Za tita

Prilikom odabira materijala potrebno je zadovoljiti vi e kriterija. Osim usugla avanja ekonomskog i ekolo kog kriterija, odre uje se koli ina i vrsta materijala koja osigurava za titu proizvoda od o te enja. Kutija mora imati odre enu vrsto u da se sadr aj kutije ne bi o tetio. Ambala a titi proizvod od nepovoljnih vanjskih utjecaja kao to su temperaturne oscilacije, pove ana vla nost zraka, udarci, trenja, prljanja pra inom i sl.

Skladi tenje i transport

Vezano uz za titu, ambala a mora biti prilago ena za slaganje na palete i kombije, a samim time i jednostavna za skladi tenje i transport. Njena vrsto a, pravi odabir materijala, na in zatvaranja jam e siguran transport i odr ivost proizvoda, te sprje avaju rasipanje i otu ivanje sadr aja.

FUNKCIJE AMBALA E
Budu i da se roba nalazi u ambala i tijekom cijelog transportnog puta od proizvona a do potro a a zahtjevi koji se postavljaju na uspje no realiziranu ambala u su vi estruki. Funkcije ambala e mogu se promatrati s razli itih gledi ta. Ovisno o vrsti robe i skladi notransportnim uvjetima odrenene e funkcije biti nagla enije. Osnovne funkcije koje ambala a mora zadovoljiti, bez obzira na vrstu robe, su sljede e: - za titna - skladi no-transportna - prodajna - uporabna - ekolo ka funkcija.

3.1. Za titna funkcija ambala e

Ambala a mora za tititi robu od trenutka pakiranja, tijekom transporta, skladi tenja, prodaje i tijekom uporabe. Na cijelom tom putu ambala a i roba izlo eni su mehani kim naprezanjima, djelovanju klimatskih elemenata, mikroorganizama, insekata i glodavaca. Ambala a s dobro realiziranom za titnom funkcijom mora za tititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizi ke, kemijske ili mikrobiolo ke promjene robe.

Za tita od mehani kih naprezanja

Ambala a mora biti dizajnirana tako da svojim mehani kim svojstvima kompenzira mehani ka naprezanja bez o te enja robe i ambala e. Mehani ka naprezanja rezultat su djelovanja mehani kih sila kojima su roba i ambala a izlo ene tijekom transporta, skladi tenja i manipulacije. Mehani ke sile koje djeluju na robu i ambala u mogu biti dinami ke i stati ke. Do naprezanja uslijed dinami kih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe. Vertikalnim stati kom silama optere ena je roba slo ena u skladi tu ili vozilu. Donji redovi optere eni su te inom robe koja je na njih slo ena. Horizontalnim stati kim silama roba je izlo ena pri hvatanju i dr anju robe nekim manipulativnim urenajem tijekom utovara ili istovara.

3.2. Skladi no-transportna funkcija ambala e

Skladi tenje i transport sirovina, pomo nih materijala, poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomo nih materijala s procesom proizvodnje, te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potro njom roba. Neke sirovine, pomo ni materijali, poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladi te se i transportiraju u odgovaraju oj ambala i. Ambala a s dobro rije enim skladi notransportnim funkcijama omogu ava racionalno kori tenje skladi nog i transportnog prostora. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambala e i njenoj usklanenosti s dimenzijama zapakirane robe. Ambala a kvadratnog oblika bolje iskori tava prostor transportne ambala e, 11 vozila ili skladi ta, u odnosu na ambala u u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje mo e ostati i vi e od 20 % neiskori tenog prostora. Roba se u transportu vrlo esto sla e na palete (slika 3-2). Paleta je drvena podloga izranena od dasaka odrenenih normiranih dimenzija. To je vrsta pomo ne opreme koja omogu ava formiranje kompaktnog i vrstog paketa, slo enog iz raznih vrsta komadne robe. Da bi se to bolje iskoristio skladi ni i transportni prostor dimenzije ambala e trebaju biti usklanene s dimenzijama palete, stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation, EPF) izradila tzv. modul-sustav dimenzija ambala e i slaganja na palete. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t, a da visina slo ene robe na paleti bude oko 1 m.

4.2.1. Robe osjetljive na mehani ka naprezanja

Djelovanjem mehani kih sila mo e do i do trajne ili prolazne deformacije robe. Ovisno o svojstvima materijala robe, koji mo e biti elasti an, ilav ili krhak, deformacija se mo e o itovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture. Za elasti ne materijale karakteristi ne su prolazne deformacije oblika. Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture mogu e se samo pod utjecajem velikih mehani kih naprezanja. ilavi materijali pokazuju trajnu, plasti nu deformaciju oblika pri emu ne dolazi do zna ajnije deformacije strukture. Robe izranene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehani ka naprezanja. Izlo ene djelovanju relativno malih mehani kih sila pretrpe deformaciju strukture (lom, kidanje, ...).