirodnim osobitostima. Sudjelujui aktivno u ivotu, nae misaone asocijacije, tjelesne i emoconalne reakcije najbolje nas mogu upoznati s podacima o vlastitoj osobnosti. ak i tada potrebno je neto naglasiti, a neto prikriti. Najbolji test nae osobnosti i sigurnosti je neuspjeh. Snalaenje u kaosu.10 Moemo biti tuni, ali ne i utueni. Ostati mirni, ne na silu, nego kroz spoznaju kako je sve igra i kako je neuspjeh samo pokazatelj jo nekih naih neureenih ivotnih prostora, privlana je osobina. Ne paniariti, nego neprestano spoznavati, ne tugovati nego uvrivati svoju jedinstvenost, poslovna je armantnost pobjednika.

5. Zakljuak

10

Ridderstrale, J., Nordsrtom, K. : Funky business, Difero, Zagreb, 2002.,str.225.

16

Ako vjerujemo da ne ivimo samo od trenutka do trenutka, ve da smo uistinu svjesni svoga postojanja, onda je naa najvea potreba i najtee postignue nalaenje smisla ivota. Mnogi su prestali pokuavati jer im je taj smisao izmicao, motivacija za ivotom izmicala im je pred oima. Stjecanje o onome to bi ivot mogao biti te to od njega elimo stjee se polako. Da bi obogatila ivot ovjeka, motivacija mora biti u skladu s njegovim strepnjama i tenjama, mora mu pomoi da razvije svoj intelekt i razjasni svoja osjeanja, mora priznati njegove tekoe - istovremeno ukazujui na rjeenja problema koji ga uzemiravaju. Mora biti povezana sa svim aspektima linosti. Pogotovo ako je u pitanju voa. Moj interes za motivaciju te aspekte voenja nije plod neke strune analize nihovih vrijednosti, ve posljedica pitanja koja sam sebi postavila, a koja se mogu oitivati kroz ovaj rad. to sam vie pokuavala razumjeti kako uspjeh obogauje unutarnji ovjekov ivot, sve sam vie shvaala da polazi od one toke gdje se ovjek nalazi u razvoju svog psiholokog i mentalnog bia. to je tako dragocjeno? Odgovor na ovo pitanje mora biti individualan. Ono to je sigurno jest injenica da su nam svima dane razne sposobnosti, mogunosti i talenti te pravo na slobodno razumijevanje tih jedinstvenih vrijednosti.

LITERATURA 1) Gruden, V.: Poslovna kola, Gruden, Zagreb, 1996.

17

2) Ridderstrale, J., Nordsrtom, K. : Funky business, Difero, Zagreb, 2002. 3) Sria, V.: Inventivni menader u 100 lekcija, Znanje, Zagreb, 2004. 4) Walters, J.D.: Umijee vodstva, Publikum, Zagreb, 2001. 5) V.: Menader na mafijaki nain,Veble commerce, Zagreb 2005.

18

19

20

21

22

23

24