Potreba za brojevima javila se vrlo rano u ljudskoj povijest.

ovjek je na poetku morao brojati godinja doba, mjesece ili dane. Pojavom razmjene, zahtjevi za raunanjem se razvijaju. Raunske radnje postaju kompleksnije, trae se brzina i tonost. Trgovina, bankarstvo i znanost izravno utjeu na razvoj pomagala za raunanje u ranoj ljudskoj povijesti.

Prvo pomagalo bili su prsti ruke. Dekadski brojevni sustav. Prikladni za brojanje, ali ne i raunanje. ovjek uvodi nova pomagala:
Crtice, Rupe u zemlji i kamenie i Zareze na tapovima ili kamenju.

 Runu obradu podataka izvodi ovjek i zato je nepouzdana, spora i malih kapaciteta. Prvo pomagalo bilo je u uporabi u velikom broju zemalja i poznato nam je pod imenom abak. Prvi put spominje se kod Sumerana, oko 2.500 godina prije nove ere. Kinezi ga nazivaju suan-pan, Japanci soroban, Rusi oti, a Rimljani calculi.

 Vrlo esto se, govorei o raunalima, kao zanimljive konstrukcije spominju neke graevine i pomagala ija namjena esto nije odgonetnuta do danas. Stonehenge - pretpostavlja se da je prvo kamenje postavljeno 3000 godina prije nove ere. Pretpostavlja se da mu je funkcija bila religioznog karaktera ili je sluio kao pomagalo za izraune pomrine, solsticija, ekvinocija i slinih astronomskih pojava. Antikythera astronomsko pomagalo koje je proraunavalo kretanje tijela Sunevog sustava. Napravljena je od bronce, oko 100. godine prije nove ere.

 Roen u Uzbekistanu, oko 780. godine, a umro u Bagdadu, oko 850 godine. Jedan od najcjenjenijih matematiara svih vremena. Vjerovao da se bilo koji matematiki problem moe ralaniti na korake. U latinskom prijevodu knjige, u 12. stoljeu, ispred svakog pravila pie Dixit Algorizmi (algoritam glasi). U poetku samo pravila raunanja s brojevima, kasnije i ostalih zadataka u matematici. U 20. stoljeu, pojavom raunala, pojam se proiruje na raunalstvo, a zatim i na druga podruja pravila za postizanje eljenog rezultata.

 John Napier (kotska, 17. stoljee) shvaa da se mnoenje moe svesti na zbrajanje pa konstruira ureaj Napierove kosti. Pronaao je i logaritme i objavio logaritamske tablice. Pronalazak logaritama koristi William Oughtred (Engleska, 17. stoljee) logaritmara ili logaritamskog ibera.

 Wilhelm Shickard godine 1623. konstruira mehaniki kalkulator. Blaise Pascal konstruira 1642. godine mehaniki kalkulator koji je mogao raditi s velikim brojevima:
Nazvan je Pascalina, Neprecizan zbog loe kvalitete izrade.

Gottfried Wilhelm Leibnitz konstruira mehaniki kalkulator 1672. godine:

Neprecizan takoer zbog loe izrade, Leibnitz utemeljio binarni brojevni sustav, koji je temelj i dananjih raunala.

 Joseph Marie Jacquard 1801. godine konstruira tkalaki stroj iji su uzorci predstavljeni buenim karticama Charles Xavier Thomas de Colmar 1820. konano usavrava mehaniki kalkulator za uporabu pod nazivom aritmometar. Charles Babbage izumio je oko 1833. i kasnije nadograivao:
Diferencijalni stroj ispisivanje i raunanje logaritama i trigonometrijskih funkcija, Analitiki stroj pretea dananjih raunala. Imao je iste dijelove kao dananja raunala i bio je programibilan.

 Elektrina struja znaajno utjee na raunala i mogunosti obrade podataka. Herman Hollerith je 1890. godine izumio sortirni stroj, koji je podatke itao s buenih kartica. Konrad Zuse godine 1938. izrauje raunalo Z1, a neto kasnije s prijateljem Helmutom Schreyerom Z2.

 Howard Aiken 1943. godine temeljem Babbageovih radova kreira raunalo Mark I:
Dimenzije 20x2,5x0,61m Sastojao se od 750.000 dijelova.

Alan Turing godine 1943. je sa svojim znanstvenim timom napravio raunalo Collossus:
Deifrirao tajne njemake poruke tijekom rata, Prvi put su upotrebljene elektronske cijevi.

 Raunala prijelaza iz dekadskog sustava u binarni:

Ima struje = 1, nema struje = 0.

Poinju se koristiti elektronske cijevi. Raunalo Eniac (Electronic Numerical Integrator And Computer) predstavlja prvo uspjeno raunalo ope namjene svog vremena:
Konstruirali su ga John Mauchly i John Prosper Eckert 1946. godine, Sastojalo se od 17.500 elektronskih cijevi, Bilo je teko 30 tona te smjeteno u ogromnu prostoriju i Moglo je upamtiti niz od 20 brojeva s 10 znamenki. S njime zavrava vrijeme mehanikih i elektromehanikih pomagala i strojeva.

 I. generacija raunala:
Koriste se elektronske cijevi; Raunala su velika, troe puno energije, nepouzdana, programiranje traje vrlo dugo.

II. generacija raunala:

Osnovni element za izradu su tranzistori; Tranzistori smanjuju veliinu i potronju energije; Kapacitet memorije se poveava.

III. generacija raunala:

Zapoinje uporaba integriranih krugova (IC); IC uzrokuju smanjenje dimenzija, potronje energije, kapacitet memorije jo raste i ubrzavaju obradu.

 IV. generacija raunala:

Osnovni element su visoko i vrlo visoko integrirani krugovi (LSI i VLSI); Federico Faggin i Ted Hoff integriraju na komadi silicija 2.250 elektronikih komponenti te tako nastaje mikroprocesor; Godine 1971. poduzee Intel proizvodi prvi procesor pod imenom 4004, a 1973. prvi mikroprocesor oznake 8080. Pad cijena proizvodnje, visoka integracija i velika snaga omoguavaju iroku primjenu mikroprocesora.

V. generacija raunala:
Pojavljuju se RISC procesori (Reduce Instruction Set Computing), to otvara mogunost uporabe u UI (umjetna inteligencija) i ekspertnim sustavima.

 Raunala se dijele prema namjeni:

Specijalne namjene rjeavanje specifinih zadataka; Ope namjene namjena im nije unaprijed odreena.

Prema snazi:
Superaunala raunala koja su u odreenom vremenskom trenutku najsnanija; Sredinja raunala slina superaunalima i mogu opsluivati i po 1000 korisnika istovremeno; Mini raunala slina namjenom sredinjim, ali im je broj istovremenih korisnika ispod 100; Radne stanice namijenja veoj obradi grafikih ili video podataka i Osobna raunala raunala koja zadovoljavaju potrebe jednog korisnika.

 Pojavljuje se poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea. Naziv osobna uveden je jer su zamiljena kako bi ih koristila jedna osoba. Vanija osobna raunala:
Altair 8800 proizveden je 1974. i smatra se prvim osobnim raunalom; Godine 1975. Steven Wozniak i Steve Jobs konstruiraju raunalo Apple; Apple II napravljen je 1977. godine; Sir Clive Sinclair 1981. izrauje ZX-81, osobno raunalo niske cijene; Poduzee IBM lansira 1981. prvi IBM PC, koncept poznat i danas; Prvo prijenosno raunalo, Osborne I, pojavljuje se 1982. godine; Apple Lisa II je prvo osobno raunalo s grafikim sueljem; Godine 1985. prvi se put pojavljuje Windows, operativni sustav s grafikim sueljem.