Gramatika Grckoga Jezika

GRAMATIKA
GRCKOGA JEZIKA
SASTAVILI
dr AUGUST MUSIC
dr NIKO MAJNARIC
DESETO IZDANJE
PRIRE DIO
dr MILIVOJ SIRONIC ~
JOOANAJE:STO, tNEIZMIJEINJEiNO IZDANJE
SKOLSKA KNJIGA ZAGR,EB 1980.
'f
<,<<0>'""''' ~ , ~ ' ' " " " " ' ~ .................... _ ......... ___ _
TISAK LIBURNIJA - RIJEKA
j
SADRZAJ
UVOD
Grcki j ezik nj egova narj ecj a
DIO I. GLASOVI
G1ava I. Pismo i izgovor 1-23.
A. Slova 1-9. B. Drugi g1asovni :z;naci i znaci za
citanje 10-16. C. Nag1asci 17-22. D. Rece-
nicni znaci 23.
Glava II. Rastav1j anj e i ko1icina s1ogova 24-30.
A. Rastav1janje s1ogova 24-27. B. KoliCina 28-30
Glava III. Nag1asivanje 31-43.
G1ava IV. G 1asovi 44-46.
A. Dioba samog1asnika 44-45. B. Dioba sug1asnika
46.
G1ava V. Najznatniji glasovni zakoni 47-75.
G1ava
A. Samoglasnici 47-51. B. Sug1asnici 52-60.
C. Slogotvorne Iikvide i naza1i 61- 64. D. Promjene
samog1asnika na kraju rijeCi 65-69. E. Promjene
samog1asnika u rijeCima 70-73. F. Promjene su-
g1asnika na kraju rijeci 74-75.
DIO II. OBLICI
A. Deklinacija
Opce biljeske 76-80.
VI. Deklinacija imenica i pridjeva. 81-188.
A. Voka1ska deklinacija 82-112. I. o-deklinacija
82-89. II. a-deklinacija 90-102. 1. Zenske rijeCi
90-99. 2. Muske rijeci 100-102. III. Pridjevi
IV
vokalske deklinacije 103-106. IV. Stegnute rijeCi
vokalske deklinacije 107-110. V. Aticka deklinacija
111-112. B. Konsonantska deklinacija 113-186.
I. Konsonantske osnove 115-164. 1. Osnove na
grlene i usnene suglasnike 115-122. 2. Osnove na
zubne i nosne suglasnike 123-145. 3. Osnove na
tekuce suglasnike 146-152. 4. Osnove na cr 153-
164. II. Vokalske osnove 165-186. 1. Osnove na L
i e 165-166. 2. Osnove na u i e 167-172.
3. Osnove na u 173-174. 4. Osnove na dvoglasnike
175-186. III. Dodaci deklinaciji imena 187-188.
1. Dualni oblici 187. 2. Nastavci nalik na pade:Zne
188.
Glava VII. Pridjevi 189-204.
A. Pridjevi konsonantske deklinacije 189-196.
B. Komparacija ili poredenje 197-203. C. Prilozi
od pridjeva 204.
Glava VIII. Zamjenice 205-222.
Glava
G1ava
IX. Brojevi 223-224.
B. Konjugacija
Opce biljeske 225-230.
X.Prva glavna konjugacija ili glagoli naw231-
301.
I. Prezentska osnova 231-253. A. Sprezanje prezent-
ske osnove 231-233. B. Augment 234-242.
C. Verba contracta 243-244. D. Razlika pre-
zentske osnove od glagolske 245-253.
II. Jaka aorisna osnova 2.54-257.
III. Futurska osnova 258-264.
IV. Osnova slaboga aorista 267-271.
V. Perfektna osnova 272-291. A. Perfekt aktivni
276-282. I. Jaki perfekt 277-279. II. Slabi
perfekt 280-282. B. Pluskvamperfekt aktivni
283. C. Perfekt medijalni i pasivni 284-289.
D. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni 290. E. Futur
egzaktni 291.
VI. }aka pasivna osnova 292-295.
VII. Slaba pasivna osnova 296-299.
v
Glagolski pridjevi 300.
Glagoli koji, izvodeci vremena, ne produljuju kraj-
njega samoglasnikaosnove 301.
Pregled glagolskih oblika str. 108-115. Glagoli pore-
dani po zavr8nom glasu osnove, str. 116-119.
Glava XI. Druga glavna konjugacija ili glagoli na !J.L
302-319.
Uvodne biljeske 302-304.
I. Prvi razred glagola na !J.L 305-317. A. Glagoli
s osnovom na ex. 312. B. Ostali glagoli prvoga ra-
zreda glagola na !J.L 314-315. 1. d!J.L 314. 2. d!J.(
315. 3. x&:&YJ!J.CX.L 4. xe'i:!J.CX.L 315. b. Bestematski aoristi
316. Mjesoviti perfekti 317.
II. Drugi razred glagola na !J.L 318-319.
Glava XII. Glagoli prve glavne konjugacije s osobitim
oblicima 320-327. b.
Peti ili nazalni razred 321. Sesti ili inhoativni raz-
red 324. Sedmi ili e-razred 325. Osmi ili mjesoviti
razred 327. Defektivni g1agoli 327. b. Nepravilno
znacenje 328-329. A. Aktivno, medijalno i pasivno
znacenje 328. B. Prelazno i neprelazno znacenje 329.
Kako se naglasuju glagolski oblici 331-333.
A. Infinitivi. B. Participi. C. Oblici imperativa 333.
DIO III. POSTANJE RIJECI
Glava XIII. 334-358.
Glava
Glava
Glava
A. Proste rijeci 334-353. A. Nastavci kojima
postaju imenice 336-344. B. Nastavci kojima po-
staju pridjevi 345-351. C. Kako postaju glagoii
325. D. Kako postaju prilozi 353. B. Slozene
rij eci 354-358.
DIO IV. SINTAKSA
XIV. Kongruencija 361-369.
XV. Clan 370-379.
XVI. Padezi 380-416.
A. Akuzativ 380-391. B. Genitiv 392-409.
C. Dativ 410-416.
VI
Glava XVII. Prijed1ozi 417-437.
Preg1ed prijedloga 418. I. Prijed1ozi s jednim padezom
419-427. II. Prijed1ozi s dva padeza 428-431.
III. Prijed1ozi s tri padeza 432-437.
G1ava XVIII. Zamjenice 438-446.
Glava XIX. Vrste g1ago1ske 447-449.
I. Aktiv 447. Medij 448. III. Pasiv 449.
G1ava XX. Vremena 450-459.
A. Indikativi 451-458. B. NaCini (konj., opt., impt.),
infinitivi i participi 459.
G1ava XXI. Nacini 460-489.
A. NaCini u samostalnim recenicama 460.b-465.
1. Indikativ 460.b-462. 2. Konjunktiv 463.
3. Optativ 464. 4. Imperativ 465.
B. NaCini u zavisnim recenicama 466-489. Biljeske
466. I. Zavisne izricne recenice 467. II. Zavisne
uzrocne recenice 468. III. Zavisne upitne recenice
469. IV. Namjerne recenice 470-472. V. Posljedicne
recenice 473. VI. Pogodbene recenice 474-479.VII.
Dopusne recenice 480. VIII. Re1ativne recenice
481-486. IX. Vremenske recenice 487-488.
Neupravni govor 489.
G1ava XXII. Infinitiv 490-497.
A. 0 infinitivu uopce 490. B. 0 subjektu i predikatu
kod infinitiva 491. C. Kako se upotreb1java infinitiv
492-496. D. Infinitiv s c1anom 497.
G1ava XXIII. Particip 498-505.
A. 0 participu uopce 498. B. Atributni part1c1p
499. C. Predikatni particip 500-502. D. Adver-
bni particip 503. E. Apsolutni particip 504- 505.
Infinitiv i particip sa flv 506.
G1ago1ski pridjevi 507.
G1ava XXIV. Negacije 508-511.
Glava XXV. Partiku1e 512-521.
A. U sporedni veznici 513-517. I. Sastavni veznici
513. II. Rastavni veznici 514. III. Suprotni veznici
515. IV. Zakljucni veznici 516. V. Uzrocni veznici
517.
B. Zavisni veznici 518.
Uzvicne partiku1e 519.
Partiku1e u pitanjima i odgovorima 520-521.
DODATAK
I. Epski heksametar 522-528.
II. Pentametar 529-530.
III. J amp ski trimetar 531-534.
IV. Najobicnije mjere, tezine i novci 535-537.
Hrvatskosrpsko kaza1o str. 257-262.
Grcko kazalo str. 263-276.
VII
UVOD
Grcki jezik i njegova narjecja
Grci koji su zivjeli u Grckoj, na grckim otocima i u mnogim
kolonijama nazivali su se sami vee od 7. st. pr. n. e. Helenima
("E:AA'Y)VE<:;), a, po tom i svoju zemlju Helada ('EJ.Aif.:;), pa se tako zovu
i danasnji Grci. Ime Grci i Grcka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im
Rimljani po nekom starom sjevernogrckom plemenu rpo6j.:;, rpcmwL
Taj se naziv odr:lao do danas. Grcki je jezik srodan s jezikom Inda,
Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i
Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezicnog stabla, kome
su naucna istrazivanja pridala pocetkom 20. st. jos dva jezika:
toharski i hetitski.
Grcki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je
svako govorilo svojim narjecjem ili dijalektom. U starije vrijeme
svako pleme upotrebljavalo je svoje mirjecje i u pjesmi i u nevezanu
govoru. Glavna su narjecjagrckogajezika dorsko, eolsko i jonsko.
1. Do r ski su govorili Dorani u Peloponezu, na Kreti i u koloni-
jama na Siciliji i u donjoj Italiji. S tim su dijalektom srodna mnoga
sjeverozapadna grcka narjecja (u Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Lokridi,
Fokidi), pa u Ahaji i Elidi. Dijalekt Pindarov i Teokritov u jezgri
je dorski; i tragedija ima dorskih oblika r. svojim korskim pjesmama.
2. Eolski su govorili Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i
na otoku Lezbu. Taj se dijalekt rado naziva i sjevernoahejski, za
razliku od juznoahejskoga dijalekta koji se prije dorske seobe go-
vorio po Citavom Peloponezu, a kasnije se sacuvao u Arkadiji pa u
elejskim pokrajinama Pizatidi i Trifiliji, a najcistije na otoku Kipru.
Eolskim su dijalektom pjevali na otoku Lezbu Alkej i Sapfa.
3. Jonski je govorilo jonsko pleme u Maloj Aziji, u Atici ina
nekim otocima Egejskoga mora. U tom se dijalektu najprije zametnula
knjiga i najljepse se razvila. Najznatniji su literarni spomenik, koji
ovamo pripada, Homerove pjesme. Ali njihov jezik nije narodan,
nego umjetan; on se doduse osniva na elementima starojonskoga
dijalekta, ali u njemu ima i eolskih i atickih oblika (eolizmi,
aticizmi), pa umjetnih tvorbi, izazvanih potrebama stiha.
Jonski supisali povjesnicar Herodot, lijecnik Hipokrat i dr. To se
narjecje rado naziva novoj onsko, za razliku od staroj onskoga
(epskoga).
1 Gramatika grckoga jezika
2 Uvod
Ogranak je jonskoga dijalekta a ti cki, kojim se govorilo u Atici
i u njezinu glavnom gradu Ateni. U tom su dijalektu napisana mnoga
pjesnicka i prozna djela, sto su postala u Ateni dok je cvala. Naj-
znatniji su pi sci toga dij alekta tragici E s hi 1, S of o k 1 o i E uri pi d;
komik Aristofan; povjesnicari Tukidid i Ksenofont; filozof
Platon i ugledni govornici Demosten i Eshin. Vaznost grada
Atene za citavu Grcku pa vrlina aticke knjizevnosti bile su uzrok
da je aticki dijalekt postao prvi i najglavniji od svih. I od toga doba,
kad se kaze grcki, zna se da je to aticki.
I onda kad je Atenu minula slava da je najznatniji grcki grad,
ostao je aticki jezik jezikom svih ugladenih i obrazovanih Grka. Kad
je Makedonija zavladala prednjom Azijom i grcka prosvjeta stala sve
dalje prodirati, razvio se iz njega opci grcki dij alekt
tj. medunarodni jezik Istoka i Zapada.
U sredini medu atickim i opCim grckim dijalektom stoji veliki
filozof Aristotel. Od potonjih su pisaca najznatniji: povjesnicari
Polibije, Plutarh, Arijan, Dion Kasije, geograf Strabon,
uCitelji govornistva Dionizij e Halikarnas an in i L ukij an.
DIO PRVI
GLASOVI
Glava I
PISMO I IZGOVOR
A. Slova
Grcki alfabet ima ova 24 slova: l.
Velika: Mala: Naziv: Izgovor:
A IX alpha a (kratko i dugo)
B

beta b
r y gamma g
a delta d
E e: epsflon e ("E
z
zeta z ( 5)
H
'YJ
eta e (dugo)
e .& theta th ( 7)
I iota i (kratko dugo)
K X kappa k
A A lambda 1
M
fl.
my m
N v ny n

ksi ks .:!.
0 0 omikron 6 (''0 fLLXp6v)
n 7t pi p
p
p rho r
:l: a sigma s
T "t" tau t
1 u ypsflon ii ("'Y kratko dugo)
 cp phi f ( 6)
X
X
chi h
'P'

psr ps
Q (1) omega 6 en [LfyiX)
2.
3.
4.
Izgovor slovill, 2-9.
Za s su dva mala slova: cr u pocetku i u sredini rijeCi, a c; na
kraju, dakle cruv, crdw, ali 1t6voc;, xepocc;. Ako se u sastavljenoj
rijeci prva svr8ava s glasom s, moze se pisati c; kao da nije u sredini:

Od naziva prvih dvaju slova postala je rijec alfa bet
B ilj eska. U grckom se pismu u prastaro doba upotrebljavao znak f, nazvan
od svoga oblika digamma (iltyOGfLfLCG, dvostruko gamma), a od izgovora fau (vau),
jer se izgovaralo kao latinsko i nase v: vino, lat. vinum.
Za izgovor slova vrijedi ovo:
Sva se grcka slova izgovaraju svuda jednako; tako je iota
uvijek samoglasnik, nikada suglasnik (kao nase j): 'Iwv(oc izgo-
varaj Ionia, ne]onia; Tl se uvijek izgovara kao ti, nikada (poput
lat. ti pred samoglasnikom) kao ci: izgovaraj aitios, a ne aicios.
J edino slovo y izgovaraj pred y, x, X i kao nase ili latinsko n:
'Teyyw izgovaraj tengo, cruyxocA.w izgovaraj sunkalo, A6yx1J izgovaraj
lonhe, izgovaraj forminks.
Ni slovo cr ne izgovara se kao nase s, nego i kao nase z,
ali samo pred y, o i fL, inace uvijek glasi kao nase s; po tom treba
npr. &crf!.<:voc; izgovarati kao azbestos, azmenos, ali npr.
kao elUsa (ne kao elUza).
5. Z izgovaraj kao u nas z: izgovaraj ozos (ali u najstarije
doba izgovaralo se ovo slovo zd).
6. '? izgovaramo kao j; no u Grka se culo p i h, zato Rimljani
grcko cp ne zamjenjuju svojimj, nego piSu ph: qnllocrorp[Ol philosophia,
Philoctetes.
7. 8 .& treba razlikovati od T " pa izgovarati tako da se za cistim t
cuje jos i ostar hak: th, -&e:6c; = theos.
8. Dvoglasnike <XL, e:,, <XU, o:u, 'YJU i treba izgovarati tako da se
cuju oba glasa, ali da je slog ipak jedan; u kao drugi dio dvoglasnika
glasi kao u; ou je dugacko u.
Potpisano iota (iota subscriptum) u nepravim dvoglasnicima
q., n, (}! ne cuje se u izgovoru; kod velikih slova ne pise se is pod njih,
nego pokraj njih (iota adscriptum): f.h; =ode, =
Odeion.
9. Treba li dva samoglasnika, koji redovno cine dvoglasnik, rastavljeno izgo-
varati, stavlja se na drugi znak dij ereze (oLatpemc;, rastava); r.ci'cc;; izgovaraj pa-is,
aUITvoc; izgovaraj a-upnos.
Glasovni znad citanje. 10-16.
Osim navedenih slova ima u grckom pismu jos znak ', koji se
stavlja nad pocetni samoglasnik ako se pise malim slovom, a pred
njega ako je slovo veliko; izgovara se kao h: izgovaraj heks,
izgovaraj Hermes. se znak zove spiritus asper, ostri hak.
Zbog jasnijeg razlikovanja se na pocetku rijeci i oni samo-
glasnici koji nemaju takvoga haka znakom ', koji se zove spiritus
tihi hak. Taj znak, koji se kao i spiritus asper, ne izgovara se
nikako: &yw izgovaraj ago, izgovaraj Athenai.
10.
ll.
Kod dvoglasnika spiritus stoji nad drugim samoglasnikom: oi'.i't"oc; 12.
izgovaraj hfjtos, Atyu7t'Toc; izgovaraj Aigyptos. Ali kad se nepravi dvo-
glasnici q., 7), cp pisu velikim slovima, spiritus stoji pred prvim
samoglasnikom: ''Alo't)c; izgovaraj Hades, 'Q,osl:ov izgovaraj Odeion.
Svakopocetno p dobiva spiritus asper: psuf!.Ol. U latin- 13.
skom pismu iza r dodaje se jos h: rhapsodus, rheuma. Kad se u sredini
rijeCi sastanu dva p, cesto se prvo biljezi tihim, a drugo ostrim
hakom: lluppoc;, K<XA.Atpp6"l'J. U latinskom pismu h se dodaje samo
drugomu r: Pyrrhus, Callirrhoe. U izgovoru nema tome haku ni traga.
Biljeska. Mnogi pisu dvostruko p bez ikakva znaka: IIuppoc;, Ko:Htpp6"1).
Kao u latinskom pismu, tako se i u grckom znakom - bilje:li l4.
duzina, znakom v kratkoca, a znakom "' neizvjesnost sloga, . da
je slog sad dug, sad kratak. BuduCi da se kod samoglasnika s, fJ, o, w
duzina i kratkoca poznaju vee po obliku ( 1 ), trebaju nam ti zna-
kovi samo kod <X, t, u.
Medu dvije rijeci znak ' pokazuje da je ondje, gdje on stoji, 15.
otpao krajnji ili pocetni samoglasnik ili dvoglasnik; taj se znak zove
apostrof (h &.7t6cr'Tporpoc;): 7t1Xp' hdvcp umjesto napa hdvy, s7t'
umjesto sni 'yw umjesto syw.
Isti se znak zove koronida (xopo)V[c;, gen. xopwv[ooc;, kvacica) 16
kad stoji u sredini takve rijeCi u kojoj su dvije rijeCi stegnute u jednu:
umjesto 'TO 15vof!.cx:, x&yoc&6c; umjesto xoct &.y<X-&6c;. Takvo stezanje
dviju rijeCi u jednu zove se kr az a (xp<imc;, mijesanje). Kod dvo-
glasnika stoji koronida, kao i spiritus lenis, nad drugim samoglasni-
kom: TOlU1'6 - 'TO <Xu'T6.
6
Naglasci. 17 - 22.
C.
17. Grci biljeze i naglasak ili akcen (npocrcpll()() rijeci. Znak ' na
samoglasniku znaci ostar naglasak, accentus acutus ( 7tpocrcpl>oc:;
' na kratkim slogovima kao hs. ", a na dugima kao hs. '): A6yor;,
-rou-rNv, 7tl)(p6:, he:por; (kao logos, tuton, para, heteros; isp. bdica,
nizbOj, prijatelj).
Rijec koja ima ostar naglasak na posljednjem slogu zove se
o k sit on a ( : ncx.p&, dm!:,
Rijec koja ima ostar naglasak na pretposljednjem slogu zove
se paroksi ton a :AE:yN, rpcx.vw.
Rijec koja ima ostar naglasak na trecem slogu od kraja zove se
prop a r o k sit o n a ( : e:t m:'!e:.
18. Bilj eska. Proparoksitonu kojoj je pretposljednji slog dug izgovaraj tako
da se cuje i naglasak trecega sloga od kraja i duzina pretposljednjega sloga:
isp. idemo.
19. Znak ' na samoglasniku znaCi tehk naglasak, accentus gravis
7tpocrcp3loc:). Tako se biljezi oslabljeni ostar naglasak svake oksi-
tone u sredini govora: oc1t6, ali &.no TOU"t'ou; ali
E:ysvno. Oksitone zadr:Zavaju akut samo pred interpunkcijom ili kad
stoje same za se.
20. Znak na samoglasniku zove se zavinut naglasak accentus cir-
cumjlexus ( 7te:puJ"7t{J)[LEV'fl 7tpocrcp3oc:) jer mu je oblik takav. On pokazuje
da se glas oteze, tj. najprije dize pa onda spusta (hs. .... ) : cruxov (isp.
zdravlje), &.vl>pwv, -ro'i:c;, e:ope:.
Rijec sa zavinutim naglaskom na posljednjem slogu zove se
perispomena (m:pLcr7tWfLEvov): cnuiir:;.
Rijec sa zavinutim naglaskom na pretposljednjem slogu zove se
properispomena (7tpone:pLcr7tW[LEVov): cpe:uye:,
21. Rijec koja nema naglaska na posljednjem slogu zove se b ari-
t on a he:por;,
22. Na dvoglasnike stavlja se naglasak upravo onako kao i spiritus
po 12: cpe:uye:L, 1:ou-ro.
Kad se zavinuti naglasak i spiritus sastanu na istom samoglas-
niku, dolazi naglasak na spiritus: oO"t'or;, sastanu li se ostar na-
glasak i spiritus, pise se spiritus naglasku s lijeve strane: &.ye:,
ako su pocetna slova velika, stoje oba na lijevoj strani: "(hor;, ''l6l'J,
Biljeska. Kad se znak dijereze ( 9) i ostar naglasak sastanu na jednom
slogu, dolazi naglasak medu obje tacke:
Recen. znaci. Rastav. slogova. Kolicina.
7
Recenice i periode razdjeljuju Grci zarezom i tackom kao i 23.
Rimljani i sadasnji narodi. Znak pitanja piSe se ovako: ; npr. -r[
d1toc:r;; sto rece? Tacka nad retkom vrijedi onoliko koliko u nas dvije
tacke ili tacka i zarez: E:puHW U[LOir; 't"L pitam vas: sto uci-
niste? - tcr1tE:poc: 1:6o:c: &.yye'Aoc; vecer bijase; tad a do de glasnik.
Glava II
RAST A VJL]A1NJE I KOlLl!CINA SLOGOV A
A. Rastavljanje slogova
Samoglasnik pred samoglasnikom cini za se slog ako nisu oba 24.
stopljena u dvoglasnik: 1-()(-'t"p6c; je troslozna rijec.
Suglasnik medtu dva samoglasnika pripada drugom slogu: 25.
7 < I
ou--roc;, c-xoc:-vor;.
Dva ili vise suglasnika, ako se s njima moze pocinjati grcka rijec, 26.
pripadaju drugom samoglasniku: &-7t:Aour;, x&-[LvN, &-7t"rO[LrxL;
ali &p-f-LOt, &.3e::A-rp6c;, &.[L-cpN, rn-1toc;, B&x-xor;,
Ako je rijec sastavljena, rastavlja se na svoje sastavine: cruv-E:zw, 27.

B. Kolicina
Za kolicinu (duzinu i kratkocu) slogova vrijede u grckom jeziku 28.
ista pravila kao i u latinskom. Jedina je bitna razlika sto samoglasnik
pred samoglasnikom ne mora biti k rat a k: :AC:6c,.
Slog je po naravi dug ako je u njemu dug samoglasnik ili dvo- 29.
glasnik:
Kratak slog postaje polozajem (positione) dug ako su za njim 30,
dva i1i vise suglasnika ili sastavljen suglasnik: = zd,
isp. 5).
8
Naglasivanje. Atone. 31-38.
Glava III
NAGLASIVANJE
Za naglasivanje i:ijeCi vrijede ova pravila:
3L L Svakarijec treba daima jedan naglasak (accentus), a v1se
o d jed no ga n e m oz e i m a ti:
Isp. 17-22.
Bilje8ka. Izuzetke od toga pravila vidi u 38. i d.
32. 2. 0Star naglasak (acutus) moze biti ina dugim ina kratkim
slogovima, a zavinut (circumflexus) samo na onakvima koji su
po naravi dugi: Myw, XOlA6c;, ocv&pw1toc;, cr(;)!Loc, di.
33. . 3. 08tar naglasak rnoze stajati samo na jednom od tri po-
slednja sloga, ana trecem od kraja samo onda kad je posljednji
kr at ak: OCTIOLlWt;, ali vee ne moze biti Oln:OLXOU (gen.); ali ne
eypOltp)j.
34. 4. Zavinut naglasak moze uopce stajati samo na jednom od
dva posljednja sloga, ana pretposljednjem samo onda kad je
posljednji po naravi kratak: cruxov, aline cruxou (gen.); cr&[.Lcx,
ali ne crw!LIXToc; (gen.).
35. 5. Pretposljednji slog, ako je po naravi dug, a po-
sljednji po naravi kratak, ne moze imati drugi nego za-
vinut naglasak: tp:::uyr;;, a ne rp:::uy:::, a ne
36. 6. Slozene rijeci imaju redovno naglasak na pretposljednjem
dijelu rijeci koliko je tO po 33. moguce: OC7t-L&L, oc-tpLAOt;, <pL/.6-yuvoc;,
om6-3oc;, 1tOtp-ev-ih::c;.
37. 7. Svakoj oksitoni, ako odmah za njom ne dolazi interpunkcija,
slabi ostar naglasak, te umjesto ostroga dolazi t ez ak (gravis).
Jedini je izuzetak -rlc; (tko?) 217.
B ilj e8ka. Neki dvoslozni prijedlozi premjestaju naglasak s krajnjega sloga
na prvi kad stoje za onom rijecju kojoj pripadaju (u prozi samo nEp(:
7tept, ali nEpl -ro\rrcu11). To premjestanje naglaska zove se anastrofa.
38. Bezglasne (atone ili pro k lit ike) zovu se j ednoslozne rij eci
koje su tako nesamostalne da se naglaskom naslanjaju na onu rijec
koja je za njima. Evo ih:
1. Od Clana oblici o, ot,
2. Prijedlozi sv (u, s dat.), de; (u, s ak.), sx iii t; (iz).
3. Veznici d (ako) i we; (kao, da); we; i kad je prijedlog (k).
4. Nijecna rijec ou ili oux (oux). Kao posljednja rijec u recenici
negacija ou je naglasena.
Enldidke. 39-43.
EnkH\tilke su jednoslozne i dvoslozne rijeci koje oonaJV1se ne 39.
maju svoga naglaska, nego se zajedno izgovaraju s onom naglasenom
rijecju koja stoji pred njima. Medu enklitike idu ove rijeci:
1. Neodredena zamjenica ,tc;, ,( (netko, nesto) u svim oblicima
( 217).
2. Ovi oblici licnih zamjenica: flOU, fLO[, fLE (mei, mihi, me), crou,
crol, cre (tui, tibi, te), ou, oT, e (sui, sibi, se).
3. Indikativ prezenta glagola d[.Ll (jesam) i cp)jflL (velim) u
svim dvosloznim oblicima ( 312, 315).
4. Neodredeni prilozi: r.ou (negdje), r.o( (nekamo), Tiwc;, 7t{J (ne-
kako ), n:o&ev ( odnekud), 7tOTE (nekad).
5. Cestice ye (quidem), TE (-que), roL (doista), vuv (dakle), n:ep
(veoma), n:w (jos) pa -oe, kad znaci smjer i kad je pokazni dodatak:
otx.O'IOE (kuCi), ooe: (ovaj); isp. 188, 3. i 212.
Te se rijeCi naslanjaju na predasnju ovako:
a) Predasnjoj oksitoni ostar naglasak ne slabi u te:lak ( 19),
a enklitika nema naglaska: &yiX&6v n, wh6c; rp1JcrLv.
b) Za perispomenom enklitika gubi naglasak: opw 't'LVI)(c;, EO
scr-rLV, TlfLW cre:.
c) Za par o k sit on om jednoslozne enklitike gu be naglasak, a
dvoslozne ga zadrzavaju: rpL'Aoc; [.LOU, A6yoc; nc;, ali "A6ywv
nv&v (gen. plur.).
d) Proparoksitone i properispomene zadr:lavaju svoj na-
glasak, a osim toga primaju od enklitike ostar naglasak na krajnji slog:
ocv&pwn:6c; 'nc;, dcrlv, crw[.L& ye:, WIEc;, 7t6:A:::wc; -rtvoc;.
e) Bezglasne rijeci (atone 38) dobivaju od enklitike ostar
naglasak: ou rpYJuLv, &c; T:::.
40.
Bilj eska. Vise jednosloznih rijeci sraslo se s enklitikama u jednu rijec, kao 41.
&,cr"rs (tako da), EL'l"S (sive), ou-rE-Ou't's (neque-neque), (tko),
(nitko), (kao), (doista), xcd-roL (ipak); amo ide i-lk spomenuto u 39,
5: otxaoE (kuCi), 8oe: (ovaj). Te se rijeci prividno izuzimaju od pravila u 35,
f) Ako ima vise enklitika jedna za drugom, svaka stavlja svoj 42.
naglasak na predasnju: :::t -rlc; fLO( <p'l)crl 11:o-r::: (ako mi tko kad rece).
Katkad enklitike zadr:lavaju naglasak (ortotoniraju se), ito: 43
l. Ako je enklitika prva rijec u recenici te se ne moze naslanjati
na drugu: -rlvec; (neki vel e); ali toga ima malo.
'. .. >!:
!1

II
'II
i
Ill

lll
!I
10
Enklitike. Dioba samoglasnika. Dioba suglasnika. 44-46.
2. Ako je na enklitici sila govora: cre "Aeyw (mislim tebe i nikoga
drugoga), crov croL (s tobom 206. b), d (ako doista jest, isp.
315. Bilj. 2).
3. Iza elizije: XIXAOV a tcr"t"Lv (ali je lijepo) umj. XIXAOV ae: tcr"t"LV.
4. Dvoslozne enklitike u prilici spomenutoj u 40. c.
Glava IV
GLASOVI
A. Dioba samoglasnika
44. Samoglasnici se po kvantiteti dijele na kratke i d uge, a po
kvaliteti na tvrde i meke. Kratki sue:, o, dugi 1), w, a kratki ili
dugi IX, L, u. Tvrdi su IX, e:, 1), o, w, meki L, u.
45. Kad se tvrdi spoje s mekima, postaju dvoglasn,ici (aLrp&oyyoL):
a) Spajanjem kratkih tvrdih samoglasnika sa L postaju dvo-
glasnici: IXL, e:L, oL. Ovamo pripada i dvoglasnik m, u kojem su spojena
oba meka samoglasnika. On se nalazi samo pred samoglasnicima:
(citaj: mi.ija), muha.
b) Spajanjem kratkih tvrdih samoglasnika sa u postaju dvo-
glasnici: !XU (au), e:u (eu), ou (ii).
c) Spajanjem d u gih tvrdih samoglasnika saL postaju dvoglasnici:
q., TJ, <p (AL, HL, ilL), kojima se L subscriptum (adscriptum) ne cuje
u izgovoru ( 8).
d) Spajanjem dugih tvrdih samoglasnika sa u postaju dvogla-
snici: 1JU (eu), wu (ou).
B. Dioba suglasnika
46. Pregled grckih suglasnika neka objasni ova tablica:
Z at v or ni ( explosivae iii mutae) Traj ni (continuae)
Naziv
tvrdi
I meki I haknuti tekuci I nosni I predusni glasova
(tenues) (mediae) (aspiratae) (liquidae) (nasales) (spirantes)
grleni
nosno spiritus
X y
X
- y as per
(gutturales)
( 10)
usneni

-
1.1.
-
(labiales)
1t" tp
zubni
(dentales)
T 8 .& :>., p v a
Promjene samoglasnika. 47. 11
NAPOMENE
1. U svakom je haknutom suglasniku tvrd suglasnik s ostrim
hakom (spiritus asper); dakle je X = x' i1i kh, & = 'T' i1i th, cp = 1t'
ili ph.
2. Cesto se likvide zovu prave likvide i nazali fL, v, tj. glasovi
"A, fL, v p.
3. Kao suglasnici upotrebljavali su se nekada u grckom jeziku
i glasovi i, u. U toj upotrebi biljeze se ponajvise znakovima j (i), w (t<t).
Glava V
NAJZNATNIJI GLASOVNI ZAKONI
A. Samoglasnici
1. Stezanje samoglasnika. Za stezanje samoglasnika vrijede 47.
ova pravila:
a) Ako su samoglasnici, koji se stezu, kakvocom jednaki, stezu
se u duljinu iste kakvoce: > tcrToccrL*, cpLAE1J'TE > cpLA"ijTe:,
>
Od toga se pravila izuzimaju samoglasnici e:e: i oo: prva dva stezu
se u e:L, a druga dva u ou; npr. 7to(e:e: > 7tOLe:L, 1tA6oc; > 1t"Aouc;.
b) Ako samoglasnici, koji se stezu, nisu kakvocom jednaki,
nastaje stezanjem dvoglas (diftong) i1i jedan glas (monoftong):
Diftong nastaje ako je prvi samoglasnik koji od glasova a, e, o, a drug1
L iii u: 1tcfi:c; > yeve:cr-L > yeve:c > yeve:L; monoftong pak nastaje
ako se sastanu o-, a- i1i e- glasovi. Tu treba pamtiti ovo:
IX) da je u atickom o-glas jaci od a-glasa i e-glasa: 'TLfLcXOfLEV >
'TLfLwfLe:v, !Xta61X > !Xtaw. Kod glasova e:o i oe: nastaje najprije asimilacija
e-glasa s o-glasom: oo, a od toga postaje po prvom pravilu ou: cpL"Aeo[Le:v
> cpLA60[LE:V > cpLAOU[LEV.
da jepri stezanju a-glasa s e-glasom jaci onaj koji je naprijed:
'TLfLcXe:"t"e: > "t"LfLihe:, yeve:IX > yev7J.
* Znak > znaci: ,prelazi u".
48.
49.
12
Promjene samoglasnika. 48-49.
Za naglasivanje vrijedi pri stezanju ovo pravilo: Ako je u nesteg-
nutom obliku bio prvi slog naglasen, stegnuti oblik ima zavinut
naglasak: 't'LfLiiov-re:t; > 't'LfLwv-re:t;; ako je drugi slog bio naglasen,
Stegnuti Oblik ima OStar naglasak: 't'LfLOC6V't'W'J > 't'LfL6lV't'W'J.
2. Prij evoj. Prijevoj je pravilno izmjenjivanje samoglasnika u
korij enima, osnovama i nastavcima je
kvalitativan i kvantitativan; npr. -roc.upe:- -rocupot; Je kvahtat1vm
prijevoj, a 7t&-re:p - 1toc't"f)p je kvantitativni prijevoj. Pored toga
se kod prijevoja ito da samoglasnik posve iscezne:
Te izmjene samoglasnika u istom slogu zovu se p n J ev o J 01 stu Pan J.
Prijevoj ima ovih sest stupnjeva:
1. Punina (P) : 7toc-rep-e:t;
2. Punina ,o" (P0) : 7tpo-7t&-rop-e:t; (praoci)
3. Duljina (D): 1toc't"f)p
4. Duljina ,o" (D
0
) : 7tpo-7t&-rwp
5. Praznina (Pr): 7toc-rp-6t;
Isp. jos:
p po no Pr
ye:v-ecr&ocL ye-yov-oc. y[-yv-e:cr&oc.L
AEL7t-W 1\e-/\om-oc.
cpep-w
I
cp6lp at-cpp-ot; cpop-ot;
(danak) (tat) (bojna kola)
7te't'-OfLOCL
I
7tW't'-liOfLOCL &-7t-r-6 fLYJV 7tO't"-EOfLOC.L
Prema samoglasniku e u punini zove se navedeni prijevojni red
kratki e-red. Taj je prijevojni red najvise zastupan i najbolje razvijen,
ali ima u punini i drugih samoglasnika, pa se javljaju i ovi prije-
vojni redo vi: a-red, a-red; e-red, 6-red, a-red; na primjer:
p
po no s
&y-w Cl"(-fLOt; '
I
oc.y-wy-Y)
(brazda) (vodenje)
&oc--r6t;
't"L-&Yj-fLL &w-fL6t;
(hrpa)
(pa-fLl
I
cprt.-fLev cpW-'JY)
(jon. atic. cpYJ-fLl)
Promjene samoglasnika. Promjene suglasnika. 50-55.
13
Biljeska: Prijevojni stupnjevi Pr, P, P0 rado se zovu i nizina, sredina,
vis ina.
3. Naknadno produljivanje. Naknadno se produljivanje
zove ono produljivanje koje dolazi kao naknada za ispale suglasnike.
Pri tom rt., !, u prelaze u a, r;, u, a e: i 0 u e:L i ou; npr. 7t0CV't'-t; > 7tilit;,
hp!v-mx > EO"-fLL > dfL[, aLaov-r-t; > aLaou::;.
Bilj eska 1. Razvitak je tekao upravo ovako: prelazi u a suglas-
nik v sa samoglasnikom IX u dug nazalni samoglasnik. Nazalnost se gubi, i ostaje
Vidi 270.
Biljeska 2. Pri naknadnom produljivanju gube se pred cr, pored glasov-
noga skupa V't", i glasovni skupovi i v&.
50.
4. Metateza kvantitete. Zamjena kolicine kod samoglasnika 51.
(metateza kvantitete) nastaje u atickom kad iza glasa YJ slijede samo-
glasnici o i ii, tj. Y)O > e:w, a Y)OC > e:a: npr. >
(hom.) > > (hom.) >
Biljeska. Premjestanja (metateze) bilo je i kod suglasnika; npr. ,[xTw
od ,[-'t"x-w ('t"x je Prod osnove n:x-), ali neke su metateze samo prividne jer se
osnivaju na glasovnim zakonima: (smionost) prema (smion);
prema Isp. 50. i 62.
B. Suglasnici
1. Izj ednacivanj e (asimilacij a) zatvornih glasova. Za- 52.
tvorni se glasovi izjednacuju po ovom pravilu: Zubni suglasnik do-
pusta pred sobom samo grleni i usneni iste vrste: ox-r6l - 6yaoot;,
/\eyw - /\e:x.-r6c; - -rD7t't"W - -rucp&'f)vocL, - -rhpm-roc.L,
yp&cpw - ypoc7t-r6t;.
2. Razfednacivanj e (disimilacij a) zubnih suglasnika. 53.
Medu dva zubna suglasnika razvio se u grckom jeziku glas s, a prvi
zubni je razjednacivanjem ispao: &vu't"-'t"ot; > &vucr't"6c;, ota-&oc > o!cr&oc,
7te:L&-&Yj'JOCL >
3. Promj ene zatvornih glasova pred fL Pred fL prelazi 54.
grleni u y, usneni u fL, a zubni u cr: 7tm/\e:x-fLocL > 7te7t/\e:yfLocL,
01t-fLOC't"OC > ClfLfLOC.'t'OC, ta-fLe:V > tcrfLEV.
4. Promj ene zatvornih glasova pred cr. Svi grleni pre- 55.
laze sa cr u svi usneni u svi zubni u crcr, azatim u cr: &yw- &xcrw
- - -rcpbtcrw - 7toa-crL - 1tocrcrl (hom.) 1tocrl.
14
Promjene suglasnika. 56-58.
56. 5. Zakon o disimilaciji h nutih suglasnika. Od
aspiracije koje jedna za drugom gubi se prva: >
> rd:rpuxx, szw > (isp. fut.
Jednako se objasnjavaju oblici: - > .&pe\)Jw
.&pec:pw > 1:perpw, .&lfnwv - >
Biljeska 1. Kadsto je dje!ovanje zakona sprijeceno analogijom: xt.w -
umjesto ali perfekt je
Bilj eska 2. Kod imperativa slaboga pas. aorista ostala je prva as piracij a
da bi se sacuvala karakteristika toga aorista: umjesto od crw&7Jih.
57. fJ. Vezanj e suglasnika s glasom j. Kad se glas j sastaje
sa suglasnicima, nastaju ove glasovne promjene:
a) xj, xi prelaze u. Tt' (jonski crcr): rpuMnw od cpuN:r.x-jw,
-co-coc; (jon. cpuMaaw); eMHwv od EAIXx-jwv, e:Arquc; (jon. eMcrcrwv).
b) yj i prelaze u od &.p7tay-jw, &pmx;,
od eA1ttc;,
c) -rj i &j prelaze u a: 7tocmx
d) Aj prelazi u AA: &.:A:Aoc, od
(lat. sal-z'o ).
od Tiocv-r-jot, od cpEpov't"-jrx.
(lat. a[ius), Od
e) U glasovnim skupovima vj pj, ako je pred njima samoglasnik
a ili o, tj. u skupovima ovj, rxpj, opj umeksavaj suglasnik koji ie
pred njim pa prelazi u prectasnji slog i cini sa samoglasnikom
diftong: I)(. LV, ow, r:t.Lp, ( epenteza, diozmoza); npr. cpotlvw od
cprxv-jw, od fl.EArx.v-jrt., od
Iza ostalih samoglasnika asimilirao se j predasnjem suglasniku,
a onda je jedan od dva jednaka suglasnika ispao uz naknadno pro-
duljivanje: c:pikp-jw > > cp&dpw, xpl.v-jw > xptww >
xptvw.
58. 7. Promjene glasa v pred zatvornim, predusnim i
tekvcdm suglasnicima. Kad se v nade pred zu bnim suglasnikom,
ne mijenja se; grlenim prelazi u guturalni nazal (y), a pred
usn enim u us neni (fl.); pred cr se gubi, as tekuCima se izjednacuje:
cruv-xo::Aw > cruyxo:Aw, EV-TtELpoc; > OrJ.LfLOV-crL > acd[LOCn,
cruv-:AEyw > cru:AMyw.
Bilj eska 1. Cesto glas v nestaje pred cr tako da prelazi s predasnjim samo-
glasnikom u dug nazalni vokal, sto dovodi do naknadnoga produljivanja. ( 50.
Bilj. 1): :Auo-vn > ),uQm > :Aooum ( 59).
Biljeska 2. U glasovnom skupu va + suglasnik gubi se v bez traga: cruv-
> >
Promjene sug!asnika. Slogotv. likvide i nazali. 59-64.
8. Asi,bilacij a. Glas 1: postaje jonskoatickom
cr (asibilacija); poslije cr ostaje n: od 7tAouTtoc;
:Aeyoucrc od :Asyo-vn (legu-nt), ali &cr-T[.
15
c cesto 59.

9. Promj en e glasa cr. Glas cr mijenja se u grckom jeziku ovako: 60 .
a) Na pocetku rijeCi pred samoglasnicima cr prelazi u ostar hak:
t7t7if, lat. septem, tcr1:Yj-(J.,c od laC si-sto, Gc; pored cruc;, lat. SUS.
b) U sredini r:ijeci medu samoglasnicima cr se gubi Iatinskom
postaje r): > > i,zyz-crcu > > MyYJ.
Bilj eska 1. I ovdje prelazi cr najprije u h, i h se gubi medu samoglasnicima.
Bilj eska 2. Medu samoglasnicima gube se i glasovij if koji u nenaglasenim
slogovima pred samoglasnicima cesto postaju od i. u: od rr:o!,sj-;;c, ( =n6-
At:Lc,); od b.Lf-6c,.
c) Glas cr nestaje i izmectu dva suglasnika: > yE-
yp&rp&ou, E0'7t1Xp-cril:xL > ecrmxpilcu.
C. llogotvorne Hkvide ii nazali
K.ao sto u nasem jeziku r, premda nije samoglasnik, moze tvoriti 6L
slog kao da je samoglasnik,. tako su u davnini mogli tvoriti slog i
likvide i nazali: l, r, m, n, narocito pred suglasnicima i na
kraju rijeci.
Slogotvorne (sonantske) likvide li r prelaze grckom jeziku 62.
u CiA. Oip i1i M. pOi, poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, 49);
npr. TtCl1:T-CH > itrJ.1:pOtm; t't'TTt'0\1 >
Slogotvorni (sonantski) nazali min prelaze u grckom jeziku 63.
pred suglasnicima ina kraju rijeci u oc, a pred samoglasni-
ci m a i pred j u rxv, poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, 49);
npr. snn&ov > Tt'ODm > osxm >
Od sonantskoga n:nala razvilo se tzv. cc-I?rivativumo Ta je, naime,
cestica etimologicki srodna s negacijom ne (lat. ne-scio), koja u prije-
vojnoj praznini dobiva oblik n; od toga pak n postaje pred suglasni-
kom GC, a pred samoglasnikom ocv; npr.
>
16 Hijat. Kraza. Sinalefa. Elizija. Afereza. Siniceza. 65-70.
D. Promjena samoglasnika na kraju rijecj
65. Kad se sastanu dva samoglasnika jedan do drugoga u istoj rijeci
ili kad se jedna svr8ava, a druga pocinje sa samoglasnikom, nastaje
zij ev (hiatus). Od prve pojave Grci nisu toliko zazirali, ali hijata
medu rijeCima nisu podnosili, pa su nastojali da mu se po moguc-
nosti uklone. To su postizali na ova cetiri naCina:
66. a) krazom, tj. stapanjem (xpixmc;) dvaju samoglasnika (dvo-
glasnika) u jedan dug samoglasnik ili dvoglasnik. Kraza se dr:li pra-
vila koja su za stezanje samoglasnika navedena u 47. Ona ima
svoj znak koji je jednak tihom haku (spiritus lenis), a zove se koro-
nida ( 16); npr. -r&A.A.IX od -r<i &:J...A.IX, -ro\Jvo!J-IX od 't'O ilvofLIX,
od ot &mx6JpwL.
67. b) sinalefom, tj. spajanjem dvaju dugih samo-
glasnika u jedan slog. Dugi zavrsni vokal prve rijeci i dugi pocetni
vokal druge rijeci zadr:le doduse svaki svoj osobiti zvuk, ali se po-
krate tako da imaju zajedno vrijednost samo j edne metricke du-
v "r ' 'I ( M ) ' \ '' ' ' I ( M )
ZlOe, npr. 1) OUX - V V- ; e:yw OU't' E:fLIXU't'OV v- v - v .
'-' '-'
68. c) elizijom,. tj. iilbijanje!TI (elidere) prvoga, kratkog samo-
glasnika. Izbijanje se oznacuje apostrofom ( 15). Eliziju dopusta i
dvoglasnik u licnim nastavcima u kojima je za akcent kratak, a
ne dopustaju je: u; L u 't'L, -rt, 7te:p[, 0 u 7tp6; npr.
e7t' IXU't'<j} umjesto e7tt IXU't'<j}; .. a cr' ( -r E:rr' 0(0-r&,
E:auv&[L"I)V > oQa' E:auv&[L"I)V, > b-r' , '
69. d) aferezom, tj. uklanjanjem drugoga, kratkog
70.
samoglasnika pred kojim je dug samoglasnik. Afereza je dakle upravo
obrnuta elizija (elisio inversa), pa se i ona oznacuje apostrofom; npr.
&
E. Promjene samoglasnika u rijecima
Zijev u nJectma u atickom ukida se stezanjem samoglasnika
gotovo svagdje. Poezija se sluzi u toj prilici:
a) sinicezom, tj. sjedanjem dvaju samoglasnika, od
kojih je prvi kratak (ponajvise e:), a drugi dug, na jedan slog;
npr. (-- v v citaj xpucrE:cp &.va
(-0 v---,titaj xpucrjcp).
...........
Hifw!za. Apokopa. Sinkopa. Pokretljivo v. 71-75.
17
b) hiferezom, tj. ,potajnim" oduzimanjem kratkoga 71.
samoglasnika pred kratkim samoglasnikom; npr. od
od '
Promjene samoglasnika u rijecima nastaju jos:
a) apokopom, tj. odsijecanjem kratkoga zavdnog 72.
samoglasnika pred pocetnim suglasnikom, osobito kod prijedloga
avcX, 7t1XpcX, XIX'd; npr. 7t<ip VYJWV od 7t1Xp<i VYJWV, x<i7t 7te:aov od XIX't'<i
7te:aov (asimilacija).
b) sinkopom, tj. istiskivanjem samoglasnika izmedu 73.
dva suglasnika; npr. 't'L7t't'e: od 't'L7to-re:.
F. Promjene suglasnika na kraju rijeci
Grcke rijeci koje se svrsavaju na suglasnik mogu imati na 74.
kraju samo v, p ili c; y;). Izuzeci: oux ( oux, pred suglasnicima ou)
i prijedlog &x.
Prvotno svr8etno m postalo je v: Mus a-m MoucriX-v, agrum
&.yp6v, donum a&pov.
Tvrdi (tenues) suglasnici pretvaraju se na kraju rijeci, ako se
druga rijeC poCinje S OStrim hakom, U haknute (aspiratae): XIX't' XCX:'t' YJfLE:piXV > XIXV' 'Y)fLE:piXV; IX7t0 > IX7t
> &. rp' ecr't'LIX<:;.
Svi se ostali konsonanti na kraju izbacuju: gen. y&:A.IXx't'-oc;,
(!act-is), nom. y&:A.IX (lac).
Pokretljivo v pristupa k zavr8ecima s kratkim 75.
samoglasnikom e: i r:. To im se v dodaje pred rijeCima koje pocinju
sa samoglasnikom (a tim se ukida hijat), pa pred znatnijim inter-
punkcijama: IXU't'ouc;, ali 't'oOc; rpA.ouc;; 7ta.crw ali
aoxe:L o\hwc; A.E:youmv e:O, ali 't'OU't'O; &vape:c;,
ali yuviX'i:xe:c;.
Bilj eska 1. Negacija oo glasi pred samoglasnicima oox, a pred ostrim ha-
kom oox: o\.1 oox oox
Biljeska 2. Prijedlog &x glasi pred samoglasnikom (lat. ex): E:x rr6-

DIO DRUG!
OBLICI
A. DEKLINACIJA
Opce biljeske
76. U rijeCima koje se mijenjaju (dekliniraju) razlikujemo u grckom
jeziku, kao i u latinskom, osnovu i nastavak, korij en i svr8etak;
npr.
prijatelj: osnova qn:Ao-, nastavak
korijen <pLA-, svrsetak
U grckoj se deklinacijt razlikuju:
1. t ri b r o j a: singularis (jednina), dualis ( dvojina) i pluralis
(mnozina).
2. pet padeza: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ. U
dualu su samo dva padezna oblika, jedan za nominativ, akuzativ i
vokativ, a drugi za genitiv i dativ.
3. tri roda: masculinum (muski), femininum (zenski), neutrum
(srednji).
J
77. i Muskoga su roda imena muskaraca, rijeka, vjetrova
li mjeseci (o mjesec).
1
78}! Zenskoga su roda imena zena, stabala, zemalja, otoka,
mnogih gradova i najvise apstraktnih imenica: (nada),
l VLX'Y) (pobjeda).
]'

79.1 Srednj ega su rod a najvise deminutivi muskih i zenskih
I rijeCi: -ro yep6v-rLOv (starcic) dem. od rijeci o ytpcuv (starac).
Clan. 0-deklinacija; 80-82.
19
U grckom jeziku ima i clan (articulus) kao i u nekim modernim so.
jezici rna. Oblici su rnu o, -r6. Ostale oblike vidi u 82. i 90.
Clan nema vokativa; prep vokativnim oblicirna svih brojeva
dolazi uzv ik (J) koji ne treba uvijek prevoditi.
Glava VI
DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA
S obzirom na posljfdnji glas osnove (samoglasnik iii suglasnik) 81.
razlikuju se dvije deklinacije:
A. vokalska deklinacija,
B. konsonantska deklinacija.
A. VOKALSKA DEKLINACIJA
Prim jeri
Osnove
0 O'Oql6<;
mudrac
O'OqlO
Sg. N. I 0
G. -rou O'o<pou
D. -r<j) O'O<p<j)
A. -rov O'O<p6-v
V. (J) O"otpe
Pl. N. O'O<pOL
G. -riilv O'O<piilv
D.
A.
V. (J) O"otpo(
I 0-deklinacij a
cp(:Ao<;
prijatelj

cp(:Aou
<pt:Acp
<pLAo-v
cp(:Ae
<pLAOL
<pLAWV

<pLAOL
hocipo<;
drug

covjek
&v.&poorco
-.o l!pyov
djelo
epyo
-ro
e-ra.(pou &v.&pw7tou -rou
-ra.(pcp &v.&pw7tcp -r<j)
ha.'i:po-v &v.&pcu7to-v -ro
ha.i:pe &v.&pcu7te (J)
-ra.'LpoL
-ra.(pcuv

ha.i:poL
&v.&pcu7toL -rdt
&v.&pw1tcuv -riilv

-rdt
&v.&pcu7toL (J)

Drugi su primjeri: (sin), (zakon), (pogibao),
(bik), (rijeka), (trud), (zivot),
smrt), O'uxov (smokva), !J.E-rpov (rnjera), (haljina).
82.
20
0-deklinacija. 83- 89.
NAPOMENE
83. 1. Po o-deklinaciji sklanjaju se one rijeci kojima se osnova svrsava
nao, ate su uglavnom muskoga i srednjega roda. Zenskoga su
roda, prema opCim pravilima o rodu ( 78), one o-osnove koje znace
imena zenii, stab ala, zemalja, otoka i grad 1tocp&evo.;; dje-
vojka, &.[J.m:t..o<; loza, A'lyu7t't"O<; (zemlja), kopno,
(Del), v1jcro.;; otok, K6pLv&o.;; (Korint); k tome i neke druge rijeCi:
knjiga, oM<; put, tjJ1jcpo<; kamenCic, v6cro.;; bolest, 't"cXcppo<;
jarak.
84. 2. Naglasak ostaje dotle na istom slogu na kojem je u nom.
sing. dok to dopustaju opca pravila o naglasku ( 32. i d.); inace se
primice kraju rijeci koliko je po pravilima nuzno: &.v&pw7to<;, ali
&v&pC.:mou, &v&pwmp, a u akuzativu opet &.v&pw1tov.
85. 3. Genitivi i dativi svih brojeva mogu na krajnjem slogu,
ako je dug i naglasen, imati samo zavinut naglasak: crocpou,
crocpij), crocpwv, crocpof:.;;.
86. 4. Svrsetak m za naglasak je kratak: &.v&pw7tm, hoc'LpoL.
87. 5. Vokativ plurala jednak je nominativu plurala: c1> hoc'LpoL, c1>
&.v&pW7tOL.
88. 6. Rijecima st;ednjega roda su nom., ak. i vok. singulara
jednaki, a u pluralu se svrsavaju na if: -
89. Bilj eska 1. Grcka o-deklinacija odgovara latinskoj 2. deklinaciji: taurus
(stariji oblik tauro-s) - -ra:Gpo<; bik, taur6- -ra:upcp, taurum- -ra:Gpov ( 74), taure
- 'l"OGupe:, tauri - -rocupot, tauris - -rocupm<;, tauros - -rocupou<;, dona - Bwpoc.
Biljeska 2. U vok. sing. sacuvana je cista osnova u prijevojnoj punini
(P): 'l"OGupe: - -ra:Gpo-<; (kvalitativni prijevoj, 49).
Biljeska 3. U Homera svrsava se gen. sing. na oto, od cega je gubitkom
glasa t postalo oo; npr. At6J..oo, atic. ou.- Dat. pl. na -mcrt(v): f3po-rorcrt(v) odgo-
vara dativnom nastavku u konsonantskoj deklinaciji; npr. Bocl[Locrt(v).
Biljeska 4. Svrsetak -ou<; u ak. pl. postao je od ov<; gubitkom glasa v i
produljivanjem vokala o u ou (naknadno prod ulj ivanj e 50); isp. tauros
od taurons.
Napomene navedene pod tackom 2, 3, 5. i 6. vrijede za sve deklinacije.
A-deklinacija. 2enske rijeci. 90-94.
21
II. A-deklinacij a
1. Zenske rijeci
a) Rijeci na 'YJ b) Rijeci na ii
Primjeri
Osnove
Sg. N.
G. 't"1j<;
D. 't"?j
A.
v. c1)

cast
'L"LfLOG

't""f:[L1j<;
't""f:fJ.?i

Pl. N. ocL 't""f:fJ.oc
G. 't"WV 't""f:[LWV
D. 't"OCL<; 't""f:[LOCL<;
A. 't"a.<; 't""f:[J.Ii<;
V. c1) 't""f:[J.ocL
fLcXX'YJ
fLcXX'YJ<;
fLcXX7l
fLcXX'Y)V
fLcXX'YJ
fLcXXOCL
fLOCXWV
fLcXXOCL<;
fLcXXii<;
fLcXXOCL
vfx'l) I
pobjeda 11
VtXOG II
vtx'Y)
vtx'Y)<;
vtx7l
vtx.'Y)V
vtx'Y)
.&e:&
bozica
.&e:OG
&eli
&eii.;;

&e&v
&e&
vf:x.ocL I &eoc(
vr:x.wv &ewv
vtxocL<; &eocf:<;
vtxii<; &eli.;
VLX.OCL &eoc(
ohd&
kuca
obao;
ohdii
ohdii<;
' I

otxiiv
otxii
' I
OLXLOCL
' - OLX.LWV
OLXLOCL<;
OLX.Lii<;
' I
OLX.LOCL
xc!>p&
zemlja
XCilPOG
xwpii
xwpii.;;

xwpiiv
xwpii
XWPOCL
xwpwv
xwpoct<;
xwpii.;;
XWPOCL
Drugi su primjeri: 1tdf..'Y) (vrata), f..07t'Y) (bol), (bijeg),
(dusa), cr't"poc't"tli (vojska), (sila), &v8pdii (junastvo).
NAPOMENE
90.
1. Po a-deklinaciji sklanjaju se one rijeci kojima se osnova svr8ava 91.
na -oc. To se -oc katkad using. mijenja u -1). A-deklinaciji pripadaju
samo zenske i muske rijeCi. Zenske se rijeci u nom. sing. svr8a-
vaju na -'Y) i -oc, a muske na -1)<; i -oc.;;.
2. a) 'Y) ostaje u svim padezima singulara (kao kod clana). 92.
b) ii ostaje u Citavom singularu, pa se zato rado naziva
,Cisto oc" (oc purum), a dolazi samo iza e, L i1i p.
3. Vokati v zenskih rijeci jednak je nominativu i u sing. i u 93.
plur. : c1> &e&:, c1) &eocL
4. a) Svrseci u pluralu isti su kod svih rijeci a-deklinacije. 94.
b) Svrsetak oct je za naglasak kratak kao i oL ( 86): vf:x.oct,
xwpocL.
22
A-deklinacija. :lenske rijeci. 95-97.
95. 5. a) Nastavak -&v u gen. plur. nastao je stezanjem od -ocwv ( 47.
b, oc); zato je svaki gen. plur. te deklinacije perispomenon.
b) Svrsetak occ; u gen. sing. i u ak. pl. uvijek je dug.
96. Biljeska 1. Grcka a-deklinacija odgovara latinskoj 1. deklinaciji: ded-
.&e:&, dat. deae (od dedi)- dedm- .&e:&v ( 74), deae (od dedi) - .&e:01:l, deis
(od deais) - .&e:01:!<;, deas - Za gen. sing. na -ii<; isp. stari lat. svrsetak -as
u pater familias.
I
Bilj e ska 2. Svdetak -OI:OOV postao je od -iicroov (lat. arum): cr Iscezava u
grckom jeziku medu samoglasnicima ( 60. b), a u latinskom postaje r: .&e:&oov
l (hom.) = dearum.

97.
Biljeka 3. Svdetak -ii<; u ak. pl. postao je od !XV<; gubitkom glasa v i
naknadnim produljivanjem ( 50. i 58. Bilj. 1).
c) Rij eci na oc
crqlOI:!pii Moucrii
I
.&&:/..01:-r-rii
Primjeri
kugla kraljica Muza more
Osnove Moucr01: .&OI:AOI:'t''t'OI:
Sg. N. ' crcpoc'i:poc Moucroc
I .&&)..ocnoc
'YJ
G. 't"ijc; crcpoc(piic; Moucr1Jc; .&ocMn'Y)c;
D.
-r1i
crcpoc(pq. Moucrn .&oc)..&nn
A. 't"ljv crcpoc'i:pocv Moucrocv .&&)..ocnocv
v. c1 crcpoc'i:poc Moucroc .&&)..ocnoc
Pl. N. '

G. -r&v Moucr&v .&oc)..ocn&v
D. -roc'i:c; .&ex)..&
A. ' crcpoc(piic; Moucrocc; .&cx:Mnocc;
-rocc;
I
v. c1
Drugi su primJen: (igracica), (istina), d)vcnoc
(sklonost), (sudbina), (misljenje), (pcela), y)..&'!-r.oc
(jezik), 3ecr7toLVoc (gospodarica).
A-deklinacija. :lenske rijeci. Muske rijeci. 98-100.
23
NAPOMENE
1. Kod rijeci kakve su crcpoci:poc i ostaje oc u citavom 98.
singularu, ali je u nom. i ak. kratko (oc), au gen. i dat. dugo (ii). To
oc (tj. -oc s gen. -iic;) dolazi samo iza e, ili r{. Rijeci te vrste cesto imaju
u pretposljednjem slogu dvoglasnik: crcpoc'i:poc, fLO'i:poc,
2. Kod rijeci kakve su Moucroc i M.)..ocnoc ostaje oc samo u nom. 99
i ak., au gen. i dat. mijenja se u 'YJ (to je dakle ,necisto oc", oc impurum).
To oc (tj. -oc s gen. na -'Y)c;) dolazi samo iza suglasnika, izuzevsi,
dakako, suglasnik p._
2. Muske rijeci
b) na -iic;
Prim jeri
xp!-rlj<; 7tOAt'")<; 'Arpdlhj<; ve:iivtii<;
sudac gradanin Atrejevic mladic
Osnove xp!'t'OI: 7tOAi:'t'OI: ve:iiv!OI:
Sg. N. ' 7toAt't"Y)c; 'A-rpd31Jc; veocv(iic; 0
G. -rou 7to)..t-rou 'A-rpd3ou veocv(ou
D. -r<j) ' - 7tOAt't"() 'A-rpda11 veocv(q.
A.
\
7tOAt't"YJV 'A-rpd31Jv veocv(iiv 't'OV
v. c1 7tOA'i:'t'oc 'A-rpd31J veocv(ii
Pl. N. '
G. -r&v
D. -ro'i:c;
A. -roue; 7to)..f't'iic; 'A-rpd3occ; veocv(iic;
v. c1 ' '
Drugi su prim jeri: {m)..t-r'Y)c; (oklopnik), (vojnik), vocu't"Y)c;
(brodar), (pjesnik), (ucenik), -roc[Ltocc; (blagajnik).
100.
; . (
24 A-deklinacija. Muske rijeCi. Pridjevi vokalske deklinacije. 101-103.
NAP01ViENE
101. 1. Deklinacija muskih rijeti razlikuje se od deklinacije zenskih
rijeci na "YJ i a samo tim:
a) sto one u nom. sing. imaju c;: noAh1J-c;, ve:owliX.-c;;
b) sto im je gen. sing. na ou, prema o-osnovama ( 82):
noAhou: hCll[pou.
G) sto im vok. sing. nije jednak nominativu, nego odbacuje
nomi.nativno c;: 6:> 'Arpd?31J, 6:> ve:()(vla.
rijeCi :na -T1Jc; i imena naroda na -"Y]c; imaju. u. vokativu iX: r
llE:pcroc ( od 1Hpcr1Jc; Perzijanac). Rijec ikcm6't""Y]c; (gospo-
glasi u vok 6:> oEcrno-roc ( naglasak!).
102, 2. Mnoga dorska i tuda vlastita imena svrsavaju se u nom. sing. na -ex<;
( umjesto na -l)<;: Ae:cuv!3ii<;, se i u na
' -ii: Ae:cuvtllii (pored Ae:cuv!3ou), Eupcu't'ii, Op6v"t"ii. T1 su gemt1v1 postah stezan)em
od oco; isp. hom. oblik 'ATpdoii'o (gen. na -oo nasli smo i kod o-osnova, 89.
Bilj. 3), od toga 'A't'pd3'1]o pa 'A't'pdosw (metateza kvantitete 51).
103. III. Pridjevi vokalske deklinacije
\
Prim jeri
m. z. sr. m. z. sr.
crocp6<;
crocpT) o(xa;tQ\1
mudar pravedan
Osnove
m. sr. croqJo z. crocpa; OtXIXGO OLXCWX
Sg. N.
I cror.p6:
I
' i)[x()(wc; OtXCX.L()( o[xCllWV O'O<p"Y]
G. ?3tx0llou OtX()(L()(c; ?3tX()(LOU
D. cror.pi;) cror.p'ij cror.pi;) atxcx.lcp om()(lcp
A. '
I I
i)(X()(LOV lkxcx.lcx.v i)[X()(LOV crocpov crocp1Jv
v.
I
' cro(p6v i)[xcx.te: otx()(lcx. O[X()(tOV crocps
Pl. N. ' crocp& OtXti.LOt i)(x()(tCX.t o[xCllt()(
G. crocp&v OtX()([(J)V o L x tt. [ w v otxClllwv
D. cror.po cror.poi:c; i)tX()(Lotc; ?3nux[cuc; ?3tx()(lotc;
A.
I
'
I
otx()(louc; OtX()([()(c; i)[x()(t()(
I
crocpouc; oocpcx.c; cror.pcx.
Pridjevi vok. deklinacije. St.egnute :rijeci vok. deklinacije. 104-107.
NAPOMENE
. Najvise pridjeva ima tri svrsetka Y), 0'1 ili o:;, a, OV, v zen-
s k om rodu dolazi a poslije e:, t, p, inace"YJ:
&:y()(-&6c;, &y()(&6v dobar
mio
oi':it
1e:p6<;, te:p&, le:p6v svet
vloc;, vla, vEov nov
- 1-
otacki.
2. Zenski rod pridjeva sklanja se kao imenice na "'] i a, samo
se u nom. i gen. plu.L povodi u n glasku za muskim. rodom:
i)[x()(t()(t, iltx(l([(t)V (ne otxc:awv kako bi po 84. i 95. trebalo da
bude).
3. Slozeni pridjevi imaju samo dva svrsetka: m. i z. 106.
sr. slavan; Cf-otxoc;, Cf-('hxov nepravedan.
I neki j ednos ta vni pridjevi imaju samo d va. svrsetka: 1;[Le:pov pi-
tom, miran; drugi, naprotiv, sad d va sad tri
stalan, pust, koristan.
IV, Stegnute rijeci vokalske dekHnacije
Neke rijeci vokalske deklinacije koje pred krajnjim
imaju samoglasnik stezu te samoglasnike :
osnove 107,
I o -rrAouc; plovidba, osn. rtAo_o.. _ _ To ocrTouv kost, osn. ocr-.e:o
Sing. Plur.
TIAouc; (nA6oc;)
n:.\ou (nMou)
nA<jl ( nA6cp)
7tAouv ( nA6ov)
RJ\OL (nA6oL)
n:.\wv ( TIA6wv)

7tAouc;( nA6ouc;)
osn. c1m:/.oo, -o<X jednostruk
Sg,N, omAouc;
G, cbt?,ou
D, I OmAW
__!,
Pl.N. &nAoi:
G. &:n:A&v
D. omAo'i:c;
A. &TIJ\ouc;
I

&ni\?j
&ni.Yjv
&ni-.IX'i:
ocn"Aiilv
&:n:Ac:t:c;
h:Aiic;
&7tAOUV
OC1t"AOU
&n:A(j)
tlTIAOUV
ocn:Aii
etnAwv
Oc1t"Ao'i:c;
hAil.
Sing.
ocr-rouv ( OG't"EOV)
OGTOU ( Q(J''t"EOU)
0 cncp ( ocatcp)
ocr-rouv ( omeov)
Plur.
Ocr'!:o: ( Ocr1'tX)
OO''TWV ( ocr-rtwv)
( ocr-r&mc;)
osn. &pyupso, -e:a; srebrn
&:pyupii
&.pyupOic;

&pyupiXv
&pyup!X'i:
&pyupwv
&pyup()(t:c;
&pyupiic;
&pyupouv
&pyupou
&pyupi;)
&pyupouv
&pyupcc
&pyup&v
&pyupoi:c;
&pyupiX.
I'
,I
l.l
H
II
11
28 Stegnute rijeci. Pravila za stezanje. Aticka deklinacija. 112.
NAPOMENE
1. Ovamo pripadaju:
a) Imenice o-deklinacije i pridjevi o- i a-deklinacije koji pred
krajnjim glasom osnove imaju samoglasnik 0 m e:; npr. 0 vouc; (v6oc;)
razum; xpucrouc; ( -e:oc;), -'Yj, -ouv zlatan;
b) Neke imenice a-deklinacije:
'A.&7Jv02 (od -cb:) Atena, [LVii (od -cX.oc) mina; te se rijeci sklanjaju
kao &.pyupiX;
y'lj ( od yta) zemlja, sklanja se kao
'Ep[L'Yjc; (od 'Eprd;ac;) Herrno: 'Ep[J.ou, 'Epfl.?i, 'EpfL'ij
(isp. 'Al:rpd31Jc;).
109. 2. Stezanje biva po pravilima navedenim u 47, i to ovako:
&+a=
e+a=}
C(
C( (iza p)
Y)
6 + 0 }
=OU
e -i- o
Pred ostalim se samoglasnicima i diftonzima cr, e i o g u be.
Oblici ocr-rei (od -li:IX umjesto 6cr-rrj) i &.rr:r.Ol (od -6o: umjesto &:rr:r.w) analogne
su tvorbe prema lipy!X i cro<p&:.
110," 3. Proste imenice i svi pridjevi triju svdetaka imaju u svim
( imenice i pridjevi dvaju
i svrseiaka naglasuJU pretp oslJ ednp slog: ne:phc;>,ouc; (oplovba),
: e:6vouc; (sklon).
111.
Ked tih je pridjeva u nom. plur. kratko iako je nastalo kontrakcijom od
001.: e:i5vor.; sr.
V. Aticka dekHnadja
Primjeri 0 ve:fuc;
m. z. t:r.e:w.; sr. tAe:wv
hram
milostiv
Osnove
ve;cu
LAEW
Sg. N. vzwc; Pl.
I
/ Sg. tfluuc; LAe:wv Pl. tl-e:cp
ve:cp
G. ve:w
,
tJ..e:w tlle:wv
VEWV
D. vr::.
,
ve:yc; lllzcp D.e:cpc;
A.
I ,
rf-e:wv !J,o:wc; tAEIX
\IE:WV ve:wc;
NAPOMENE
112. 1. Krajnji osnovni samoglasnik w ostaje u svim oblicima;
samo pridjevi imaju u nom., ak. i vok. pl. srednjega roda nastavak rx:

Grlene i usnene osnove. 113-115.
27
2. Naglasak nom. sing. ostaje n svim oblicima; 'cv je za na-
glasak baritona kratko; zato:
3. Ak. sing. svrsava se katkada na w; npr. -r6v "A-&w, IVHvw, drv
Kew. Tako se sklanja i rijec (zora);
B. KONSONANTSKA DEKLINACIJA
Osnove konsonantske deklinacije dijele se na dva s!mpa:
I. konsonantske osnove, tj. osnove koje se svrsavaju na 113<
suglasnik, i to:
1. osnove na grlene i usnene suglasnike
2. osnove na zubne i nosne suglasnike
3. osnove na tekuce suglasnike
4"
osnove na -a;
II. vokalske osnove, to: 114.
1. osnove L 1 e:
2. osnove na u 1 e:
3. osnove na u
4. osnove na dvoglasnike.
Bilj eilka. Konsonantska deldinacija obuhvaca rijeci svih triju rodova.
Primjeri
Osnove
Sg. N. V.
G.
D.
A.
Pl. N. v.
G.
D.
A.
1. Osncve na gxlene i usnene
tj. osnove na x, y, X - rc, q>
6 0 y6<jl
strazar jastrijeb
<pu:l.or.:v. yu n:
( rpu/,ax-c;) (
cpuAIXx-oc;
,
y\ir.-oc;
cpUAIXX-L yurc- L
q>u:Aax-IX yur.-a
qJUAIXX-e:c; yun-e:c;
cpuA.cX.x-wv yur.-wv
v) ( ipUl\IXX-crtV) ('yur.-crtv)
cpuAIXX-IXC: yur.-occ;
115.
28 Grlene i usnene osnove. Zubne i nosne osnove. 116-123.
Drugi su primjeri: 6 g. (mrav), g.
(sova), g. (koza), g. (lira),
6 g. (Etiopljanin), 6 g. (Arapin).
NAPOMENE
116. I. Osnova kod rijeci konsonantske deklinacije razabire se u
gen. sing., jer ono sto ostaje kad se odbaci genitivni
dr:li se za osnovu.
117. 2. Nom. sing. tvori se sigmatski, tj. osnovi sepridijevana-
stavak koji s krajnjim suglasnikom osnove prelazi u i1i ( 55).
Iste te promjene dogadaju se i u dat. plur. kod nastavka crL(v):
od od yu7t-crL(v).
118. 3. J ednoslozne imenice i pridjevi naglasuju u gen. i dat. svih
brojeva padezni nastavak, i to ako je dug, zavinutim naglaskom
( 85): yu7tc;'w, ali yi37tcx,
119. 4. Akuzativ sing. muskih i zenskih rijeci svrsava se na -ii, a
ak. pl. na
Nastavak ii postao je od akuz. nastavka v (m sonant 63), a tako i -iic; odvc;.
120. 5. Nastavku za dat. pl. m dodaje se pred samoglasnicima i
znatnijim interpunkcijama pokretljivo v ( 75):
121. . 6. Imenica (kosa), gen. dat. itd.; dat. pl.
p, - .& je samo u nom. sing. i dat. pl.; svi ostali padezi po-
ci i 'u sa 't".
tjl Ta se pojava objasnjava po zakonu o disimilaciji kod haknutih suglasnika
(
122. \j 7. Ovamo pripada i imenica (zena); svi su ostali padezi
od psn. yuvcxLx, a naglasak je kao kod jednosloznih rijeci:
yuvcx'Lxcx, y0vcxt - yuvoctxwv,
123.
Vok. yovcn pokazuje cistu osnovu yuvc.u(x); isp. 74.
2. Osnove na zubne i nosne suglasnike
Osnove na t .&
Primjeri 6 ij i:A1t"c;; To o-&iJ-oc;
lak oruzanik nada tijelo
Osnove
"(UiJ-V'IJ't" i:A1t"!8 0"(1) 11- ii't'
Sg. N. V. O"W[l.OC
G.
D. YU[LVlj't"-L
A. yu [1.Vlj't"-OC O"W[LOC
Zubne i nosne osnov( 124-128.
29
Primjeri 6 ij i:A1t"tc;; 't"o o-wll-a;
lak oruzanik nada tijelo
Osnove
"(UiJ-V'IJ't' i:A1t"!8 t'TOOiJ-ii't"
Pl. N. V.
G. tA7tLa-wv
D. yu[L vljcrL( v)
A.
Drugi su primjeri: g. (zloca), g.
(noc), g. ( domovina), ACX[L7t&t; g.
(svjetiljka), To 6vo!Lcx g. (ime).
NAPOMENE
I. Nom. sing. muskih i zenskih rijeCi tvori se sigmatski. 124.
Pred (cr) zubni suglasnici nestaju (55): od
od od crW[LocT-m(v); laus od lau(d)s, virtus od
virtu(t)s.
2. Nom., ak., vok. sing. rijeci srednjega roda pokazuju 125.
Cistu osnovu i gube suglasnike koji po 74. ne mogu stajati na kraju
rijeci: 't"O O"W[LCX od O"W[l.Cf't"-, 't"O y&Aoc od yocAocx't"-, gen.
(mlijeko).
Kod rijeci 't"o ovo11-a; postalo je a; od sonantskoga v (isp. lat. nomen i 63).
3. Rijec noga (pes, pedis) ima nepravilan nom. sing. 126.
Dat. pl. je pravilan:
Kod Homera dolazi za dat. pl. oblik. 1t"OO"O"t od
J. ,4. Rjjec Ccyecak, djevojka) sklanja se 127.
7tocLaoc, w 1tocL - 7tocLawv (naglasak!), 7taLm(v),
5. Neke rijeCi te deklinacije mijenjaju osnovu; to su: 128.
't'0 y6vu koljeno, y6v(J .. :T:-oC;,, pl. y6vct..'t'rx itd.
( .
(
To \Sawp voda,
't"o uho
> I

> I
W't"L
(naglasak!), dat.
30
Zubne nosne osn;:JVe. 129-132.
129. 6. ak. sing.na-wiuv(poput
osnova na <: i u, z 165. i 167), dakle:
'lj &:A1dc; (nada) g. &A.1taoc; d. ak. ali
(svada) g. e:ptaoc; d. ak. p t \I
xocptc; (ljubav) g. d. XOCPL't"L ak.
,
xocptv
x6puc; (kaciga) g. ak. x6puv.
130. 7. Ovamo pripada i akt. (isp. 272): :Ae:Aulwr<X,
131.
gen. sing. Ae::Aux6T-oc;, dat. pl. :Ae::Aux6m(v), Aeilu-
/,e::Aux6crL(v) itd. 2enski se :rod po a-deklinaciji.
b) Osnove na v
Primjeri 6 "Ell7Jv 6 l't'otfJ.of)V
I
o -IJye:fJ.wv e:OO<X[[J.WV (m. :l.)
Helen pastir voda e:()llotL[LOV (sr.) sretan
Osnove
'EAA7JV
I

:t',T. ''EM'Y]V ' I I euaotl[LWV
1tOC[L'I]V
G. ''E:AA'Y]v-oc;
p
eu3o:l[Lov-oc; 1tOL[LEV-Oc;
D. "EMI']V-t TIOL[l.t'\1-L
.
' e:udocL[LOV-L 'YJYE[LOV-L
A. ''EMI')V-ct 7t:OL[Le'\l-ot euaotL[LOV-01: e\)aotL[L0'\1
v. ''EJJ..'I)v
. '
'l'JYEfLuW EUOotL[L0\1
PLN.V. ''EM'Y]v-ec; 1tOt[LEv-e:c; EUdOI:[[LOV-e:c; 1-Q(
G.
p
e:uaOttfL6V-(J)\' 7t:OC[LEV-U\V
D. ''EM'Y]<n(v) 7tm[Lecn( v) v) eODotL[LOcn( v)
A. "EA.A.'Y]v-ac;
I
euaotL[LOV-otc; EUOot[fLOV-Q( 1t0CfLEV-oz.t;
I
Drugi su primjeri: 0 g. AL[Lev-oc; (luka), 0 Dod[L(J)V g. aotL[LOV-oc;
(bozanstvo, demon), e:Lxwv g. dx6v-oc; (slika), o &.ywv g. &ywv-oc;
(borba), m. z. oc7tp&.y[LWV sr. &7tpOty[LoV g. &.7tpocy[Lov-oc; (besposlen),
m. Z. O'W<pp(J)V Sf. <JW(jlpOV gen. O'WCflpOV-oc; (razborit).
NAPOMENE
132. 1. Nom. sing. tvori se kod asigmatski, nema
nastavka, ali se zato posljednji vokal osnove produzuje (p rij evo j n a
d in a): osn. 7tOL[LEV; osn. Kod nekih je
presla duljina i u ostale padeze: "EAI..'Y]v, ''EAA'YJvoc;; AELfLWV,
(livada).
Zubne i nosrc.c; 133-139.
2. Neke v-osnove ipak tvore nom. sing. si
pred c;: l:oti\cx.fLtc;, :Ea:Aocp.'i:v-oc; Salamina; aet..cptc;,
ali gube v 133.
pliskavica.
Takav je i pridjev sr. [LtA(J(.V ern; z. r. p.eACJttva .&&A.o:not).
U nom. sing. muskoga roda ispalo je v pred c; uz """"'"u!'u produlji-
vanje ( 50): [LtA.iic; od fLE/,ocv-c;;.
3. U at. pl. gubi se v
od [J.e::Ao:(v)cn.
traga: 7tOtfLecrt od
"L Kao vok. sing. sluzi kod oksitona nominativ: <1 135.
w a kod baritona Ci a o s no <1 "EM'Y]V, <1 ao:t:p.ov
ilotLfJ.WV, ilotLfLov-oc; bozanstvo). U posljednjern slucaju ide naglasak
sto dalje od kraja: 'Ayotp.t[LVWV, vok. 'AycX[LE[LV0\1.
5. Pridjevi s osnovom na v imaju dva svrlletka i sto dalje 136.
od kraja: m. z. eoil(J(L[L(J)V, sr. &M(J(.L[LOV. Srednji je rod u nom., ak. i vok.
sing. jednak osnovL
6. 'An6Mwv, 'A1t6'AJ.wvoc;
volic 6 "Arr:oMov. - Tako i
vok. <1 II6cretaov.
ale sg. !V An6Mfuvoc i 137 c-
-&voc;: ak. llocretawvc: i. llo-
'A7t6A:Aw postalo je od'AnoA:Aoo(11)a: gubitkom glasa vi stezanjemoo +a= w;
llocre:Lilro od llocre:Lilw(ll)a:.
7. Ovamo ide i imenica o i (pas), koja ima dvije osnove: B!l.
xuv; od prve postaju !J(U@I (prijevojna duzina) i vok.
a od druge svi ostali : xuv-6c;, >6uv-(, xUv-<X, xUvEc;,
xucr[( v),
c) Osnov-e na n
139.
a) Nom. na -Uiv Nom. na -c;
Primjeri 6 yepwv 6 yyiic; 0 61louc; m. sr. -l:v
starac div zub odrijesen
Osnove ye:pOV'l: YIYCXV't' 61lov'l: P.u&,;:v't'
Sg. N. ' y(yac; A.u&dc; sr. '
yepwv
-ev
G. yepov-r-oc; yl ')'OtV't'-oc; 'Au&ev .. -oc;
D. ' ' oa6v't'-c
I
yepov-r-L ytyotn-1.
I
A.
p
ylyOtn-c:. o06n-()( :Au&ev-r-Ot sr. -E\1
yspov't'-(J(.
v. '
I
yepov
32
Zubne i nosne osnove. 140-141.
6 yepwv 0 y(yiic; I
6 oaouc; m. "Au.&dc; sr. -v
starac div
I
zub odrijesen
Osnove
ye:pOV't" ytyiiv't" oaov't" /.u.&e:v't"
Pl.N.V. ' sr. -oc
G.
,
YLYrXV't"-CUV oa6v't"-CUV ;>..u&ev't"-cuv ye:pov't"-WV
D. yepoucrL( v) y[ycxcrL(v) o3oum(v) )..u,S.e:l:m(v)
A.
,
sr. -oc yL
Drugi su primjeri:
oc) Nom. n a -cuv : 6 :Aecuv g. (lav); m. h&lv ( z. bc.oucroc)
sr. E:x6v g. ( dragovoljan); m, &xcuv (z. sr. &x:ov g.
(nedragovoljan); pte. prez. akt. m. )..eycuv (z. Myoucroc) sr.
:Aeyov g. (govoreCi).
Nom. na -c;: pte. slab. aor. akt. m. (z. sr.
Tim-YjcriXv g. (uCinivsi); pte. aor. pas. m. (z. TIOL"Y)-
-&e:Lcroc) sr. TIOLlJ&ev g. pte. prez. akt. glagola na -(J.L: m.
3L3ouc; (z. 3L3oucroc) sr. 3La6v g. 3La6v .. -oc; (dajuci).
NAPOMBNE
oc) RijeCi s nominativom na -cuv
140. 1. a) Nom. sing. tvori se asigmatski uz produljivanje osnov-
noga samoglasnika (prijevojna duljina): od ye:pcuv't" postaje yepcuv
jer 't" ne moze stajati na kraju rijeci ( 74).
b) Vok. sing. (yepov) kod imenica jednak je osnovi (bez ..., 74),
a kod pridjeva i participa nominativu.
c) U dat. pl. gubi se v-r pred cruz naknadno produljivanje
( 50): yepoum(v) od ye:pov-r-crL(v).
141. 2. Particip prez. sklanja se u muskom rodu (Mycuv) posve
kao yepcuv (osim vokativa sing., 140 b); u srednjem rodu (:Aeyov)
pokazuju nom., ak. i vok. cistu osnovu: Myov od :Ae:yov('t"). Zenski rod
"Aeyoucroc sklanja se kao &rf:AocHoc. - Kao :Aeycuv sklanja se pte. fut. akt.:
Mcrcuv, Mcroucroc, :Aucrov i pte. jakoga aor. akt.:
(naglasak), gen. itd.
Zubne, nosne i likvidne osnove. 142-146.
33
Rijeci s nominativom na -<;
1. Nom. sing. tvori se sigmatski; V't" gubi se pred c; uz na- 142.
knadno prod ulj i vanj e (50): y[ycxc; od YLYCXV't"-c;; o3ouc; od o3ov't"-<;;
)..u,S.dc; od )..u&e:v't"-c;. Isto to biva i u d at. p 1. pred nastavkom cn(v):
y[ycxcrL(v) od YLYCXV't"-O"L(v); o3oucrL(v) od o3ov't"-crL(v); :t..u&e:l:m(v) od :Au&e:v't"-
cn(v).
2. P articip a or. pas. sklanja se u muskom rodu (;>..u-&dc;) posve 143.
kao o3ouc;; u srednj em rodu (:t..u-&ev) pokazuju nom. ak. i vok. cistu
osnovu (bez 't", 74): :t..u&ev od :Au&e:v('t"). Zenski rod :t..u&e:l:croc sklanja
se kao Moucroc. - Ovamo pripada i particip slab. a or. akt. i
sklanj a se kao y[ ycxc;; zen. r. )..ucrcxcroc kao -&rf:Aoc't"'t"oc; sr. r. :Aucrocv postao j e
od )..ucrocv('t").
3. Pridjevi na kao xocp[e:crcroc, xocp[e:v ( drazestan), osn. 144.
XOCpLe:V't", gen. xocp[e:V't"-O<;, itd. tvore dat. pl. mus. i sred.
roda od krace osnove xocpLe:'t"; zato i nema naknadnoga produlji-
vanja: xocp(e:crL(v) Od xocpLe:'t"-crL(v).
4. Oblici zenskoga roda tvore se kod pomenutih participa 145.
sufiksom joc: "Ae:yov"T-joc prelazi preko :Ae:yovcroc ('t"j daje cr, 57c) u
:Aeyoucroc (naknad. produljivanje); "Aucrocv't"-joc preko "Aucrocvcroc u Mcrcxcroc;
:Au&e:v't"-joc preko :t..u&e:vcroc u :Au&dcroc.
Prim jeri
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
v.
Pl. N. V.
G.
D.
A.
3. Osnove na tekuce suglasnike,
tj. osnove na p i )..
0 6 6
govornik zvijer otac
P'IJ't"Op .&lJp
I
l't"OC.'t"e:p
'' ' P'YJ't"Wp 7tOC't"'Y)p
'
-&l)p-[ ' 7tOC't"p-L
'' -&-Yjp-oc ' pl)'t"Op-oc 7tocnp-oc
,_
' P'YJ't"Op 7tOC't"e:p
''
pl)'t"6p-cuv &1)p-&v 7tOC't"ep-cuv
v) 7tOC't"prX-crL(V)
' .
146.
0 &A;
so
ci).

&:"A-6c;
&A' -L
&"A-oc

&:A-&v
&:A-cr[(v)

34 Likvidne osnove. 147-152.
Drugi su primjeri: o g. &.ep-oc;; (zrak), o g. od&ep-oc;;
(eter), g. (davalac), g. crw-r-Yjp-oc;; (spasitelj),
g. (davalac), g. (pojas), g.
xp1X't"-Yjp-oc;; (vrc), cpwp g. cpwp-6c;; (tat).
NAPOMENE
147. 1. a) Nom. sing. tvore p-osnove asigmatski uz produlji-
vanje osnovnoga samoglasnika (prijevojna duljina): osn. p'Y)-rop,
nom. Kod nekih je rijeci usia duljina u sve padeze:
&1Jp6c;;.
b) Vok. sing. je kod p-osnova jednak cistoj osnovi: p-Yj-rop, 7tche:p.
148. 2. Tri rodbinske rijeci s osnovom na --rep-: otac,
mati, &uyoc't"'Y)p kCi i k tome yiXcrTI)p trbuh pokazuju u sklonidbi prema
prvim dvjema obrascima ove osobitosti:
a) Gen. i dat. sing. tvore od osnove 7t1X-rp-, fL'YJ't"p-,
'(IXcr-rp- (prijev. praznina) i naglasuju padezni nastavak: 7t1X-rp-6c;;,
fL'Yj't"p-6c;;, &uy!X-rp-( itd.
b) U dat. pl. svrsavaju se na --rpiXcrt(v): 7t1X-rpiXm(v) itd.
I ovdje je osnova :n;or:rp- (prijev. praznina): od
isp. 62.
c) Sve ostale padeze tvore od osnove 7tiX-re:p-, fL'YJ't"Ep- itd. (prijev.
punina); e je svagdje naglaseno osim vok. sing. koji je naglasen
sto dalje od kraja: fL'YJ't"ep-e:c;;, ali 6) fL!fi-rep, Ml'(IX't"Ep.
d) U nom. sing. je osnovni samoglasnik, kao i kod ostalih
p-osnova, produljen (prijev. duljina): 7t1XTI)p, yiXcrTI)p itd.
Bi1jeska 1. Tako se sklanja i ij (Demetra), i to:
.6. 7J 't'p -or;,
Bilj eska 2. U dat. pl. zavdava se na i rijec o (zvijezda), g.
dat. pl. (v).
149. 3. Rijec b (covjek) ima osnovu &.ve:p (prijev. punina), samo
u vok. sing.: &ve:p, a sve ostale padeze tvori od osn. &.vp (prijev.
nizina), u koju se zbog laksega izgovora umece
itd. (naglasak kao kod jednosloznih rijeci). D at. pl.
150. 4. Rijec xe:p, xetp-6c;; (ruka) tvori dat. pl. od osnove xe:p: xe:p-cr(v ).
15t.li 5. Rijec o &A.-c;; tvori nom. sing. sigmatski. To je j edina
na A.. U atickoj se prozi upotrebljava samo u pluralu.
152. 6. Rijec o fLocp-ruc;;, fLOCp-rup-oc;; (svjedok) tvori nom. sing. sig-
matski, ali gubi p pred c;;; isto se dogada i u dat. pl.: fLOCp-rucrt(v).
Prim jeri
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
v.
Pl. N. V.
G.
D.
A.
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
v.
Osnove na cr. 153-154.
35
4. Osnove na cr
a) Osnove na -ecr
't'o yevo.; pleme, rod
yevoc;;
yevouc;;
yeve:L
yevoc;;
yevoc;;
yev'YJ
ye:viilv
yeve:crt(v)
yev'YJ

genus
od yeve:( cr)-oc;;
od yeve:( cr)-t
od yeve:(cr)-IX
od ye:ve(cr)-wv
od yeve:( cr)-crt
od yeve:(cr)-IX
I:wxp&'t'e:o.;
I:wxp&'t'e:l:
I:wxpche:or;

m. z. sr. &Oye:ve.;
plemenit
e:oye:ve:cr
m. z. sr. e:uye:vec;;
e:uye:vouc;; ( -eoc;;)
e:uye:ve'i: (-et)
e:uye:v!fi c -e!X) e:uye:vec;;
e:uye:vec;;
e:uye:ve'i:c;; (-ee:c;;) e:uye:v!fi( -e!X)
' - ( I ) e:uye:vwv -ewv
e:uye:vecrt( v)
e:uye:ve:'Lc;;
> - ( I )
EU'(EV'Yj -EIX
Ile:put:Ae:e:cr
lleptxA.-Yjc;; Ile:pLxASlJ<;
lle:ptxA.eouc;;
lleptxA.e'L
lleptxA.eoc
lle:p(xA.e:Lc;; Ile:p(x:Ae:e:.;
Drugi su primjeri: -ro xocA'Aoc;; (ljepota), -ro /)poe;; (gora), -ro -re"Lxoc;;
(zid); 2 (istinit), 2 (po bozan), 2 (jasan),
sr. 1tA.1jpe:c;; (pun), sr. \hj-9-ec;; (dobrocudan, budalast), Ato"(ev'Y)c;;,
'Hp1XxA.1jc;;.
NAPOMENE
153.
1. a) Nom. sing. kod imenickih osnova stednjega roda na 154.
-ecr nema nastavka, ali mijenja osnovni samoglasnik e u o: osn.
ye:vecr, nom., ak., vok. yevoc;; (prijev. punina ,o", 49).
b) cr nestaje medu samoglasnicima: gen. yevouc;; od yevs:cr-oc;;,
I 1 I d I I 'td
ye:ve:oc;;; nom. p . yev'Y) o yeve:cr-IX, ye:ve:oc 1 .
U latinskom jeziku s medu !'amoglasnicima ne iscezava, nego postaje r: od
genes-is postaje generis; od genes-a - genera itd.
c) Svi samoglasnici, koji su se sastali posto je cr nestalo, stezu
se ( 47), ito:
e + 0 = OU, E + L = EL, E + IX = 'Y), E + W = <U, E + E = EL.
U dat. pl. od crcr postaje cr: yevecrt(v) od yevecr-crt(v).
36
nom. SliJg. za
za sva tri roda jednaki
nom. pL : suye:ve:ic;.
Osnove na cr. 155-
si nuski i z
U '] (prij c;c;,
; srednj ro
su Cistoj osnovi: Ak.
rod bez
ljina); osrL
vok. si
pl. je
156. 3. Vlastha imena na -7]<:; sklanjaju se (izuzevsi razliku u na-
kao muski rod
(po
- no:AkY)c;.
Lwxpcx-.Ec;, /1,6yev ec;.
:na -"1)\1 umje-
m.: I:wxp&-
od kraja.
tH. 4. Vlastita imena (od -xAtlJc;) imaju osn. koja
R5!l.
Jl59.
je u vezi rijecju TO:x.Moc; slav<L Kod tih slozenka nastaje u dat. sing.
1 stezanje ( od e + s:-L), t! ostalim pac:';;:Z;ima jedno; u ate
od
eoc u ii, jer njim , od Iii.:pntA.es:()(,
: yev'I'J (:csp. U o ti vu ide naglasak
od kraja:
5. a) B2.dtonirani pridjevi na -"l)e;
kraj a: (budalast): vok. e:u1J.&Ec;, sr.
Tako i (pun), (sc. vocuc;
: gen. pL "rpc{jp(\}\1,
naglasak Sto dalj e
rod s:\5"1)&o:c;, gen. pl.
(brod s tri
I;;uzima se srednp rod pridjeva na i sr.
sr. (dopetan; koji do nogu seze).
b)Pri evi koji pred imaju samoglasnike e:, L, u stezu (kao
i vlastita imena na -x:A'l)c;) u ak. sing. m, (z). :roda. i u nom., ak. i
sr. roda o:: ( od od (potreban)
; eucpuii od (nadaren).
hT. Sg.
G. xpeCllc;
D.
A,
Dmgi su
(rog).
Osnove na -ocO'
xpl:ik(
xpl:c.:(cr)-L
Pl. xpE:Gl E(JE:oc(cr)-IX
xpe::wv Kpe:&(cr)-wv
xpoccrL(v)
,_
xpo:oc
dar), y\fjpctc; (starosi: ),
I
!
t
l
I
!
I
I
Osnove na cr. Osnove na t i e;, 160 -166.
37
NAPOMENE
L I kod rijeei s ednjega roda s osnovom: cu.J nestaje a
medu samoglasnicima ( 154 b), i samoglasnici se stei:u: oc + o = w,
IX +IX= ii, a+ w = w. U dat sing. je q. umjesto IXL (prema xwpq.).
2. Rijec 1:0 (rog, krilo vojske) tvori oblike i od osnove xs:- 161.
poc't': xepoc-r-oc;, xep1X1:t, :x.epcx:rcx, xs:pcf't'Cllv, :x.ep1Xtn (kao GW!J.IX't'O<; itd. 123).
3. Neke osnove na -occr presle su u kosim padeiima medu osnove 162.
na -e:cr: 't'O ool>cx.c; (tlo), gen. o\5/)s:oc;, dat. o{)l>e:t.
4. Medu rijeCi koje osnovno a gube pa onda samoglasnike ste:lu 163.
pripada i jedna -ocr osnova: odl>oa, nom. cxtl>wc; (prijev. duljina)
stid, gen. octilouc; od cx.tilo(cr)-oc;, dat. cx.tilo!: od odoo(cr)-t, ak. tX1ow od
IXLI>o(a )-IX.
5. Od neke osnove na -cr postaju i neki sporedni oblici u deklinaciji liM.
pa:rativa na -twv (m. i Z. r.) -i:OV (sr. :r.) koji SC inace skl;mjaju kao ru8or:tf1.<o;V,
e:mlon!J.O'I ( 131), a to su:
a) Ak. sing. za muski i zenski rod: (maior-em) od
b) Nom. pl. za muski i zenski rod: (maior-es) od Oblik
za nom. pl. prenesen je i u ak. pl.
c) Nom. i ak. pl. za sr. rod: !J.dl;w (maior-a) od fL<:tl;ocr-ot.
1. Osnove na i s:
1j grad, osnove 1t'OAe(j),
Sg. N. Pl. N.
G. TI6Ae-wc; G. 7t6Ae-wv
D. 7t6Ae:t D.
A. A. TI6Ae:tc;
v. v.
Drugi su prim jeri: 7) cr't'&m<; (djelo), 1j Mvcx!u.:;
(podloga), 6 (zmija). IX',cr&1Jcrtc; ( osjecanje), ,
NAPOMENE
165.
1. a) Osnova na (noAt) dolazi samo u nom., ak. i vok sing., 166.
inace je svuda osnova na s: (noAs:, upravo noJ..ej).
Osnove noAEi, rco),t u prijevojnom su odno:m (punina
p aznina, 49). Od osnove 7to),sc postaje osn. TIOJ\E gubitkom
glasa :rnedu samoglasnicima: -n:6),e:-<:c; od 1to'Ae:j-ec; ( b, Bilj.
167.
38
Osnove na u i e. 167-169.
b) Osnovno e: steze se sa samoglasnikom nastavka samo u d at.
sing. (1t6A.e:L od 1t6A.e:-o i nom. pl. od
c) Genitivni su nastavci i wv za naglasak kratki. Ak. sing.
(7t6A.L-v) svr8ava se, kao kod o- i a-deklinacije, na suglasnik v. Ak. pl.
jednak je nom. pl.
2. Osnove na u i e:
Primjeri
0 7t'ij)(U<;; To &cm.l m. y:Auxuc; sr. y:Auxu
lakat grad sladak
Osnove
1t'l))(e(f), &aTe( f),
7t'I)J(U occm.l y:Auxe(f), y:Auxu
Sg. N. otO"'t"U yt..uxu
G.
D. 7dJxe:L otO"'t"S:L
A. 7t!fixu-v otO"'t"U yJ.uxu-v yJ.uxu
v. - otO"'t"U yJ.uxu
Pl. N. V. otO"Tij yJ.uxe-oc
G. 7dJxe:-wv &cr-re:-wv yJ.uxe-.(Uv
D. v) &cr-re:-crL( v) y J.uxe-m( v)
A. otO"Tij yJ.uxe-oc
Drugi su primjeri o (sjekira), m. (z. sr.
(ugodan), -rocxu; ( -rocxu (brz), (kratak).
NAPOMENE
168. 1. a) Osnova na -u (1t'YJXU, &cr-ru, yJ.uxu) dolazi samo u nom.,
ak. i vok. sing., inace je svuda osnova na e: (1t'YJxe:, &cr-re:, yJ.uxe:,
upravo 1t'YJxe:f, &cr't"Ef, yJ.uxe:f).
Osnove 7t'I')J(eU i 7t'I'JJCU itd. u prijevojnoni su odnosu (punina i praznina,
49). Od osnove 1t'IJJCEU itd. postaje osnova 7t1J)(e gubitkom glasa f medu samo-
glasnicima: od 7t1J)(ef-e<;; ( 60. b, Bilj. 2).
b) Osnovno se e: steze sa samoglasnikom nastavka, i kod ime-
nica i kod pridjeva, samo u dat. sing. (yJ.uxe:L od i
nom. pl. od
f 169. 2. Rijec sklanja se kao a rijec &cr-ru kao yJ.uxu, samo
gen. sing. i gen. pl. tvore poput osnova na Lie:( 165):
- 7dJxe:wv, &cr-re:wv. Mjesto &cr-re:oc postaje u nom. i ak. pl.
stezanjem &crTIJ (kao yev'YJ od yeve:oc).
J
Osnove na u i e. Osnove na u. 170-174.
39
3. Zenski rod pridjeva svrsava se na -e:Lii: i 170.
stoga se sklanja kao ( 97).
4. Rijec (star, castan) tvori u sing. samo ak. i vok.: 171.
i sve pluralne oblike: (poslanici),
Kao singular upotrebljava se k tome rijec o
-ou poslanik.
5. Rijec o (sin), gen. -rou tvori uz oblike po o-deklinaciji 172.
i oblike kao gen. dat. pl.
Primjeri
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
v.
Pl. N. V.
G.
D.
A.
3. Osnove na u
o, iJ
svinja
au, aU

cru-t
cru-v

cru-wv
cru-cr((v)

o
riba
tx-&u, tx.&u

xM-L
tx.&u-v
tx.&u

tx.&u-wv
t x .&u-crL( v)

iJ n;t ..
omorika
m..U

' ..., ..
1tL't"U-L
Tt(-ru-v

m-ru-wv
Tt(-ru-crL( v)
' -
Drugi su prim jeri: o (grozd), ( drvo, hrast),
o (mis), (mnostvo), (obrva),
(ErmiJa).
NAPOMENE
173.
1. Kod rijeci s naglaskom na krajnjem slogu u je dugo pred 174.
suglasnicima ina kraju rijeci, a kratko pred samoglasnicima
i u dat. pl. (utjecaj nom. i gen. pl.).
2. pl. svrsava se na (od naknadno produljivanje,
50):
3. Vok. sing. jednak je osnovi: ci> 'Epr:vo, tx.&u.
;...,,
175.
40
Dvoglasnicke osnove. 175-179.
4. Osnove na dvoglasnike
a) Muske rijeci na -e:u-c;
Sg. N.
G.
D.
A.
V.
Pl. N.
G.
D. v)
A.
V.
Drugi su primjeri o yave:oc; (roditelji), o te:pe:Ot; (svecenik), o bme:oc;
(konjanik), o xe:pot!J-e:Oc; (loncar), o <pave:oc; (ubilac), 'AXLAAe:Oc;, ll1)Ae:Oc;,
'Oouaae:oc;.
NAPOMENE
176. 1. Sve su rijeci na -e:ut; oksitone. U gen. sing. svrsavaju se na
-we;, au ak. sing. i pl. imaju dugo ii.
Nom. pl. glasi u staroatickom je mladi oblik (prema
y).uxe:ic;).
177. 2. Rijeci koje pred -e:ut; imaju samoglasnik redovn? s_tezu i gen.
i ak. sing. i pl., ito e:w u w, e:ot u ii; npr. IIe:LpotLe:Oc; (PtreJ) gen. IIe:L-
potLwc; ( od IIeLpotLe-wc;); 'Epe't'pLeOc; (Eretranin) : gen. pl. 'Epe:'t'pLwv od
'Epe:'t'pLe-wv, ak. pl. 'Epe:'t'pLiic; od 'Epe't'pLe-iic;.
178.
3. Rijec Zeoc; (bog Zeus) sklanja se ovako: Zeu.
Obje, naoko razlicite, osnove povezane su prijevojem: Ze:u- od ll.je:u (fl.je:f,
punina); fl.L- od fl.Lf (praznina); dakle je fl.L-6c; od fl.Lf-6c;, fl.L-L od fl.Lf-t.
179. 4. Osnova pokratila se u nom. sing. i dat. pl: _pred
samoglasnicima ostala je osnova pa se potom obhc1 za gen. 1 ak.
sing. pa ak. pl. objasnjavaju ovako:
od
ljf -tic;
postalo je
hom.
a odatle
aticki

(metateza kvantitete 51; nestajanje f medu samoglasnicima 60. b, Bilj. 2).
Dvoglasnicke osnove. 180-184. 41
b) Osamljene dvoglasnicke osnove
180.
Prim jeri 6, 7j
7j VOGUe; o -Y)proc;
govece brod junak
Osnove
viiu, vii(f) ijpro(f)
Sg. N. I
vocu-c;
,,
1jpW-c;
G.
ve-wc;
D.
V1j-"t
A.
VIXU-V
,,
"Y)pW-IX
v.
VIXU
I

Pl. N. V.
v-Yj-e:c;
,,
1Jpw-ec;
G.
ve-&v
t I
"Y)pW-WV
D.
vocu-at( v) v)
A. i vocu-c;
I
NAPOMENE
1. Rijec (lat. bos bOv-is) ima pred konsonantskim na- 181.
stavcima osnovu a pred vokalskima osnovu stezanja
nema nigdje.
Ak. sing. nacinjen je prema nom. a prema opet ak. pl.
umjesto (ad sto kod Hamera jos dolazi.
2. Rijec vocuc; ima pred konsonantskim nastavcima osnovu vatu, 182.
a pred vokalskima osnovu vaf = v"Y)f (isp. nav-is,-).
Gen. sing. ve:wc; postao je metatezom kvantitete ( 51) ad v7j6c;
(hom.), a gen. pl. ve:wv od V'ljWV pokraCivanjem samoglasnika pred samog1asni-
kam.
3. Kao vocuc; sklanja se rijec ypocuc; (starica), osn. ypotu i ypiif, 183.
ali bez mijenjanja osnovnoga samoglasnika ypa-6c;, ypoc-t, ypocu-v, ypocu;
pl. ypii-e:c;, ypoc-&v, ypocu-at(v), ypocu-c;.
4. Rijec ima osn. pa stoga pripada i ona medu dif- 184.
tongicke osnove: od itd. Ak. sing. javlja se i u
stegnutu obliku:
42
Rijeci naco, Dodaci dek!inaciji imen11. 185-187.
185. c) Zenske rijeci na -cu
Sg.
A'!J't'W
osn. A'l)'t"Oc
N. 't'w
G. A"Y]'t'OUc;
D. AYJ't'OL
A. A1J't'w
V. 't'OL
Drugi su primjeri (jeka), m:L.&w (nagovor), ropyw,
K:Ae:Lw, l:cx.11:cpw.
NAPOMENE
186. 1. Rijeci na -cu su oksitone i ponajvise vlastita imena; dolaze
187.
samo u singularu.
2. Osnova se jasno ocituje u vokativu: Nominativ se
tvori bez nastavka, ali produljuje osnovni samoglasnik (prijev.
duljina) i gubi L: Aqtw. I u ostalim se padezima gubi L jer se nalazi
medu samoglasnidma: gen. A'YJ't'ouc; od A'YJ1:6-oc;, dat. od
ak. A'Y)'t'W od Atj't'6-oc. Zavinuti hi naglasak imao biti i u ak., jer je
w postalo od 6oc (isp. 48); akut je preuzet iz nominativa.
IU. Dodaci deklinaciji imena
1. Dualni oblici
Nom. Ak. Gen. Dat. Gen. Dat.
1'6.1 636.1
't'ch hodp(>)
r@ 3ev3pw
't'ch 't'Lfl.d
1:ch :x:wpa
Tell noA.f't'Cl:
Toi.v 63o'Lv
't'oiv hodpoLv
roi.v v
't'01'V 't'tfl.O:tV
ro!v
't'o'i:v rroA.hocLv
"ch yun;e:
't'ch rr6oe:
1:ch naioe:
't'ch p-fj't'opc:
't'ch y\IE:!.
't'ch rr6Ae:L
't'Ot\1 yuno!v
't'OtV 7t'OOOLV
't'OL\1
-;;o!v p7J't'6poLv
't'O!v ye:voi.v
.'t'o!v rroMoLv
tako i -;;@ xocA.& Mo{JcriX, 't'6.J crocpcil "EAA'lJVE:, 't'cil e:oye:vsi: &vilpe:, 't'Oi:v &ya:&oiv
qlUAtiXOLV.
Dual svdava se dakle u o-deklinaciji na -cu, -oLv, u a-deklinacije
na -ii, a u konsonantskoj na -e, -oLv.
Dodaci deklinaciji imena. PridjevL 188-192.
2. Nastavd n:alik'JII.a padezne
Neki se nastavci po znacenju priblizavaju padeznim nastavcima, i to:
1. -&sv na pitanje odakle,
2. -L, -&L u sing., -cn(v) u plur. na pitanje gdj e,
3. -os, -ere:, na pitanje kamo, npr.
o'Cxo-&e:v od kuce
aA.A.o-Be:v od drugud
'A&-fjv"l)-&sv iz Atene
orxo-L kod kuce
&t.A.o-&c drugdje
u Ateni
o 'Cxiil-lle: kuCi
&A.A.o-crs drugamo
u Atenu
Biljdka. Oblici na -L lokativi su sing., oni na -crt(v) lokativi pl. U
grckomsu, naime, dativu udruzena tri padeza: dativ, lokativ i instrumental.
- Enkliticki se nastavak -l>e: pridijeva akuzativu: Meyap&lls ( 39. 5).
Glava VII
PR!DJEVI
A. PRIDJEVI KONSONANTSKE DEKLINACIJE
Najvise je onakvih pridjeva koji se za muski i srednji rod 189.
sklanjaju po o-deklinaciji, a za zenski po a-deklinaciji; isp. o njima
103. i 107. Pridjevi konsonantske deklinacije jesu ovi:
I. Pridjevi trojakoga svrsetka
Pridjevi trojakoga svr8etka sklanjaju se za m uski i srednj i rod 190.
po konsonantskoj deklinaciji, a za zenski po a-deklinaciji. 2enski
rod postaje nastavkom ja: koji se pri sastavljanju s osnovom kojekako
mijenja (isp. 145).
1. Osnove na u i e (m. i sr. sklanja se po 167):
ylluxu:; ylluxu (sladak)
2enski se rod izv odi od osnove ylluxo.(f)-ja:: o. se steze s nastavkom
jcx.:
2. Osnove na v (m. i sr. sklanja se po 131):
[-tfAG:LV!X
't'&.Aa:L'ICX.
(ern)
(nesretan)
Zen ski se rod izvodi od osn. fl.E:Acx.v-jcx.; j prelazi u predasnji slog
(epenteza 57. e): iJ.EAa:Lvoc.
191.
192.
44
Pridjevi. 193-194.
193. 3. Pridjevi i participi s osnovom na vT (m. i sr. sklanja se po
139. i d):
< I
E:XWV
f...eywv

' - e::xoucroc
A.eyoucroc
ypoccpdcr()(
f...ocriicr()(
< I
EXOV
'Aeyov
ypoccpev
f...ucriiv
(dragovoljan)
(govoreci)
(pisan)
( odrijesivsi)
Za tvorbu zenskoga roda isp. 145.
Osobito treba pamtiti ovdje: ( omnis) nii.crcx niiv:
Sg. N. niic; nii.criX nii.v Pl. N. TIOCV't"Ec;
I

I
G. nocv1:wv rr:occr&v
G. 7t0C\I't"O<;
D.
I
rr:occr1J
I
D.
7tot'ITL
A.
I
niicrocv rr:ii.v A.
7tot\l't"OC
I
'TCCl\l't"OC
I
'TCotV't"WV
rr:ii.ow
'TCcXV't"OC
naglasuje se izuzetno u gen. i dat. pl.: n&vTwv,
Zenski rod nii.crot (od sklanja se kao Srednji rod po-
kazuje i ovdje cistu osnovu: nocv od n1Xv(1:).
Pridjevi na svdavaju se u zenskom rodu na -ecrcrcx.:
xcx.pe:crcrot, xcx.p(e:v (drazestan), osn. XotpLe(v)'t". Isp. 144.
II. Pridjevi dvoj akoga svrhtka
194. Najznatniji pridjevi dvoj akoga svr8etka koji se sklanjaju po
konsonantskoj deklinaciji jesu ovi:
1. Pridjevi s osnovom na v (sklanjaju se po 131):
eu3ot([.LWV
crwcppwv

crwcppov
0 naglasku isp. 136.
(sretan) gen.
(razborit) gen.
2. Pridjevi s osnovom na cr (sklanjaju se po 153):

(jasan) gen.
(istinit) gen.
(budalast) gen.

( 158)
Pridjevi. Komparacija. 195-197.
3. Pridjevi s osnovom na dental (sklanjaju se po 123):
pun nade g. ak. dle:f...mv
neugodan g. ak. ocxcxpw.
45
Osim toga ima pridjeva samo jednoga svrsetka, ito za muski 195.
i zen ski rod: (g. bjegunac, -ica, (g.
siromasan. - Sarno za zenski rod upotrebljavaju se pridjevi na -k,
npr. saveznicki, grcki:

III. Prid.jevi s osobhom dekHnacijom
f.l.eyrx.; velik 'ITO AU<; mnogi
osn. f.i.Eyrx, f.i.<:YOGAO 'IT 0). u, 'ITOAAO
Sg. N. f1.EYMYJ [.LE"(Cl noM
G. [.LE"(otAOU f1.e:y&A.ou TCOMOU TCOMOU
D. [.Le:y&A.cp [.LE'(otA'(J tJ.E:yoc"Aql noA:A<Jl nof...A?i TCOMcJl
A. {lEYClv [.LEyaA"'JV [.LE"(CX TIOA0\1 noM
Pl. N. [J.Ey&Am f.LE"(OCAOC noA:Ao[ noA:Aotl rr:oA:A&
G. fLEya/.wv [LEyiX).wv [LEyoc/.wv nof...Awv noA:Awv rr:oA:Awv
it d. it d.
-
Nom. i ak. sing. m. i sr. roda tvore se od osnove !J.EYot i noA.u, a svi
ostali padezi od osnove f.L<::yot-:Ao(-J..cx.), noi.-J..o( -t.cx.).
Bilj eska. Pridjev 7tpqiov (blag) uzajmljuje zenski rod od pridjeva
npo::O<;, ITpOG1:o:: ( 191), a samo rijetko i oblike za m. i sr. rod, npr.1t'plll:ewv, 1tplll:em(v),.
npcdot.
B. KOMPARACIJA ILI POREDENJE
l. Komparativ na -'t'r::poc;, -ii, -ov, superlativ na -'t'ocToc;, -lJ, -ov
Nastavci se pridijevaju osnovi muskoga roda.
a) 0-osnove:
(strasan) osn. 3EL'IO

TCOV'I')p6c; (zao) osn. TCOViJpO
I

I
1tOV"'JpO-TCX.'t'Oc;
mxp6c; (gorak) osn.
I
mxpo 'TCLXpO-'t"<::poc;
I
7t'LXpO-TOC't"O<;
196.
197.
198.
46
Komparacija. 198-199.
ali (mudar) osn. cracpa
(vrijedan) osn. &;La

Osnovno a produljuje se u w ako predasnji slog nije po
naravi i1i po polozaju dug.
Bilj eska 1. Pridjevu 1t'OGAa:L6<; (starinski) sluze kao komparativ i superlativ
oblici 1t'OGAOGL-"t'e:poc;, 1t'OGAOGL-"t'OG"t'oc; (nacinjeni od adverba mxAa:L, od davnine). Te
tvorbe od osnove bez o prenesene sui na pridjeve ye:pa:L6<;; (star), crxo),a:i:oc; (spor):
ye:pOGL"t'e:poc;, O'J(OA!XL"t'e:poc;; ye:pa:L"t'OG"t'oc;, O'J(OAOGL"t'OG"t'O<; (ali pored toga i 1t'OGAOGL6"t'e:poc;,
-6"t'OG"t'Ot;).
Bilj eska 2. Pridjev cp(),oc; (mio) ima komparativ cpl).."t'e:poc;, superlativ
cpLA"t'OG"t'O<;, ali i (Lii),),ov cplAoc;, (LiXALcr"t'a: cp(),oc; (isp. magis, maxime idoneus).
b) Osnove konsonantske deklinacije :.
(sladak) osn. ')'AUKU
')'
(ern) osn. fLS:AOCV

(jasan) osn. croccpe:cr
I

199. c) Nastavci (preneseni od e:cr-osnova) pridije-
vaju se:
oc) pridjevima na -wv: e:oaoclfLwv (sretan),

pridjevu (jak) ako se odbaci osnovno o: &ppwfLe:v-

y) stegnutim pridjevima na (jednostruk), &.7tl..aocr-
( od
Biljeska: 1t'ev1)<; (siromasan), g. 1t'ttv1)'t'-o<; ima komp. 1t'e:vl:cr-npoc;, a super.
1t'e:vtcr-"t'a:"t'oc;; xa:ple:L<; (drazestan) g. xa:ple:V't'-oc; ima xa:pLtcr-npoc;, xa:pLecr-'t'Moc;.
Komparacija. 200-202.
47
2. Komparativi na -twv, -r:av, superlativi na -[cr't"Y), -Lcr't'ov
1. Nastavci pristupaju ponajvise korijenu rijeci (npr. 200.
osn. korijen
Pozitiv
I
Osnova
I
Komparativ
I
Superlativ
1.
ugodan
2. &?ix-u &&'t''t'WV
brz
.-
------------------
&iX.'t''t'aV
3. xoct..(f)-a xocAA.twv
lijep KcXAAi:av
4. ' oclcrxtwv ocLcrx-pa
sramotan oc'lcrxr:av
s. &x&-pa &x&twv
neprijateljski
6. KOCK-O xocxtwv
zao KcXKi:av
7. fLS:"(-OC '
velik
2. o deklinaciji komparativa na -twv (m. z.), -r:av (sr.) isp. 13U pot
i 164. Naglasak se kod tih komparativa odmice od kraja, koliko
moze ( 136).
Bilj eska. Komparativ postao je analognim produljivanjem
(cl(LE:tV6lV) od (jonski oblik), a je od (Le:y-L6lV ( 57. b).
3. Komparacija od drugih osnova
I u grckom jeziku ima nekoliko pridjeva kojima se komparativ 202.
ne tvori od pozitiva. On je sasvim druga rijec iii je nacinjen od
druge osnove nego je ona od koje je pozitiv (isp. dobar - bolji;
bonus, melior, optimus; gut, besser). Ti komparativi i superlativi
dolaze samo u obliku na -twv i
48
Pozitiv
1. &.yot&6.;;
do bar
2. xax6.;;
zao
3. [.L'i:xp6.;;
mal en
4. oA.(yo.;;
malo
5. 1toA6.;;
mnogi
6.
lak
Komparacija. 202.
Komparativ I
&.[.Ldvwv

xpd-r-rwv
xpe:'L-r-rov
A.wwv
A.4ov
xaxtwv
' - XotXLOV
zdpwv
zdpov

[.L'i:xp6-re:po.;;
[.LELWV
(.LeLOV
eM.-r-rwv

7tAeLWV
7tASov
Superlativ

(&.p-eTI))

(-ro
:A(i)cr-ro.;;

(adv.)
[.L'i:Xp6't'ot't'O<;;

7tAELO''t'Oc;
Znacenje
sposobniji
cudoredno bolji
jaci
korisniji
gori (peior)
losiji (deterior)
slabiji (inferior)
(adv. = najmanje)
manji
neznatniji
manji, neznatniji
vise, najvise (njih)
Iaksi
Bilj eska 1. Pozitivi koji zbog nesposobnosti za stupnjevanje popunjaju
svoju komparaciju oblicima od drugih osnova zajednicka su osobina svima
indoevropskim j ezicima. I znacenja su im gotovo svagdje ista, ito: do bar,
zao, velik, malen, mnogi, malo i dr. Isp. uz navedene primjere jos ove:
zao- gori, malus- peior; malen- manji, parvus- minor; mnogo- vise,
multus- plus, viel- mehr- der meiste itd.
Bilj eska 2. Aticki komparativ xpd-r-roov vjerojatno je analogna tvorba
prema komparativu cXf-Le:[voov, jer mu je oblik, sudeci po jonskom komparativu
xpl:craoov, glasio prvobitno xptTI(I)V ( 201. Bilj.). - Komp. -lj-r-roov postao je od
f,x-j(l)v, a komp. I:A&TI(I)V od I::A&x.-joov s dugim ii kao u 11-&TT(I)V ( 57. a).
Biljeska 3. Pridjevi koji prave komparaciju od drugih osnova imaju u
Homera ove osobite oblike:
a) za pojam dobar: &pd(l)v, cptp't'e:por;- tptpToc-ror;;
b) za pojam zao: 'X,S:pdoov, xe:pe:L6't'e:po<;, XS:Lp6't'e:po<;;
c) ,.oM.;: komp. nom. pl. ak. pl. 1t'Atrit; (pored atickoga 1t':Ae:t(l)v
(1t'At(I)V), 1t:Adovor; itd.);
d) p7jt8LO<; p'ljt't'e:po<; - p'f)td't'O<;, p7jt't'OC't'Ot;.
Nepotpuna komparacija. Prilozi. 203-204.
49
Biljeilka 4. Komparativ i superlativ postaju u Homera cesce nego u
atickom nastavkom ali je u nastavku glas kratak; npr. y:Auxo.;:
y:Aux[oov (A 249); &xu<;: (X 325); 7tcx;XO<;: 1t&crcroov 230),
(II 314); (-r 351); [-Lrxxp6.;: [-L&crcroov (& 203), (H 155); adverb
CXO'O'OV (A 335. od cXYXWV), 152).
(1tp6 pred)
iz)
( tmep preko)
c.
Pridjev
xaA6.;; (lijep)
8xawc; (pravedan)
&:1t:Aouc; (jednostruk)
eu8ott(.LWV (sretan)
1toc.;; (sav)
't'otz6.;; (brz)
(jasan)
4. Nepotpuna komparacija
7tp6-re:po.;; (prior)
i5cr-re:poc; (potonji)
tntepnpoc; (superior)
7tpw't'o<;; (primus)
i5cr-rot't'o<;; ( uftimus)
(extremus)
tntep-rot't'o<;; ( supremus).
PRILOZI OD PRIDJEVA
Gen. pl. Prilog
XotAWV xaA.&>c;
8Lxot(wv 8Lxot(wc;
&:1tA.wv 1hJ..w.;;

7trXV't'WV ' 7totV't'Wc;
' -razew.;; 't'otXEWV
aarpwv aarpwc;
1. Prilozi od pridjeva svr8avaju se na -w.;;. Oni se oblikom i na-
glaskom slazu s gen. pl. od pridjeva za muski rod (samo sto sene
svrsavaju na -wv, nego na -we;).
2. Kao prilog upotrebljava se kadsto i srednji rod pridjeva u
akuzativu sing., rjede pl.: -raxo (brzo), 1toA6 (veoma), 1tav-roc (posve).
Biljeska. Stariji je prilozni oblik na a.: T<iXcx; (mozda), &f-Lex; (zajedno),
[-L&J.cx; (veoma).
3. U komparativu upotrebljava se kao prilog ak. sing.
sr. r., a u superlativu ak. pl. sr. r.: x&J.:Awv;
-rot-ra, x&A.:ALa-rot. Prema tome i: di, &.[.L&Lvov, &.pLcr-ra; [.L&:Aa, [.LOC:A:Aov,

Biljeska 1. I od komparativa postaju katkad prilozi na

Bilj eska 2. Prilozi mjesta na -(1), kao Of.voo (gore), x&Tw (dolje), nemaju
<; ni u komp. ni u super!. cXVc.>'t'tpoo, cXVOO't'lX't'OO. Prilog eyyO<; (blizu) ima eyyu't'ep(l)
i eyyOTe:pov; eyyuT<i't'oo i eyyO't'cx;Toc; tako i od ,.l;pii (preko).
203.
204.
205.
206.
50
Licne zamjenice. 205-206.
Glava VIII
ZAMJENICE
1. Licne zamjenice (Pronomina personalia)
Sg. N
G.
D.
A.
&yw ja (ego)
EfLOU, fLOU mene, me
Ef.to(, fLOL meni, mi
EfLE, fLE mene, me
cru ti (tu)
crou, crou tebe, te
cro[, crm tebi, ti
crE, crs tebe, te
Pl. N. mi
G. nas
nam(a)
A. \ nas
D.
I
vi
UfLWV vas
vam(a)
ufLiic; vas
NAPOMENE
1. Pored na aSenih oblika EtJ.oL, &[.LE e1oU, cro(, cre)
imaju. licne zamjenice u sing. i enkliticne (f.tou, [J.OL, [J.E - crou,
croL, cre:).
Naglaseni se oblici upotrebljavaju:
a) kad treba zamjenicu istaknuti, osobito u isticanju protiv-
nosti: Ef.tol, ou crol1:ou'!o &picrxe:L (meni se to mili, ne tebi);
b) kad zamjenica stoji iza prijedloga:&rc'&f.to[(nameni),npo<;
cre (k tebi). U ostalim se slucajevima upotrebljavaju enkliticni oblici,
ali nikada na pocetku recenice.
2. Da bi se oblici licnih zamjenica jace istaknuli, pridijeva im se
enkliticna cestica yt (bar, bas, upravo). Tada se naglasak oblika &yw
i EfLO( premje8ta na prvi slog: L-ye:, ali l:[J.ou-yE, EfLE-ye:.
3. Nominativ licnih zamjenica kao subjekt stoji uz gla-
golske oblike samo onda kad je zamjenica is t akn uta: E:yw fLtV
TCLCJ"t'EU<U, cru o' EfLO[ (ja vjerujem tebi, ti meni), ali: mcr'!EUW (vjerujem),
jer nema isticanja, a lice je dovoljno istaknuto nastavkom.
4. 0 upotrebi genitivii fLOU, crou, UfLWV u posesivnom
znacenju isp. 211, 2, b.
5. BuduCi da se oblici licne zamjenice 3. lica:
sing.
plur.
ou,
crcpwv
Licne zamjenice. Zamjenica 207.
u. atickoj P:?zi kao refleksiv ( 439. b),
sluz1 u nommanvu kao hcna zamJemca 3. hca pokazn2 zamj e-
nica oi'i-ro<;; ili &xe:Lvo<;; ( 213, 2 i 3), a u kosim padezima ponajvise
oblici zamjenice cxu"t"6<;; ( 207, 3).
6. Dualni su oblici za 1. lice vw, v(j>v, a za 2. lice crcp<il, cHpij)v.
Biljeska. U Homera dolaze pored atickih jos i ovi oblici:
Sg. N. eywv TUV'l'J
G. t[l.e:ro, &[J.e:G
- ' - cre:to, crso, cre;u do, o, e:i'i
E[J.t&e:v ( 88) [J.<:G, crE:%e:v ( 188), cre:u (enkl..) lt&e:v ( 188)
D.
Te:'tv, 'l'OL &or, o I
A.
U, [l.lv
Du. N. A. vii:>C crcpw"( cr<pwt
G. D. vii:;cv crrp&cv crcpwtv
Pl. N. a[J.[1.Ei; \.1[1.[1.0:<;
G. fJ!-ldwv 0[1.dwv
crrpdwv
,;1-le:wv
cr<pE:wv
I
D. &[1.[1.t I i.I[1.[1.L crtp [crt, crcp!
A. &[1.[1.
I
uwScu; \.1[1.[1. cr<p&t;, crtpE:
2. Zamjenica odrr6c; 207.
Zamjenica cxu1:6c;, a1h6 sklanja se kao crocp6c; ( 103), samo
StO Sr. rod U nom. i ak. sing. ne prima V: or.1h6 (isp. clan -r6).
Zamjenica dolazi u OVlffi znacenjima:
1. u temeljnom znacenju: sam (ipse,), i to u predikat-
nom polozaju ( 377), pred imenicom koja ima clan, ili za
njom: cxu"t"oc; o cp[:Aoc; ili b cp[J..oc; cxu"t"6c; amicus ipse, sam prijatelj.
2. U znacenju: isti (idem) u atributnom polozaju
( 375), tj. medu clanom i imenicom: 0 cx.u-roc; cp(?\oc; (idem) amicus,
isti prijatelj.
Bilje8ka. Oblici clana koji se svdavaju na samoglasnik mogu se stezati
s oblicima od <Xth6c; (kraza 66): <XU'l'6t;, au'l'Yj, 't"Q(U't'6(v); gen. m. i sr. 'l'OU <XU'l'OU i
'l'<XU'l'ou, ali z. "iic; Q(u-rijc;, nom. pl. sr. 'l'a Q(U't'a i 'l'<Xth&.
208.
52
Povratne zamjenice. 208.
3. U kosim padezima zastupa licnu zamjenicu 3. lica (kao u lat.
zamjenica is, ea, id):
cxu-rou, -Yjc;, -ou (nje)ga, (n)je cxu-r&v njih, (eorum, earum)
(eius)
cxu-r<j), -?j, -<j) (nje)mu, (n)joj njima (iis)
(ei)
cxu-r6v, -6 (nje)ga, nju, je cxu-rouc;, -&.c;, -&. njih (eos, eas, ea)
( eum, eam, id)
cxu-r6v. Volim ga. IlLcr-re:U(t) cxu-r?j. Vjerujem joj. 1tot.p'
cxu-r6v. !demo k njemu.
4. Genitivi CXU't"OU, cxu-rYjc;, CXU't"WV sluze kao p 0 s v 0 j n a zamje-
nica 3. lica (ako pripadanje nije refleksivno, tj. ako sene pro-
teze na subjekt), kao eius, eorum (earum); isp. o tom 211, 2. a.
3. Povratne zamjenice (Pronomina reflexiva)
Grcki jezik ima za svako lice osobitu povratnu zamjenicu, pa se
po tom znatno razlikuje od hrvatskosrpskoga, koji ima samo jednu
za sva lica, za sve rodove i za sve brojeve:
Subj. ja Subj. ti
I
Subj. I
on, ona, ono
Znacenje
Sg. G. E!J..cxu-rou, -Yjc; cre:cxu-rou, -Yjc; S:cxu-rou, -Yjc; sebe
(samoga,
-same)
subj. mi
Pl. G. OCU't"WV
D.

A.
( .... ' '
'Yj!J..CXc; cxu-rouc;,
-&.c;
Subj. vi

u!J..iic; cxu-rouc;,
-&.c;
( I I I
E:OCU't"OV, -'YjV, -O
Subj.
oni, one, ona
ECXU't"WV iii
crcp&v cxu-r&v
sebi
(samomu,
-samoj)
sebe
(samoga,
-samu,
-samo)
Znacenje
sebe
(samih)
ocu-ro -ex
crcpLcrLv

ili sebi
(samima)
cxu-rouc;, -&.c;, -&.iii sebe
crcpiic; cxu-rouc;, -&.c; (same,
-sama)
Povratne i posvojne zamjenice. 209-210.
53
NAPOMENE 209.
1. Umjesto crEcxu-rou, cre:cxu-rYjc; itd. dolazi crcxu-rou, crcxu-rrjc; itd.,
umjesto S:cxu-rou, S:cxu-rYjc; itd. cxu-rou, cxu't"Yjc; itd.
2. Povratne su zamjenice postale povezivanjem licnih sa za-
mjenicom cxu-r6c;. Ta je veza ostala u pluralu nepromijenjena:
CXU't"WV, U!J..WV cxu-r&v, crcpiic; cxu-rouc; (istom poslije cxu-rouc;), a u singularu
je doslo do stezanja, ali istom poslije Homera, jer on jos ne poznaje
atickih oblika l!J..cxu-rou, ot.u-r<j) itd.
Biljeska. Umjesto povratnih zamjenica dolaze u Homera licne, kojima
katka1, ZbO!?i Obl!ci, ocO-r6c;; npr.
e:tcrro, I vomov e:-rocpotmv 1)a E!J.OL OCU'r
e!Liiu-rc;>, E:or a.o-rc;> (N 495) > E:a.u-rc;>, a iz dativa preslo je <Xu u sve oblike. Prema
E:ocu-rou, -cj>, -6v nacinjeni su pluralni oblici il:ocu-r&v, -ore;, -ouc; itd.
3. Povratna se zamjenica upotrebljava kad se proteze na subjekt
iste recenice (direktni refleksiv) i kad se proteze na subjekt u
glavnoj recenici (indirektni refleksiv). Prva je poraba cesca:
-rLc; I)..Eye:v 'Ev E!J..cxu-r<j) cpep(t) Tijv oucrcxv u sebi nosim imu-
tak. - rv&,lh crcxu-r6v spoznaj sebe samoga. - TU1t't"E:L cxu-r6v
udara sebe. - IlLcr-re:ue:-re: xcxl ycip
mcr-re:Uo!J..e:V pouzdajte se u s e be, ta i mi se pouzdajemo u s e be. -
ol 7t&.v-re:c; crcpiic; cxu-rouc; se tradiderunt. 0 indirekt-
nom refleksivu isp. 439.
4. 0 upotrebi genitiva E!J..OCU't'ou, cre:ocu't'ou, S:ocu-rou, ocu't'wv itd.
u posesivnom znacenju isp. 211, 2. c.
5. 0 refleksivnoj upotrebi licne zamjenice 3. lica ou, ot, itd.
isp. 206, 5.
4. Posvojne zamjenice (Pronomina possessiva)
A. Oblici i deklinacija
U grckom jeziku ima posvojnih zamjenica samo za prvo i
drugo lice:
1. lice !J..6c; [L6v moj, -a, -e
nas, -a, -e
2. lice
I

I
tvoj, -a, -e croc; crov
O!J..e-re:poc; O!J..e:-repoc O!J..e-re:pov vas, -a, -e
210.
211.
54
Posvojne zamjenice. 21 I.
Bilj eska 1. Posvojne se zamjenice sklanjaju kao pridjevi na
-oc;, -IX( "YJ), -ov.
Biljeska 2. Polozaj je posvojnim zamjenicama atributan,
tj. medu clanom i imenicom ili s ponovljenim Clanom za imeni-
com: o E[LOc; cp()..oc; ili o cp()..oc; o E[L6c;.
Biljeska 3. Pored navedenih nalaze se u Homer a jd ove posvojne zamje-
nice: -re:6<; tvoj, vw"t-re:po<; nas dvaju, crcpwt-re:po<; vas dvaju, &[J.6<; nas, ti[J.6<;
Posvojnopovratna zamjenica za 3. lice s;ng. 8<;, 8v (kod Homera i 1:6.;,
Mv) svoj, -a, -e nalazi se samo kod pjesnika; crcpi-re:po<;, ii., -ov svoj, -a, -e (za
vie njih) nalazi se u prozi rijetko i svagda refleksivno.
B. Izricaji za pripadanje
Kako se u grckom jeziku kazuje pripadanje, vidi se iz ovoga
pregleda:
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
I 3.
Pripadanje nije refleksivno
slabije naglaseno I jace naglaseno
0 CfllAOt; [LOU
o cp()..oc; crou
o cp()..oc; otO't"ou ( -'ijc;)
o cp()..oc;
o cp()..oc; U[LWV
0 cxU--r&v
o e[Loc; cp()..oc;
0 croc; cpAoc;
o 't"OU't"OU cp()..oc;
ili 0 exe:(vou cp()..oc;
o [L"e:poc; cp ()..oc;
o U[Lhe:poc; cp()..oc;
o 't"Oikwv cp()..oc;
ili 6 exdvwv cp)..oc;
Pripadanje je refleksivno
slabije naglaeno I jace naglaseno
cr't"epyw "ov [Lov cp)..ov
cr't"epye:Lc; 't"OV crov cp()..ov
cr't"epye:L kao nadesno
cr"pyo[Le:v -rov cp)..ov
cr-repye:-re: -rov U[L-re:pov <plAOV
cr-repyoucrL kao nadesno
't"OV E[LIXU't"OU ( -'ijc;) cplAOV
't"OV O"E:IXU't"OU ( -'ijc;) cp()..ov
't"OV EIXU't"OU ( -'ijc;) cplAOV
"ov IXO't"&iv cp)..ov
I
"ov ufL"e:pov IXO't"&iv cp)..ov
't"OV EIXU't"WV <plAOV
NAPOMENE
1. Prve dvije tablice znace: ,moj prijatelj, tvoj, njegov (njezin),
nas, vas, njihov prijatelj", a druge dvije: ,ja ljubim
ti ljubis svoga prijatelja, itd., ,mi ljubimo svoga pnJatelJa, ttd.
r
!
Posvojne zamjenice. Reciprocna zamjenica. 212.
55
2. Tablice pokazuju:
a) da posvojnu zamjenicu 3. lica zastupa genitiv odr,6c;
( 207) u predikatnom polozaju: o cp()..oc; odrmu (-'ijc;), o cp()..oc;
IXO't"WV (slabije naglaseno) i genitiv zamjenice oihoc; ili exdvoc; ( 213, 2.
i 3) u atributnom polozaju: o 'r"OU't"ou cp)..oc;, o 'r"OU'r"wv cp)..oc; (jace
naglaseno): njegov (njezin), njihov prijatelj; isp. lat. amicus eius>
amicus eorum (earum).
b) da se u grckom jeziku moze upotrebljavati genitiv drugih
zamjenica u posvojnom znacenju i za ona lica za koja postoje posvojne
zamjenice, i to genitiv licnih zamjenica u predikatnom po-
lozaju: o cp()..oc; [LOU itd. (slabije naglaseno) prema o E[LOc; cp()..oc;
itd. (jace naglaseno): moj prijatelj.
c) da se i refleksi vno pripadanje (tj. ako se proteze na subjekt)
kazuje u grckom jeziku na dva nacina, ito posvojnim zamj eni-
cama E[L6c;, cr6c;, U[Lihe:poc; u atributnom polozaju: cr't"epyw
't"Ov E[LOV cp()..ov itd. (slabije naglaseno) i genitivom povratnih za-
mjenica u atributnom polozaju: cr't"epyw 't"ov E[LIXU't"ou (-'ijc;) cp()..ov
itd., (jace naglaseno): ljubim svoga prijatelja.
3. Umjesto 't"OV (u[Le't"e:pov) IXO't"&iv cp()..ov, svoga prijatelja,
upotrebljava se takoder 't"OV IXO't"&iv cp()..ov i 't"OV U[LWV IXO't"&iv cp()..ov,
umjesto 't"OV EIXU't"&iv cp()..ov takoder 't"OV crcpenpov IXO't"&iv cp()..ov i 't"Ov crcp&iv
otO't"&iv cp()..ov.
4. Pripadanje naznacuje cesto i sam clan: 0 crocpoc; ev IXU't"<j} 7tE:pL-
cpepe:L (svoje blago); isp. 371, Bilj. 1. i 440, Bilj. 2.
5. Posvojnu zamjenicu zastupa katkad i pridjev cp()..oc; (drag):
cp()..ov cr 31) njegovo se potrese srce.
0 pripadanju v. i 440.
5. Reciprocna zamjenica (Pronomen recz"procum) 212
a) &lloc;, &ll'Yj, &llo drugi, -a, -o (alius> alia> aliu-d) sklanja se
kao IXO't"6c;; &lloL drugi (alii); at &AAoL ostali ( ceteri> reliqui).
b) Udvajanjem zamjenice (}.)..)..oc; (isp. alius alium): &_)..)..ocr-&.llov
m., &.AAii-&.AAiiv z., u pl. &.llm-&.llouc; m., &.ll!X-&.AAIX sr. razvila se u
grckom jeziku osnova reciprocne zamjenice &_)..)..Iillo-, atic. &.ll'YJAO,
koja se po svom znacenju ne upotrebljava ni u nom. ni u sing.:
Pl. G.
Du.G.D.
D. A.
A. 1lAA1JAIX
I
213.
56 Pokazne zamjenice. 213.
Biljeska L Osnova posta!a je stezanjem oblika zenskoga i sred-
njeg roda. Odatle usla je u sve oblike i sklanjala se, dakako, samo u svom po-
sljednjem dijelu, i to s obzirom na svoje znacenje samo u pluralu i dualu. Od
&J..J.. '&A"Ao- postalo je disimilacijom &J.."AiiJ..o-, jamacno zbog laksega izgovaranja,
a od toga u atickom itd.
Biljdka 2. Reciprocna se zamjenica prevodi rijecima: jedan
drugi tako da jedan ostaje u nominativu, a drugi se sklanja;
npr. dat. du. m. r. jed an drugomu; dat. pl. z. r.
jedna drugoj, ili. (ako ih je vise nego dvije) jedne drugima.
PJJkazuc; (Pronomina demonstrativa)
Najznatnije su pokazne zamjenice ove:
1. 5ae:, -r6ae: ovaj ova, ovo:
Sg. N. aae: -r63e: Pl. N. otoe: cxXar;; "C'ocoe:
G. -rouae: -njcras: 1:ouae: G. 't'wvoe: 'rwvoe: 't'wvoe:
D. 't'ij)oe: -rnae: -rij)oe: D.
A. T6voe: -r6oe: A. 't'oucras: -r&crae: 't'ocOe:
Biljdka L oae: je postalo od clana o i pokazne enkliticne
cestice oe: ( 39, 5), pa se zato i sklanja kao clan s primetnutim
ae:.
Bilj eska 2. ooe: (ovaj, hie) pokazuje sve ono sto je po mjestu
i vremenu blizu onome Jroji govori; sto je pred ocima, sto
istom dolazi (pokazna zamjenica 1. lica); npr. 'Opii1:' 'Opl:crTIJV
't'6voe: (ovoga ovdje). - Mevwv 't'ocoe: U.v f!OL
X't'A. - "08e: 0 cesto = i:yw.
2. 't'au1:o taj, ta, to:
Sg. N. OO't'Ot;; o:fJTI) 't'OU't'O Pl. N. OO't'OL o:u-rrxL 't'OCU't'OC
G. 't'OU't'OU 't'o:u-nJc; roU't'OU G. 't'OU't'WV
I I
't'OU't'W\1 't'OU't'WV
D. TOU't'!p 't'IXU't'rJ 't"OU't'cp D. 't'OCU't'IXLt; 't'OU't'OLc;
A. 't'OU't'OV 't"OCU'n)V 't'OU't'O A. 't'OU't'oUc; 't'O:U't'OC
Bilj eska 1. OU't'Oc; se povodi za clan om, tj. pocmje se s
ostrim hakom iJi glasom 't' ondje gdje se tako pocinje i clan( 80);
k tome ima u pretposljednjem slogu dvoglasnik ou ondje
gdje clan ima koji Od O-glaSOVa (o, W, OL, ou), inace dvoglasnik om;
7 C f ( 7' '7 I ""'
0 - 01.Yroc;, YJ - OCU't'Y), 't'O - 't'OU't'O, OL OU'!'OL, oc - 0:\rrOCL, 't'OC - 't'O:\HO:,
't'W\1 - 't'O>J't'<OV itd.
Pokazne zamjenice. 21"t
. Biljeska 2. OO't'Ot; (taj, iste) pokazuje sve ono sto je po mjestu
1 vremenu blizu onome komu se govori; one> sto je vee spo-
menuto, sto je vee proslo (pokazna zamjenica 2.lica}; npr. TouHu\1
ochwc; Xoupe:rpwv ok - (lEV 1: ()( ih 0:: - aE:
't'OLO'Lae: Oo't'oc;, 't'L crtyqc;; Ti (tu), sto sutis?
3 .. hdv"t), onaj, ona, ono.
Bilj eska 1. sklanja se kao otu't'6c;. U jonskom dolazi
u obliku xe:Lvoc;.
. 2. (onaj, ille) pokazuje sve ono sto je po
mJestu 1 vremenu daleko od onoga koji govori i od onog&
kom u se goyori (pokazna zamjenica 3.1ica); npr. 'Exdv'{) 1:7i
onoga dana onoga proslog dana). - oy' EV .&ocAOCfL(}l onaj
tamo u sob1.
4. Sastavljene pokazne zamjenice:
-rocr-oi}roc; 't'OO'CXU't'"J 't'OUOU't'O( v)
} tolild, a, -o (tantus)
't'ocr6cr-ae: Tocr6vae:
't'OL-OU't'Oc; 't'OLOCOTI) 't'OLOiho(v)
}
taki, a, -o ( talis)
't'o,&.ae: -rm6v8e:
TI)A,X-Oll't'Oc; TI)Atxo:uTI) TI)AL:lWU't'o( v)
}
te dobi, tako znatan
'bi)Atx6cr-oe: TI')Atx6vae:
Biljeska 1. Zamjenice Tocrou't'oc;, TowuToc; skla-
njaju se kao oo't'oc;, samo odbacuju " oni oblici zamjenice oihoc;
koji se s tim glasom pocinju: -.ocu-ro:, ali 't'ocr-o:u't'oc.
Bilj e8ka 2. Zamjenice -rocr6crae, i TIJALx6croe sklanjaju
se pred rijeccom ae kao pridjevi.
NAPOMENE
. . 1. Ako p_okazne zamjenice oae, OD't'Ot;; i pristupe k imenici,
lffiaJU pred1katan polozaj ( 377); npr. oae o ili 0 &v1jp 8ae,
o <p('Aoc; iii o <p(A.oc; 't'O 't'exvov ili 't'O -rhvov
2. Pokaznoj se zamjenici cesto pridijeva zbog pojacanja dugo
naglaseno t pred kojim se kratki samoglasnici izostavljaju: ( oO't'oc;- =)
e I e t I f I ' t
ou't'ocrL, OCU't'Y)t, -roun, 't'OU't'om, 't'OW't't, e:xe:tvwvt, 't'OL<>ot. Isp. ce u his-ce,
has-ce. I u nas ima takvih pridjevaka: tom u- j, n j o j- z i it d.
3. Prilog od glasi <18e: ovako (kako slijedi), a od o\hc.u(c;)
tako (kako je prije receno).
I
I
I
I
l .,
f!
;
215.
58 Odnosna, upitna i neodredena zamjenica. 215-217.
4. Kako kod clana ( 187), tako i kod ovih zamjenica stoje
dualni oblici muskoga roda umjesto dualnih oblika zenskoga roda:
'"t"wae: - '"t"OU'"t"W -
5. Pokazna zamjenica lSc; taj, on (koja u Homera dolazi vrlo
cesto) javlja se u prozi jos samo u nekim izricajima: xoct lSc; i on, 8c;
xoct lSc; ovaj i onaj, a' lSc; rece on ( 312, 9).
6. U Homera je clan 6, "6 cesto jos pokazna zamjenica
s oblicima: gen. sing. nom. pl. 'to, '"t"oc, gen. z. r. '"t"ocwv, dat.
't"7jcn(v). Zamjenici lSae: pripada dat.
7. Odnosna zamjenica (Pronomen relativum)
Sg. N. lSc; (koji) (koja) lS (koje) Pl. N. ot oct " IX
G. oo ijc; 00 G. iflv
D.
<1l $ D.
..
oc!c;
...
OLe; oLe;
A.
I

I
A. o{)c; &c; " ov 0 IX
I
216. NAPOMENE
1. Relativna zamjenica pocinje u svim padezima s o St ri :r;n
hakom; inace se sklanja kao oc1h6c;.
2. Dualni su oblici rijetki, a glase za sva tri roda: &, otv.
3. Relativna zamjenica pojacava se enkliticnom cesticom 1te:p:
lScme:p, lS1te:p, oo1te:p itd., upravo (onaj) koji itd.
217. 8. Upitna i neodredena zamjenica
(Pronomen interrogativum et indefinitum)
I
Upitna
I
Neodredena (enkl.)
Sg. N. '"t"Lc;
I
' ' '"t"L '"t"Lc;
G. '"t"Lvoc; ('"t"ou) '"t"Lv6c; (-rou)
D. '"t"LVL ( '"t"{j>) '"t"LVL ( '"t"'f>)
A. '"t"Lvoc
I I
'"t"t '"t"L '!LVIX
Pl. N. '"t"Lve:c; j '"t"LVIX '"t"LVec;
I
(&noc) '!LVIX
G.
I
'"t"LVWV '"t"LVWV
D. - '"t"LcrL(v) '"t"LcrL(v)
A. '"t"Lvocc; '"t"LVIX '"t"LVocc;
I
(&noc) '!LVIX
Upitna i neodredena zamjenica. 218.
59
Neodredena (generalna) relativna i neupravna upima
-
I
singular
I
plural
N. lScr-'"t"Lc; " ot'"t"we:c; ochwe:c; " 0 '"t"L IX't"LVIX
G. OO'"t"LVOc; ijcr'"t"LVOc; OO't"LVOc; iflV'"t"LVWV
D. Cj}'"t"LVL Cj)'"t"LVL o!cr'"t"LcrL(v) oc!cr't"Lm( v )o !cr'"t"LcrL(v)
A.
,, ,, ,,
o\Scr'"t"LVocc; &cr'"t"Lvocc; 1hwoc OV'"t"LVIX "Y)V'"t"LVIX 0 '"t"L
NAPOMENE
1. Upitna zamjenica razlikuje se od neodredene samo na-
glaskom. Upitna naglasuje uvijek samo osnovni slog (L) i ne prima
nikada gravis( 37), a neodredena j e enkli ticna: samo je &'!'!IX
uvijek naglaseno.
2. Upitna i neodredena zamjenica upotrebljavaju se imenicki
i pridj evski:
a) '"t"Lc;; "; (imen.) tko? sto?: "c; tko govori?
(prid.) koji, (-a, -e)? (kakav ?) : 't"Lc; &e:6c;; koji (kakav) bog?
'"t"Lc; &e:&.;
b) '"t"tc;, '"t"t (imen.) netko, neStO: xoct '"t"Lc; exdvov i netko (gdjekoji)
mrzi onoga
(prid.) neki, -a, -o: '"t"Lc; neki tudinac.
3. Umjesto 't"Lvoc;, '"t"LVL pa umjesto '"t"Lv6c;, '"t"LVL dolaze i oblici '"t"ou, '"t"{j>;
kad su neodredeni, onda su i enkliticni.
Kod Hom era nalaze se pored atickih i ovi oblici: sing. gen. -reo, -rru, dat.
'"t"l:CJ>, pl. gen. -rl:wv, ak. srednjeg roda &aaa;.
4. Dualni su oblici: -rtve:, -rtvoLv i -rwl:, -rL110rv.
5. lScr-'"t"Lc; sastavljeno je od relativne zamjenice lSc; i neodredene
zamjenice "k Obje se osnove sklanjaju usporedo. Osobitosti u na-
glasavanju objasnjavaju se enklizom zamjenice '"t"tc;: od '"t"Lc;,
(l}V't"LVWV Od iflv '"t"LVWV ( 41).
6. lScr't"Lc;, {) '"t"L: koji (-a, -e) gOd, tkO gOd, StO god (bilo tko,
tko mu drago) upotrebljava se: kao neodredena (generalna) rela-
tivna zamjenica (lat. quisquis, quicumque) i kao neupravna
upitna zamjenica; npr. "Ocrnc; &v 7te:Lv7j, ou xoc)..wc; tko.god
(svatko tko) gladuje .... - Aeye: fLOL, o\Scrnvocc; (ili 't"Lvocc;) fLOCALcr'"t"oc
kazuj mi kojima se divis ...
7. Srednji rod ove zamjenice pise se za razliku od veznika lS'"t"L
(da, jer) razmaknuto kao dvije rijeci: lS '"t"L.
8. I kraci oblici zamjenice '"t"tc; (v. tac. 3) sastavljaju se sa lSc;, ali
se tada osnova 6 ne sklanja: gen. lS'"t"ou, dat. lS't"cp. Pored &'t"LVOC ima i
&noc, koje valja razlikovati od &noc = '"t"Lvoc.
9. Dualni su oblici za sva tri roda: &-rwe:, otv-rLvoLv.
218.
219.
60
Korelativne z:amjenice. 219-220.
10. Pored atickih ima8ernc; kod Homen i ove oblike: sg. nom.
81:-n, gen. 8-r'tzo, 8-reu, dat. IS'"t"ecp, ak. IS'"t"woc, lh"n; pl. gen. IS'"t"ewv,
dat. v ), ak. 81:Lvocc;, 8"n voc, &aaoc.
11. Neodredena je zamjenica i 6, '"t"O 8dvoc neki (quidam), taj
i taj. Sklanja se ovako: sg. gen. -rou, -rou dat. -.if), -r?j, -r<i)
OEL'IIL, ak. -rov, 1"0 odvoc, pl. nom. ot ilef:vr::c;, gen. 't"WV odvwv, ( dativa
nema), ak.
9. Korelativne zamjenice (Pronomina correlativa)
Upitna Neodredena Pokazna
Relativna (isp. 443)
upr. i neupr. enkl. individualna j
(osn. ITo-) (osn. rro-) (osn. 't"o-)
(osn. o-) 1 neupr. ,upttna
(osn. ono-)
-rtc;; tko?
I -rt; ne:_
oc; koji IIane; koji god
ovaj, taj, onaj
n6-re:po<; uter?
!-re:poc; jedan od orr6't"e:po; kojigod
koji od dvojice?
dvojice (alter) od dvojice
(utercumque)
n6aoc; kolik? (noa6c:) ne- ( -r6cro<;),-rocr6cr8e:, ocroc; kolik on:6croc; kolik god
(quantus, kolik (ali- 'i:'ocrou-ror;; (quantus, (quantuscumque,
pl. quot?) quantu,s) ovoliki, toliki quot) quotcumque)
(tantu,s, tot)
11:otoc; kakav? ( ( 't"otoc;), 't"Ot6cr3e:, oto; kakav
onoto<; kakav
(qualis ?) kakav
ovaki, (qua/is) god
taki (talis)
(qualiscumque)
m)ALxoc; koi e
( 't"'I)J.txoc;), i}J.hwc; koje OTi:l'IALXoc; koje
dobi? kako
x6a8e:, 't"'I)ALXOU- dobi, kako god dobi, kako
znatan?
-roc; ove, te dobi; znatan god znatan
ovako,tako
znatan
220. NAPOMENE
1. Zagradene pokazne zamienice samo su poeticke, a zagradene neodre-
dene veoma su rijetke.
2. Umjes1:o 6 kaze se i &1:epoc;, umjes1:o -ro -&ohepov,
umjesto 1:<j> hp<p: &oc"t"l:pcp itd. ( 66).
3. Zamjenice s osnovom ono- upotrebljavaju se kao neodre-
dene (generalne) relativne i kao neupravne upitne zamje-
nice; isp. 218, 6. i 443.
Korelativni prilozi. 221- 222.
61
10. p1rilozi (Adverbia correlativa)
Upitni Neodredeni Pokazni
Relativni
upr. i neupr. enkl. individualni I generalni i.
(osn. no-) (osn. no-) (osn. -ro-)
(osn. o-) neupr.
1 ( osn. orro-)
noG gdje?
I
l'I:Ou negdje ev-&&:8e: h c
r
o\5 )gdje Onou
ubi? alicubi E\mxG-9-0G ibi ubi gdje god
E:xe:t illic ubicumque
a;u-rou ibidem
71:6-&e:v l'l:o&ev &v-&ev8e: hinc 8-&e:v } odakle orr6-&e:v
odakle? odnekle E:ne:u-&e:v inde ltv-&e:v unde odakle god
unde? alicunde E:xe:i:-9-e:v illinc undecumque
a:u-r6-&e:v indidem
l'I:Ot kamo? l'l:ol nekamo hue oi )kamo On or.
quo? aliquo E:v-ra;u-&a; eo E:v&a quo kamo god
i:xdae: illuc quocumque
a;u-r6cre: eodem
n6-re: kad a ? l'l:o-re nekada -r6't"e: tada, tum o-re: kad, cum orr6-re: kad
quando? aliquando god cum
7t1JVLY..ot u koje 'nJVDtoc8e: u ovo doba -ljv[xrx. u koje Olt"t)Vll{(JI: u
doba? 't"'I)VLXOGihO!: U tO doba doba koje god
doba
11:w; kako? 11:6><;; nekako (&; tako) w;, &crne:p omc;
quo modo? c1i8e ovrum kako, kao kako god
ou-rooc; tako
11:'ij kuda:( IT'ij nekuda, ovuda, ovako ti, tirre:p OIT"fl
qua kako? nekako -ra;\!"11 tuda, tako kuda, kako kuda god,
I kako god
NAPOMENE
l. ev-&oc Hv&ev dolaze s prvotnim pokaznim znacenjem u atickoj
prozi samo u nekim izricajima bas ovdje, gv&oc xod gv.&CI(
ovdje i ondje, (LEV - 8e ovdje - ondje), ali zato pravilno u
relativnom znacenju: gdje, kamo, odakle. I pokazno se
&c; u atickoj prozi nalazi samo u (i tako) i ooo' ([L'l]i}') &c; (ni tako).
2. I prilog koji se naglaskom razlikuje od 1:61:e:, upotrebljava
se kadsto neodredeno, osobito ...-o-re f.LE'II - -.o1:e 3 sad - sad ( = no1:
fLEV - 1to-re
3. Relativnim se zamjenicama i prilozima mogu dodati cestice
i oi5v, koj; znace- god (lat. -cumque): 8a-rtc; (tko god),
OO"'"t"LO"OUV, gen. OU'nVOCiOU'\1 (tkO god, koga kod), O'TI:WCiOUV (kako god,
utcumque).
4. Nijecne zamjenice i prilozi jesu: nitko ( obicnije
oOildc;, [.L'l')ildc;), oui}he;poc;, [J.Yjllhzpoc; nijedan od dvojice (neuter),
fLOU, nigdje, ouoocfLwc;, f.!.Y)OOCfLWc; nikako.
221.
222.
223.
62
Vri-
jed-
nost
I
Znak I
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
30
40
50
60
70
80
90
,
(/.
w
y'
8'
c;'
r;;'
XI
),.'
fLI
vi

,
0
I
7t
ql
100 p'
200 cr'
300 '1"
1
400 u'
500 ep'
6oo x'
700 f
800 (!}I
900
Brojevi. 223.
Glava IX
BROJEVI
Glavni
de;, [LL(J., j edan
ouo
Tpdc;, TptO(
Tencipe:c;, 't'encipoc
,
7tEV'TE:

E:nT&
, ,
OX:'TW
, ,
EVVEOC
Mx.oc

OWOEXOC
't"pE "PLOt;)x:octoex.oc
'Tenocpe:c; oexoc
'Th'T!Xpl)t; oex:Ot;
m:V'TEX:OCLOEX:oc
E:x:xoc(8r;;x:oc
E7t'TOCX.OCLOE){I)t;
OX.'TWXOCLOEX.I)t;
evvEOCXOt;LOEXOt;
e:txocn(v)
'TpL&:xov-roc
't'E'T'Tocp&x.ov't"oc

Redni
npw't'oc; prvi
8e:u'Te:poc;
't'pL't'oc;
't'tf"t"ocp't"oc;
rt:EfL7t't'oc;
'Toe;

6y8ooc;
(
1 aexoc-roc;
EVOEX:Ot;'t"Oc;
OWOEX()('TOc;
'TpL'TOc; Xl)t;L OEX.OC't"Oc;
'TE'T()(p't"oc; x:Ot;l. M-
xoc't"oc;
nefLrt:'Toc;xOt;l.oex:(J.'Toc;
x.Ot;l. ilex:oc'Toc;
OEX.Ot;'t"Oc;
6yoooc; x:ocl. oexoc't"oc;
gVIX'TO<:; OEXOC't'O<:;
dxocr1:6c;
"PL<ix:ocr-r6c;
't'E'TT1Xpocxocr-r6c;
7tEVTY]X:OCJT6c;
"1JXOCJ't"6c;

0"(00"1JXOIJ't'6c;
EVEV'Y)XOCJ't'6c;
I
E:xcx't'6v I E:x:IX't"ocr"6c;
ocL, l)t;
-rpLOCXOCJLOL, OCL, OC 't"pLOCXOCJLOIJ't'Oc;
'TE'Tpcxx6crLoL, ocL,oc 'TETpocxocrwcr't"6c;
7tEV't'txX6 CJLot ,ocL,OC 7tEV't"Ot;XOCJLOCJ't"6c;
Ot;L, oc
f -._, ' ( '
E7t't'IXXOO'LOL, IXL, IX E7t'TOCXOO'LOCJ't'Oc;
0x't'ii.x6cnot., ext., rx. 0x't'axocrt.ocr't'6c;
&vcix.6crLo L, IXL, IX EV1Xx:ocnocr't"6c;
Prilozni
jedanput
ate;
't"plc;
't'E'Tp&x:Lc;
7tEV't'&x:Lc;

bt'Tax.Lc;
OX:rax.Lc;

aex&x:Lc;
evoe:x&x.Lc;
OWOEX:tXXL<:;
'TpLCJXOCLOEXcbctc;
'TE'T't'OCpE:CJX.OCL-
OE:XaX:L<:;
it d.
dxocrcixLc;

it d.
E:xoc-rov-riitx:Lc;
ilLOCXOCJLaxLc;
it d.
Brojevi. 224.
I
I
' Vri-
i
jed- Znak Glavni
I
Redni
I
Prilozm
nost
I
10001 ,l)t; I xtf..LoL, OCL, l)t;
I ii:ALOCJ'T6c; ! X.i:ALciXLc; itd.
2000 I owzlALOL, OCL, IX OLcrX. LALOcr'T6c;
I
30001 ,Y I 'TPWXLALOL, OCL, oc I 'TP LCJXLALOCJ't"6c;
I
10oool L I [J.OpLOL, Ot;L, 0(. I fLUpLOO"'T6c;
I fLUpLtXXLc; ,
110001
LOC [J.UpLOL XOt;i. XLALOL
I
20000
,
i OLCJ[J.UptoL I OLcr[LupwcrT6c; i OLCJfLUpLif.XLc;
X
,
I
I
I
Biljeka. Kao znakovi za brojeve sluze slova u alfabetskom redu, ali su
medu njih umetnuti i neki starinski znakovi: c;' (stigma) = 6 (znak je postao od f,
3, Bilj.), q' (koppa) = 90 i pi) = 900. Sa 1000 pocinje se alfabet iznova,
samo se crtica mece slijeva pod slovo, npr.: = 2344, = 1960.
NAPOMENE
1. Glavni se brojevi sklanjaju od 1 do 4 i od 200 dalje, a redni se
sklanjaju svi:
N.
G.
D.
A.
N.
G.
D.
A.
1. de;
E:v6c;
' ,
EVL
,,
EVOC
3. 't'pdc;
't'pdc;
tJ.lot
fLLiXc;
fLLq.
fLLOt;v
-rpLWV
-rpwl(v)
" e:v
E:v6c;
< I

,,
e:v
,
4. 't"pLCX
,
't"pLoc
Mo

ouo
,
't"E't"'t"CXpE<;
,
TE't''Totpot<;
,
't"E'T't'OCpot
,
TErrcxp w v
'TEHotpm( v)
,
't'ET't"OCpot
2. Kao de; sklanjaju se:
ouodc; ( = ouot de;)
fL"fJodc; ( = fL"fJ.3E: de;)
nijedan, nitko, sr. r. nista.
Sg. N. ouodc; OUOEfLliX ouoev Pl. N. ouoeve:c;
G. ouoe:v6c; ouoEfLLiXc; ouor;;v6c; G. OUOEVWV
D. ouoe:v( OUOE:fLLq. ouoe:v[ D. ouoecrL(v)
A. ouoevoc oUOE[Llocv OUOEV A. ouoevcxc;
224.
!
;t
64
Brojevi. Biljeske o glagolu. 225.
3. ot[J.q>W oba (ambo), gen. i dat. tlfl-tf!OL\1 (isp. ouo!:v), ak. Olfl-<jlW
= &!J.q>6Te:pm, -IXL, -ex; npr. Cf(J.<pW Ttb (dual 187) = &!J.q>6Te:pot
ot oba djecaka (predikatan polozaj).
4. Jedinice se sastavljaju s deseticama ovako: 1tene: dxocn,
e:txocrL xoi:l 7te\l't"E ili dxocn 7tE\I'b'E, tj. kad j edinice stoje pred dese-
ticama, stoji uvijek xod, a kad desetice stoje naprijed, moze biti i
bez njega. To vrijedi i za red n e brojeve: de;; xcxl e:bc.ocrT6c;; i1i 7tp&Toc;
xcxt dxocrT6c;; ili dxocrToc;; 7tpw'bot; = dvadeset i p:rvi.
B ilj e ska. Kaze se i Sporedni
su oblici red nih brojeva: 't"pL't"OI;'t"oc;, -rhpoc-roc;, 6y8601:-roc;, 8uw8b<QI;TOc;.
5. Od osnova glavnih brojeva prave se:
a) brojne imenice na -&c;;, -otl}oc;: dekada, :x.O-.tocc;;
hilijada, [J.UpLocc; mirijada; tako i [J.OVoc<; jedinica (od [.t6voc; sam),
Su&c;; dvojstvo, TpLocc;; trojstvo itd.; npr. Tpe:!:c; crTpOI:TLWTwv =
, -
't'pLO"[J.UpLOL O"'t'piX't"LW't"IXL.
b) umnozni brojevi (multiplicativa) na -nJ,ouc;; (od -nA6oc;
107, lat. -plex) i na -7tA&crLoc;;: &:1tA.ouc;; j ednostruk, (lat.
du-plus), -rpm:Aouc;;, ne:v-rcx1t:Aouc;; itd.; TpmA.occrwc; itd.
6. Od fJ.Uptm, fJ.Uptcr.t, fJ.Uptoc (1 0 000) razlikuju se naglaskom oblici fLUp!ot,
fLUp!a:t, (J.up!o: sa znacenjem: veoma velik, nebrojen, neizmjeran, je, dakako,
etimologicki ista rijec; isp. u lat. sescenti i mille u znacenju fLUploL.
L 1 ' .. , L 2
7. Razlomci: 't'p[,;ov fL"'poc; =
3
, 't"OI; ouG 3
8. Pored (J.tCX nalazi se u Homera. fii, tn, tiiv, pored -rtaaa:p.:<; i
11:tcrupe:c;.
B. KONJUGACIJA
125. Grci razlikuju u glagolu:
L tri broja: singular, dual i plural,
2. td vrste: aktiv: odrije8ih,
medij: e:A.ucrOC[J.1JV odrije8ih sebi (se),
pasi v: eM&11v bih odrijesen.
Medij ima aktivno znacenje, a uz to pokazuje da se glagolska
radnja proteze na subjekt: AUO[J.OCL odrjesujem sebi (ill se tj. sam sebe).
Glagoli koji imaju oblik medijalan ili pasivan, a znacenje aktivno,
zovu se deponentia; ako imaju medijalan oblik, zovu se d. media
(DM), imaju li pasivan oblik, zovu se d. passiva (DP).
Biljeka: Osobite oblike za pasiv imaju samo aorist i futur; inace
medijalni oblici imaju zaj edno i medijalno i pasivno znacenje.
Biljeske o glagolu. Licni nastavci. 226.
65
3. Dva glavna razreda v r em en a:
A) Glavna vremena
1. Prezent:
2. Perfekt:
3. Futur:
B) Historijska vremena
1. Imperfekt:
2. Pluskvamperfekt:
3. Aorist:
4. Cetiri nacina
Verbum
jinitum
1. Indikativ:
(
2. Konjunktiv:
3. Optativ:
4. Imperativ:
5. Tri glagolska imena
1. Infinitiv:
2. Particip:
3. Glag. pridj ev:
"A,)w odrjesujem
AiAuxoc odrijesio sam
Mcrw odrijesit cu.
odrjesivah
bijah odrijesio
odrijesih.
Mw odrjesujem (2. l. sing.
Mw solvam (2. 1. sing. /..{rnc;)
A.uoLfl.L odrjesivao bih
Aue: odrjesuj.
Mav odrjesivati
Mwv odrjdujuCi
"AuTeoc;; solvendus.
Licni su nastavci osobiti za aktiv i za medij (pasiv), au 226.
aktivu i u mediju opet osobiti za glavna (primarni) i za historijska
vremena (sekundarni).
I
AKTIV MEDIJ
I
I
primarni sekundarni primarni sekundarni
Sing. 1. ( -[J.L) -v
I
-(J.IXL -(J.'t)\1
I
2. ( -crL) -c; -mn -cro
3. (-n) - -'b'Q(L -'"t"O
Du. 1. = plur. -(LEV I
-fl-e:&cx*)
2. -T0\1 -cr&ov
3. -"t"0\1 -TYJV -cr{lov -cr&"l")v
Plur. 1. -fLS\1 -[l.e:-3-oc
2. -TE -cr&e:
3. -V"t"L -v( -crcxv) -V't"otL -v-ro
*) Veoma rijetko dolazi osobit nastavak za 1. du. med. -f!e;:&ov.
66 Vremenske osnove. Nacini. 227- 228.
227. Vremena, naCini i glagolska imena razlikuju se po osnovama
od kojih se izvode. Vremenske su osnove:
1. prezentska osnova od koje se izvode prezent i imperfekt;
2. jaka aorisna osnova od koje se izvodi jaki aorist (akt. i
med.);
3. futurska osnova od koje se izvodi futur (akt. i med.);
4. slaba aorisna osnova od koje se izvodi slabi aorist (akt.
rned.);
5. perfektna osnova od koje se izvode perfekt, pluskvarn-
perfekt i fut. egzaktni.
Tih je pet osnova za aktiv i medij. Za osobite pasivne
oblike ima:
6. jaka pasivna osnova od koje se izvode jaki pasivni aorist
i jaki pasivni futur, i
7. slaba pasivna osnova od koje se izvode slabi pasivni
aorist i slabi pasivni futur.
Onaj oblik od kojega se sve vremenske osnove mogu izvesti
zove se glagolska osnova.
Bilj eska. Ne treba misliti da se sve vremenske osnove mogu izvesti od
svake glagolske osnove; naprotiv, vrijedi pravilo da se jaki i slabi oblici ne
nalaze jedni pored drugih, pa aorisna osnova za aktiv i medij, a tako isto
i pasivna osnova, ili je jaka ili slaba, rijetko se kada nalaze obadvije.
228. Konj unkti v se od indikativa razlikuje prod ulj enim (osnov-
nim) samoglasnikom pred nastavcima: solv-ii-mus,
AD-1)-TE solv-ii-ts.
Znak je optativa t ili t'Y) (te:): odrjesivali bismo, n&e-
postavljali bismo.
Konjunktiv prima primarne nastavke, a optativ, izuzevsi
1. lice sing. akt., sekundarne.
Imperativ ima ove osobite nastavke:
AKTIV MEDIJ
Sing. 2. -&t ili -c; -cro
3. -TW -cr&w
Dual 2. -TOV -cr&ov
3. -TWV -cr&wv
Plur. 2. -TE: -cr&e:
3. -VTWV iii -TWO"I)(V -cr&wv ili -cr&wcrocv
B i I j e s k a: Oblici na -nilcro:v ili -cr&wcro:v potvrduju se u prozi is tom od kraja
4. st. pr. n. e.
Naglasak. Glavne konjugacije. Prezentska osnova. 229-231.
67
Za naglasivanje glagola vrijedi ovo glavno pravilo: naglasak 229.
se odmice od kraja prema pocetku rijeci sto se vise
m o z e; krajnje cu, osim optativa, drzi se za kratko: Mw, Me:Te:, Mo!J.OCL
Od toga se pravila izuzimaju participi koji zadr:lavaju naglasak
na istom slogu na kojem je u nom. sing. muskoga roda, ako tomu
nisu protivna opca pravila o naglasku ( 31- 37): part. prez.
akt. m. (regnans), neutr. a ne (ni
Ae:uov, po 35), part. fut. akt. m. (regnaturus) neutr.
A:::ucrov. - Izuzeci 331-333.
Razlikujemo dvije glavne konjugadje.
1. Prva, mnogo obicnija, sastavlja licne nastavke s prve dvije
vremenske osnove ( 227) preko samoglasnika, koji pripada osnovi,
pa se zove osnovni samoglasnik (tematski samoglasnik);
(isp. hs. plet-e-mo). Zato sto se u toj konjugaciji 1. lice sing. prez.
akt. svdava na w, svi se takvi glagoli zovu glagoli na w: M-w.
2. Druga, rjeda konjugacija pridijeva licne nastavke prvima
dvjema vremenskim osnovama bez osnovnoga samoglasnika:
(isp. hs. j es-mo). BuduCi da prvo lice sing. prez. akt. te konju-
gacije ima nastavak !J.t, oni glagoli koji se tako sprezu zovu se gl ago li
na !J.t:
Oblike ostalih pet vremenskih osnova jedna i druga konju-
gacija izvode j ednako.
Glava X
PRV A GLA VNA KONJUGACIJA ILl GLAGOU NA w
I. Prezentska osnova
A. S prezanj e pr ezen ts ke o s nove
230.
Od prezentske osnove postaje prezent akt. i med. (pas.) s naci- 231.
nima, infinitivima i participima, pa imperfekt akt. i med. (pas.).
Oblici glagolski koji postaju od prezentske osnove imaju imper-
fekti vno (nesvdeno) znacenje.
68
Sprezanje prezentske osnove
Pll'ezent Indikativ
Konjunktiv
------
akti va
odrjesujem
1. sing. AU-UJ I
'AU-UJ [solv-a-m]
M-e:l-c;
I
2.
"
M-YJ-c; [solv-a-s]
3.
"
AU-YJ
[solv-a-t]
2. duala
AU-1)-'t"O'J
3.
"
M-s-'t"OV AU-1)-'t"OV
1. plur. AU-O-[LEV
M-W-[LEV [solv-a-mus]
2.
"
M-o:-'t"o:
M-1)-'t"E [solv-a-tis]
3.
"
M-ou-cn(v)
A 0-w-cn( v) [solv-a-nt]
medija
I
odrje8ujem sebi i1i se
I
i pasiva
1. sing. I

2.
"
M-n
ili Au-o:t :Ao-n
3.
"
AU-E:-'t"O(L

2. duala M-e:-a&ov
M-1)-a&ov
3. , M-e:-cr&ov
A0-1)-a&ov
1. plur. AU-6-[LE-lt!X
I
AU-W-[Ldh
2.
"
M-o:-cr&e:
M-YJ-cr&o:
3. Au

"
I ----
Imperfekt
I
aktiva: odrje8ivah
1. sing.
plur. t-AO-O-[LEV
2. , du. E:-i\0--"t'OV
"
t-M-o:-'t"s
3.
"

"
il:-Au-li:-'1"7JV
"

-
I
I
r
Sprezanje prezentske osnove
Optativ J Imperativ

odrjesivao bih I odrjesuj

M-m
M-ot-'t"OV
:Au-ot--r7JV
M-m-fLsV

M-ot-o:v
oJrjesivao bihl
sebi iii se

M-m-o
/,u-m-To
'
Au-o[-cr&1)v
Au-oi-[Le:&<X
M-oL-cr-ltz

------------
Au-o:*) [solv-e]
Au-t--rw [sol v-i-to]
),u-S-'t"OV
Au-f-Twv
M-o:-'t"<: [solv-i-te]
Au-6-'JTUJV [solv-u-nto] (1-u-e-Twmxv)
odrjesuj sebi iii se

M-ou
AU-E-cr&UJ
M-e:-a&ov
Au-e-cr&wv
M-o:-cr.&e:
(t.u-t!:-a&wmxv)
medija pasiva: odrjesivah sebi ili se
Infinitiv
odrje8ivati
AU- LV
69
Particip
odrjesujuCi
Au-UJv,
Au-ov*)
( osn. AuovT-)
[solvent-]
g. AuovT-oc;
[solvent-is]
Infinitiv
odrje8ivati sebi
ili se
AU-o:-cr&cn
Particip .
odrjdujuCi sebi I'
ili se
Au-6-(.Lo:voc;
AU-O-(.LtVY)
Au-6-[L<:vov
s. z-Au-6-(.L'Y)V
z-M-ou
E-AU-S-'t"O
du. s-Au-e:-a-&ov
, s-Au-t!:-cr&1Jv
pl. z-Au-6-fLe:&<X
z-/,0-e:-cr&o:
e-M-o-V't"O
*) u je u Adw po naravi dugo.
70
Sprezanje prez. osn. Augment. 233-235.
233. 1. Osnovni je samoglasnik pred nosnim glasovima (fl., v)_i u optativ_u
mukli glas-o (o, od kojega moze postati ou, u konj. _w), a pred _drug1m suglasru-
cima (a, 't") jasni glas -e (c: od kojega moze postat1 c:L, u kon). '1)).
2. U 1, 2. i 3. lieu sing. prez. ind. akt. stopio se nastavak s osll:ovnim
samoglasnikom u zavrseeima: -w, -c:L<;, -c:L. - ou liea plur. postalo Je nak-
nadnim produljivanjem ( 50) od o: 1
M-o-V't"L (isp. solv-u-nt). Isp. 58, B. 1. 1 59. - U 3. heu smg .. 1mpf. akt.
c:(v) umjesto prvotnoga c:-'t", jer se"' na kraju nije moglo oddatl ( 74); tako 1 u
3. 1. pl. -v umjesto -V't".
3. U 2.lieu sing. prez. in d. med. postalo je 1l od c:(a)ocL: Mn od M-c:-(a)otL
po 60. b i 47; pored starijega 1l dolazi i mlade c:t: Mc:L.
4. U konjunktivu prelazi svako indikativno o(ou) u w, svako c: u '1),
svako e:L u 1l; 1l 2. liea sing. med. stegnuto je od 'l)(a)ocL (isp. 228).
5. U 2. lieu sing. impt. akt. nema nastavka; a u 2. lieu sing. impt. i
imp e r f. me d. postaj e ou stezanj em od c:ao, c:o : Mou = Me:( a )o, J:Mou = J:Mc:( a )o
( 60 b, 47).- U 2. lieu sing. optat. med. postaje oto od otao.
B. Augment
234. Augment prirastak) znak je proslosti u
svih historijskih vremena ( 225, 3, B). Ima pak dva obbka: tb se
a) pred glagol mece silabicki (slozni) augment; ili se
b) pocetni samoglasnik produljuje: temporalni (vremenski)
augment.
Silabicki augment primaju svi glagoli koji pocinju sa su-
glasnikom: &--ruTI't"-6-[J."Y)\1 (bivah bijen).
p se iza podvostrucava: od pt7t't"W (bacam).
Biljeska. Umjesto c: moze kao silabicki augment dolaziti i 'I) u:
od fLeAACJl (kanim se), od (hocu), -l)-8uva-fL'I)V od MvotfLotL
(mogu) (ali dolazi i c:).
235. Temporalni augment dobivaju svi glagoli koji pocinju
sa samoglasnikom imao on na sebi spiritus asper ili lenis.
Augment. 236.
71
Temporalnim se augmentom mijenja:
ex u "'l &yw (vodim) imperf.
E
"
Y) &A.cxuvc.u (tjeram)
"

0
"
w (grdim)
"

!
"
;;
bcenuw (molim se)
"
.!. '
LXE't"EU-0-\1
u
"
iJ ( obijestan sam)
"

CXL
"
7l
cxtcrxuvw (sramotim)
"
'iJcrxuv-o-v
q.
"
7l
(pjevam)
"

cxu
"
"Y)U (mnozim)
"

OL
" c.p
(naseljavam)
"

Bez augmenta ostaju dugi samoglasnici "Y), w, ;;, iJ dvo-
glasnik ou; kadsto i dvoglasnici EL, eu:
(ranjavam) impf.
(nagadam)
"
(i
"Y)fSpLcrx.-o-v (i efSpLcrxov) eup(crxw (nalazim)
"
Bilj. Ako glagol bez augmenta ima ostar hak, ostaje mu i na
augmentu.
Neki glagoli koji pocinju sa samoglasnikom ne produljuju 236.
ga u "YJ, nego u EL:
Mw pustam,
VUCem, puzem (serpo),
privikavam, slijedim (sequor), &cr't"Locw gostim,
&A.(crcrw valjam,
radim, imam;
impf. e'Cwv, etA.Lcrcrov itd.
Bilj eska. Ti su glagoli nekada imali u pocetku s uglasnik pa stoga i sila-
bicki augment: aex-CJl zatim je suglasnik
ispao: a napokon se c:c: po pravilu stegnulo u e:L ( 4 7)
e:!x-o-v.
J
237.
72
Augment. 237-240.
1. Silabicki augment imaju neki glagoli, premda pocmJu sa
samoglasnikom, zato sto su nekad pocinjali s digamom, dakle
sa suglasnikom:
6>-&ew (turam) e-w-9-ouv, 6>vEOfLOCL (kupujem) e-WVOO[L"YJV.
2. 0 b a augment a i silabicki i temporalni imaju :
., (ld )'' ., '' ( ) '' opocw g e am ewpoc-o-v = ewpwv; ocv-my-w otvaram , ocv-e<py-o-v.
238. Glagoli slozeni s prijedlogom dobivaju augment u
sredini rijeci odmah iza prijedloga; ako je vise prijedloga,
iza posljednjega: d.;-cpep-w (unosim) d.;-e-cpep-o-v; 7tpo-eL.;-&y-w
(prije uvodim), Naglasak ne prelazi nikad
preko augmenta. Isp. 332, 1.
Prijedlog ex (iz) pretvara se pred augmentom u ( 75, B. 2):
h-cpep-w (iznosim) - prijedlozi ev (u), crov (sa), koji u
prezentu v asimiliraju ( 58) i1i gube ( 58, B. 2), primaju pred e
prvotni oblik: (upadam), ey-xocA01t't"-W
(umotavam), ev-e-x&"Au1t-r-o-v, cru"A-"Aey-w (sabiram) cruv-e-"Aey-o-v,
' ( v. ) ' ( v ) ' crup-poc7t-r-w sas1vam cruv-e-ppoc7t-r-o-v, cru-cr-rE/\1\-W stezem cruv-e-
-cr-re"A"A-o-v.
239. Krajnji samoglasnik onih prijedloga koji se svrsavaju na
samoglasnik i z o s t a v 1 j a s e pred augmentom: &7t-e-cpep-o-v ( odnosah)
od &7to-cpepw; samo 7tep[ i 7tp6 ne gube nikad samoglasnika;
7tp6 se sa e cesto steze: od ( stupah naprijed).
240. Neki glagoli slozeni s prijedlozima dobili su znacenje prostih
glagola i primaju augment pred prijedlogom:
evocv-rL6o[LocL (protivim se) impf.
(sjedam, sjedim)
"
(posadujem, sjedam)
"
xoc-9-eoaw (spavam)
"
Dva augmenta imaju:
&v-exofLocL (podnosim)
iv-o{l.l:w (dosadujem)
"
"
' ' "YJVOCV't"LOUfLYJV
YJV

exlf.&euaov (pored XOC-9-Y)uaov).
)
Augment. Verba contracta. 241-243.
73
Glagoli koji nisu slozeni s prijedlozima, nego izvedeni
zenih s prijedlozima (decomposita), primaju augment
prij edloga, npr.:
od imena slo- 241
ponajvise iza
(prijecim, od t(LTI:"oS<llv)
, ivSp1X)
11:mopxro (kunem se krivo, , t7t(opxoc;)
xcxT'l)y.optt>l (tuzim, , xcx..-ljyopoc;)
UTI:"OTI:"Teuro (sumnjam,
&7to:Aoyto(LOtL (branim se)
iv.&G(Lt.o(LOtL (promiSljam)
"
"
"
"
"
"
11:v-i)Speuov
11:m-6Jpxouv
XIXT-7)y6pouv
UTI:"-<ilTI:"T&UOV
tXTI:"-e:-:AoyoU(L'l)V
tV-E-.&U(LOU(L'l)V
Druga decomposita koja ne pocinju s prijedlogom primaju augment 242.
naprij ed; rtpr.:
impf. ljS(xouv
"
"
.. &SLxero (cinim krivo)
&.&u(Ltro (plaSljiv sam)
Sua-rux;ero (nesretan sam)
t\1-rux;ero . sam)
"
lj.&U(LOUV
11:Sua..ux;ouv
e:u..Ux;ouv
e:uepytTOUV
(bez augm. 235)
e:yepyETtro (cinim dobro)
" " "
C; Verba contracta
Glagoli na -iXw, -ew, -6w stezu samoglasnike ii, e, o u svim obli- 243.
cima prezentske osnove s osnovnim samoglasnikom pa se zovu
stegnuti glagoli (verba contracta). Tu vrijede pravila o stezanju ras-
pravljena u 47
Narocito vrijede ova pravila:
J. oc. se steze s glasom -f1 (e, "YJ, eL, "()) u ii
s glasom -o (o, w, ou, oL) u w (<p).
2. e.se steze sa sao uou, a pred dugim se samoglasnikom
(w, 1)) ili diftongom (eL, "(), ou, oL) gubi.
3. o se steze sa e, o ili ou u ou, sa YJ i1i w u w, s diftongom, u kojem
je L (eL, "(), OL), U OL.
Bilj. Sarno u infinitivu gdje EL nije izvorno (nego je -eLv steg-
nuto od -e-ev) oc.eLv sene steze u q.v, nego u ocv, a oew sene steze u of:v,
nego u ouv.
74 Verba contracta
Verba contracta
75
I
(castim) 'ITOtt!il (cinim)
(zarobljujem)
[isp. lat. am(a)o] [isp. lat. moneo] '
I
"i."i:[.!.&oo (castim) n:oteoo (cinim)
oouMoo (zarobljujem)
[isp. lat. am(a)o] [isp. lat. moneo]
Osnmre: 'njl.lll: llou:\o
Osnove: "i."t[.I.OI:
I
TI:O LE Sou:Ao
AKTKV
MEDIJ (PAS IV)
I
I
s. 1. 't'L(LOCc.>

I
7tot&
2. 't"L(Lq<;
> 't'L{Lqt
I
3ouA.oi:

1tOLEEL 'IT
....
"' .>I:
' "'fLW(Lct.i 7tOLEOfLCU OOUA60(l.OCL
't"L[LcX"(I, Et 't'L(l.Cf nouf7], et d OOUA01'J, Et
I
I
TL(Lii:rcu
I
7tO!.E:t1:0Ct OOUAOU't'O(!. rt"L[LOlETCU TI:OtEe't'OCL
"lj d. 2. -.LjL<kt-ov 't't[l.ii't'OV TI:OtC:i:'t'0\1 aoul6e:wv 8ou:Ao\3't'ov
Q
3. njl.mov 't't[l.ii't'OV 1tOtke't'O\l TI:OLC:L't'0\1 aouft.6e:"t"OV OOUAOU't'0\1
't"t [.!.OCe:cr.fl-ov 't"t[.!.Oi.cr.Sov noteo:a.&o" rrote:rcr.&ov oouA6e:cr.fl-ov aou).o\ia.&ov
n[.!.&e:cr.fl-o\1 n[.!.iia.fl-ov notE:scr&ov oouA6e:cr.fl-ov Sou:Ao\ia&ov
,.;
"' 1. 't'Lp.tfO(LE'\1 't'L(Lfil[LE:\1
I
7tOWUf.tE'i OOUAOUfLE:'\1
....
p. TCOLEO(LE'II
Po.
2. 'rtf!cX<:-re TL(Liirf1:
I
OOUAOE:'t"t: OOUAOU't'E 1totEE't"E: nov::Etre:
't'L(.!OC6fLE:.&oc 't'L(l.W(l.E:.&oc nme:6(l.e&oc notOUf!!l:Scc oouJ.o6f;tE&c{ OOUAOU[LE30(
'C'L(Licr.&e nmeecr.&e: 1tmdcr.&e: oouA6e:crlts
np.&oucrt(v) 't'L(Lwcn(;) 7tOtEOUO't(\!) nmoucro(v) oouA6oucrL(1;) OOUAOUO't(\1) I
't'LfLotO\I'h'Occ 't'L(l.W\I't'OCL
I
7tOWU'!TGU OOUA00'\1'1:0(!. OOUAOU\I't'Ol!. 7tOLE:O\I't"OCL
L ""1-ttXW 'I:LfLW
I
7tot(-;) 8ouA6w SouA.w s. 1t0LEW
I 2. 't"L(lqlt;
I
OOUAO?J<; DOUAOL<;
3. 'nf-LcX/j ' 1t0Lj/j OOUA07J SouA.oi:
>
7totE7)
't'L(LW(LIXL 1tOLWf1.01:t OOUAOWfLCX!. OOUAW(l.OI:L
't"LfLrX'(J 't"L(l.Cf
I
OOUAO'(J OOUAOL 7t0LE:YJ
't'L[LOr:f)TOCL 't'L{-Lii.'t'IXL nmE1J't'OlL not'ijnct OOUAOYJTOCi OOUAWTCH
'""
.>I:
OOUAOlj't'OV OOUAW't"0\1 Q
d. 2. 't'L[.I.OCl)'t'0\1 't"t{-Lii't'OV Tt"OLE-.j't"0\1 Tt"OLij't'O'!I
;::1
't'L[.I.OCl)-.OV 't't[l.ii't'OV notbjTov OOUAOlj't'OV OOUAW't"0\1
l:i
3. Tt"O Lij't'OV
n[.I.OCl)cr.fl-ov 't"t{Liicr&ov noLE:7Jcr&ov 3ouAol)a&ov Souf.wcr&ov
't"t [.I.OCl)cr.fl-ov 't"LfLiicr&ov notE:7]cr&ov oou:A6l)cr.fl-ov oou:Awcr&ov
0
::4
1. 'rL!LtXW(LEV 1tOLEW(Le\l
OOUAOW[J.E\1 liouA.wtte:v
p.
2. 't"L(Lot't"E: nmbrre: 7t0t'/j't"E:
OOUAOY)'CE: SouA.&-.e
3. 't"L(l.OC@H(v) 't'L(LWCn(v) notewtn(v) 7tOLWcrt( v)
8ouA6wen( \1) oouA.wm( \1)
't"tfLIXW(J.dhx 't'L(LW(Le:&oc nm<:Wf.Le:&oc 7totwp.s&()( OOUAOW(Ld:h OOUAW(LE:il-0(
't'L(.16r:r,cr&e 't'tfLiicrih: noteYJcr&e: not 'ijcrih: oouMr;cr.Ss oouJ.wcr&s
I
't'L(LW\I't'CH 7tOteWV't'OlL 7tOLW\I't'IXL OOUA6WV't'IXL OOUAWVTOCL
I '
I
76 Verba contracta
A K TI V
,.
S. 1. 't'LfLcX.OL(.U 't'LfL<;}fLL ' 7tOtO'f:fLL OOUAQi:[LL I TCOLEOLfLL
( -ocoL1)V -c}rYJv)* ( -e:ot1)V -o(1)v) ( -oO[Y)V -OL1)V)
2. TLfLtXOL<;; 't'LfLi)}c;
I
11:mo'i:c; aouAoi:c; 7t0LEOL<;;
( -CXOt1)c; ( -e:Ot"t)c; -0[1)c;) (-ooll')c; -ot'Y]c;)
3. 't'L[LcXOL 't'L[L<i} 7tott!:OL "Ito to!:
( -OWL'YJ -<Jl"YJ) (-e:o[1) -ot'Y]) ( -oOL'Y] -Ot'Y])
;>
<-' d. 2. 'l"t[J.&OL't"0\1 't"L[J.ij}'t"0\1 7tOLeOL't"O\I llouA6wrov llou!.oi:Tov
"' (-cxOt'Y)'t"0\1 -07JTO\I) (-e:O('YJT0\1 -OL'Y)TOv) (-oo[YJT0\1 . -O('Y)'t"0\1)
...
p.
3. n[J.CI:Ohl)V 't"tfL0'1""1J\I 7\"0LEOL'I"l)\1 11:0 LO (Tl)\1
llou!.oo T")V llou!.rJ[qv
0

..... I
... '
p.l; 1:L!J.cX.OLfLEV 't'L(:ii!}!J;e:\1 7toteOLfLEV '7tOtO'f:[LE11
( -OC?L'YJfLE\1 -<fl'YJfLEVJ ( -e:OL'YJfLE\1 -OL'Y][LEV)
..
(-OOL1)[.LEV -OL'YJ[.LE11)
2. 't'LfLcXOLfe 't't[l.ij}'t'e:
I
l llou'Aoi:'t'e: 7tOLEO:L't".E TCOWL't'
( -CXOL1)1:E ( -EOL1)1:E -o[YJn).
.
(-oobyre: -OL1)1:E)
3. 't't[lcX.ote:v 't't[L<]}e:v
:-"1,
ilouAOOLE\1 llou'Aoi:e:v
I
7t0LEOLE\I TI:OWLE\1
i'
I
... ,.,. .
I
s. 2. 't'L[.L()(E TL[.L.X I 7t0LEE
' llouAoe: OOUAOU 7t0LEL
3. n[.Loct!:1:w 't'L[.LOCTW
I
7tOLd1"W llouAot!:1:w llou'Aoun!.l 7t0LEE"t"W
;>
....
"' d. 2 . "' fLae-rov 't"LfLCi't"OV rrotee:-rov ITOLE'f:70'J
.
8ouAOToV 8ou!.ou't'ov ....
..,
't'LfLCI:E't'WV -rqJ.&.-rwv rrote:hrov rtOt.sL't'(t)V llou!.oe'l"wv 8ou!.oU't'WV 0.
s
.....
' p .2. 't'L[.LcXE"t"E "t"L[LiX't'E 7tmEE"t"E 7tote:i:"t"e: llou'Aoe:n llou'Aoihe:
I
3. "t"L[.LOCO'!"t"W\1 "t"L[LWV"t"WV
' . ' TIOLEOV't'W\1 7tOLOU\I"t"W\I llou'Aoov1:wv llou'Aouv1:wv
.sl ' "t"L[LOCV
I
I

I
llouAoe:tv llou'Aouv
:5!
'rL[LOC.EL\1 7tOLEELV
I
*) Bilj eska. Stampom istaknuti oblici optativa akt. nf!0'1v itd. u sing., -n[J.ij}-
orov itd. u du. i pl. obicniji su.
Verba contracta
77
I
MEDIJ (PASIV)
I 't'LfL<jl [L1)\1 7tOLEOL[L1)\1 7tOWt[L1)V OOUAOOL[.L"YJV
"t"L[.L<;}O
I
llouMow llou'Ao'i:o 7t0LEOLO
I
'rL[l-(]}1:0
I
7t0LO'f:'t'O OOUAOOL"t"O llou)..oi:"t"o "t"L[.LOCOL't'O 7tOL0L"t"O
'l"tfL&otcr&ov n!Joij}cr&ov noteom.&ov notof:cr.&ov 11ouA6ow.&ov 8ouAotcr&ov
'nfLOW[cr%1)\1 n fL cP cr .&lJ 11 T(OLE:OtO'.&l)V no lcr.&l)v 8ou).oolcr&")v 8ou!.o
"t"t[L()(OL[.LE.&o:. TCOLEOL[.Le:&ot 7tOLOL[.Le:.&oc oou'Aoo[L<:.&oc OOUAO([.Le:&oc
't'L[.LcXmcr&e: 7tott!:otcr.&e: now 'i:cr&e: llouMow.&e: lloi)'Ao'i:cr.&e:
f
"t"t[L<;}no
I
I
llouMow.oro JtOLEOW't'O
I
't'L[LOCOU 't'L[LW
I
7WLEOU 7tOLOU OOUAOOU llou:Aou
TL[.LtXG-8-W n:me:t!:cr&w llou/\ot!:cr.&w oou'Aoucr&w
n fL&e:cr.&ov n!Joiitcr-3-ov noteecr.&ov rro 8ouA6w.&ov . .&ov
-rL!Joocea.&rov n!Jo&.a.&wv 7t0LEZO'-!l-NV 7t'OLE:tO'.&NV 3ou!.oea.&rov 8ou!.oua.&rov
't'L[.LOCEcr&e: 't'L[l.otcr&e: 7tott!:ecr&e: 7t0 LE'f:cr.l}e; llouMe:cr&e: 3oulloucr&e:
'C'LfLtXO'&(!)V 7tOLe:t!:a&wv 7tm<:tcr3-c.uv llou'Aoecr&(!)v oou)..ouO'&c.uv
"t"L[Liicr.&ott ln:o tt!:e:cr&ocL note:'i:cr&o:.t I llouA6e:cr.&oct lloulloucr.&oct
78
Verba contracta
A K T IV
' 't'L(J.&'V ' 1tOL&'V 3ouA6c.uv 3ouA.&v 't'L(J.IXC.U'V 1t0LEC.U'V
p.

u
7tmEOUO"IX 3ouA6ouaoc 3ouA.ouaoc

't'L(J.cXOUO"IX 't'L(J.&O"oc 7tOLOUO"IX ....
...
"' ll.
3ouA6ov 3ouA.ouv ' 't'L(J.&'V 7tOLEO'V 7tOLOU'V
I
't'L(J.IXO'V
I
J
s. 1. E't'((J.OCO'V &'t'(!J-C.U'V E7toEov E1tOLOU'V &8ouA.oov &3ouA.ouv
2. E't'L(J.OCE.:; E1tOLEE.:; E1tO(EL.:; &3ouA.oE.:;
3. &-rlttoc.E(v)
I
t7toEE(v) E1tO(EL &3ouA.oE(v) &3ouA.ou
...
.:.:
d. 2. e'ri.(LcXe't'OV en(Lfi't'O'V emnmov en-ou:i-rov e3ouMe-rov e30UAOU't'OII u
....
...
u
p.
3. e't'L(L!Xbt-1)11 e't'LtJ.li't''I)V b.oL&bnjV e1110LeL"t'1)V e3ou:Aobnjv e3ou:AoU't'1)V
e
,_,
I
p.l. ETL(J.cXO(J.EV E't'L(J.&!J-EV E1tOLEO(J.E'V E1tOLOU(J.EV E3ouA6o(J.EV &3ouA.ou!lE'V
2. ETL(J.cXE't'E E't'L(J.OC't'E t7tOLEE't'E
' -
E7tmEL't'E &8ouA.6E't'E &3ouA.ou't'E
3. E't'((J.OCOV E't'((J.C.UV
'
' '
' &8ouA.oov &3ouA.ouv E7t0LEOV E7tOtOU'V
Drugi primjeri: -roA!J-cX<U (usudujem se), (nyci<U (sutim),
(vicem), &ci<U ( 236, pustam). ocaxe<U (vr8im), xoo-11e<U (kitim),
i'
Verba contractc
MEDIJ (PASIV)
' ' E7tmEE't'O
J:n-oLee:a-3-ov
E7totoU E8ouA6ou
ETrote:t't'o 3ouA6e:"t'o
&3ouA6Eo-.&E
' - E7tOLOU'V't'O &3ouA6ono
79
&3ouA.ou
J:3ou:Aoua.&ov
&3ouA.oua.&E
&3ou:Aouv-ro
ocpL.&!J-EC.U (brojim). 31jA6<U ( objavljujem), O"'t'E(j)OCV6<U ( ovjencavam),
(kaznjavam), XPU0"6C.U (zlatim).
80
Verba contracta. Prezentska i glagolska osnova. 244-245.
244. Bilj eske. 1. J ednoslozne osnove na -e stezu se samo ondje
gdje stezanjem postaje EL:
Prez. 1tt..ew (brodim) 7t'AeOfLEV
1tl..d<;; 7t'AEL't"E
1tl..e'i: 7t'AeOUO"L(v)

it d.

itd. . Opt 'itAeOLfLt ltd:
Inf. 7tAELV .. ?tA.ew v . it <f.
(vdem) moze se svagdje; 3eo(.LIXL(trebam) ili se ddi pravila
ili. se ne ste.ze nikako.
2. Neke osnove na -ex ne stezu ex i glas-e u ii, nego u 1); tako na-
vlastit.<> ..: . (zivi;tn), aL\jlocw (zednim), 7t'ELVOCCiJ (gladujem), XPOCOfLexL

..
' . 3:"'x&c.l

se
nigdje ( 253).
4. U 3. 1. sing. iJ;llpf. stegnuti oblik nema v ( 75): od
.c .. . . , ,,.,.,,,. ,. .,,.,,.>.:.,,_,,,.
D. RazHka prezentske osnove od glagolske
245; GlagolSkhnt osnovoni nazivamo ona:j bsnovni obHk' gla-,
golski od kojega se mogu izvesti svi oblici glagolski, samo ako se
pazi tia: glasovne zakone -prez. I..Uhl, perf. Mt..u:x.oc, fut. Maw;
prez. 't'LfLOCW, perf. 't"E't'LfL1):X.OC, fut.
dd. \:iostllju tedovrio'i irilena:
Au-TI)p (otkupitelj), M--rpo-v (otkupnina); -r!(.L'I)-cnt; (procjenjivanje), TLf.I.'I)-TlJt;
(procjenjivalac, censor).
Ako se glagolska osnova niotkuda ne moze zove se ko-
rijen: :Au, a glagol koji je od njega izveden zove se korjenit
glagol: t..Uw; ako 1i je glagolska osnova vee sama nominalnim na-
stavkom izvedena nominalna osnova, zove se izvedena, a glagol
od nje nacinjen izveden glagol; tako je 't"LfLOC nominalna osnova
izvedena od korijena 't'L nominalnim nastavkom fLii; od nje imamo
. (cas.t); a zajednoije ta osnova te imam.Q
od nje glagol 't"LfLOCW (castim). , .
Prezentska osnova. 246-;-249.
Glagolska osnova nije uvijek jednaka prezentskoj; OV!:\ se 246.
od_ one cesto da joj. u vis em pri)e-
VOJnom stupmu (ponaJvtse u 49) 1li ttmda jeinace rasi-
npr. prez. osn. /..em (pr.
1
AEL7tw ostavljam), glag. osn. A.t1t (aor.
el..mov), prez. osn. 't'U7t't' (pr; 't"U'lt't"W udaram); glag. osn. 't"U7t (Ttmo<;;
udarac). Kad se odbace prezentski rasirci ili samoglasnik pre-
osnove premjesti u nizi prijevojni st'upanj (u nizinu), dobiva
se c 1st a glagolska osnova.
; . _J;>o glagolskom. osnovom dij ele se gla-
goh ponaJpnJe na cet1n razreda s nekim razdjelima,. . .. .
1. Prvi razred (nerasireni)
[ ...
je osnova glagolskoj.
.Amoidu gotovo sva verba tj:oni glagoli se osnova
svrsava na sainoglasnik( 243), a osim toga mnoga irnpura: 't'LfLoc-c.u,
7t'exLaeu-w (odgajam), M-w; - &px-w (vladam), &y-w (vodim),
t..ey-w (govorim).
247.
2. l,)hgi, 'razred (prijevojni) 248.
Samoglasnik je u prezentskoj osnovi u visem prije-
vojnom stupnju (u sredini) ( 49).
cpr::{Jy"'"m (bjezimY 'glag'. osriova cpvy ( bijeg, lat. fuga)
t..ebt-w (ostavljam)
" "
l..t7t' (aor. 256)
7td{t-w ( nagovar'am)
" "
7t'f:{t (7tt{t-exv6-<;; uvjerljfv)
I
(topim) 't"1):X.-(J)
" "
't'ii :X. (aor. pas. hiht1)V 294)
"P t(3-w (tarem) '"
';'::,\ ,,
't'p'i:f3 (aor, hpt(31)v 294).
"
Ovamo ide jos sest .glagola. na e:c.J: .-
'lt"Atw 'osnova 'lt"AU
. 'lt"Vtc.l' , , 'lt"VU
. . vec.J (plivam " " \1 u
pec.J (tecem) ,, , pu
.&ec.J (trcim) :. , ,, . ' .&u
, )(Ec.J (lijevam) , , xu.
. . . '.. ... ;. .. '. ' ' )' ); '"'' .' . ;.;/. : ..
.. ' .. B1.lJ eska. U tim se e:u pred sainoglasnikom pretvorilo u e:J'; napo-
kon Je J' 1spalo ( 60. b): 'lt"Xu 'lt"Ae:uc.J 'lt"Ae:fc.J 'lt"Aec.J; Isp. 'lt"ve:\1-f.l."' (dah), pe:u-fJ.ix(potok).
3. Treci razred
Prezentska osnova postaje dodatkom glasa " .Ovamo
pripadaju samo glagoli kojima se osnova svrsava na usneni suglasnik
(verba labialia) :
't'U7t''t'W (udaram) glag. osnova 't'U7t
(31..&:1t't'W ( skodim) , , (3 :A ix
(lq:-ij.em) . ,, :x.pu cp
.ltocTITw (zakopavam 56) ,
6 Gramatika gri:!koga jezika

(xp.ucpex

udarac)
steta) .
kradom)
grob)
249.
82
Prezentsk;;; 250-253.
i osim toga:
't"x-rw (radam) (umj. n-1:x-w) glag. osnova -rzx ("t'exvov dijete).
Kako se usneni glasovi mijenjaju pred glasom -r, uci 52.
250. 4. Cetvrti razred
251.
252.
253.
Prezentska osnova
osn. Jug]. Kod te se
kako je razlozeno u 57. a-e:
e dodatko m glasa
razlicno mijenja i
a) Grleni glasovi x x prelaze saj u H (em)( 57. a):
<puMnw (cuvam) glag. osnova qJUA.ocx straza)
't"ocpocnw (mutim) , , 't"ocpoc:x. smutnja).
Rijetko prelazi dental sa j u -r-r (em):
&pfL6nw (sastavljam) glag. osn. &pfLO't" uredivac, 53)
rr:"Ao:T (1:o nA&:crfL<X tvorba, 54). rr:),6:'t"-rw (gradim) ,
a prelazi sa j u ( 57. b):
(nadam se)
(sjedam)
(mirisem)
glag. osnova e/\nL3 (e:A.n[c;, -[3oc; nada)
& a ( 1:0 sedes)
, "
" "
00 odor).
I gutural y prelazi sa j u 1;; navlastito u glagolima koji znace gl as:
'"

(uzdisem) glag. osn. cr1:swxy
(jadikujem) otfLWY
(bodem)
(trubim)
( cr-revcxyfJ-6<; uzdisanj e)
jadikovanje)
punctum)
-tyyoc;; truba).
c) 1\ prelazi sa j u AA ( 57. d):
&A:Ao[.LotL (skacem)
&.yyE:A:AN (javljam)
glag. osnova cit A (lat. sal-i-o)
, , &.yyeA (&yye/\oc; glasnik).
d) kod v i p nastaju ove promjene:
od -ct.vjw, -otpjw
postaje -ocvw, -otpw (epenteza, 57. e);
od -evjw, -epjw; -tvjw, -tpjw; -uvjw, -upjw
-dvw, -dpN; -tvw, -tpw; -6vw, -lipw (izjednacivanje
naknadno produl,ivanje, 57. e).
254.
rpoc[vw (pokazujem) glag. osnova <piX v vidljiv)
xoc.&oc(pw (Cistim)
" "
xoc.&cip ( xoc.&()(poc; Cist)
' (napinjem) nv (hsvljc; napet) 't"ELVUl ,
"
' (sijem) crnep ( -ro crnep[J.OC sjeme) <JTCELflN
" "
(sudim) , , xp tv
&[.LDWu (odbijam) , , cq.d:Jv
pa oq;d:A.w (dugujem)
" "
o<pe:A.
xoclw (pored x&w) palim i }(Aoclcu (pored xM.w) placem s osn. xcxu ('l"o }WcUfLOC
zega) i XA!XU plac) postalo je od x?if-jw i x"Aiif-jw ( 60, B. 2).
NB. Ostale razrede glagolske vidi u 320-327 (glagoli
s osobitim oblicima).
II. Jaka aorisna osnova
Od jake aorisne osnove izvodi se j aki (ili drugi) aorist aktivni 254"
medijalni. Jaka je aorisna osnova jednaka glagolskoj.
Oblici koji postaju od ove i od svih drugih aorisnih osnova znace
perfektivnu (svdenu) radnju.
Prezent: (ba.cam)
Osnova:
AKTIV: bacih
I Indikativ Konjunktiv Optativ lmperativ

Sing. 1. [5&1..-w
2.
3. e-[5ocf.-e:(v) pa:t..-e-"w
Du. 2.
3.

Plur. 1. -o-[LE\1 pM-W-[.LEV
-ot-[LE:V
II
2.

i
II
3.

lr
I
I[

,,
Inf. Partie. pi)(A.-wv, -oucroc, prxP.-6v
I
pocA-OO<Jl)c;,
8,4
Sing. L
2.
3.
Du. 2.
3.
Plur. 1.
2.
3.
Jaki aorist. 255-257.
MEDIJ: bacih sebi (se)
Indikativ Konjunktiv
I
Optativ
-Ul-fLOCL 0 [-[1."1)
1
\1

..

.

-'1)-cr&e: (34,:A-oL-cr&e:
('tXA-OL-'11"0
lmperativ

I
I
.. ,;.. <;-ltwcre<v) I

Inf. Partie. -YJ, O'i
255. 1. J osnova sasvim omtko kao i prezentska
(zato se indikativ toga aoristasydava kao impf.,.a ostali njegovi
oblici, kao isti oblici prezenta), samo joy se drukcije naglasuju
ovi oblici:
akt. inf. f3oc:A.dv, part. (3oc)..wv, f3czi\oucroc, f3oci\6v
med. inf. 2; sg. impt. f3oc!.ou;
tako i s.lozeni glagoli: aTiof3ai\s'i:v,
2. Medijalni aorist nema pasivrioga znacenja kao medijalni
prezent: E(3ocA6fL'YJV ne znaci: bih bacen, nego bacih sebi (iii se) ...
0 augmentu v. 234-242.
256. U atickoj prozi upotrebljava,se jaki aorist samo jos od ovih pra-
257.
vilnih glagola:
f..sbtcu (ostavljam) osn. f-tTI jaki a or.
cpsuycu (bjezim) , cpiJy
" "

't"bt't"Ul (radam)
,,
"
'!"EX
" "
E't'EX0\1
&voc-xp&(cu (zavikuj em)
"
xpocy
" "
&v-Jxpocyov
XOC't"OC-XOCL\IUl (ubijam) X OC\1
'
,
"
, XOC't"-EXOC\10\1
ocpd)..cu ( dugujem)
"
OcpEA
" "
l)cps)..ov (utinam
461, 3, B).
}aka aorisna osnova razlikuje
se od glagolske:
(obracam se) osn. '!psTI jaki aor. hpocTCOfL'lJV ( 49. i 62).
&ycu (vodim) , &.y , , (reduplikacija!).
I
I
I
I
Futur. 258.:... 260.
85
III. Futurska osnova
Od nje se izvodi futur aktivni i medijalni. 25fL
I
Sigmatski futur (prvi f.)
-I
Kontraktni futur ( drugi f.)
I
I
Prezent I Mcu, osnova All cpcdvw (pokazujem), osn. cpiv
I
Futur. osn. Aucr
I
Futur, osn. cpiiive
A K T I V
Ind. Ma-w ( odrjesivat cu) cpocvE-w, w (pokazivat cu)
itd. it d.
kao prez. Mcu kao prez. TIOLW
I
I Opt. Ma-oc-fLL cpccvs-o[YJv,
I
finf.
0 L"IJ v

i Part.
m. :AucrS:.wv
i
I
cpocvs-cuv, UlV
z. )..ocr-oucroc (j)()('.IE-oUcr()(, OUO"CJ.
sr. :Aucr-ov cpcxvE-0'1, OU\1
I
gen.
I

,,
M ED I J
...,
I Ind:
I
Ma-O-fLOCL ( odrj esivat
I '
OUfl.CXL (pokazivat
I
cpocve:-O-[LOCL,
cu sebi)
cu se)
kao prez. AUOfLO:L kao prez. TCOWU[LOCL
Opt. )..ucr-oL-!J.YJV cpocve:-o(-fl.YJV, olfLYJV
Inf. Mcr-s-cr&ou cpocvt-s-cr&or.r:;
s.t!cr & or.'
Part. !.ucr-6-[J,svo<;;, 'Y), 0\1 qlCxvs-O-[l.E\10<;; OUfLE:VO(;, '1), 0\1
. Futurska spreze se sasvim onako kao i pre zen t s k a i 259o
t(o kao obtcm, a stegnuta kao stegnuti prezent osnova 8
nema ni konjunktiva ni 1m e-
rattva. P
osn tako da se glagolskoj 260.
v ovt. dodaJe Stgmatskl futur irnaju sve osnove ko'e se
svrsbava)U na samoglasmke (verba vocalia) ili na bezv .. ucne sug1a1.nike.
(ver a muta). ,
86
Fntur. 261.
I. Verba
Vokalske osnove imaju pred cr d. u g samoglasnik, i to
glagoli na -&w iza E, p: at
inace
"'J
glagoli na
,
-e:w "IJ
glagoli na '
(i)
-O(i)
glagoli na -i)w u; npr,
Mw (pustam) futur Eiicrw
t&O[LIXL (lijeCim) , i&cro(J.ott
-&YJpocw (lovim) , &YJp&crw
TL!LOC(i) ( castim) ,
(vicem) ,
Timew (cinim) , not'ljcrw
oou:A6w (zarobljujem)
"
aou:A<ilcrw
tL"'JVOw (pokazujem) , [J.YJVOcrw.
Glagol xpocofLOtt (upotrebljavam) ima u futuru "'J:
( 244, 2), naprotiv, &.xpoocotJ.OCL (slusam) ima &x.po&crotJ.CtL.
H. muta
26L Glagoli 2. razreda pridijevaju cr prezentskoj, ostali glagol-
skoj osnovi. - cr se po 55. slaze s grlenima u 1;, s usnenima u '-);,
a zubni po 55. ispadaju ispred njega (glagolima 3. razr. svrsava se
dakle futur na -'-)lw, onima na -c-rw svrsava se na -i;w, a onima na
svrsava se na -crw) :
&pzUl (vladam)
(topim)
cp<:uyw (bjezim)
(plasim)
cpuA&nw (cuvam)
(jadikujem)
-rpercw ( obracam)
-rpecpw (hranim)
( tarem)
:Adnw ( ostavljam)
(skodim)
&oc7t-r(i) (zakopavam)
'-)le:uaw (varam)
osn. &.pz
"
,
"
"
,
,
,
"
"
"
,
,
,
"
cpuy
1t"A&y
cpulliix

-r&cp
'-)le:uil
7tt&
crxto
&p[J-01:
nd&w (nagovaram)
( cijepam)
&:pfLoHtv (sastavljam)
crnevaw (izlijevam zrtvu) , CJTI:E\10
fut.
,
,
,
,
,
"
,
,
"
,
"
,
,
,
"

't"Yji::,W 2. L
cpe:ui;ofLocL 2. r.
(2. i 4. razr.)
rpu:Aoci;w
oitLcili;otLOCL ( 251)
Tp'-)lw
&ps'-)lw ( 56)
-rpt'-)lw 2. r.
J..d'-)iw 2. r.

&&'-)iw ( 56)
'-)le:ucrw 1. r.
1tdcrw 2. r.
crx.tcrw
&pr.6crw ( 250)
cr1tdcrw ( 58, B. 1).
Furt'iT, 262-266.
87
. (x&tu) palim, x.A.a.tu (:x.A&.tu) placem ( 253) futur
glas1 xaucrw, XJ\ccucrO!J.CU,.
_III. fU;tu_:um contrac:um postaje osnova tako da se glagol- 262.
sko; osnov1 cr tzmed:udvasamoglasnika ispada ( 60. b):
.. cpocv, mt. osrL cpa.ve:cr, fut. (cpl)(v<:crw) tpccvetu q;ocv&. Takav
tutur lffiaJu osnove na :A, [.!., v, p (verba liquida), npr.:
(bacam) osn. fut.
&.yy:llw (javljam) , &yyd. , &.yyd.w
nspa.(vw (svrsavam) , m::pCi.v
"
m:piiv{;)
xptvw (sudim)
"
xprv
"
"ptvw
oepw (derem) , ae:p , oe:pw
cc'Cpw, hom. &.dpw (dizem) , Ctp (od &Ep) , &pw.
1. Neki glagoli izbacuju i u sigmatskom futuru cr te se snrezu 263.
kao verba contracta (fut?Arum auicum); tako ,
( donosim)
x.cx.Asu) (zovem)
'rEAEw ( svrsavam)
fut. (kao -rL[J-W)
, (xOtJ.scrw, protiv 260) xoc/..0J (kao notw)
, ( -rz:Afcr0), protiv 260) -re::Aw (kao noLw ).
. 2. na od vise nego dva sloga imaju uvijek futurum
attzcum na -Lw, -Le:tc; ltd.: (nosim) futur (kao 7totw)
(mislim) futur VOfLtW. '
Neki glagoli imaju pored futura na -GO[J.ott futu:r na -GOU[Lott (futurum 264.
cloricum):
cpsuyw (bjezim) fut. tpEu/;o!-'-oct i <psul;outJ.<Xt (kao nowti[Loct)
n).ew (plovirn) , 7tAEUGO[LOCt i 7tAEUGOU[J.CH.
I futura t;ebalo je medu po pravilu ( 60. b) is- 265.
padne, ah Je povraceno analogiJOID glagola ko)Ima se osnova svrsava na suglas-
nik Maw, prema ypctyw.
Mnogi aktivni glagoli imaju rnedijalni futur s aktivnim znacenjem npr. 266.
r{.3w (pjevam) - .r{.cro[Loct, &xouw (slusam) - &xoucro[J.ott itd. Ostale takve Jagole
v. u 328. 1.- Ista sepojava nalazi cesto i kod glagola s osobitimoblicima
320 .. i d.: (3d\lw, (idem).- Ao:tJ.fl&%) (uzimam) - ).-ljtl,;o[1.ott, ytyvwoxw
(pozna)em) - yvwcrofLtxt 1td.
88 Slabi aorist. 267.
IV. Osmova atiD!t'istta
267. Od osnove slaboga aorista izvodi se slabi (iliprvi) aorist
aktivni i medija1ni.
Prez.
I
Mw q>cx(-vw
I
Osn. J.u tp iiv
--
1. Sigmatski obHk 2. Naknad:ni oblik
-
Osi:tova slaboga. aorista J.ucrii qli')'lii
...
AKTIV MEDIJ AKTIV MEIHJ
( odri"' . (po- E-tp"f)V<i-f-L"f)V
jesih) ( odrijesih sebi) kazah)
I f.:-,i\ucroc.... c; e-Maw r-cp"f)VIX-c;
.. > I I
e-Mcr!X-'ro <:-tpi'JVIX-"t'O
I
Ind.
E:-J.ucrcx-1:ov e-Mcrix.-cr.&ov
i-J.ucr&.-Ti')v i:-J.ucr&:-cr.&i')v .1:-tpi')VcX"Ti')\1
e-Mcr!X-f-L<:v e-i\ucrcl:-f-L<:.&IX e-cp"f)v&-f-Ldtoc
t-Mcrllt-"t'e e-:A0cr!X-cr.&e -1:
r-J..ucroc-v e-Mcroc-V"t'O
i
I M'd<u
r

I
I
Konj.
Mcr7Jc; A0Cl'7)
I

it d. kao konj. prez, akt. i me d.
I AU<JIJtL-f-LL
'
?\ucrot(-f-L'YJV <p'Y)VOU-f-L7JV
I
McrotL-o rp-f]vou-o
ili AUG'HIXt; ili 'f)vcxL-TOV AUO"CXL-TOV
J.ucrod-T"IJV Aucra(-cr.&7Jv ql"IJVO:t-T"IJV ql7JVC.:[-cr%7JV
AUO"otL-f-LS:V AUO"Od-'f-L.&ot tp"I)VotL-f-L<:.&ot
Xucroct-cr.&e .
:Aucrott-ev AUCl'otL-V"t"O
ili AUCJS:LIX\1 iJi LOCV
-
I AU0"0\1
)..- .
!J(l'O(L cp-tjvov rp!fjvotL .'
AUQ"tX-"t'W f..ucr&-cr.&w tp'Y)VtX-"t'W tp'Y)v&-cr.&w
AUO"()(-TOV J..\crcx-a.&ov q>'f)vtx-TOV q>-fjvO!-cr.&ov
Impt. AUO"tX-TWV ).ua&:-cr.&wv. 191)Vci-mv q>1)VtX-cr&wv
AUO"IX-1"E: Mcroc-cr.&e

Mct&-v>rwv 'Aucr&-cr.&wv (ji'Y)VcX-V"t'WV irp'Y)vcl::cr.&wv
(J.ucr&:-cr.&wcrocv) J ( 97Jv&:-cr.&waocv)
--
I ' .&
[rp-tjviXL
I 1 .&
Inf. I AUO"OC( e\UG'Qt-(j at l<ji"i')VOC-cr C<L
I I
I
tp'Y)WX-f-LVo-::;, Part. Mcriii., Mcriii.criX> AUCl'tX-[.LVO-c;;.
f..u"crocv 'r), o-v
....
'Y), o...:v
gen. Mcrotv"t'-oc; gen.
i

Slabi aorist.
89
Slabi se aoris"L poznaje po samoglasniku ii, koji osim u 3. 1. sing. 268"
ind. akt. i u 2. l. sing. impt. akt. i\ucrov) ostaje nepromije-
njen. - U konjunktivu umjesto ot dolazi w ili 'Y), te nema razlike
medu svrsecima konj. a or. i konj. prez. - U opt at i vu akt. za 2. i 3. l.
sing. i za 3. 1. plur. oblici sa st obicniji su od onih sa ext: McrEtw;, M-
cre:te(v), McretiXv. -2. sing. imp. med. svrsava se na -oct: J..ucro:.c. -
U 2. 1. sing. ind. med. izbacuje se cr od nastavka -cro ( 60. b); tako
od e-i\ucrot-(cr)o po 37. postaje eMcrw.
-oc je u 1. l. sing. postalo od sekundarnoga nastavka -m = -v ( 226, 74)
- (isp. lat. era-m): = ef.ucr-m ( 63)- pa jc odavle pres!o i U druge oblike.
Bilj. 1. Tri su oblika slaboga aorista jednaka: 3. 1. sing.
opt. akt., inf. akt. i 2. 1. sing. imp. med., ali se ipak, koliko je moguce,
razlikuju naglaskom: ott se u opt. dr:li za dugo ( 229); zato je taj
oblik uvijek paroksitonon: Mcrcxt, (yp&cpw pisem),
noctlkumxt (n()(tlk0w odgajam); u inf. naglasen je uvijek pretpo-
slj ednji slog: :Aucrott, noctoeucrotL ( 35), yp&l)i()(t; 2. l. imp. med., ako
je moguce, ima naglasak na trecem slogu od kraja: n:ocioeucr!n, ali
AUCl'otL,
Bilj. 2. - 2.1. sing. imp. slaboga aorista akt. jednako je sred-
njemu rodu part. fut.: :Aucrov; ipak se tioblicirazlikuju naglas-
kom ako imaju vise od dva sloga: imp. 7tC{oeucrov, a neut. part. fut.
1t"IXLOd3crov ( 229, 333).
I. Verba vocalia i mlllta razlikuju osnovu sigmatskoga 269,
aorista od osnove sigmatskoga futura samo dodatkom glasa oc
'A>'Jw osn. Au fut. osn. A.ucr aor. osn. :Aucrot
fut. l\UITW aor.
fut. osn. no a or. osn. n:OcY)uot
fut. aor. lno('Y)crot
nottW ( cinim) OSn. 1t 0 L
ocpxw (vladam) osn. &px fut. osn. aor. osn.
fut. aor.
cpuA&Hw (cuvam) osn. cpuf..ocx fut. osn. aor. osn.
fut. aor.
o promjeni glasova pred cr isporedi dakle 260. i 261; prema tome
glasi od:
XPcXOfl.IXL (upotrebljavarn) prema futuru aor. EXP'YJGcXf-L'Y)V
&xpo&of-LotL (slusam)
" "

"

(plasim) ,
"
, -tnA
(jadikujem) ,
"
,
1:ptrpw (hranim)
" "

"

.&&n:,w (pokopavam)
" "

"

&p[L6ncu (sastavljam)
" "
&:pf-L6crw
"

antvow (izlijevam zrtvu)
I
,
"
crn:e:r.crw ,
90
S!abi aorist. 270-271.
nAew (plovim prema futllrll 7cf\ZUO"O[LOCL a oro
(lijevam)
" " "
Zxzcx.
( 60, B 2)
xoclw (palim)
f
E:x.cx.ucroc ,
"

"
xf..cx[w (placem)
" "
XAOCUGOfLOCL
"
iXA()(Ucroc.
Bilj. Za kolicinu pretposljednjega sloga kod verba muta nema
samo osnove na -oco i -L3 (prez. imaju u vi j e k
ak samoglasnik: E:A.ntcrac (inf. akt.).
270. II. Osnove na A, fL, v, p (verba liquida), koje imaju futur bez
cr, izbacuju cr i u slabom aoristu; tako postaje naknadni (su-
pletorski) oblik, tj. kao naknada za izbaceno cr produljuje se
( 50) samoglasnik osnove ovim naCinom:
ii se iza
E se produljuje
t ,
"
u ,
"
(svrsavam)
rpa(vw (pokazujem)
(javljam)
( derem)
xptvw (sudim)
&.[.!.6vw ( odbijam)
osn.
"
"
"
"
"
p
TIEp(iv
cp iii v

xptv
rX[LUV
produljuje u
inace
fut.
"
"
"
"
"
"
"
"
"
TCepiivw
cpiivw
&.yyc_"Af:J

xptv&
&.[.!.uv&
ij
Yj
EL
r;
i)
a or.
"
"
"
"
"

lxp1:voc
uvoc.
Ovi glagoli imaju u aoristu iX umjesto 'IJ:
aAAO[LOCL (skacem)
( dobivam)
osn. a:A f. aAOUf.LIXL
aor. Y)V (inf. &J.o:cr&!Xt)
osn. x z p ii v f. xEp
aor. h[poctvoc (inf.
pored (inf. xepo-Yj'loct)
(od &dpw dizem) osn. &p (od &Ep) f. &p&
aor. (&prxtf.LL, inf. &pa.:t).
271. Slabi je aorist jedini aorist koji se moze izvoditi od onih glagola koji nemaju
jakoga. Od glagola -.peTC(l) (obracam) upotrebljava se u prozi akt. aor. u
med. se nalazi hpa;7t6[L1)'1 obratih se i hpe<)ioc[L'Y)V odvratih od sebe, pognah
(u bijeg).
Slabi medijalni aorist ima kao i jaki samo medijalno znacenje, pasivnoga
nema nikada.
I
j
Perfekt. 272.
91
Od te osnove postaje perfekt i pluskvamperfekt aktivni i 272.
medijalni, pa futur egzaktni (III) koji se nalazi samo u medijalnom
obliku.
Oblici glagolski koji postaju od perfektne osnove znace gotovu
radnju.
I. AKTIV
I

I cpa;[v-(1) Prezent AU-(1)
Osnova :Au
I ro czv
Perf. osnova :Ae:Au-x, 301, 2. s <jl'IJ'I
i
Perfekt 1. slabi 2. jaid
Ind. M-J.u-x-oc (odrijesio sam) (pokazao sam se)
' Af-J.u-x-oc-c; [ 278, 2]
I
1t'Z-tp'I)V-o:-c;
AE-Au-x-e(v) v)
Ae-M-x-a;--:;ov rrs-tp-f)v-a;-'t"0\1
i
AE-AU-X-()(-TOV rrs-tp-f)v-a;--rov
Ae-M-x-oc-[LEV
f
7tE-<p'I)V-OC-[.l.EV
AE-AU-X-OC-'t'Z
f
1t'Z-tp'I)V-OC-'t'Z
v)
Konj. I J.e-M-x-w
f
I 1tE-<p'l)'l-(l)
AE-M-x-y,-r I .I .,
it d. kao kon. nrez.
Opt. ! J,e-M-x-oL-[LL I
itd. kao opt. prez.
ImpL I I m':-cp'I)V-E
itd. kao imp. prez.
Inf.
Part.
I
I J.e-J.u-x-e-nL
m. AE-:Au-x-wc; (odrijesio,
z. la, lo)
sr. J.e-A.u-x-6c;
! gen. J.e:-Au-x-6T-oc;
I ,
'ltE-CfJ'l]V-E-VOCL
I
I ne-cp'l)v-wc; (pokazao, la lose)
1t'Z-tp'I)V-U
1t'Z-<p'l]V-Oc;
! m:-cp'l)v-6-r-o:;
(sklanja se po 123)
92 Perfekt. 272.
Pluskvanaperfekt
I
Ind. I -t.c:-/.0-x-c:(-\1 (bijah odri- I (bijah se po-
jesio) kazao)
I
I t-Ac:-M-x-c:c
I ' A A' I I E- - U-X-Z-TOV t-1t'e;-tp'f)V-E:-TOV
t-Ae-Au-x-t-T"t)V t-7\"e-<p"t)V-t-T"t)V
1 e-A.c:-M-:v..-E-[J.E\1 t-n;e:-cp"ijv-c:- [LEV
t-A.E-M-x-e:-l:"c:
I' A '
j c:- e:-A.u-x-e:-aocv e-n;e:-cp"ijv-e:-crocv
IL MEDIJ I PAS IV
Perfekt
Ind. ) (odrijesio sam
I
A.e:-M-[J.c:&oc
sebi ili odrijesio sam se)
I "AE:-"Au-crocL
I At-Au-cr.&ov
:Ae-A.u-cr&E
A.e-:Au-1:oc' Ai-:Au-cr.&ov AE-AU-V't"OU
Konj. I AE-AU-[J.EVOc; (;), nc;, itd. 315.
Opt. I /.e:-A.u-fLevoc; C:bJV, d'Y)c;, Et'Y) it d. 315.
Impt. AE-AU-0'0 Ai-:Au-cr.&ov M-A.u-cr&r::
i\s:-/,0-u&w
:Ae:-:Au-cr.&wv
/.e:-/\0-cr&wv
(As-AU-cr&wcrav)
I
Inf. i Ae:-M cr&rxr.
Part. ! AE-AU-[J.EVo-c;, "1), o-v
I
PiuskvaEnperfekt
Ind. I t-:AE-M-rriJv (bijah sebi od-
I
I t-Ae:-AO-[J.E&oc
rijesio ili bijah se odrijesio)
1 t-:AE:-1-u-cro t-:Ae-t.u-cr&E
I
I, f.' A
I t-Ae-Au-cr&ov
I
I e:- E- u--ro 1:-:Ae-AU-cr.&"t)v E-AE-AU-\11'0
i
Futur egzaktni (III)
Ind. j A.e:-Mcr-o-[J.OC'- (bit cu odrijesen)
I
1 AE-ADcr-YJ itd. kao obicni med. fut. ( 258)
I
I
Opt. AE-AUO"-Ol-[J.YjV I Inf. I Part. f.:::-/-ucr-6-rJ.e:vo-c;
I I
I
Reduplikadja. ;_73-275.
93
Bitni je znak perfektne osnove 1'edupHkacija (isp. 7tEn'Y)y-oc i 273.
lat. pe-pig-i).
Reduplikacija pripada osnovi perfektnoj te ostaje u svima na-
ci ni rna, i nfini ti vim a i p articipima Cim se razlikuje od augmenta.
Ako glagol pocinje sa suglasnikom, reduplikacija je u tom
da se pocetni suglasnik sa s stavi pred osnovu: osn. A.u, red. osn. A. sf- u,
1. 1. sing. perf. in d. akt. A.e-1-u-xa.
Ali tu treba pamtiti:
1. Haknuti se glas zamjenjuje srodnim tvrdim (56, 5): osn.
x w p e: (z(j)p& uklanjam se) osn. &u (3-U(j) zrtvujem) -re-
-&u-xoc, osn. q:ovt::u (cpovsuw ubijam) ne:-cp6vsu-xoc
2. Ako glagol poCinje s d v a s u g 1 as n i k a, ponavlj a se samo
prvi, ito samo onda kad je bezvucan, a za njim je 1-, fJ., v ili p
(muta cum liquida): osn. ypoccp (ypJ.cpUl pisem) yE:-ypoccp-oc,
7tTUl skodim)
3. Inace se za reduplikaciju pred osnovu stavlja samo e: (tj. redu-
plikacija je jednaka silabickom augmentu, 234. a): osn. crn-
cp oc v 0 ( Cl'TEI:flGt'iOUl ovjencavam) z-cr-rzcpavw-xoc, OSfl. (
lazem) osn. 'Y) l:"E trazim)
4. I one osnove koje pocinju sa p imaju umjesto reduplikacije
samo :::, iza kojega se p podvostrucava: osn. pi7t (p[r.TUl bacam)
e-ppi:cp-;x (isp. 234).
I z u z e ci: Osn. Y'Hu (yty'JWcr>'.w poznajem) ima protiv 2. tackc u perf.:
s-yV(I)-XC<. ( 324, 12); a OSll. XT(); (xc:&.O[L();L Stjecem) i [LV'Y) ((.LLfLVTicrXO:J.C<.t Opominjem
se) imaju protiv 3. tacke: xt-XT'Y)-[LCU, fi.S-fLV'l)-ILC<.t (meni-ni) ( 324, 11).
Bilj eska. Umjesto obicne reduplikacije nalazi se et u cruv-d-:Ao;:-1);, cruv-
-d-),sy-[LIY.t (cru:A-AE:yw sabiram), ot-d-!.e:y-(.LIY.t (8tx-AE:'(OfLC<.t razgovaram se) ( 327,
7). - Osn. fLC:P ("ro dio) ima pf. pas. sudeno je (1) dp.e<.pfLiV'l)
sudbina).
274.
Pocetni se samoglasnici produljuju kao u temporal- 275.
nom augmentU ( 235): OSn. op&o (op&oUl USpravljam) wp&Ul-Y.OC.
1. Sva pravila navedena u 235, 236. i 237. za tempo-
r a 1 n i augment v r i j e de .i z a red up 1 i k a c i j u kad se osnova
poCinje s vokalom; po tom impf. (e:i.Jp(crxov), perf.
(e:i.Jp-f)xoc), impf. d!-tcrcrov, perf. med. impf.
perf. z<ilpax.oc.
I
!I
'I
94
Redup!ikacija. Perfekt aktivni. Jaki perfekt. 275.b-278.
2. N eke osnove, koje pocinju s glasovima IX, e ili o, imaju umjesto
produljivanja tzv. aticku reduplikaciju, tj. pocetni se samo-
glasnik sa suglasnikom ponavlja, a samoglasnik se drugoga sloga
produljuje:
> I
(cujem) ' perf. ( 60. B. 2). IXXOUCU osn. IXXOU
'
I
(budim) ' (budan sam) e:ye:tpcu
"
e:ye:p
"
&'Aeyx.cu ( oblicujem)
"
&J..erx
"
( 286, Bilj.)
6puncu (kopam) ' '
I
"
opuz
"
opcupuyfLIXL.
275.b Reduplikaciji je isto mjesto kao i augmentu ( 238:__
242); po tom 'J..e'J..UXIX, ali ex-AeAUXIX, &x-cr-rp1X't"EUCU (izJazim U rat)
aucr-ruzecu (nesretan sam) ae:aucr-rUX'YJXIX.
Naglasak, kao stone prelazi preko augmenta ( 238), tako ne
prelazi ni pr eko red uplikacij e.
A. Perfekt aktivni
276. Primarni nastavci pridijevaju se perfektnoj osnovi u ind. preko
vokala IX; u 1. 1. sing. nema nastavka, u 2. je nastavak -c;, u 3.
umjesto IX dolazi -e:(v) (tako su using. zavrseci isti kao u sigm. aor.);
u 3.l. plur. postalo je -iim(v) od -ii-vn (50, 59).- Konjunktiv,
optativ i imperativ svrsavaju se kao u prezentu; - inf. se
svrsava na -evott (uvijek paroksitonon), part. na -we;, -ui:IX, -6c;,
gen. -6-roc; (osn. -o-r 130).
Bilj e8ka. Konjunktiv i opt a ti v opiSUJU se takoder participom
oblicima glagola d(.Lt (jesam): ).e;).uxw<; w, ).s:\uxw<; e:h)'l ( 315).
lmperativ se nalazi vrlo rijetko.
277. I. Jaki perfekt (ili drugi perfekt) izvodi se neposredn'o
od reduplicirane osnove dodavanjem vokala IX: osn. y p iicp prez.
yp&cpw (pis em) perf. ye-ypiicp-IX. Imaju ga pak verba muta ( osobito
verba gutturalia i labialia) i neka verba liquida.
278. Za samoglasnik u osnovnom slogu vrijede ova pravila:
1. Nepromijenjen ostaje dug samoglasnik, kratak samo
u nekim osnovama koje se svrsavaju na aspiratu:
7tplinw (cinim)
xi'lTI-rw (sagibam se)
osn. 1t p ii y perf. Tie-Tipiiy-IX
" "
I -
xe:-xucp-ot
Jald perfekt. 279. 95
yp&cpcu (pisem)
crx&TI-rcu (kopam)
osn. yp iicp
crxiicp
perf. ye-ypiX.cp-IX
" "

2. Inace se kratki samoglasnici mijenjaju tako da dolaze u
visi prijevojni stupanj (cesto u visinu) (isp. 49):
ii u ii: (vicem) osn. xpiiy
/i U 'Y): fLIXLVOfLIXL (mahnitam)
"
CJliXLVOfLIXL (pokazujem se)
"
(topim se)
"
e u o: -rpecpcu (hranim)
"
-rpe:cp
mpecpcu ( okrecem)
"
cr-rpe:cp
-rtx-rcu (radam) ( 249)
"
'rEX
&7to-x-rdvcu (ubijam)
"
X 'rEV
t U OL: 'Ad1tcu ( ostavljam)
"
'At7t
Tie:t&ofLIXL (slusam)
"
Tit&
u u e:u (prema prez. umj. u ou):
perf. xe-xpiiy-IX(Vi-
cem)
"
"
"
"
"
"
"
"
"
!Le-fL'Y)V-ot (poma-
hnitao sam)
Tie-cp'Y)v-IX (poka-
zao sam se)
-re--r'Y)x-IX (rasto-
pio sam se)
-re--rpocp-IX

I
't"E-'t"OX-IX
> I
IX7t-E-X't"OV-IX
'Ae-'Aom-IX
Tie-Tiot&-IX (uz-
dam se)
cpe:uycu (bjezim) , cp uy , 7te-cpe:uy-IX.
B i 1 j e s k a. Osn. & & ( privikavam) ima perf. e:'lcu&ot privikao
sam se; a osti. lx (dxcu nalikujem) pf. nalik sam, cinim se (part.
&()txwc; slican, u sr. r. i dx6c; naravno, pravedno, adv. dx6-rcuc;).
stoji umj. U-fotx-oc, jer je osn. tx nekad glasila ftx ( 3. Bilj. i 60.
B. 2).
Osobita je vrsta jakoga perfekta haknuti (aspirirani), koji se . 279
moze izvoditi samo od osnova koje se svrsavaju na zatvorne,
grlene i1i usnene glasove ( 46), dakle na x, y, 1t i1i pa onda
1. mnoge osnove na x, y, TI, pretvaraju te svoje krajnje suglasnike
u aspirate, dakle x, y u ):; TI, u cp, a s amo glasnici ostaju nepro-
mijenjeni:
cpu'A&ncu (cuvam)
atwxcu (progonim)
osn. cpu 'A ii x perf. Tie:-cpu'A iiz-IX
" "
96
Slahi perfekt. 280-281.
X'YJpOnw (javljam)
x67t't'<.U (sijecem)
pt7t't'CU (bacam)
osn. x 'YJ p ux perf.
&.yw (vodim)
&.v-oyw ( otvaram)
't'linw (redam)
&.J.J.&.nw (mijenjam)
(skodim)
(tarem)
"
"
"
"
"
"
"
"
X01t
p'1:1t
&.y
OL"(
't'iX.y
&.HiX.y
"
"
"
"
"
"
"
"
xe-xocp-oc
f:-ppr:cp-oc

&.v-ecpx-oc ( 23 7, 2)
't'e-'t'iX.x-oc

't'e-'t'p tcp-oc.
2. Suglasnik se mijenja u haknuti, a osim toga se i samo-
glasnik po 278. pretvara u ovim osnovama:
x:Ae7t't'<.U (kradem)
1te[L1tw (saljem)
't'pe1t w ( o bracam)
cru:A-:Aeyw (sabiram)
osn. x:Ae:1t
" 1tE:[l1t
"
"
perf. xe-x:Aocp-oc
"
"
"
1te-1tO[l(jl-OC
't'e-'t'pocp-oc
cruv-e:-:t..ox-oc ( 274, B).
280. II. Slabi perfekt (ili prvi perfekt) izvodi se od reduplici-
rane osnove dodavanjem sloga xoc: osn. AU: Ae-Au-xoc. - Slabi perfekt
imaju sva verba vocalia, od verba muta osobito verba dentalia, pa
pretezno verba liquida.
281. Sto se tice samoglasnika na kraju osnove, slabi se perfekt
ddi sigmatskog futura i aorista ( 260, 269).
Osnove na dentale ('t', a, &) izbacuju te suglasnike ispred X
(kao i ispred cr) :
&'YJp&.w (lovim)
't'L[l&.w (castim)
f.
" 't'L[l
1tOLE<.U (cinim) ,
aou:A6w (zarobljujem) " aouA-crw
1t:Aew (plovim)
ali xew (lijevam)
osn. xu
a. pf.
, hL[l'Y)-rJOC , 't'E:-'t'L[l'Y)-XOC
" E1tOL'Y)-rJOC " 1tE:-1tOL'Y)-XOC
" eaoOA<.U-rJOC " ae:-aoOA<.U-XOC
, 1tE-1tAe:u-xoc
" xe-x u-xoc
I
, 1tE:-1tE:L-XOC
1td&w (nagovaram) , 1td-crw , f:7te:L-croc
umj. glag. osn. 1ti:.& uzima se prez. osn. 1te:L&
Slabi perfekt. Pluskpf. akt. 282-283.
97
(vjezbam) f. yu[lv&-crw
osn. yu[lviX.a
a. eyO[LViX.-croc pf. ye:-yO[LViX.-xoc
&:p[L6nw (sastavljam) , &:p[l-6-crw
osn. &: p [lO 't'.
Za u u ).e).u-xoc isp. 301, 2.
,
Osnove na likvide mijenjaju se:
crcp&.Mw (varam) osn. crcpoc:A perf. f:-crcpoc:A-xc..
&.yye:f..Aw (javljam) , &.yye::A ,
&.p _, "

,
282.
octpw (dizem)
cpoc(vw (pokazujem)
"
cp iX.v
"
7te-cpocy-xoc ( 58).
J ednoslozne osnove na A i p koje u osnovnom slogu imaju e:
pretvaraju ga u slab om perf. u oc ( 62): cr't'eAA<.U (saljem) osn. crHA
perf. e-cr't'OCA-xoc, crm:pw (sijem) osn. cr1te: p perf. e-cr1tocp-xoc, aLoc-cp-3-dpw
(kvarim) OSfl. cp-3-e:p perf. aL-e-cp-3-ocp-XOC.
Kracem obliku bez v pridijevaju xoc ove osnove na v: xptvw (sudim)
osn. xp tv perf. xe-xpt-xoc, xAtvw (nagibam) osn. XA tv perf. xe-xAt-xoc,
't'dvw (napinjem) osn. HV perf. 't'e-'t'oc-xoc ( 63).
G lagol (bacam) osn. oc).. ima perfekt s met ate z om
c 51. B):
Razlikuj:
7tE(jl'YJVOC pokazao sam se
i 1tecpocyxoc pokazao sam
1te1toL.&oc uzdam se
i 1t1te:Lxoc nagovorio sam
od cpocvo[LOCL pokazujem se
, cpoc(vw pokazujem
, 7td.&o[LOCL slusam
, 1td&w nagovaram.
B. Pluskvamperfekt aktivni
Pluskvamperfekt dobiva pred perfektnom osnovom augment, a 283.
nastavci su sekundarni. Medu perfektnu osnovu i nastav\lk umece
se u sing. dvoglasnik e:L, au du. i plur. samo e:.
Bilj eska. 1. Osnove koje pocinju sa samoglasnikom iii koje umjesto redu-
plikacije imaju samo e: ( 274, 3-4) nemaju augmenta u pluskvamperfektu.
Sarno oc i o u atickoj reduplikaciji dobivaju augment: Od perf.
dw.&oc (privikao sam se) glasi ppf. od perf. (nalikujem, cinim se):
E:<jlxm (isp. 237, 2).
Biljeiika 2. Umjesto e:w u 1. I. sing. u starijem se atickom jeziku nalazi 1),
umjesto u 2. lieu umjesto u 3. lieu e:Lv [od e:oc, e:e:(v)] ( 533, 4) -
Pored e: dolazi e:L i u dualu i pluralu.
wl! \.
I i
1:
!, I
I 1
98
Perfekt med. pas. 284-286.
Pluskvamperfekt postaje sasvim onako kao i perf. te je po
kao i perf. j a k ili s 1 a b, haknut ili nehaknut, ima. kao i perf. dug 1h
kratak, promijenjen ili nepromijenjen samoglasmk.
284. C. Perfekt medijalni i pasivni
j ednim j edinim naCinom tako da se redupliciranoi,
skoj osnovi pridijevaju primarni nastavci: osn. A. u perf. med. A.s-1\u-[LOCL.
Infinitiv i particip uvijek naglasak na
slogu: t..e:Mcr&IXt, /..d.ufL[voc;; muosu<.U ( obrazujem):
Isp. 333.
285. Sa samoglasnicima biva isto sto u slab om perf.: 't"E't"L[J."t)XIX,
't"E't"L[J."t)[LQ(L; 7tETISLXI)(, nene:tcr[J.IXL;
- Glagoli 1:pecp0.l (hranim), ( obracam), (
vaju IX umjesto s ( 62): (inf. "e:&poc<p&cx:, & Je po
analogiji drugih oblika sa &, 56), -re-1:pO':[J.-[J.OCt (mf.

286. Krajnji suglasnici
osnova mijenjaju se po
glasovnim pravilima ( 52-55):
1. Pred svakim nastavkom koji pocinje s glasom
fL
se svaki:
grleni u y: osn. 'ItA EX (7tAeX0.l .pletem)
7tf-TIAE"(-[J.O':L
( yp&cpUl pis em)
I
sneni
"
[L:
"
ypoccp
ys-ypa[L -[LEvoc;
zubni (i v)
" cr:
"
nt& (nd&Ul nagovaram)
TIS-rtdcr- [LE&G(
"
cp Oi. v pokazujem) 'lte-q;ow-fLa'
Biljeska. Ako je pred grlenim i usnenim jos i nosni glas, is nosni
glas: osnova uvijam) xsxOC!J.fLUL (umj. xexoc[LfL-!J.CC:L, all xsxocfLCoL,
osnova Aqx (1-.'Af:yxw oblicujem). e:A-fj:Ae:y!J.oct ( 275;,. 2) (all -Ys"'':
Glagoli koji perf. akt. izvode od krace osnove ( 2,82) t?, 1 ovd)e.
xe-XpL-fLOCL, "t'S-"t'IX-fLCC:t; - c:mevllw (izlijevam zrtvu), fut. crm:wcu, 1ma
( 58, B. 1).
2. Pred cr od nastavka cro mijenja se svaki
grleni
usneni
u x, pa sa cr u
, n, pa sa cr u tj;:
zubni (osim v) izbacuje se
ne-nstcrrxt ( od 7te-ne:t&-crO':t ).
3. Pred -r mijenja se svaki
g rl en i U X: 1te-TIAEX-1:0'.L
usn en i , 1t: y[-ypocrc--rott
zubni (osim v) , a: ne-m:w-rcu (osn. cpcxv
Med. i pas. perfekt i J7ut. egzaktni. 287-291.
4. cr od cr{l ispada ( 60, c) izmedu suglasnika, a zatim se mijenja
svaki grleni u X.:
" <p :

umjesto ne:-n'Ae:x-cr&ov
"
usneni
, zu b ni ( osim v) , cr: m:-m:T.cr-&il(t
'J, A. i p ostaju nepromijenjeni
cp ot v: ne:cpt:X.v&at, osn. &. y y e: A: -;1
"
ye:-ypcxrp-cr&e:
, xe:-xon-cr&e:
,
koje je postalo od cr&: osn.
Nastavak 3. 1. plur. -V'r()(c ne mogu primati konsonants e 287.
osnove. Obicno se 3. 1. pl. opis e participom i gla olo
dcrl(v): dcrv Isp. 276,
Cesto se kod vokalskih osnova pred nastavdma, koji poCinju 288.
s glasovima fL ili ", umece cr; to biva osobito kod onih osnova kojima
samoglasnik ostaje kratak ( 301): osn. nA.e: ('t"e:/..tw svrsavam) perf.
( akt. '"t"ETel.e:-xoc), osn. cr11: IX ( cr7tcX0.l vucem) perf.
(akt. osn. cbu(-r) (&:vtl0.l i &:vu-r0.l pored &vuw i &.vu1:0.l svrsa-
vam) pf. (akt. ali se nalazi i kod gdjekojih osnova
na dug samoglasnik Hi dvoglasnik: xs:Ae:u0.l (zapovijedam), crdw
(tresem)o
. Konjunktiv i optativ. postaju opisno od participa i oblika glagola diJ.[
[1sp. lat. solutus sim, essem]. - Sarno nekolike vokalske osnove imaju i nacine:
(stjecem) opt. xexT<fl!J-e.&cc:; konj.
!J."fLV6l!J-e&cc:, opt. fL"iJ.V7jo, fLEfLV7j"t"o, !J.E:!J.Vfl!J.e:&cc: (iii !J."!J.Vc{jo, !J.E:!J.Vc{j!J-e:&cc:); xcc:/.w
(zovem) xli<A"I]!J.OU, opt. xe:x:A7jo.
D. Pluskvamperfekt mC!r,;li]alni i pasivni
u svakom se glagolu razlikuje od svoga perfekta samo tim sto se do-
jos augment i sto se sekundarni nastavcL Za 3.
Iice plural a vrijedi ono sto je u receno (samo se u
obliku UZ particip ne mece dcr[(v), nego :
erant).
E. Futur egzaktni (ili treCi futur)
1. pas i v n i postaj e tako da se r edupliciranoj glagolskoj osnovi 291.
pridijeva cr, a spre:le se kao medijalni futur. Pred cr nastaju iste pro-
mjene kao i u obicnom medijalnom futuru ( 260, 261):
cro[L::n bit CU pocascen, ( Od 1tflcXH0.l Cinim OSU. 'ltfl ocy) bit Ce
UCinjeno, "(E"(fltXtPETOCL (od "(p&cp0.l pisem OSll. ypoccp) bit Ce
L Akti vni futur egz. opisuje se participom perfekta i futurom
glagola d [J.L jesam ( [J.OCL) : A.e:A.uKwt; [LCH ( solvero) bit cu
Dva su osamljena futura egz. s aktivnim nastavcima: stajat cu i
bit cu umro, od perf. ita7r.x.ot, "t"sllvtjxoc ( 311, 2, 324, 8).
100
Verba muta. 291.b
291.b Da bi se bolje vidjelo kako se perfektna osnova mijenja u mediju,
evo primjera:
Perf. ind.
med.
Imperativ
Inf.
Part.
Pluskvam-
perfekt
1. Ve:rba muta
Osn.npiXy
rtpocnw (cinim)
Tt:li;np<i

lt"trtpcxx-&ov
ntltpo:z-&ov
.. ne:np&y-[Le:&oc
l
ne7tpocx_-&e:
ne:npay-[LE'JOL
\ dcr(v)
Osn. xolt"
x6nTu) (sijecem)
X.eX.O[L-[LOCL

I
xe:x.on--roct
xE:xocp-B-ov
wbwcp-B-ov
x.e:x6[L-[Le:&oc
x.ex.o<p-&e:

dcrl(v)

Osn. yo:uil
..j;euilw (varam)
I
I

.
I
I

, .r. I

dcrl(v)
I
---.--
E:m:np6:y-[L'Y)V

bdnpcx.x.--ro
bdnpcxx-B-ov

l
i
x.e:x6<p-&w itd.
xe:x6<p-&cx.t
I x.e:x.o[L-[Levo<;
I
l:xeoxo cp -B-ov

I

E:<.jle0cr-&w itd.
I

'1,1.
e:'t'e:ucr--ro
ltljie:ua-.&ov

E:ne:rcptX.y-[Le:&oc \ E:x.sx6[L-[Le:&oc E:i.j;eucr-[LE&oc
E:nenpocz-&e: I E:xex.o<p-&e
ne?tpocy-[Ltvot \ x.e:;_:o[L-[LEVOL bj;e:ucr-[LEVOL
1 "i'jcrocv ijcrocv
.:._________ .-"--------------'-\ ____
-
Perf. ind.
me d.
--
Imperativ-
Inf.
Part.
Pluskvam-
perfekt
I
--
Verba liquida. 291.b
un
2. Verba liquida
Osn. cpiiv Osn. &yye::>.
cpcx' ( k LVW po azuJem &.yyE::>."Aw (javljam)
_I
---- --
I
ne<p()(cr-[LCX.L
I
-[LOt L
TCE<p()(V-O'Ott
I I
-'T;Q(.t 16E<fJIXV-'r()(.t
I
I
I
1tE:cpcxv-&ov
I

I
Tiicpcxv-ilov
ne:<p6:cr-[Le:&cx
I
I
nE:rpocv-&e:
m:<poccr-[LEVOL dcr((v) -[L10 t e:lcr[( v)
I
I I

I
7tE<p()(V-O"O
16E<flcXV-&w it d. it d.
ne:rp6:v-&oct
ne:cpOtcr-[LEvoc;
-
E:ne:cp&cr-[L'YJV
'
I
e:ne:<pocv-cro
, I
zne:<pocv--ro
srtE:cpcxv-&ov -Y}yye:!.-.&ov

I
ijyye/.-.&"ljV
bte:cptX.cr-[Le:&oc
E:necpocv-&e:

102
Jaka p asivna osnova. 292.
VI. Jaka pasivna osnova
292. Od jake p:JLSivne osnove postaju j aki pasi vni aorist jaki
pasivni futur.
I
I
Ind.
Imp.
Prezent: <podvw, g;lag. osn. tpiiiv, jaka pas. osn. q:><iV'Y)
1. Jaki pasivni aorist (ili drugi pas. aor.)
I s-cpiXv"f)-V
I
Konj.i
I
cpi)(VW I Opt. cpocve:hj-V
I
I
pokazahse
E-rpcXV'f)-c;
E-CflcX\11)
e-q:>XV'Y)-'t'OV
E-<pocvl]-'t"Y)v
s-cpocv'IJ-(.LE:V
E-Cf!Ot\11)-'t"E:
s-cpocvYJ-crrxv
rpocv'!]--lh
' CflOCV'f)-'TW
cp&.v"l)-'t'0\1
<pocv1j -'t'wv
cpocv?jc;
cpocvyj
tpocv'ij--rov
c:potv'ij--rov
rpocvw-fLe:v
'
I cpocvwcrL( v)
I
In f.
cpocv'f)-TE:
cp()(ve-nwv
( l
cpocvdY)-c;
cpocvd'Y)
tpotvd -'t'OV ili tp OC VE 't' 0\1
iii q:>otve:h:-"1)'1
cpocvd'Y)-p.e:v ili cp oc ve: fL e: v
1
iii cp I)( v d -r e:
I
cpo::vdYJ-IT()(\1 ili
I
I
Part. ' - ' cpocve:Lc;, cpocve:Lcrl)(, cpocve:v
gen. cp()(vs-n-oc;
_________ 2_. _____ P ___ asi_v_n_i __ fu--tu_r __ C_il_i_d_r_u_g_i__ p_as_i_v_n_i_[i_u_tu_r_)________ j
Ind.
I
Opt. cpotVY)-crO[fLYJV I
sasvim kao medijalni futur

itd.
Inf.
I
Part. cpOCV'f)-cr6(J-E:\IOc;, 'f), ov
J
i
' '
Jaka pasivna osnova. t 293-295.
103
. }aka pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom glasa IJ. - 293.
Licni su nastavci u pas. aoristu akti vni, au pas. futuru m edij alni.
- Osnovno se '1 pred samoglasnicima (u konj. i opt.) i pred v't' (impt.,
part.) pokracuj e u z, koje se u konjunktivu s konjunkti vnim samoglasni-
cima ( CJ), YJ) steze: rpcwt-cu cpocve-'1)-Ts a u opt. se sa zna-
kom toga naCina L'YJ slaze u EL'IJ: cpocvs-["1)-v; u dualu i pl. obicniji su kr a Ci
oblici optativni. - I nfi n i ti v se svrsava na te je uvijek proper is-
pomenon, a particip je u nom. sing. musk. roda i u nom., ak. sing.
sr. roda oksitonon ( 139).
U atickoj prozi imaju jaki pasivni aorist ovi glagoli:
yp&rpcu (pisem) osn. ypiiicp pas. aor.
(tarem) , , ,
(skodim) , , ,
Mmw (pokopavam) , 'T iX cp , , h&q:rf)v ( 56)
x6n--rw (udaram)
crx&rr: 't'W (kopam)
(topim se)
&.:AMnw (mijenjam)
crcp&nw (koljem)
crcp&:A:Aw ( varam)
fLOCLVO(J-OCL (mahqitam)
(pokazujem se)
"
"
"
"
"
"
,
XO'Tt
&nay
crcpiiiy
crcp iX:A
fL C( \1
cp iX \1
"
"
"
"
,
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
EX07t'f)V
E:crx&rpYJv
hcXX"f)V

scrrpay'f)V
crcpcXAY)V
(1-&v"IJv
scp:fVY)V.
294.
Osnove sa samoglasnikom e: mijenjaju ga u ex (isp. 49. i 62): 295.
-rpbc&) ( obracam)
tnpscpw ( okrecem)
't"pscpw (hranim)
oepw ( derem)
xMn'Tcu (kradem)
cr't'e:A:Aw (saljem)
crTidpcu (sijem)
ooc-cp.&dpw (kvarim)
osn. 't'pe:7t
,
"
"
,
"
"
,
pas. aor. hp&n'IJV
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
scr-rpcXCfJY)V
E"'POCCflYJV
EOOCp'f)V
EXACXn'f)V
E<JTOCA'Y)\1
E(J7tCXpY)V
Oc-scpMp'YJv
ali cru:A-Myw (sabiram) , J..e:y , , cruv-e:My'f)v.
(udaram) ima u pas. aor. bih udaren, ali slozeni
i (plasim) imaju -e:7tArXY'fJV i X()('t'-e:nMnv
uplasih se.
104
Slaba pasivna osnova. 296-298.
VH. Slaba pasivna osnova
296. Od slabe pasivne osnove postaju slabi pasivni aorist
slabi pasivni futur.
Ind.
Prez. ).,j,.,, ), G, slab. pas. osn. A iHhJ
1. Slabi pasivni aorist (ili prvi pas. aorist)
\ e-M-&'t)-v
I
, (bib odrijesen)
E:-A.u-.&'1-c;
I
Konj I Au.&w
I
Opt. I :Au.&d"t)-\1
!
I :Au&d'Yj-c;
itd. kao u jakom pasivnom aoristu

I
Imp. M.&'YJ-n

Inf. !Part.
I
I
I
J..u.&e:L;, ).,Jf)c:
:Au.&sv
gen. A'J.&s-v-;-oc;
itd. kao u jakom pasivnom aoristu
2. Slabi puivni fuxl:ur prvi pasivni futur)
Opt. flu&f)-O"O[fl'f)V Inf.
Part. :Au&"t)-O"OfLEVoc;, '1), ov
297. Slaba pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom slog_a .&Yj
a spreze se upravo onako kao i jaka, samo sto nastavak za 2. sg. tmpt
nije -.&L, nego -'t'L ( 56. B. 2).
298. 1. Pred .&1J produljuju se samoglasnici vokalskih osnova
kao i u futuru, u slabom akt. aoristu i u slabom perfektu.
Za u u EAi'l-&7Jv isp. 301, 2.
2. Glagoli 2. razreda ( 248) imaju onakvu osnovu kao u
prezentu (i u futuru 261).
Slab a pasivna osnova. Glagolski pridjevi. 299-300.
105
3. Kako se su asnici pred .& mijenjaju, to uce glasovna pra-
vila ( 52, 53):
,
(castim) osn. 't'L[LOCW 't'LfLOC pas. a or.
Ae:btw (ostavljam)
"
A 'L1t
"
, EAdcp-.&'f)\1
nd.&(J) (nagovaram)
"
n'L.&
"
, &ndcr-.&'f)v
nph-rw (Cinim)
"
np
" "
&7tp&.x-.&YJ'I
O:p [L6'1."'t'(J) (sastavljam)
"

"
,
(varam) , ye:u3
" "

(pripravljam)
"
crx.suoti)
" "
&crx.e:u&:cr-.&1Jv
&.yyAJ.w (javljam) , &.yye'A
" "

cpoc[vw (pokazujem) , cp iX \1
" "
&cp&v-.&r,v.
Kao u perf. med. ( 288), umece sea i pred .&, osobito iza krat- 299.
kih, ali cesto i iza dugih samoglasnika: E-'t'EAE-cr-.&'f)V ( 't'SAE-(l) svrsa-
vam), -x.e:'Asu-cr-.&'l'Jv (xe:Asuw zapovijedam). To biva osobito jos kod
ovih glagola: odooflocL (stidim se): floEcr.&YJv, &vdw ( &vunu svrsavam):
ye:Acl(J) (smijem se): zysflotcr&YJV, xfldw (zatvaram):
XOlTOCAEUUl (kamenujem): XOt"i:'-EAc/Jcrit'Y)V, crdw (tresem): em:(cr3-'Y)V,
0"7trxW (VUCem): ecrmxcr.&'t)V, XPclOfLOCl (upotrebJjavam): xpfw
(pomazujem): exptcr.&'f)V. - Naprotiv, postaje pasivni aor. glagola
( spasavam OSn. 0' cp 0) Od OSTIOVe (J(J) bez CT: ecrW.&YJV.
Glagoli xp(v-w (sudim) i xA(v-w (nagibam) imaju pasivni aorist
od kraCih osn. x xf. L; txp t&YJv, hJ..t&il]v; - osn. n v ( 1:dvw
ima e-Trx-&'t)V (isp. 282, 286, Bilj.); - glag. (bacam osn.
ima pas. aor. od osn. (isp. 51. Bilj. i 282);
glag. xi.w (lijevam) ima pas. aor. EX6&'1v (isp. pf. xexuxoc); - &6w
(zrtvujem) glasi u pas. aor. zTu&"t)v ( 56. i 301, 2).
Razlikuj:
cp&:v"t)V pokazab se (od cp1XlVofLIXL pokazujem se)
cp&.v.&'f)v bib pokazan (od cpoc[vw pokazujem).
Glagolski pridjevi
Glagolski su pridjevi neka vrsta pasivnih participa.
Prez. Mw osnova AU:
Au--r6-c;, 6v odrijeilen, odrjesljiv
2. Au-'t'eo-c;, oc, ov solvendus, a, um.
300.
106
Glagolski pridjevi. Glagoli s kratkim samoglasnikom. 301.
Prvi se glagolski pridjev izvodi od glagolske osnove nastav-
kom 't'O (nom. 't'<J-c;, 't'Y), 't'o-v) te ima znacenje part. perf. pas.: AU-'t'6-c;
solu-tu-s ili pokazuje sto je moguce: odrjesljiv (isp. invictus).
Drugi se glagolski pridj ev izvodi od glagolske osnove na-
stavkom 't'eo (nom. 't'eo-c;, 't'eot, 't'eo-v), koji se nikad ne steze, te poka-
zuje sto mora biti (kao lat. gerundiv): :Au-'t'eo-c; koji treba da bude
odrij esen, AU't'eOV ecr't' treba odrijesiti (solvendum est).
Sa samoglasnicima biva u glagolskim pridjevima uopce isto
sto i u slabom pas. aor.; tako se i (J obicno umece ondje gdje se to u
pas. aor. cini: 't"Lfl.Y)'t'6c;, xph6c;, 't'ii't'6c;, 't'EAE-cr-'t'6c;, XEAEU-cr-'t'eov.
- Sa suglasnicima postupa se po glasovnim pravilima: 7tpotx-.. 6c;
( 7tp&nw ), ypot7t-'t'6c; ( yp<Xtpw ), XOfLLcr-'t'eov nosim).
Bilj eska. Glagolski pridjevi od glagola slozenih s prij edlogom,
ako znace mogucnost, oksitoni su trojakoga svri!etka; imaju li zna-
cenje part. perf. pas., onda su baritoni dvojakoga svrsetka: lhtx-
3. preStUpljiV (od 3. koji Se moze izvaditi (Od
ali 2. izvaden.
Svi drugi slozeni glag. pridjevi na uvijek su baritoni dvojakoga
svdetka: 2. nepisan, xe:tpo7rOt7JTOc; 2. rukotvoren, umjetan.
Glagoli koji izvodeci vrem.ena ne produljuju krajnjega
samoglasnika osnove
301. 1. Uvijek kratak ostaje samoglasnik u glagolima:
yet-&w (smijem se)
xMc.u (lomim)
cr1t&w (vuCem)
octaof1.otL (bojim se) DP.
1t-ocwew (hvalim)
&pxew ( dostajem)
fut. yeA<icrofLotL, aor. akt. eyeAoccrot,
aor. paS. eyEAcXCJ-ltY)V, fut. pas. ye-
gl. pr. yeAotcr't'6c;.
fut. x:A&crc.u, aor. akt. ltx:Aiicrtx, perf. med.
aor. pas. exA&cr.&7J.V.
fut. cr1toccrw, aor. perf. akt.
perf. med. aor.
pas. ECJ1tcXCJ-ltY)V, fut. pas.
CJOf1.otL, gl. pr. (J7totCJ't'6c;.
fut. ottaecrOfLotL, aor.
fut. e7t-otLvecrof1.otL ( 7totp-otwew na-
govaram: 7totp-otLvecrw ), aor. akt.
pf. aor. pas.
e7t-YJv.&1Jv.
fut. &pxecrw, aor.
Glagoli s kratkim samoglasnikom. 301.
107
-ret-ew (svrsavam)
-rpew (tresem se)
&vdw i &vdw (svrsavam)
(pored &vo't'w i &.vo't'w)
(vucem)
(osn. i kao
da je prez.
Napose pamti:
xoci.Ew (zovem)
fut. 't'EAW ( 263), aor. het-ecroc,
pf. a. 't'E't'eAEX.ot, pf. med. 't'E't'eAECJfl.otL,
aor. pas. heMcr&Y)v, fut. pas. 't'EAEcr-
gl. pr. &... :t..ecr.. oc;.
a or.
fut. &vdcrw, aor. akt. perf.
akt. perf. med. aor.
pas. gl. pr. &vucr't'6c;.
fut. aor. akt. dt-x.ucrot, perf.
akt. perf. med.
aor. pas. dt-xucr&Y)v, fut. pas.

fut. x.oct-&, aor. akt. ex.<Xt-ecrot, perf.
akt. x.ex.:AY)x.ot, perf. med. x.ex.AY)fLotL,
fut. egz. aor. pas.
fut. pas. gl.
pr. XAY)'t'6c; ( 51. B).
2. Dug je samoglasnik u fut. i slabom aor. akt., a kratak u perf.,
pas. aor. i glagolskom pridjevu u glagolima:
aew (vezem) fut. aor. akt. perf. akt.
aeoExot, perf. med. oeOEfLotL, aor.
pas. eae&Y)V, fut. pas.
gl. pr. ae .. 6c;.
.&ow (zrtvujem)
t-aw (odrjesujem)
N a pose pamti :
Mw (potapam)
MofLotL (potapam se, zalazim) -
fut. &6crw, aor. perf. akt.
.. &uxoc, perf. med ... &uf1.otL, aor.
pas. e't'd&Y)v, fut. pas.
( 299).
fut. :A6crw, aor. perf. akt.
:AeA\Jx.oc, perf. med. AEAUfLotL, aor.
pas. M.&Y)v, fut. pas.
gl. pr. AU't'6c;.
fut. Maw, aor. perf. pas.
oeOUfl.otL, aor. pas. eod&Y)v, fut. pas.

fut. McrofLotL, aor. ( 316, 8),
perf. oeoux.ot. Vidi 329.
108
I
Vremena
I
Sg. I.
2.
3.
Du. 2.
Prezent
3.
i Pl. 1.
I
2.
I
I
3.
'
Sg. 1.
2.
3.
Imperf.
Du. 2.
3.
Pl. l.
2.
I
3. I
I
---.
I
Futur
Sg. 1.
I
2.
I
I
Sg. 1.
2.
3.
Aorist Du. 2.
(slabi)
3.
Pl. 1.
2.
3.
Preglecl glagolskih oblika
I Indikativ
!
I
! Auw odrjesujem
Me:cc;
AUEL
AOet'O'J
AUE:TOV
AUO[LE\1
Me:-re:
Moucn(v)
I
eAuov odrjesivah
E:Aucc;
elm(v)
kAOs.-rov
tAueT1)V
EAUO(.LEV
E:Me:-re:

I
Ao Pregled gla-
A k-
Konjunktiv
Auw
MYlc;
MYl
Atn')TOV
AU"IJTOV
AUW[LEV
I AU'Y)'t"E
I v)
I
( odrijesit) cu I I Maw
J Mcre:Lc;
I
it d. kao ind. prez.
I
I
odrijesih Mcrw
"AucrYJc;
1 E:"Aucre:(v) it d. kao konj. prez.
EAUO'Cl:TOV
iJ.ucrck:nJV
EAUCJ()([LEV
EAUCJ()(TE
e"Aumxv
golskih obHka
t j v
Preg!ed J!skih oblika
Hl9
- -------
1 !mperativ lnfinitiv I Optativ
Mot[Lt odrjeilivao bih
AUOLT0\1
AUOLT'Y)\1
AUOL!J.EV
AUOL't"E
AUOLe:v
Mcrmc;
itd. kao opt. prez.
odrijesio bih
iii Au cr e: t oc c;
i1i :Aucre:te:(v)
J.oaa:L't'ov
AQ(J()(L!J.<':V
:Aucroct"':e:
Mcrom:v ili Au cre: LOC v
1
1
P.ue:w od- I
- rJ esi vati
AUE:
J,.i) crovodrijesi
"Aumhw
AUGIX'l'0\1
AuacX.-rwv
AUO"OC"C"E
AUO"OC\ITWV
:Aucre:tv
soluturum

od-
rijesiti
Particip
M(!)\1 odrjesujuCi

AUOV
(osn. "Auov1:)
gen. Mov-roc;
AUOUO''Y)c;
Mov-roc;
Mcrwv soluturus
itd. kao part. prez.
Mcrae; odrijesivsi
AOcriXcroc
P.ucr<iv
(osn. "Aucro:n)
gen.
AUO"OCO"'f)c;

110 Pregled glagolskih oblika
Vremena
I
lndikativ
I
Sg. 1. A.eA.uxcx odrijesio sam
2.
3. A.et..uxe:(v)
Perf. Du. 2. AEAUX<XTOV
(slabi) 3. AEAUXO:TOV
Pl. 1. AEAOXCXfLEV
2. A.e:Mxcxn
3. A.e:A.ox&crL(v)
Sg. I. EAEAOXELV bijah odrijesio
2.
3. EAEAOXEL
Plus-
kvam- Du. 2. SAEAUXETOV
perfekt 3. SAEAUX-r"I)V
(siabi)
Pl. 1. eA.e:f.Oxe:fL&V
2. eA.e:A.oxe:-re:
3. eA.e:A.oxe:crcxv
Sg. I. AOOfLCXL odrjesujem sebi, se
2. A07) ili AOEL
3. AOE't"CXL
Prezent
Du. 2. Mecr.&ov
3. Mecr.&ov
I
Pl. 1. A.u6fLe:.&cx
I
2. Me:cr.&e:
I
3. AOOV't"CXL
I
Konjunktiv
A.e:A.oxw

itd. kao konj. prez.
iii <1,
it d.
Medij i
AOWfLCXL
A07)
A01J't"CXL
AU1)cr.&ov
AU"I)cr.&ov
AUWfLE.&cx
A01Jcr.&e:
AOWV't"()(L
Pregled glagolskih oblika
111
Optativ I Imperativ I lnfinitiv I Particip /

AEAOXOLfLL

itd. kao opt. prez.
ili d1)v,
d1J itd.
pasiv ( 225, 2. Bilj.)
A.uoLfL1JV odrjesivao
A.ooLo bih sebi, se
MoLcr.&ov
:t.uo(cr.&"l)v
A.uoLfLe:.&cx
AOoLcr.&e:
A.eA.uxe:
itd. kao
impt.prez.
(rijetko se
naiazi)
A.Oe:cr.&cxL od-
A.oou odrje- rjesivati
suj sebi, se sebi, se
A.uecr.&w
Mecr.&ov
:t.uecr.&wv
odrij esio,Ia,
A.e:A.uxuLcx lo

(osn. A.e:A.uxo-r)
gen.

odrjesujuci
sebi, se
I
1/\UOLV't"O

112
Vremena
I
I Sg. 1.
2.
3.
Du. 2.
Pregled giagolskih oblika
Indikativ
I
r' EAUO[J.1JV odrjesivah sebi, se
tMou
tAUS TO
Imperf.
I eMc:cr&ov
3.
Pl. 1.
2.
3.
tf..u6[Ls&oc
tf..uscr&s
tAUOVTO
Konjuktiv
---------'-------
Me-
I
Sg. 1. Mcro[LOCL odrjesivat ili od-
I
Futur rijesit cu sebi
itd. kao prez. AUO!J.OCL
-
I
1
AUCJW[LOCL
I
Sg. 1. t/.ucroc!J.'YJV odrijesih sebi
2. tMcrw :McrYl
itd. kao prez.
I Aor.
3. tMcroc1:0
Du. 2. eMcra:a.&ov
(slabi)
3. e:Aucrcicr.&"I)V
Pl. 1. E:t.ucrOC[J.E&oc
I
2. eA.Ucraa&e:
3. tAU<JO(VTO
1-
I
1----
Sg. 1. /.tAufiott odrijesio sam sebi, AEAU[LEVoc; (;), !Jc;, fJ
se, odrijesen sam itd.
2. AEAUCfOCL
Perfekt
3.
Du. 2. :AE::Aucr&ov
3. :AE:Aucr&ov
Pl. 1. AEAU[LS&oc
2. Atf..ucr&s
3.
Pregle<:! glsgols!dh oblika 1
Optativ
dij
I f..ucroL[J.1JV itd. kao
prez. f..uol[L1JV
f..ucrocL!J.'YJV odrijesio bih
A'Jcrocw sebi
:AucrocL-ro
:Auaa:1a.&ov
:Auaa:Ecr.&"l)v
A ucrod [J.E&a.
AucrOlw&e:
1 f..0crOlWTO
I
-- ------
AEAu[J.evoc; E'l1Jv, e:'C1Jc;
e:'l1J itd.
I
Imperativ

odrijesi
sebi
/-ucroccr-9-<U
:Aucra:cr.&ov
:Aucrcia.&wv
Mcrow&e:
/.ucroccr&wv

I
Infinitiv
I
f..ucrecr&Ott
Mcroccr&oct
odrijesiti
sebi
I
Particip
/.ucr6[Le:voc;
AUCJO[LEV'l)
AU(JO[LEVOV
' I
i

1-ucroctJ..e:voc; odrije-
/.ucroc[LEV1J sivsi sebi i
AUO"ol[J.EVOV
--
ile:Ma&c<t AEAu[Ltvoc; odrijesen,
odrijesiti a, o
/.e/.ucro od- sebi, se, Ae:AufLEV"f)
rijesi sebi, biti odri-
se, budi jesen ile:f..u[LtfLOV
odrijesen
AEAUO"&<U
Ml,ucr&ov
:AsMcr&wv
:Atilucrih:
AEMcr&wv
114 Pregled glagolskih oblika
Vremena
I
Indikativ
I
Konjunktiv
I
I
I
I
Sg. 1. EAE:AUfL1JV bijah sebi, se od-
I
I
rijesio, bijah odrijesen
I
2. EAeAUO"O
Plus-
3. EASAU't"O
kvam- Du. 2. EAeAua.&ov
perfekt 3. e).e:Ma.&1Jv
Pl. 1. J.eMfLe.S.oc
2. EASAua-3-e
I
3. EASAUV"t"O
Futur Sg. 1. J.eMaofLocL bit cu odrijesen
egz.
2.
J.eMan
I
itd. kao ind. prez.
Pa-
Sg. 1. M-3-1Jv bih odrijesen J.u-3-&
I
2. M-3-1J<;;
Aorist
3. M-3-1J
(slabi)
Du. 2. eft.U.&1JTOV AU.&7j't"OV
3. AU.&'ij't"OV
Pl. 1. M.S.w.ev ).u-3-&lfLeV
2. J.o-3-1J"e
3. EA0-3-1JO"OCV J.u-3-waL(v)
Futur Sg. 1. bit cu odrijesen
(slabi) 2.
itd. kao ind. prez.
G1agolski pridjevi 1. J.u .. 6<;;, 6v odrijesen, odrjesljiv;
I
r
I
I
Pregled glagolskih eblika
115
Optativ
I
lmperativ
I
Infinitiv
I
Particip
I
AE:AUO"OLfL1JV J.eMaea-3-otL AE:AU0"6fLE:VO<;;
J.eMaow AE:AUO"OfLSV1J
itd. kao opt. prez. ).e;).U0"6fLE:VOV
siv
J.u.S.d1Jv bio bih od- biti J.u-3-d<;; odrijesen,a,o
rijesen odrijesen
).u-3-et'Y)<;; M-3-1J-rL od- J.u-3-e'Laoc
rijesen budi
AU-3-eL1J J.u-3-ev
ili ).u,&e:!TOV M.&1J't"OV
(osn. J.u-3-ev-r)
iii ). u.&d-r1JV
J.u.S.d1JfL<:V ili J.u-3-e'LfL<:V gen. J.u-3-ev-ro<;;
AU-3-eL1J't"E: ili AU-3-eL"t"E: M-3-1J"t"e AU-3-eLO"'YJ<;;
J.u-3-d1Jaotv ili J.u-3-e'Lev J.u-3-ev-rwv
I
J.u-3-ev-ro<;;
I
i
AU-3-1JO"OLfL1JV AU-3-1J0"6fLE:VO<;;
solutum iri AU-3-1JO"OfLSV1J
itd. kao opt. prez. AU-3-1J0"6fLE:VOV
2. J.u-reo<;;, oc, ov [solvendus, a, um].
116
Prezent
Verba
vocalia
&"f)pocw
'r'fi-tXW
Glagoli poredani po zavrsnom glasu osnove
lovim
castim
Osnova Futur
---'---- ------
Aorist
1tO.EW Cinim 7t 0 E
.&Yj p ci (j (i)

oouAWu(u
I aou:A6w zarobljujem aouAo
[---------- ----
f
crmxw

244, 2.
I 't"C:AEW
I XIXAEW
I

I "J.EW
\
'
IXXOUN
! xcx.[w (xi!tN)
I
I
vucem (j 7t a ( cr)
upotreblja- XP1J(cr)
vam
I crn:&crw 30 1, 1.
260.
svr-Savam
zove:m
vezem
plovim
Hjevam
zapovijedam
eujem
palim
cEAE:(cr) -rEAW, e:l:c; 263.
XC>:AS, XA"Y) XIXAW, -dt;
os
1t A\) } I 7tAEUO"O[LrJ.L 261.
zu
248
1 xew 261.
x e: As u( cr) x.e:Adcrw
&. X o u( cr) &.xoUO"OfJ-IXL
xe<u(cr) x.a0crw 261.
I Verba
l 253.

muta
&.yw vodim &y
bjezim tpuy
vladam,po- &.px
i ''C
I

E"J.P"YJGOC[LYJV
h8:Ascre<
301' l.
E:xocAe:cra
301' 1.
E:o0crct.
Srr/,sucrct
E:zo. 269.
bd:P.sucra

I gXIXUCl"IX
---
'hayov
257.
E<"flU"(O'I

cinjem
cinim
redam
n p ii y l E;;-cpcx;e<
I <iiy ''"'" I
I ____ i_n.-,- -"" _!l_n: _____
E:m:[LyrJ.
1 pisem y p a cp 'i'
xon-rw udaram x on: : e:xoya
j3Acl7t't"W skodim I
Mn-rw pokopavam \ -rricp 56. ! E:ihya I
\ I I

Perfekt akt,

't"E't"[f.l."f)XIX
7tE7tO["fjXGC
ad)oUAWXIX
Glagoli poredani po zavrsnom glasu osnove
osnowc::
Perfekt m. i pas.

CECOUAWfLIXL
Aorist pas.
i&"f)pfi&YJV
hLfJ-IJ&YJV

EOOUAW&"f)V
11'7
Glag. prid.

't"Lfl-l)T6t;
1t0L1J1:6c;
oou1w-r6t;
----- ------------- ----------1------1
,,
Eu7tiXXIX
XEXA't)XOC
1Wkxoc301,2.
n:en),wxoc
28 8.
XEXPYJfLOCL
E:crn:&.cr&Y;v 299.
299.
xexuxoc 281.
XEXtAEUXC<
X(l(VfLC<L EXU&"f)V 299.
xsxE::Ae:ucrfLOtL288. E:xe::Ae:0cr&YJV 299.
275,2. 7jxoucriJ.a:L 288.
I
XEXC<UXC<
7tE7tpiiyiX278,1. nE:n:pii
't"ETiX:)(.IX 1:-i-riiyf.te<L
"ijxoucr.&'l)v 299.
hocG&YJv
ln:ptix&YJv
h&z&YJv
:x.u-r6c;
XEAEUO"-r6c;
<1)-roc;
xpiixT6c;
-riix:r6c;
------ -------- -----------------
7tEn:owpot279,211 1 ,B.
yeypoccpot
xexocp01:279,1.
I
TETOtq>cx
E:ne f1- cp &YJ v
E"(pcltp"'f)V 294.
Ex67ti]V 294.

hcl<"flYJV
1tEfl-1t't"6t;
ypocm:-6c;
XO'lt't"Ot;
(j:Aocx-r6t;
ot-&OC7t't"Ot;
I I (inf. -re.&&cp&on)
--------------- --------'--------------
118
Glagoli po:red:mi po zavrsnom glasu osnove
Prezent
I I
Osnova
I
Futur
I
Aorist
p(Wt"(l) I bacam
I pi:7t

(p m't'e(l))
I
XAE7t't'(l) kradem XA:7t

obracam -rpsrt 't"peljJ(l) hpe:U;ot 271.

I
hranim -rpstp &peljJ(l) 56.
-rpe:cpw
I
okrecem (Vrpe:tp tnpeljJw
crTpscpw
'
---

nagovaram lrtt& 248.
11:dcrw I STrEW()(
slusam
"

i ljJsuo(l) varam

lazem
j
vjezbam "(U!J.ViX.O yu[LviXcrw I VC(Cl"C(
&:p!J-6't"t'(l) sastavljam &:p!J.O't' &p[L6crw "IJP!J.OO"CI:
'
I
JW t (l)
I
fL
crwC::w

nosim
spasavam
izlijevam
zrtvu
xo to xo LW 263. c;
fL
I I
crwcrw
I crTidcr(l) 261.
EXO
EcrwcrOG
Scn:su::ro:
Verba
liquida
' kaljam [.tW.tvw
xa&odp(l) cistim
pokazujem
I
tpetLVO[J.CI:L pokazujem
se
&:yysM.(l) javljam
cr't'EAA(l) saljem
oep(l) 4erem
[Hi5i.V
xa&iX.p
tp iiI)
,
&.yyd
O"'t"EA
oe:p
I
I - -
: fLLIXVW, -c:Lc;
I
-de;
-de; 262.
tpotVOU[LCI:L (
[LOCL)
&.yye:J.w,
cr-re:Aw, -e:f:c;
oe:pw,
cr7tdpw sijem cr7te:p cr7te:pw,
gcr't'ELAOC'
I
gae:Lpcx.
,,
E0"7tELpot
I oL-ecp&e:Lpcx.
' ' C1:7t-EX't"ELVCI:
kvarim cp&e:p 57.e. oLoc-cp.&e:pw,
&.7to-x't"dvw. ubijam I x-re:v cY.rto-xTe:vw,
sydpw--1 budim--, E"(Ep---l sye:pw,
I
dizem 1
1
& p od &. e: p &pw, (inf.
I
'
I sudim I xptv, xpt xptvw, Expivcc
1 -rdvw napinjem I TEv, tii49. -re:vw, 1 E7Wia
bacam H, YJ
I
----'--------'--------'---------'----------
I
1
Perfekt akt.
xex)..ocpoc
279, 2.
Glagoli poredani po z2v:rsnom glasu osnove
I Perfekt m. i pas. Aorist pas.
&pptcp&l]v
exM7tl]V 295.
I
't"E't".pOC!J.!J.OCL 285.1 hpot7t't)V 295.
(mf. 1:-rpscp.&YJv
I -rs-&pcx.f.Lf.LO:.t ,
(inf. 't'e&pcicp.&at
l
Glag. prid.
.&pm't'6c;
I I
------ .. -- ---
7tE7tELXCI: 7tE7tEliTfLOll
' I
7tE7tm.&oc 282.1 nbtEW!J.Olt
i
"(E"(U!J.ViX.xot

I
I
, ye:y'JfLViX.crfL<XL

I
E7tdcr&"IJV
e7tdcr&"l]v poslusah
eljJe:ucrir"I]V bih prevaren
eljJe:ucr&"I]V prevarih se
eyu[Lv&.cr&"l]v

' sxotJ.[cr\hiv
rre:tcr-r6c;
rretcr-rtov

I :u 11-
txp fLOO"'t'Ot;
XOfLtO"Toc;
&-crw-roc;
0"7tELG'I:'tOV
. O"E:O"C}JO"!J.O:.l I
sarraxa 281. I E0"7tEl(JfL0Cl sarrelaB"'fJ\1
-1 __ _
I EfLt&v&'Y]v
xsxcl.&o:.pv.oc I xe:x&&otp[Lo:.t 1 xot&cl.p&fJv
necpccyxOl} 17tEcpotcr!J.OCL 291. b. i scplfv&IJv \ 299.
rrE:.ro-r
1
:va 282. 1 , , j
T i I EtpOCVYJV
I I
g(J'l'(J(Ax<X282. EO""t'OCA[LOtt E(J'l'cXA'IJV 295.
&o&.p"IJv

' ' Cl:7t-EX't"OVCI:
gO''ITOtp[Lott

EO"mX.p"IJV
OL-e:cp.&OCp"I]V
--- -----

275, 2.
xsxp lX()( 282. xexp L[LCI:L
Ti'TOixo:. 282. -rhiX.!J.CI:t

:
I
I
I

I xoc.&ap-r6c;
&-cpocv-roc;
&.yye:J.-r:6c;
O""t'OCA't"tOV
' OotpT6c;
0'7t<Xp't'6c;

I
> I
Cl:p't"EO'I
xptT6c;
-riX.-r6c;
282.1
I s-ro'i&rp1 299.
l 299.

Glagoli na 302.
G1ava XI
DRUGA GLA VNA KONJUGACIJA ILl GLAGOLI NA !Lt
Uvodne bi1jeske
302. Druga se g1avna konjugacija razlikuje od prve samo fleksijom
prezentske i jake aorisne osnove; samo neko1iko g1ago1a
razlikuje se i u perfektu i p1uskvamperfektu ( 317).
Osobiti su nastavci 2. konjugacije:
1. 1. 1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak !LL: cp"YJ-!LL (velim, 226);
2. 3. 1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak crt(v) (umj. 't"L): cp'Y)-cr((v)
( 226);
3. 3. 1. p1ur. prez. ind. akt. ima nastavak am(v) (od ocv't"L, 59):
'l-acrt(v) (idu) od osnove t; a kad se osnova svr8ava na oc, tada se
oba oc stezu: cpacr((v) umj. cpoc-am(v) od osn. cpoc; tako se i te-acrL(v)
uvijek steze u tiim(v), a tcr .. &-am(v) u lcr't"iicrt(v) (ali n.&e-acrt, at86-
-am ostaje !) ;
4. u optativu je L'YJ (te, t) znak nacina: cpoc-("YJ-V (isp. 293);
5. 2. 1. sing. imperat. akt. ima nastavak <; ili .&t: .&e-<; ,cp&-.&t (isp. 292);
6. nastavak je infinitiva vocL: cp&-vocL (isp. 292);
7. 3. 1. plurala preterita ima nastavak crocv: (3. plur. impf.).
Glagolina IJ-L. 303-304.
121
Svi se nastavci u sprezi prezentske i jake aorisne osnove pridije-
vaju osnovi neposredno: (isp. 't"L!L&-o-!Lev), cp&-"t"w (isp. 't"L!LOC-
e-'t"w); tako Se i U participu \l't" pridijeva OSnOVi neposredno: cpoc-V't",
a od toga postaje nominativ uvijek sigmatski: cpii<;, osn. ao: aoo<;
(isp. 139). - Sarno u konjunktivu krajnji samog1asnici osnove
s dugim konjunktivnim samog1asnicima se upravo onako kao i
kod verba contracta ( 243) : cp&-w cpw, n-.&e-w 't"L.&w; M-W-!LIXL aw!LIXL;
samo od OC'YJ(oc?l) ne postaje a( !:f), nego "YJ(7J), a od 071 ne oL, nego <fl:
cp&-71<;: aLM-71<;: ataci><;.
Svi konjunktivni oblici imaju naglasak na stegnutom samo-
g1asniku, svi optativni oblici na znaku nacina.
U voka1skim osnovama te konjugacije mijenja se kolicina tako 303.
da se kratki samoglasnici u sing. ind. akt. produljuju, i e
u 'YJ, o u w, u u u ( 49): cp"YJ-!LL (velim) plur. aetx-vu-!LL (poka-
zujem) p1ur. adx-vu-!Le\1.
G1agoli na !LL dijele se na dva razreda:
1. prvom razredu pripadaju oni g1ago1i koji nastavke u prezentu
pridijevaju osnovi neposredno: cp"YJ-!LL;
2. drugom razredu pripadaju oni glagoli kojima prezentska
OSnOVa postaje od g1ago1ske S 10 g 0 m \IU: adx-\IU-!LL (pokazujem), g1ag.
osn. aeLX, prez. OSn. aetX-\IU.
304.
305.
122
Prvi razred glagoh1 na [.LL. 305.
I. Prvi razre d
-r(-&YJ-tJ.L (dijevam, mecem) glag. osn. &e: prez. osn. :n-&e:
(salj em) , , e , , L-e:
Ind.
Konj.
Opt.
Sg. 1.
2.
3.
't"L-&'1)-[J.L

-r(-&'1)-crL( v)
Aktiv

Du. 2. d-&e-Tov
3. 't"L-&e-TOV

t-E-'t"OV
Pl. 1.
2.
3.
Sg. 1.
2.
3.
't"L--9-E-[J.EV
"(--9-e:-'t"e: (-e:-'t"e:
't"L-&e-occrL( v) v)
-rL-&&

. -
L-(1)

Du. 2. TL-&ij-Tov
3. 't"L-&'ij-TOV
l-'ij-Tov
l-'ij-TOV
Pl. 1.
2.
3.
Sg. 1.
2.
3.
't"L-&W-IJ.EV
't"L-&'Yj-'t"e:
't"L-&w-cn( v)
't"L--9-EL'Y)-V

't"L--9-e:("Y)

Du. 2. TL-&Et"I)-TOv l-e"1)-Tov
ili 't"L&ehov i1i le1:Tov
3. , TL-&eL-f)-'t""l)v l-eL-f)-'t""l)v
Pl. 1.
2.
3.
i1i n&et't""I)V i1i !et't""I)V
't"L--9-ELYJ-[J.EV
ili 't"L-9-e:
't"L--9-EL'Yj-'t"E
ili
't"L--9-EL'YJ-O"IXV
ili

ili

ili t e: 't"e:

ili
1. 0 blici pre-
8(-8W-[J.L

8(-8w-crL( v)
1H-8o-Tov
8t-80-'t"OV
8(-80-[J.EV
8(-So-'t"e:
8L-86-occrL( v)
8L-8&

8L-8cj)
8L-8W-'t"OV
8L-8W-'t"Ov
8L-8W-[J.EV.
8L-8W-'t"E
8L-8w-m( v)
8L-80LYJ-V

8L-80LYJ
8L-80t"l)-'t"OV
i1i 8L8o1:Tov
8L-80L 1)-'t""I)V
ili 8L8o t't""I)V
8L-80LYJ-[J.EV
iJi
8L-80L'Y)-'t"E
ili
8L-80L'Y)-O"IXV
ili 8L8o'Le:v

v)
L -a-rti-Tov
L-cr't'ti-Tov
(-a't'Cl-f.!EV

v)
. -
L-O"'t"W

l-a'l"'ij-'t"OV
l-a'l"'ij--tov

t-cr-r'Yj-'t"e:
v)

!-a't"OCL"I)-'t"Ov
ili laTOCL't"OV
(-O"'t"OCL'f)-'t""I)V
i1i !a't"OCL't""I)V

ili

ili

ili
Prvi razred glagola na [.LL. 305.
glagola na fJ.L
8(-8w-tJ.L ( daj em)
(stavljam)
zentske osnove
't"L--9-E-fJ.OCL
't"L--9-e:-crocL
't"L--9-e:--rocL
Tt-&e-a&ov
Tt-&e-a&ov
't"L--9-E-[J.e:&oc
-r(--9-e:-cr&e:
't"L--9-e:-V't"OCL
't"L--9-W-[J.OCL

:.L --9-'Yj -'t"OCL
TL-&'ij-a&ov
TL-&'ij-a&ov
't"L--9-W-[J.e:&oc
-rL--9-'Yj-cr&e:
't"L--9-W-V't"OCL
't"L--9-EL-[J.'YJV
't"L-&d-o
-rL--9-e:'L-'t"o
n-&d-a&ov
I

d
L-e:-crocL
" L-e:-'t"OCL
Z-e-a&ov
Z-e-a&ov

!-'ij-a&ov
!-'ij-a&ov

t-'Yj-cr&e:
. -
L-EL-0

!-e1:-a&ov
t-e:L-v't"o
glag. osn. So prez. OSU. 8 L-8 0.
" " "
Medi) i pasiv
8(-80-[J.OCL
8-So-crocL
8(-8o-'t"OCL
8-8o-a&ov
8-8o-a&ov
8L-86-[J.e:&oc
8(-So-cr&e:
8-So-v-rocL
8L-8W-[J.OCL
8L-8cj)
8L-8W-'t"IXL
8L-8w-a&ov
8L-8w-cr&ov
8L-8W-[J.E&IX
8L-8w-cr&e:
8L-8W-V't"OCL
8L-8oL-[J.1JV

"
Z-a't"oc-a&ov
t-a't"oc-a&ov

t-cr't"oc-cr&e:

!-a'l"'ij-a&ov
!-aT'ij-a&ov
t-cr't"W-[J.e:&oc
t-cr't"'Yj-cr&e:

. -
L-O"'t"OCL-'t"O
I !-aToct-cr&"l)v
t-cr't"IXL-[J.e:&oc
I
!
123
lmpf.
306.
'
I
Ind.
Du. 2.
3.
Pl. 1.
2.
Prvi razred glagola na 306.

0(-0ou
1: -T(J)
r-,&e:--rov 'i-e:--rov o[-llo--rov
!-e--rwv
-rHh::-'t"e:
n-&e-vT(J)v t-E:-v-c(J)v
( n-.&e--rwmxv)
I
I
I
' ' \ ih-o6-vOlL
i
I
In -&e:
't"L-&ev
I
:gen.
l
E-Tl-&Y)-V

E-1:[-&e:L
--r[-.&e:--rov
&--rL-&e--r1Jv
I
< I
L-EV
,,

t-e:-.-O'J
t-e-'t"1]v
-Tl-&e:-rw/
e-Tl-&e:-Te: (-e-"t'e:
oL-oouc;

e-o(-oou-v
e-o(-oou-c;
e-o(-oou
&-lll-llo--rov

3 e-Tl-&e:-cra;v
. I
E-OL-00-[LZV
e-iH-oo-n
e-ol-3o-O'Ol\l

'i-a""t"ct-"':0\1
L-cr"t'&:---:wv
' ' L-O'"t'Ol-\I'J:C.)\1
(1-cr-r&--rc,Jcr0tv)
I L-0''1:ol-VOlL
[-cr'riltc;
t-crTiicrrx
gen.
tcr1:&n-oc;
) t-cr"t'Y)-V
Z-cr"t''Y)-c;

L-cr-rii--rov
t-crTri-'t'l)V
t-cmi-[LEV

,,
L-O'"t'()(-()"OC\1
2. Oblici jake
I Sg. 1. g-O'"t''Y)-\1
2. I f:-&-fJ-XIX-c; g-cr"t'Y)-c;
3.
v)
Du. 2. d--rov i:-G't"'l]-'t"OV
3. &-,&e-'t"'IJV I e:f-T'I]V &-1l6-'t""fl\l l-cr't'1)--r1)v
Pl. I. g-,S.e:-[J.EV d-[LO:V (LEV
2. f!-&e:-n
7

g_O'"t"Y)-TE
&L-'1:E
3. f:-&E-O'IXV
7
EL-O'OC\1
g_O'T"f)-O'Ol'l
J1:l-ih:-cro

--rl-&e:-cr&ov
-rt-&E:-cr&wv
--r-&e:-cr&e:
"t'L-&t-crihuv
( -rt- &t-cr&wao:v)
'rL-&o:-cr&otL
--rt--9-E-[LEVo-c;,
--;J, -o-v
s--rt-&e-tL'YJ"
S-Tl-&e:-cro
e-Tl-&e:--ro
--d-.&s-cr&ov
t-n-&e-cr&1)v
s-n-&e-[Le&oc
e-"t't-&e:-cr&e:
' . ()
E-"n-vS-\ITO
I
I
I
Prvi razred glagol:i. na 306.
---

t-E:-cr&w
'i-e-cr&0\1
L-S-cr&wv

t-E:-a&(uv
(1-e-a&wcrQ(v)
'1-e: -cr&ott
t-E-fLO:Vo-c;, -YJ,
-0-\1
,,
L-e:-cro
" L-e:--ro
t-s-a&o\J
!-E:-cr&1J11
t-e-{Le:&ot
Z-z-cr&e:
I
I
ol-oo-cro
OL-36-cr&w
1ll-3o-cr&o\l

3-oo-a&e:
ot-36-cr-llW'I

ol-oo-cr&ott
OL-M-[Le:vo-c;, -YJ,
-0-11

z-o-oo-cro
E-!l(-oo-'1:o

I
I
E-aL-00-fLS:-&IX
i:-ol-oo-cr&e:
E:-3[-oo-no
aorisne osnove
E-&E:-fLYJV

E:-&E:-cr,&"tjv
i-&e-(LE&IX

g-&s-\11:0
----
,,
EL-[L''i\1
,.
EL-0"0
,.

d-cr&ov
e:'i-cr&1JV
EL-[LE&IX
d-cr&s
,.
EL-VTO
e-M-[1.1']\J
g-!lou

E:-M-[Le&ot

125
--------,
I
" t-cr-rc:-cro
t-ab&-cr&w
'i-cr-ro:-cr&o\1
L-aTcX.-cr.&wv

[-crT&-cr&(J)v
(l-cr-r&-cr&wcrQ(\1)
I
I
t-cr-r&-[Le:vo-c;,
-'i, -o-v
I
t-cr-r&-[LYJV
,,
L-CJ'1;"0(-CJ0
I
'{ -crO(-cr&ov
!-cr-r&-cr&-!Jv
t-a't'&-[Le-&IX

126 Prvi razred glagola na fJ.t. 307.
I
&w iL /)(;)
I
Konj.
&'ij-<; ?l<;>-c;
I
i
'
it d. kao konj.
I
3-d'Yj-V
I " I /)o["f)-V I !J't'IXL"f)-V
I
Opt.

it d. kao optativ
Sg. 2. .&&-c; " M-e; e:-c;
3. .&&-'t'cu " 36--rcu
I
E-'t'(t) !J't''Y)-'t'W
Du. 2. -&e-rov 1:-TOV M-T0\1 aTij--rov
3. -&E:--rwv e-1:WV M--rwv O'TIJ-'t'<U\1
Pl. 2. &&--re: " 1}6-TE !J't'-tj-'t'E E-1:1::
3. .&&-v't'cuv
ol
M-V't"WV
I
S:-V't'CUV !J't'IX-V't'W\1
(M--rwmxv) (1:--rwmxv) (36--rwmxv) ( crTI)--rwcrcxv)
In f.
I

I I OOU-VotL I
I
I
" aooc; Etc;

7
aoucrtX !J't"a!JIX e:woc
Part.
.&&v
ol
Mv cr't'&v EV
gen . .&ev't'-
" I 1)1
gen. cr't'ocn- gen. e:v't'-oc; gen. ov't'-oc;
oc; oc;
307. Pojedini oblici glagola na -[LL postaju po prvoj glavnoj konju-
gaciji (prema oblicima od verba contract a); tako cesto u ind. prez.
't't3-E'Lc;, 't'L.&E'L, te:Lc; lEt:; u impf. pretezu oblici hl.&e:tc; hl&Et (pored ht.&1Jc;
Si:[.&"'J), a uvijek se upotrebljavaju oblici: Ze:tv Ze:tc; lEt, EiHoouv ll)l3ouc;
E/)[oou.
Tako se objasnjuju i optativi od -r(&'IJfJ.' i 'C'IJfJ.' sam: n&oiTo tm&o(fJ.E.&cx
rrpooivTo, pa konjunktivi i optativi s nepravilnim naglaskom (isp. 3{)2):
-r(&'IJ't'CXL rrp6'Y)TCXL E:rr(.&wv-rcxt, T(&otTo rrp6ow-ro i &cplotTe &q>(me:v.
2. 1. sing. imperat. prez. akt. postaje po prvoj glavnoj
k on jug a ci j i: Tl&e:L 'LsL poput rtolst, poput oou)\ou; u Zcr't''Y) osnovni
je samoglasnik produljen, ali nastavka nema nikakva.
Prvi razred glagola na fJ.L. 307.
127
- ------
-e-w
I
/){;}-f!OCl
-s-?i ,?l
a<;>
I
prezenta
l.&d-[L1JV " /)oL-fL'f)V
I
Et-W'I\1
I prezem:a
--
.&ou
7
3ou
I
ou
.&e-cr.&cu e-cr.&cu 06-cr.&cu
&1:-a.&ov 1:-cr-&ov 36-a.&ov
I
&1:-cr&wv
I g-cr&wv
M-cr&wv
.&e-cr&e e-cr.&e 06-cr&s
.&&-cr.&wv
I e-cr.&w\1
o6-a&wv
(&t-a&wmxv) (i:-cr&wacxv) (1}6- a&wacxv)
.&e-cr.&!XL I e-cr.SotL
I
I I o-cr.&atL
I
I
I
-'YJ, " 06-[LEVO-c;, -'1), -0-\1
-0-\1
U 2. 1. sing. ind. i impt. prez. med. pa u 2. 1. sing. impf. med.
ostaje cr medu samoglasnicima: "l.&e:-crtXL, -rl&E-cro, e't't.&e:-cro; ali u 2.1.
sing. ind. i impt. jakoga aor. med. izbacuje se cr, a samoglasnici
Se Stezu. s-.&E-0'0, e-.&s-o, e-.&ou, impeL &l-cro, .&e-o, .[}ou; SaffiO in d.
7 v
cuva cr.
Biljeska. Pravilo o naglasku slozenih rijeCi ( 36) vrijedi kod
glagola na fLL uopce samo za indikativ i imperativ; po tom se
mece naglasak na prijedlog: trtl-&Ec;, ohp-e:c;, &.rt6-ao'bE, rtp6cr-.&e:cr.&s. Ipak
je 2.1. sing. impt. aor. med. perispomenon kad je prijedlog j edno-
sl o zan: Tipo-.&ou, &.cp-ou - nspl-&ou. (Isp. i. 332). Konjunktivi, opta-
tivi, infinitivi i participi slozenih glagola na fLL naglasuju se svi onako
isto kao i prosti: rtcxpat1:t&w, cruvtcm.X.voct, &.rto<nrfc;.
'I
1
128 Prvi razred glagola na 308- 311.
308. Ona cetiri navedena glagola razlikuju prezentsku osnovu od
glagolske prezentskom reduplikacijom, tj. sprijeda se osnovi
dodaje pocetni suglasnik sa samoglasnikom a 0 : a (-a o, .&e: : n-& e:
(56), cr't"IX: t-cr't"IX umjesto po 60, a (isp. lat. si-sto), : t-e:
umjesto po 60. a i b.
309. Glagoli 't"(&'tJfJ.L, t'tJfJ.L, a(aw(J.L imaju osobit aorist na XIX:
Taj se aorist upotrebljava u sing. ind. umjesto j akoga
aorista; u dualu i pluralu nalazi se rijetko; inace se nalaze samo
oblici jakoga aorista.
Bilj. u e:!-rov itd., e:tfL'Y)V itd. postalo je tako da se augment s osnovom
stegnuo: 1-e:-rov = e:h-ov.
310. Osnova glagola tcr't"'t)(J.L ima u aoristu dug samoglasnik (ern)),
koji se pred samoglasnikom (u konj. i opt.) i pred v't" pokracuje
(cr't"oc) (isp. 293. i 316).
311.
Futur akt. " aw-crw 't]-Cl'(J)
med.
I
aw-crO(J.IXL
I
Perfekt akt. 't"E-&'tj-XIX d-xiX ae-aw-xiX
I
med. pas. (xe:L(J.IXL) 315.b d-(J.IXL ae-aO-(J.IXL
Aorist pas. E-'t"E-&1JV I e:t-&'t]V e-a6-&1Jv
Futur pas.
- ------
Glag. pridjev. &e:-'t"6c;, -'t"eoc;,
. I I
ao-'t"6c;, -'t"eoc; e:-'t"oc;, -'t"e:oc;
I
Bilj. Kao perfekt pasivni upotrebljava se drugi glagol
(lezim); vidi 315 b, B. 4. - u dx.01:, postalo je tako da se
reduplikacija s osnovom stegnula: = dx.01:; o e:t.&'Y)v isp. 309, B.
Glagoli s osnovom na a. 312. 129
2. Oblici i znacenja glagola
I
Tranzitivno Intranzitivno
Akt. Med.
I stavljam
stavlj am
I Pas.
bivam po- stavljam se =
sebi 1 stavljen stajem
Prezent "
Futur cr-rljcrw stat cu
Aorist
>I
ECl''t"'t]Cl'tX(J.'t]V Ecr't"&.&'t]V stadoh E:Cl''t"'t)Cl'IX
Perfekt - - - &cr't"'YJXIX stojim
Plpf. - - - staj ah
Fut.egz. - - - stajat cu
Gdje nema pasivnoga oblika, zastupa ga intranzitivni.
je postalo od cre-O"'t""IJ-KOI: po 60. a (isp. 308).
Prvomu razredu glagola na -(J.L pripadaju jos ovi gla-
goli:
A. Glagoli s osnovom na IX (kao tcr't"'t)(J.L): 312.
Prezent
1. 0-V(-V'tj-(J.L (kori-
Stim)
o-v(-VOC-(J.IXL (ko-
ristim se)
impf. akt.wcpe:Aouv
I Osnova I
'
OV IX
Futur I Aorist I Perfekt
i

----------------l-------l------------l---------l---------1
2. ( (1.-)7t(-(J.-1tA't]-(J.L 1t:Aoc
(punim, pleo)
spor. obi.
(pun sam)
3. 7tpoc
(palim)
spor. o bl.
(go rim)
_________ , ________ , _____________ , _________ --------
4. ( divim se) &. y IX( Cl')
5. MviX(J.IXL (mogu) auviX
aug. 234. Bilj.

t8uV<Xcr&!jv
1-----------______ , ________ ---------1-----1
6. (umi- bncr't"oc -
jem)
---------------/------1 ----------1------ -------
9 Gramatika jezika
130 cp7J(J.L 312, 8. i 9.
Bilj. 1. Kao impf. i prezent ovih deponentia spreze se i aor.
&-7tpL&.-fL'Y)V (kupih), inf. 7tpLOt.:-cr.&Ot.:L (prez. wvoufLOt.:L kupujem).
Bilj. 2. Sprezanje ovih glagola razlikuje se od sprezanja glagola
(O"TI]fLL pO tOm StO Olli a) U konj. i Opt. nag}asak premjestajU
.,., ' ' ' .,., ' ' ' (i
ll at rag: OU\IWfLIXL, E:7tLO"'t"WfLIXL, 7tpLWfLIXL; oU\IIXW, E:7tLO"'t"IXL't"O, 7tpL1XL0"'1TE:,
i5vOt.:w, i5vOt.:L't"O, i5vOt.:L\I't"O (od inf. i5vOt.:cr.&1XL); b) sto mogu u impf.
i impt. cr od nastavka cro izbaciti pa samoglasnike stegnuti:
impf. &Mvw, impt. &7tlcr-rw.
Bilj. 3. Glagoli (&fL-)7tL-fL-7tA'Y)-fLL i (&fL-)7tL-fL-7tp'Y)-fLL umecu
nosni glas iza prez. reduplikacije, a oblici im postaju od dvije osnove:
7tAIX, 7tA'Y).&; 7tp1X, 7tp'YJ.&.
8. rp'Y)-fLL (kazem, ja-ri) osn. rpiX (spor. obl. rp&.-crxw).
Prez. ind.
I
Konj.
I
Opt.
I
lmpt.
' rpw (j)Ot.:L'Y)-\1 (j)'Y)-[LL
( rpei-.&L
rp'Y)-crL( v) rp1j (j)IXL'Y) rp&.--rw
cpoc-T6v cp'ij-T0\1 cpor;i:-Tov cp&-.. ov
cpoc-T6v cp'ij-'t"0\1 cpoc!-'n)v cpoc--.wv
rpOt.:-fLsv rp&-[Le:\1 rpOt.:'L-fLe:v
' rp!fi--re: rpOt.:'L--re: rp&.--re: (j)Ot.:-'t"e:
rpiicrl( v) rpw-m(v) rp1X'Le:-v rp&.-v-rwv
( cpoc-'t"6lGIXV)
Imp f. i-rp'Yj-\1 i-rpOt.:-fLE:\1
1-rp'Y)-cr.&Ot.: f!-cpac--.ov 1-rpOt.:-'t"E:
1-rp'YJ &cp&-'njv
i-rpOt.:-O"IX\1
--
Inf. rpei-VIXL Fut.
Pte. ( i1i rp&.crxwv Aor. 1-rp'Y)-O"IX
Bilj. Citav je ind. prez. osim enklitican ( 39, 3).
Impf. i inf. rp&.v1XL imaju i aorisno znacenje.
9. 7)-(J.l (kazem), impf .:jjv, .:jj (.:jjv 8' t-yw rekoh ja, .:jj 8' 8t;; rece on).
r
13!
B. Ostali glagoli prvoga razreda glagola na fLL:
1. d-fLL (iCi cu) osn. L (isp. i-dem, lat. i-re):
Prez. ind.
I
Konj.
I
Opt.
I
Impt.
d-[LL
,,
r..-w " (' ' ) L-OL-fLL L-OL'Y)-\1
d " t-.&r.. L-7)-1;
d-crL(v) t-7) " " L-OL L-'t"W
!-'t"OV t-7)-'t"0\1 t-oL-TOV l-'t'OV
l-'t'OV t-7)-'t"0\1 1-o!-'n)v t-T6l\l
t-[Le:\1 'L-W-fLE:\1 'l-oL-[J.E:\1
.
,,
'l-'Y)-'t"E: " " L-'t"e: L-OL-'t"E: L-'t"e:
t-iicrL(v) t-w-crL(v) " ' ' L-OL0:-\1 L-O-\I't"W\1
(t-TWGIX\1)
Imp f.

,,
TJ-O:L
Inf. L-evOt.:L Pte. L-6>v, L-oucrOt.:, L-6v, gen. L-6v-r-oc;;
Gl. prid. L--reov.
Bilj. 1. Ind. prez. ima uvijek futursko znacenje; opt., inf.
i part. imajU i futursko i prezentsko Znacenje; idem znaci ip)(OfLIXI.-
( 327, 2).
Bilj. 2. Naglasak slozenica: &.7t-e:L(l.L, &.7t-L.&L, ali &.7t-1jOt.:, &.7t-
-7jcrOt.:v ( 238, 307, Bilj.).
Bilj. 3. Sporedni su oblici: impf. 1. 2. 3. 3. pl.
gl. prid. !'n)'tiov.
314.
'
!
I
L
315.
I
132
.
I
Prez. in d. Konj.
,
' iSJ Sl[Ll

Yl-c;

E:cr-1:l(v)
Yl
&cr-T6v ij-'t"OV
&cr-T6v ij-'t"OV
,
' &-[LEV EO'-[LE:V
' ' e:cr--re:
dcrl(v)
I
c1-cn( v)
I
Imp f.
Inf.
Part.

...
cuv, oucrot, ov
gen. Clv't',.-oc;
lat. es-se):
1- Optativ
Impt.
I
s'(,lj-'J

Scr-'t'0J
er7]-'t"OV e:!-TOV
d-/j-'t"7]V e'i-T"I]V /icr-'t"WV
er"Y)-[LE\1 d-[LE\1
s'L!J-'b'E

Fut. 1.
2. (ecre:)
3. it d.
Bilj. 1. &tiLl je postalo od ed-fLL ( 50), 6) od
dvcu od E:cr-vcxt ( 50), part. od t(cr)-wv.
od E:(a)-t7]-v, inf.
Bilj. 2. Citav je ind. prez. osim e:t enklitican kao kopula. -
3.1. sing. naglasuje se 1. kad znaCi da sto jest, 2. kad znaci
(kao slobodno je, moguce je, 3. u pocetku recenice,
4. iza we;, oux, d, Xl)(t pa "t"OU1'' i ocA.A': &e6c; (jest bog), OUX
(nije moguce),
Bilj. 3. Naglasak slozenid: rr:ocp-ELfLt, n&p-w,&t, ali
rr:otp-ecrTIXt (od rr:ocp-ecre:'"t"oct) itd. ( 307, Bilj.).
Bilj. 4. Od imenice (tj. ecr"t"LV, opus est) postaju s oblicima
glagola d[Ll oblid: impf. i exp!fiv, konj. opt. x_pd'l), inf.
partie. "t"o xpe:cilv.
315.a
3. x&:&-YJfLIXt (sjedim) osn. xocS.-'IJ(cr);
xe:i:fL()(t. Bestematski aor. 315.a-316.
4. xe: (lezim) osn. x e
Prezent
Xol-3-1)-[LIXL
x&&'Y)-craL
xcX.&1]-1:()(L
it d.
XdfLIXL

it d.
Inf.
xd-cr&()(L
Impt.
x&&1J-cro
xot&1J-cr&cu
i1:d.

xd-cr&cu
it d.
Imperfekt
e-x!X&-f)-[-L YJ'i
E:-x&&'Y)-cro
E:-xo':&1)-"t"O
it d.
e-xd-[L1)V
,,
e:-xe:L-cro
,
e:-xe:L-To
it d.
(ili
(ili
(ili
it d.
Part.
xd-fLE:VOC,
Fut. xd-crofLotL
xd-cr7J, xd-cre:"t"IXL itd.
133
Bilj. 1. Prosti oblici },[-text, ijcr()(t, dolaze samo kod pjesnildl.- Konj.
i opt. veoma su rijetki (xcc-&w[Le:&()(, xcx&fit-tYJV ili xa-&olfL7]V); nadoknaduju se, kao i
futur, oblicima glagola ( 327, 14).
2. Konj. i opt. od x&L!J.CXt (x1)'t'txt, xewl't'CXL - xtwro, xeotvTo) takoder su
veoma rijetki.
3. Naglasak slozenica: indik. xa1:&-xe:L!J.1Xt, inf. xo:Toc-xdcr-
( 307, B).
4. Glagol upotrebljava se kao perf. pas. od 1:L&'i'JfLL ( 311),
npr. Tt&ee<crw ot &pzov-rEc; - v6fLot xdvToct, &ecr&ott -roc 5nP.o:
E:xeJ..e:ucre:v - Ta 6rr:J..IX
Korjeniti ili bestematski aoristi
Kao spreze se j aki aorist nekih glagola kojih 316 ..
ponajvise pripada prvoj glavnoj konjugaciji. Buduci da takvi aoristi
postaju neposredno od glagolske osnove (korijena) bez tematskoga
samoglasnika (s kojim postaju jaki aoristi kao npr. zovu se
korjeniti ili bestematski aoristi.
Samoglasnik ostaje dug u ind., irnpt. i inf., a
pred samoglasnicima (u konj. i opt.) pred v"t" (isp.
134 Bestematski aorist 316.
"'
.
>
0
1:1 : yvcu : yvo
"'
0

'I
e:-yvcu-v

'I

>
'I
.....
e:-yvcu
....
"'
it-0'(3'1)-'l"OV it-yVW-'l"OV
.b<l
;;
1:1
e-yv6l-T'I)V
H

'I
e:-yVCU-!J.E:V

( od ( od yvw ( od yv6-cu)

>
yvi!>
.....
...
.b<l
1:1
(3'ij-TOV 0'(3'ij-TOV YVW-'l"OV
:::1
"i:j' (3'ij-TOV 0'(3'ij-TOV 'yVW-'l"OV
0
yvw-!le:v
yvw--re:
v) yvw-crL(v)
yvo['Y)-V

I
yvoL'Y)
(30d7)-TOV cr(3e:('l)-'l"OV yvo!'I)-TOV
ili (3"'L-TOV ili cr(3e:i:-TOV ili yvoi:-TOV

...
"'
i1i (3a!-'l"'l)v i1i cr(3e:!-TI)v i1i yvo!-'l"'l)v
...
p.
0
yvo["YJ-!J.EV
iii ili '!:-!J.EV iii yvo!:-!J.e:V
yvo["YJ-'t'E
ili ili i1i yvo!:--re:
yvo['Y)-O'OCV
iii iii iii yvo!:e:-v
8u: 8u

e-30-T'I)V

8{)-c.u

8o-7l
30-7)-'l"OV
80-'1)-'l"OV
80-C.U-!J.E:V
80-'Y)-'t'E:
80-c.u-m(v)
Bestematski aorist 316. 135
yvw-&L 8u-&L
>

I
yvcu--rcu 80--rc.u
.....
(3'ij-TOV
...
cr(3'ij-TOV YVW-'l"OV 3u-'l"OV
01
...
yv6l-TWV M-TWV ()
p.
a yvw--re: 8u--re:
H

I
M-V't'CUV "(VO-V't'CUV
( ( yv6l-TWO'"'V) (a6-TWO'"'V)

...
.....
1:1
yvw-voc.L 8u-VOCL .....
.....
1:1
H
p.

.....
yvou-croc 8u-croc 0
.....
...

I
8{)-v ... yvo-v
01
ll..
gen. gen. gen. gen.
Takvi su glagoli ( osim (cr't"Y)!J.L 306, 31 0):
a) s osnovom na a-glas (ii, 'Yl:
1. &.7to-8L-8p&crxcu (utjecem) osn. 8pii : aor. &.7t-e-8piiv ( 324, 10);
2. (idem) osn. : aor. ( 321, 6);
3. cp&&vcu (pretjecem) osn. cp&'YJ : aor. ( 321, 2);
b) s osnovom na e-glas ('Yl : e:):
4. (gasim se) osn. cr : cr e:, aorist ( 319, 6);
c) s osnovom na o-glas (cu :a):
5. "(L-yvwcrxcu (poznajem) osn. yvcu : yvo, aor. ( 324, 12);
6. &:J..tcrxo!J.OCL (hvatam se) osn. &:J..cu : &:Ao, aor. E:-&J..cu-v ( 324, 5);
7. (zivim) osn. : aor. ( 327, 9);
d) s osnovom na u (u : u):
8. Mo!J.oc.L (potapam se) osn. 8u : 8u, aor. ( 329);
9. cpOo!J.OCL (postajem) osn. cpu :cpu, aor. ( 329) ..
136
Mjesoviti perfekti. 317.
Bilj. 1. U aoristu &.n-e-3p<i-v ima (poradi p 92) svagdje a, gdje
u aoristu ima "YJ
B i 1 j. 2. Pored bestematskoga aorista imaju navedeni glagoli me-
dij alni futur i slabi perfekt, npr. yvcf:J-
-crO[LIXL, (j)O-crO[LIXL, 7tE-(j)U-XIX (jesam).
Mj esoviti perfekti
317. Pored pravilnih oblika imaju neki glagoli u perfektu_ aktivnom
i takvih oblika u kojima se nastavci redupliciranoj osnovi dodaju
neposredno. Takvi se perfekti zovu mjesoviti perfekti.
1. Tako se pored perfekta g-cr't""YJ-XIX (stojim, 311, 2) nalaze
oblici perfektni postali od osnove e-cr't"ii, i to:
Plpf.
Konj. ecr't"W-[LEV
ecr't"w-crL( v)
ecr't"iicrL(v) Opt. ecr't"IXL"Y)-V
it d.
Inf.
Part. gen.
ecr't"wcriX gen. -fucr"YJ
. , -
gen.
2. Pored 't"e-&v"YJ-XOC (umro sam, prezent &.no-&v'flcrxw 324, 8):
Perf. ind. 't"e&vii-[LEV Inf. 't"e&v&.-vocL
't"e&viicrL( v) Opt. 't"e:&voc("Y)-V
itd.
Plpf. e-'t"e&vii-crocv lmpt. 't"e&voc-&L.
Part. gen.
't"e&vewcroc gen.

3. Pored 3e3mxoc (bojim se, osn. 8!, aor. 327 b):
Perf. ind. 8e3L-oc Inf. 3e3L-e-viXL
Plpf.
3e3L-e:(v)
8e3L-[LEV
3e3L-'t"e:
v)
-8e8L-crocv
Part. gen.
8e:3L-u!:oc gen.
gen.
I
I
o!8cx. Drugi razred glagoHi na 318.
137
4. Ovamo pripada i perfekt o!31X [znam, osn. 13 (fL3, isp. vid-eo),
aor. d3ov vidjeh 327, 3] :
Perf. ind.
I
Konj.
I
Optativ
I
Impt.
o!3-IX (znam) et3& d3d1)-V
o!cr-&oc 'lcr-&L
o!3-e(v) d37j e13d"Y)
,,
LCJ"-'t"W
tcr-TOV
it d. itd. it d.
tcr-'l"OV
'lcr-[LEV
,,
LCJ"-'t"E
'lcr<icrL(v)
Plpf. (-m) (znadijah)
(

Inf. d3-E-VIXL Fut. d-crO[LIXL
Part. -u !:IX, gen. (znat cu i saznat cu)
Bilj. Prezent i aorist nadoknaduju se glagolom "(Lyv<!>crxw ( 324, 12).
II. Drugi razred glagola na fLL
1. Drugi razred glagola na fLL pripada samo sprezanjem pre- 318.
zen t s k e o s nove toj konjugaciji. Prezentska osnova glagola toga
razreda postaje tako da se cistoj osnovi pridijeva s 1 o g v u.
2. Za kolicinu glasa u vrijedi pravilo u 303, dakle 3dxvufLL,
ali 3dxVU[Le:V.
3. Vokalske osnove imaju u prezentskoj osnovi dva v: osn.
X E p OC: XEpcX-WU[LL (mijesam).
4. I ovdje se upotrebljava mnogo sporednih oblika po prvoj
glavnoj konjugaciji (3eLxvow), npr. 3. 1. plur. ind. prez.: 3eLxvo-
oucrL(v), a u konj. i opt. prez. i nema drugih.
Bilj. Neki glagoli na w imaju (ponajvise mlade) sporedne oblike na -VU[J.L,
npr. &v-olyw (otvaram): &v-o(yvu[J.L.
138 Drugi razred glagola na 318.
Drugi razred glagol8 na -ILL 318. 139
Prez. od:X.VUfLL, OSD. a E LX,
k prezents a osnova E:LX-VU
Aktiv .Medij
Aktiv Medij
'
odX-'IIU-fLL (pokazujem) oe:btVUfL<X.L
(kt:x.-vti-c:; OELXVUUOCL
odx-vu-cn(v) OdXVU't'OCL
E:odxvuv &oe:L:x.vufL'fJ'\1
eod:x.vuc; E:odxvucro
e/Mxvu todxvuTo
Prezent ind.
3ex-vu-TO\l 3dxvucr3-ov
3e:(x-vu-Tov lldxwcr3-ov
&3dxv\J-rov
Imperfekt
E:oe:Lxv{l't"l'lv
odx-VU-fLE\1 oe:wxufLe:.&oc
odx-vi:l--r:e: Sd:x.vucr.&e:
oe:Lx -v\)-occrL( v) odxvunoct
eodxvufLE:\1 toe:Lx.Vu[Le:&oc
todxvu't"e: todxvucr&e:
t3dxviJcrocv eodxvu\11:0
Konjunktiv
OE:LX\IUW, nc:;, n "'(1,
it d. itd.
I 3E:LXVUOL[LL OELX'IIJO([LYJV
Optativ
I
itd. it d.
odxvu ( 307) oe:(xvucro
OE:LXVUcr.&w
Infinitiv OELX'Ii:JVI)(L OELX.VU0"-3-0CL
3dxvuTov lle:h,vuct3-ov
Imperativ 3e:LXVbTW\! lle:txvocr3-oov
odxvu-re: odxvucr&e
OELX\IU\I't"(J)\1 oe:t:x.vucr&wv
OELxv6c:; (')E:LX.VU[LE:Voc:;, 'l), 0'\1
Particip
OELX'\IU(J()(
(')E:LXV1:iV
(3e:txv6-rwcrocv) (lle:Lxvucr3-ooao:v)
osn. 0 E: LX. \1 U'\1 't'
Futur
Perfekt W1etxoc oeOEL'(fLOI:L
Aorist
I
Pluskvam-
I
ioe:odxE:w eoeody[L"I]V
perfekt
Aorist pas. &odx&YJv Futur
I
pasivni I
'
I !
140 Ostali glagoli na -ViiiJ.L. 319.
319.
Glagoli
I
Osnova
I
a. Osnove sa ex:
1. mijesam xepii(cr),
xpii
2. xpe[LOCWU[LL vje8am xpe[Lii(cr)
3. sirim 7te-rii(cr),
(&vcx-7t. otvaram) 7t't'ii
4. razasipam crxeoii(cr)
b. Osnove sa e-glasom:
5. odijevam e(cr) (fecr)
(isp. ves-tio)M. odijevam se
6. gasim
( cX7tO-, XCX't'cx-)
gasim se
c. Osnove sa o- glasom: l;;w(a)
7. pasem, opasujem
8. pwvvufLL krijepim pw(cr)
Ostali glagoli
I
Futur
xepw,

xpe[LW,
1te-rw,
crxeow,

pwcrw
Ostali glagoli na -VLiiJ.L. 319.
141
na -vufLL
Aorist akt. med. Perfekt futur pas.
Biljeske
I I
Aorist pas., I
1---+-------r--+-----
-Y][Lcp(ecrcx
(xpe(l.ii[LCXL
visim 312,
7)
inf. med. bn-eotta.&aL
( 316, 4)
eppwcrcx

s cim cw(
dopunja se
glagolom i:vMw
301, 2. i 329.
isp. 329.
142
Ostali glagoli na -vti[Lt. 319. Ostali glagoli na -VG[J.t. . 319.
143
Glagoli
I
Osnova
I
Futur Aorist akt. med.
I
Perfekt
I
Aorist pas.,
I
Biljeske
futur pas.
9. cr-rpwWU[-U
f
sterem G't'pW a-rpwaw
spar. obi. a't"6p-vti[Lt CI'I"Op-e: CI'I"Opw, -e!<;

I
,,
&cr-rpw&"f)v EO''t"pWfLOCL
I
crT6pe:mx
d. Osnove n.a -y:
10. XCT-&.yvti[Lt lomim &:y (fa.y)
xCT-&.yvu[J.Ct lomim se

xa;'l"-eiiyo: slo- XO:T-<=cXY1)V aug. isp.
mljen sam 237, L
11. spa jam

12. t-tdyvu[Lt mijesam [Lety, [L'i:y I
&fLdx&1Jv,
umj. -e:t- piSe
fl.Efl.EL"'(fJ.OCL se i -1:-
13. utvrdujem n1Jy, nriy
nljyvuf.!.Q(L utvrdujem se

7tETt1JYOi. tvrd ETIOtyl')v,
1t7)X'1"6<;; tvr d ;
sam fl.IXL isp. 329.
14. kidam '

P"lY>
pocy
kidam se
49. &pp<Xnv, isp. 329.
raskinut sam O'OfJ.OlL
e. Osnove na likvidu:
15. &.rc-6N.ufLL upropascujem oA-<- &.rc-o:Aw, -e:'i:c;
&.rc-6:Uu[Lor.t propadam -n

isp. 239.
&n-wA6[LYjV
275, 2
&:rc-6AWAIX
275, 2.
16. llfL\/UfLL kunem se
,
OfJ.OUfJ.OCL, -?j, O[L-O
-e:i:'t"CXL
Ofl.W[J..OXIX
275, 2.
144 Peti ili nazalni razred. 320-321.
G1ava XII
GLAGOLI PRVE GLAVNE KONJUGACIJE S OSOBITIM
OBLICIMA
320. Osobitosti grckoga g1ago1a osnivaju se pog1avito na tom da se
prezentska osnova od g1ago1ske razlikuje jos drukcije nego sto je
receno u 245-253. Onima cetirma razredima koji su ondje na-
Glagoli
I
Osnova
I
Futur
a. Prezent n a -vw:

1. -rtvw p1acam, bivam kaznjen -rt, 't"O:L -rdcrw
-rtvofLotL kaznj avam, osvecu-
jem se (komu, -rLv&) -rdcro[LotL
2. pretjecem cp.&'Y)
cp.&oc
3. a&xvoo grizem 8rix, 8l)K
x&[LVW utrudujem se X OC[L, X[L'Y) XCX[LOU[LotL, -?j
5.
I
sijecem -re[Lw, -de; 't"O:[LVW 't'e [L, '! [L 'YJ
(od 57. e) iX,
./idem
7. EACXOVW gonim eAotu, eAiX e)..w,
1
Peti ili nazalni razred. 321.
145
vedeni treba dodati jos cetiri druga razreda. Nekima od tih gla-
go1a postaju oblici od vise osnova, i to cesto od sasvim razlicnih.
Peti iii nazalni razred
Prezentska osnova postaje od g1ago1ske dodatkom glasa v i1i sloga 321.
u kojem je v (isp. lat. si-no, cer-no, hs. sta-nem).
Aorist akt. med.
I
Perfekt
I
Aorist pas.,
I
Biljeske
fut. pas.
't"e't"<:LXot umj. -e:L- pie
se i :r-
E't"O:LO'&[L'Y)V 't"e't"<:LO'[LCXL
316, 3. 't'LVcX 'ltOLOOV 't'L

8e81jy[LOCL 8-f)x.&lJv
XeX[L'Y)Xot fLOCv3-ocvoov

I
't"O:'t"[L'Y)Xot
-re't"fL 'YJ fLat L
316, 2.
'1jAMot
275, 2.
EA
10 Gramatika jezika
146 Peti ili nazalni razred. 321.
Peti ili nazalni :razred. 32L
147
Glagoli
I
Osnova
I
Futu:r
Aorist akt. med.
I
Perfekt
I
Aorist pas.,
I
BHjeske
fut. pas.
b. Prezent na -veo[J.cn:
dolazim ' Ot
, f
acp-l:xowtJv
(inf. (inf.
c. Prezent na -&vw:
9. opazam, osje- odcr&-e:
M.&6!Jo'Y]V to nv6c;; ili Tt '
cam
'
10. &.[J.ocp1:ocvw grijesim, pro- ' ot[J.1Xp-djcro[J.OCL oq;.ccp"t"-<:
masujem

[J.IJ..p'LY]XOC
grijesim 't'l
fLCH
jpromasujem
'
'I:"LV6c;;
I
"'
lL ( mnozim

12. &rc-ex.&<Xvo[J.o:L bivam omrazen eJ:x.&-e: &n-e:x&fJ<Jo[l.oct
cXTI:-"1))(.&6fJ.7j\l 'hr-1Jx .&"1] fi.O:t
13. O(j)Atcrx&voo osjecam se kriv, ocp:A-& 6cp:A1jcroo
w<p/o.cw &cpA"IJXOI.
zasluzujem
d. Prezent na -&vw s naza-
1om u osnovnom slogu:
uzimam :;\0[

(impt. et/..'l')<pOC
333, 13.
I
O'O{J.IXL
15. !/..av&&.vw sakriven sam )..IX.&, A'IJ.&
ETn-AIXV.&ocvO[.LIXL zaboravljam
Aii&ov J..fA'Y].&IX komu twci
En-e/..oc-&6{.1."1)" EnL-AEA'YJO'(J.OCL
nv6c;
16. t-ocn&vw polucujem t-cxx, AYJX e!J..ocxov e'l:A:YJX<X sto 'l:"tv6c;
0
17. [L()(V.&ocvw uCim se [L<i&-e: !1-Ci..&ov
18. nuv.&&.vo{J.()(t doznajem itu&, neu.&
r
m:UO'O(J.IXL Enu.&6!Jo'YJV
f od koga sto
'lt'E:'rU 0' fl. IXL
nv6c; n
19.1 -ruyx&vw pogadam,
"ux-e:, e:ux
J dobivam
,, I od koga sto
e:-ruxov 't'E:'rU)('Y)X:OC
'l'tv6c; 'I'WOC
Sesti ili inhoativni razred. 324.
Sesti ili
324. Od glagolske osnove postaje prezentska time da joj se pridijeva crx
reduplikaciju. BuduCi da mnogo glagola ovoga razreda znaci
Glagoli
a. Glagoli bez red upL
1. "(YJp&crxw starim
2. dorastam

{ 3. j&.pecrxw
oj
dopadam se
4. !J.e:.&ucrxw opijam
[Lt.&ucrxofLOCt opijam se
5. &J..(crxo[.tc:u bivam uhvacen
6
> -1 I ( > -1 I ) t v
. OCVOCI\OUl fOSlffi
7. supLcrxw nalazim
rg:) &.7to-&vfloxw umirem
ucim
M. ui':im se
I
Osnova
i
I
I
I
pjpii

,
ocpE
!J.e:.&u
&.1--w
&ocv, &v"IJ
I
Futur
ota&i;w
3til&1;o[.Lo:L
Sesti ili
iii Lcrx (isp. lat. no-sco, pube-sco). Mnogo glagolaimajos iprezentsku
pocinjanje ili postajanje, zove se razred inhoativni.
Aorist akt. med.
I
Perfekt
I
Aorist pas.,
I
Biljeske
I
fut. pas.

mlad sam
---

--
t[LeWcror.
t[Le:&Ua.&"l'Jv [LEMW pijan
sam
M.l\wv ( 316, aug. 237, L
6. inf. cXAWVOCL xoc)

ot111JAW&"!Jv, &.voc-

fJi3pov (topov) "t]iJp'Y)XO:
impt. e:upe 333, (dSp1Jxo:)
13.
"f)upe&"!Jv ( e:upe-
"f)iSpYJ!J.OCL
aug. 235.
( e{)p"f)[.!.OCL)
&"f)V),
&.7t-e.&ocvov 't"Eltv"f)XOC
317, 2.
f. egz.
llelllllocx(J'; EOLOcij(:&"t]V -u-,& n

I
325.
150
Sedmi iii e-razred. 325.
Glagoli
'
b. G1agoli s prez. redupl.
i
10. &.7to-8L8p&crxw utjecem
11.
' ..
flLfLVYICl'XW opommJem
( b' , ' )
0 lCflO otVot-, U7tO-
opominjem
se; spominjem
rl2) ' ( 12. "(L"(VWCl'XW poznajem
" __,./
13. n't'pwcrxw ranjavam
Glagoli
a. Rasirena j e osnova
prezentska:
1. "(lltfleW zenim Se
M. udajem se
2. 8oxew cinim se; mislim
3. w.&ew turam
I
Osnova
I
Futur
8pa &.7to-8p&cro(lotL
flV'Y)(cr)
yvw(cr) "(VWCl'O(lotL
't'pW 't'pwcrw
jedem v. 327, 8;
Sedmi iii
Kraca se osnova izmjenjuje s
Osnova
8ox-e:
Futur
"(lltfl&, -e:i:c;
yot(lOU(lotL, -7j
Sedmi iii e-razred. 325.
Aorist akt. med.
I
Perfekt
&.1t-e8pav 316, 1. &.7to-M8paxot
cXV-efLV'YjCl'llt
fleflV'YJfllltL me-
mini, f. egz.

meminero
E:yvwv 316, 5. E:yvwxot
( 274)
i:yVWCl'fllltL
i:'t'pwcrot I
't'S:'t'pWXIlt
' 't'S:'t'pW(llltL
1L'mpcicmoo prodajem 327, 11.
e-razred
duzom rasirenom glasom e:.
Aorist akt. med.
E:y'Yj(lllt
EY'YJ fL&fl 'YJV
,,
e:wcrot
Perfekt
ye:y&(l'YjXIlt
ye:y&(l'YjfllltL
8e8ox-rotL od-
luceno je
I
Aorist pas.,
fut. pas.

eyvwcr.&'Yjv,

hpw.&'YJv, 't'pw-

Aorist pas.,
fut. pas.
I
Biljeske
komu nvci
koga cega
't'LVcX 't'L
cega 't'Lv6<;;
yvooCJ't'6<;;
't'poo't'6<;;
Biljeke
yuvccixcc
<iv8p(
Boxe:i videtur
aug. isp.
237, 1.
151
-
152
Sedmi ili e-razred. 325.
Sedmi ili e-razred. 325.
153
Glagoli
I
Osnova
I
Futur
--
I
I I
I
med. Perfekt
Aorist pas.,
I
Biljeske Aorist akt.
fut. pas.
b. Kraca je osnova
prezentska:
4. W-eAw (&sAw) hocu e&eA-&
e'lh:).;fj a (t)
Yj&SA'Y)crcx Yj&SA1)XCX
--
5. fLSM.w namjeravam; okli-

jevam fL&AA-e
E[LSM'Y)O"CX aug. 234, B.
6. vSfLW dijelim V&[L-&
V&[LW, -de;
gV&LfLCX V&VS[L'Y)XIX
V&VSfL'Y)[LCXL
7. fLSVW ostajem; cekam [L&V-&
[L&Vw, -e'i:c;
g[L&LVCX fL&fLSV'Y)XCX
8. pew tecem pe(f), pu-e

eppU'Y)XCX eppu'Ylv
9.
I
radujem se XOC.Lp-e, xcxp-e

XOC.LpW
X&XOCP'Y)XOC. exocp'Y)v
cemu (E7t)nvl
10. ep- (epw-rocw) pit am '
ep-e
Yjp6[LYjV
11. '(L'(VO[LCXL postajem yev-e
E'(&V6(lYjV yeyevYJ(loc.L
yeyovcx
12. &x&o[Loc.L srdim se ocx&-e(cr)
&x&ecrofLoc.L
-1)x&ecr&Yjv na sto (e7t}rLvL
13. fjou:f..O[LCXL hocu
augm. 234, B.
14. 3d treba
3e-e
&asYJcr& 3e3S1)X&
15. 3sofLCXL trebam, molim
3e-e
3e3S1)(J-CXL
trebam
molim 't"L Voi;; 't"L
16. !J.SA&L [LOL stalo mi je
[L&A-&
E(J-SA'Y)cre (l&(J-SA'Y)X& do cega 't"LVOi;;
I
327.
154 Osmi ili mjesoviti razred. 327.
Glagoli
I
Osnov2,
I
Futur
17. Em-[LtAO[LotL staram se [LE:A-e:
(
18. oto[Lou (ol[Lo:') mislim '

19. o<pdAw dugujem OlflEA

O!p&LA-e:
20. letim 1t(e:)-.-e:
2L
I
borim se [LO:X,-e:(cr) [.1Q(X,OU[LOlt;
fLIXXOfLIX'
Osm.i ili
Oblici jednoga glagola postaju od viSe
Glagoli
a. Razlicne osnove:
1. Q(lpew u:zimam
M. u. sebi; biram
P. od akt. i med.
2. idem, dolazim
impf. 314.
3. bp&w vidim
I'
impf. !l:wpwv 237, 2.
4. 't'pexw trcim
&E:w trcim (samo prez. i
imp f.)
Osnova
(f) 0 p oc,
(f)L8
' on,
Futur
e:l[LL 314.
Osm.i ili mjesoviti razred. 327.
155
Aorist akt. med.
I
Perfekt
I
Aorist pas.,
I
Biljeske
fut. pas.
I

za sto nv6<;
da &1bwc;

wrpe::Aov utinam
ci><pdA'IJO"OC
aor. 256.
11;1t't'6fl.l'j\l
, ,

s kim -rLv!
EfLO::XZO"Ol!l-'Y)V
I
mjesovi\l:i
bitno razlicnih osnova (isp. fero, tuli, latum).
Aorist akt. med.
I
Perfekt
I
Aorist pas.,
I
Biljeke
fut. pas.
d:Aov (inf. EAdv)
dAO!l-"I)V
,,
flpt&'Y)v,
1lP1Jf.10('

impt. t:A-&e 333, 275, 2.
13. ovdje
sam
e:taov (impt. 8e) /)'lt(l)"itl)t ta& 333, 13.
(en-, 1tpo-, cruv- &!86fl.'IJ" c'.)cp&'Yjv,
!8ou evo!
<J1[1.[L1Xt fLOCt
8e:8pcf.[L 'f)Xot
.a.e(J) 248.
I
156 Osmi iii mjesoviti razred. 327.
Glagoli
S. cpepw nosim
1 , , M. nosim sebi
P. bivam donsen, hitim
6. kupujem
Pas.
7. } govorim. ,
J..eyw kaiem
Cjl"f)[L( 312, 8.
Pas.
Slozenice npr.
a. &rc-ocyopo:uw
l. zabraft..iujem, 2. "'"'"""j"'m
b. 8Loc-J..eyo[LotL razgovaram se
aH berem, sa-
biram (i EX-, XCX.'t"ot-)
8. ea-3-tw,
( obicno xMoc-) jed em
9. ( 244, 2) }
[Moo zivim
Osnova
cpep, 0 t, eve(y)x
Futur
otcro[LotL
OLO"O!L()(L
&yopo:u, J..ey, ep&, -ei:c;
cpii, feTe, fe:p, P'YJ
ealh,
cpoty,

Aorist akt, med.
"11vo:yxov
"11vo:yxoc

E'TCpLcXflo"fl\1 312,
B. 1, 2.
E!TC0\1 (impt. dTC)
dTCot
O'IX
' - OC7t-EL7tOV
316, 7.
Osmi ili irazrecL 327.
Perfekt

275, 2.

zciJV"fl[LIXL
EWVY)[LQ(.L
egz.

8t-dAE'(!LI)("
auv-dJ..oxiX
auv-d'Aey[LQ(.L
275, 2.

XIX't'IX-(?.e('p(J.)XIX
Aorist pas.,
fut. pas.

O'Ofloi)(.L
E:Mx&lJv,

81.-e:Mx&"flv
cruv-e:Mnv, f. p.
cu'A-J..o:yi)aot-toct
XIX't"e:('p<!>&ljv
J.57
Biljeske
gl. pr.
u a or. akt. pre-
tezu ovi oblici:
'l]ve:yxocc;;, -xa:Te:
lfve:yxe:, -xch0
osobito:
i:ve:yxe:i:v
i:ve:yxwv
no!./.ou, 6).you
aug. 237, 1.
333, 13.
d niXe;;, Et nocn
obicnije od
e:J:rr;e:c;;, etm;;Te
zabr.: t-L1J rrmel:v
sust.: n
s kim:
158
Osmi i1i mjesoviti razred. 327.
Glagoli
I
Osnova
I
Futur
10. 7tiXLW, 't'07t't'cu, udaram 7tott, 7tA'Y)"'(,
7t:Aocy 7t1XLO"W
Pas.
Ex- (XIX't'IX-) p1asim

EX- (XIX't'IX-)
plasim se
11. m7tp&axCil
7tCUAe:, 7tpot, 8o
&.7to-88o!J.IXL prodajem
&.7to-8wcro!J.otL
Pas.
b. Razlicni oblici jedne
osnove:
12. (sequor) slijedim e 7t, cr( e:)7t ''lji S O!J.IXL
tAj aug. 236.
13. imam, drzim ( 56) ex., a(e:)x., ax-e:
(spor. obi. (ax_(!)) aug. 236.
Med.

S1ozenice npr.

a. 7t1Xp-ex.cu dajem

M. dajem sam

b. &.v-ex.o!J.IXL podnosim
aug. 240.
Osmi iii mjesoviti razred. 327.
akt. med.
" S7totLO"ot

E7tWA'YJ0"1X
ch-e:M!J.'Y)V
e-cr7t6!J. 'Y)V
k. tr1tw(L!Xt-e1ttr1t(i)(L!Xt
o. 0'1tGi:'t"O-E1tLtr1tOt't"O
i. tr1tOU-E1tLtr1tOU

k, G)(w, o. trXOL'IJV
i. axec;, axh(i)
EO"X.6!J.'Y)V
k. <JXW(L!Xt
0. G)(OL(L'IJV
i. <JX9i:i, axecr.&Cil
7t1Xp-ecrx.ov
k. 1t!XprXG)(Cil
o. 1t!Xp&.ax o t fL t
i . 1t!Xpriaxec;
7totp-e:ax.6!L'YJ"
k. 1t!XprXG)(Cil(L!Xt
0. 1t!XptXG)(Ot't"O
i. 1t!Xp&.axou
6 !L'Y)V
k. &.v&.G)(Cil(L!Xt itd.
I
Perfekt
I
Aorist pas.,
fut. pas.
' 7tS7tiXLXIX
1te1t:A 'YJY!J.ott f. p.

ex-7te7tA'Y)"'(!J.IXL f. p.

7tS7tWA'Y)XIX,
' 7te:7tplixot
7te7tpli!J.IXL e7tpli&'Yjv
7t1Xp-ecrx."YJfLotL
I
159

l
1toi.Aou, ol.!you
koga 't"tv!
za nagl. slozeni-
ca u aor. isp.
36.
axe-c; 302, s.
za nagl. sloze-
1 nica u aor. isp.
' 36.

160
Osmi ili fazred. 327.
Glagoli Osnova
C. U1t-W)(_-VE-Of.LOCL obecavam
isp. 321, 8.
14. tr. posadujem [(), H5,
intr. posadujem se
(sjedam)
sjedam
sjedim, sjedam
15. mfcr:xw trpim
16. pijem
17. ntn't'w padam
18. O'X07teW i -eOfLOCL
motrim
n(e}r, rcecr,
1t't'(J)
cntone:, crx.e:n
Futur
7t&LO"O!J.OI.L ( 50)
Aorist akt. med.
U7t-EO"XOfL"'JV
k. urrocrzcu[LC!L
o.
1. 'Jrr 6crzou
Osmi ili mjc:Soviti razred. 327.
Perfekt
Aorist pas.,
fut. pas.
161
Biljeske
za nagl. sloze-
nica u aor. isp.
36.
- 1-------- -------- -------
ho!.&Icroc (xa.&-i:cra.)

(znacenje impf. i
a or.)
I
I '"
! XOC'IT"'J fLOCL SJ e-
dim 315. b
( 49. i 63) nbtov&oc
1- -----
I
1
hc6&1Jv
I
,,
E'IT
---------
,,
7tEO"OV
I
7t:7t'1'WXOC
----j-
1
I ___
I
I
I
- -
I
---1
I
327b.
162 Defekt. gl. - Akt, med. pas. znacenje. 327b- 328.
Defektivni giagoli
N ajo bicniji su defektivni glagoli:
Osn. z&: dw{tot (privikao sam se), ppf. dw&e:Lv 278, 2, B.;
"
"
,
,
283, B. I.
be pf. (cinim se), ppf. 278, 2, B.; 283, B. 1.
(bojati se): aor. pf. 3t!:i3mM, 3t!:3LI)( 317, 3.
(vidjeti): f. e:'CcrOfLIXL ((sa)znat cu), pf. o!i)()( (znam) 317, 4.
Ep (pitati): f. 325, 10.
, fLE:p (dosudivati), isp. -ro [Li:po<; (dio), f:LOLpa (sudbina)
"
: pf. p. (dosudeno je), pte. dfJ.ctpf:L,tv'l) (sudbina) 274, B.
n:op (pribavljati), isp. (pribavljam)
aor. p[ p. nen:ponoct (dosudeno je), pte. ne:rcpW[LEV"I) i -ro
rce:npWf:LE\IOV Cf atum).
'"I:'Aii (trpjeti): f. -ri\-f]crofL()(t, aor. (isp. 316, a.), pf. -re'"I:'A'I)xa.
Nepravilno znacenje
328. Znacenje je glagola nepravilno ponajvise po tom sto se izmjenjuje aktivno,
medijalno i pasivno, pa prelazno i neprelazno znacenje.
A, Aktivno, medijalno i pasivno znacenje
1. Mnogo aktivnih glagola imamedijalni futur s aktivnim znacenjem.
Takvi su osim glagola s osobitim oblicima koji su od 320. dalje navedeni,
navlastito ovi:
(pjevam)
&:xouw (slusam
&n:-av'"l:'&w (susrecem)
&n:o-A.ocuw (uzivam)
(otimam)
(stupam)
(vi cern)
ye:A&(i) (smijem se)
ilLfuX(i) (progonim)
,trr-o:LVE(i) (hvalim)
(divim se)
xile1t'1:'W (kradem)
(jadikujem)
(nastojim)
CfO"OfJ.OCL
o'owOcrO[LtXL
&:n-ocv'"l:'ljcrofJ.O:L
&:na-i\ocucro[Lat

ye:A&O'O[L()(L

,tn-oct vi:cro[LOCL
-8-<Xuf:L&crof:LO:L

.
Akt. med, pas. znacenje, 328.
Bi.lj, Neki glagoli imaju medij alni futur s p asi vni m znacenjem, a drugi
imaju pored toga i pasivni futur:
(uvrijedit cu se)
( umnozit cu se)
otx-f)crotJ.aL (upravljat ce se mnome)
Tr:ol.wpx-f)crotJ.rxL (podsjedat cu se)
(::,cpsl.-f]cro[Lat (podupirat cu se)
(smutit cu se)
&pey;o[Lat (othranit cu se)
(metnut cu se pod strazu)
"I)[LLWGO[LtXL
&:n:o-cr'"l:'e:p-f)cm[LtXL
'"l:'tfJ.lJGO[LO!:L
(kaznit cu se)
&:n:o-crTe:p"l)&-f]crotJ.aL (lisit cu se)
'1:'tfJ.1J&1Jcro[LctL (postovat cu se).
2. Deponentia passiva ( 225) imaju ponajvise medijalni futu:r:
Prezent
&yiif:LOCL (divim se) 312, 4.
c;:[oeof:Lat (stidim se) 301, 1.
&pveofLaL (poricem)
&x&ofL<XL (srdim se) 325, 12.
(hocu) 325, 13.
OeOfLotL (trebam, molim) 325, 15.
ou\ltXfLctL (mogu) 312, 5.
,tvoc\ln6ofLOCL (protivim se)
br:[cr-ratJ.OCL (umijem) 312, 6.
tp&(i) (volim)
(raduj em se)
(slabiji sam)
iv-&UfLEOfLtXt (uzimam na urn)
(voljan sam)
&U[LOOfLOCL (srdim se)
OLOt-),eyOf:L<XL (razgovaram se) 327, 7.
fJ.OtLVOfL()(t (mahnitam)
E:m-fLtAOfL<Xt (staram se) 325, 17.
&n:o-voli:o[L()(t (ocajavam)
otoc-voeotJ.ocL (namjeravam)
ev-voEOf:LOCt (uzimam na urn)
npo-voEO[L()(t (vidim naprijed)
o'io[LOtL (mislim) 325, 18.
7tstp&o,J.:xt (kusam)
Futur
rX"{OCO"Of:L(Y.L
o:tol:crofLocL
&pv-f]crofL<XL
&x&<fcrofLo:t
('oUAlJO"OfL'H
L
iluv-f]crotJ.ocL
EVtX\1-rLWO"OfLOCL

sv--Ou[L"I)O"OfLOC
n:po-&ufL ljcro fLO: L

fLOC'I 0 U [LtXL
El't'L-fLE:AlJO'OfLOCL

E'I-VOljO"OfLOCL
n:
ot-f]crofLtXt
TI:stp&crOfLOCL
Bilj. (nocujem) ima aorist "IJUAtcr&fL'JV
Aorist

flill:cr&"l)v

Eile:1)&'1]V

'1jVOCVTLOl&1JV

ev-e:&ufL-fJ,'h]\1

oL-e:Mz&"IJ"
Ey.&vYJV

OCTI:-EV01J-8-"I)V

n:po-e:vo-f]&"l)v

3. Neki su akti vni glagoli u me dij u dobili refleksivno iii intranzitivno
znacenje (v. 448, l.), ali imaju u aoristu, a kadsto i u futuru, pasivni oblik
(kao deponentia passiva) te se zovu i passiva media:
'il
164 Akt. med. pas. znacenje. 328.
a) Pasivni aorist i pasivni futur imaju:
(J.I(J.v'flcrx(J) opominjem me d. opominjem se t[l.v-l]cr-&lJ'I
utvrdujem
"
utvrdujem se En&yr;v
(i-l]yvti(J.t kidam
"
kidam se f:ppocy-r,v
crTpe<pw okrecem okrecem se E:cr-rpoc<plJV
atpocAA(J) varam
"
vararn se cr<pcxA1jao tJ.OL L E:cr<pocAlJ"
-r1jx.w topim
"
topim se
b) Pasivni aorist i medijalni futur imaju:
e:dcrxovw zasramljujem med. sramim se OLLO")(>JVOU(J.OCL !Jaxov&r;v
zalostim zalostim se 'l]vt&&"l)\1
trcdyw gonim hi tim i]rcdx.fhJv
eucppo:[\I(J) veselim
"
veselim se eucppOLVOU(J.CXL eu<ppocv-&r;v
miCem
"
micem se
XOI(J.OCW uspavljujem spavam lWLfl'f]O'O!J.OLL
;.urrE:w zalostim zalostim se A cro(J.CX t t:\un'i]&'Y)v
srdim srdim se L (:,pylcr&r;v
bp(LcfW krecem krecem se 6>pfl1J&r,'J
m:l&w nagovaram slusam 7teLO"O(J.OCL trrdcrAhJV
TCAOC\/OCU> zavodim , bludim rr),o:v-Tjcro[.LCX t
krecem , idem nopeocrofLCXL
cpi:pw nosim hi tim, navaljujem o'{GO(J.CXL 'i]v<'x&lJv
plasim plasim se, bojim se
c) P asivni aorist i medijalni i pasivni futur imaju:
tirc-o:AAOCT"i:'c.> izbavljam
;pcdvw pokazujem
med. izbavljam se
udalj.ujem se
"
pokazujem sc ljlOt'IOU[l.OCt
cpcxv-f]crofLOtL
Bilj. I. Neki takvi glagoli imaju i pasivni medijalni aorist, ali u raz-
znacenju:
donosim,
, ,.. pribavljam
spasavam
'fSUOw varam
E:xo(J.WOC[.L"IJ'I pribavih sebi
E:crwcroc[J."I)V spasoh sebi (sacuvah) <!:crw&"l)v spasoh se
syeucrtXtJ.lJ'I slagah E:ysucr&l)\1 prevarih se.
Bilj. 2. Glagoli &vocyo[l.rxt (jedrim od obale), x.rx7&yof1.CXL (jedrim k obali) -
(oruzam se), (osidran sam) imaju obicno aor. med., rijetko
aor. pasivni.
4. DepJnentia media ( 225) imaju u pasivnom aoristu pasivno znacenje:
odnoco(J.aL krivim,
silim,
okrivih,
prisilih,
ii-rt&&r;v bih okriv!ien,
bih prisiljen;
Prelazno neprelazno znacenje. 329.
tako i:
M)(O!J.OLt (prirnam)
ilwpE:O(J.CXt (darujern)
(radirn)
tocOfLOLL (lijeCirn)
&:n:o-x.plvOfL<Xt (odgovaram)
J.oylsofLrxt (promisljam)
AUfLOLL\/OfLO:t (kvarim)
fl.E:fLcpOfLOLL (lzudim)
f1.tfLE:ov.o:t (nasljedujem)
fLSTOL-1tt!:(l.ITO(J.OCI (dozivam)
E:v-T!:f-Ao(J.oct (nalazem)
xetp6of1.CXL (nadvladujem).
165
Bilj. Perfekt od nekih takvih glagola ima i aktivno i pasivno znacenje:
dpyoccr-roct uradio je i uradeno je,
&rco-xl!:x.ptTO:L odgovorio je i odgovoreno je,
(J.E:(J.(fl.-0[-LCXt nasljedovao sam i nasljedovan sam,
tW\/'Y)(J.CXL kupio sam i kupljen sam.
Ako se neki glagol koleba izmedu pre! aznoga i neprelaznoga znacenja, imaju 329.
slabi aorist i slabi perfekt prelazno znacenje, a jaki aorist i jaki
perfekt neprelazno ( 328, 3.); ako glagol ima samo jedan perfekt, zna-
cenje mu je neprelazno.
Takvi su glagoli:
Glagoli I
( 311, 2) i
I
! WTOC(J.CH Sta):_ _____
1
_cr_T'f:_'lcr_O_(J._OC_t---
' Y.CXTCX-OUW potapam*) X'XTOL-i>6crw
I
( 301, 2) xcx-rcx-36cro(J.CXt
XOCTOI:-Mo(l.oct potapam se
Futuri Aoristi
xcx-r-silucro:
xcx-r-E:i>uv
316, 8
Perfekti
stojim
rpow radam
cpOO(J.OCt postajem

1
tp;:\crw 1 7c.':cp'uxc' jesam
'P')aofl.oc' ltcpuv
316, 9.
- --- - --------- ----- 1------ ---------
tydpw budim
eydpO[.LCXt budim Se

'iJytp-&'Y)v
'') Tako: E:vllOw oblacirno tx.-(a;co-) /lOw svlacim
oblacim se, exi>Oo(l.Q(I svlaCim se
budan
sam
II
!I
I
!
i
I
166
Naglasavanje glag. oblika. 331-332.
----
!
I
Glagoli Futuri Aoristi
I
TI)x.ro topim
I

TIJX.O[LO:L topim se "mx1jcrofLotL ETci.X"Ij\J
I
-- ----
rr1jyvuru utvrdujem
I

I

( 319, 13)
I
h&nv rr-ljyvG!J.CH utvrdujem se
kidam ( 319, 14)
kidam se
--
gasim
( 319, 6)
&rro-af3E:vvufL<XL gasim se &rro-crp1jcrO[LO: 1 &rr-Ecrp7Jv
rrd.9-ro nagovaram rrdaw
rrsl%ou.a1 slusam 'ITdcro lXI
--
<podvro pokazujem <pcx:vw, /ttpY)VIX
pokazujem se CjliXVOU[LIXL
<pav1j<l"O[LCX:I
I
---- ! !
I
I
&rr-6Af.G[LL upropascujem &noAW, I cbtWAe:crcx;
( 319, 15)
I
&rr-6Al.ufLcx:L propadam cX1t'OAOUfL<XL :btCllAOfLY)V
I
Perfekti
-reTI)X.O: rastopljen
sam
raskinut
sam
7tE7tE:LX.IX
rrsrre:WfLO:l uvjeren
sam
rrsrrol&o: uzdam se
rri:rpcx:yxa ( 282)
rrEtpY)VCX:

&n6),(JJ).,r_!
----
Kako se naglasup1!1! glagolski oblici
J
331. Od osnovnoga pravila u 229. da u glagola naglasak stoji sto vise od
332.
kraja. prema pocetku rijeci nalaze se ovi izuzeci:
Kako se naglasuju stegnuti slogovi, uci vee 48, zato se pise: iloxw, rrs-
cro::i[LO:L (rrrr-rro 327, 17), n.&GiiJ.aL ( 302), Au&w, Au&f.; ( 296).
Slozeni se oblici glagolski drze glavnoga pravila u 36. uz ove izuzetke:
1. Naglasak ne prelazi nikada augmenta ni reduplikacije:
ode, &:rpix.-raL dosao je. To vrijedi i onda kad se augment ili redupl_ikacija
ne poznaje: urr-e:Ix.oJ ugibah se, &v-e:Gps nade opet. Izuz1ma se samo cruv-o1ila:
(suznalac sam) od glagola oiila znam.
Naglasavanje glag. oblika. 333.
167
2_ U 2. l. sing. i mpt. jak. ao r. od glagola druge glavne konjugacije ( 307,
Bilj.) naglasak ne prelazi nikada onoga sloga na kojem stoji u prvoj rijeCi ako nije
slozena: vrati (&rr6), a ne tako i i:n[ stani (E:rr[), a ne srrL-crxsc;.
3. Ako je rijec dvostruko slozena, naglasak u tim imperativima ne prelazi
nikada drugi prijedlog: cruv-b<-ooc; vrati, rrap-ev-.&sc; pridaj.
Ostali su izuzeci ovi:
A. Infinitivi
1. Svi infinitivi na vo:L naglasuju pretposljednji slog: n.&E:vo:L, .9-srvon, Ae:Auxt-
vcxL, Au&'ijvo:L.
2. Infinitiv jakoga aktivnog aorista glagola na ro jest perispomenon:
( 255, 1).
3. Isti je oblik u mediju paroksitonon:
4. Inf. slaboga akt. a or. ima naglasak na pretposljednjem slogu:
>l:rro:lvscral ( 268, Bilj. 1).
5. Tako se naglasuje i inf. perfekta medijalnoga: rre:rraLile:ucr&aL, x.e:x.of1.cr&al
( 284).
B. P artici pi
6. Particip jakoga aktivnog aorista glagola na ro oksitonon je:
255, 1), gen.
7. Part. prez. i jakoga aorista aktivnoga glagolii na [LL oksitonon je u nom.
sing. m.: gen.
8. Is to vrijedi i za particip akt. perf.: AsAux.w; (uicx:, gen. -6-ro ;)
9. za part. obaju pasivnih aorista: (gen. -sv-roc;).
10. Part. medijalnoga perfekta paroksitonon je: ( 284).
l 1. Svi participi imaju u nom. i ak. sing. sr. roda naglasak na is tom slogu
na kojcm je i u muskom rodu (isp. 229): neutr. ),{icrrov Aucrov
(po 35), VLX.'ijcrcx:v, n.lJ-e:i<; n&b/.
Bilj. Za sve oblike navedene pod 1-11. ne vrijedi pravilo
da se, naglasak ,slozenfm rijecima,
rrpo-rdJ.e:vaL, sX.X.SX.OfLLO'&aL, TO X.Cl:"t"IXAUO"OV.
C. Oblici imperativa
12. Stegnuto 2 I. sing. imperativa jakoga medijalnog aorista jest perispo-
menon ( 255, l)
Izuzimaju se samo oni glagoli koji su slozeni od jednosloznih glagolskih
oblika i dvosloznih prijedloga: rre:p-&ou (rre:pL-r-&"I)[LI), isp. 307, Bilj.
13_ 2. l. sing. imperat. jakoga aorista oksitonon je u ovih pet glagola: drri:
(reci), i:).&s (dodi), s,]pe (nadi), tilE: (vidi), (uzmi). Ipak &rrmrs, itd.
po 36_
Sto znace ona tri jednaka oblika slaboga aorista, to uci 268, Biljeska 1.
333.
DIO TRECI
POSTANJE RIJECil
Glava XIII
334. Rijec ili je prosta, tj. postala od jedne jedine osnove: My-o-c; govor (korij.
:Ae:y), iii joj je osnova slozena od dvije ili vise osnova: :Aoyo-yp&rpo-c; (pisac
govora).
A, Proste rijeci
335. Proste su rijeci a) primltlVne (nomina verbalia), tj. postale neposredno
336.
od glagolske osnove: &p:;cf) (pocetak) od tli.pxc.l, b) izvedene (denominativa), tj.
postale od nominalne osnove: &pxa-io-c; (star) od nom. osn. &pxa (nom. &px-1]).
Imena postaju nastavcima (sufiksirna) kojirna se izblize odreduje
znacenje imenima.
Bilj. 1. Konsonantske osnove mijenjaju se pred konsonantskim nastav-
cima po glasovnirn zakonirna: yp&fL-fLOL (pismo) od yparp-[La ( 54).
Bilj. 2. Osnove irnaju sad jaki ( dugi) sad slabi (kratki) oblik (prij ev o j, isp.
49. i Bilj.): A&.&-pa (kradorn): (zaborav), osn. Ae:y: A6y-o-c; (isp. hs)
plet-em: plot), osn. rr:e:[Lrr: (pratnja), isp. pf. rr:ErrO[-Ltpa, (osn. :Airr.
eA-Airr:-+,c; (nedostatan): 1:0 :Ad<jJavov (ostatak): :Aom-6-c; (ostali), isp. it-Atrr-o-v:
Adrr-t:il : M-:Aom-cx, (osn. !pti) rpii -r6-c; (recen): (govor): rpt:il-vf) (glas).
Bilj. 3. Sarno malo irnenica i pridjeva postaje bez nastavka: T, il<)i (glas) osn.
bn:, (grabezljiv) osn. &:prr:ay.
Najznatniji nastavd
A. Nastavci kojima postaju imenice
I. Nomina agentis
lvfasc.
-d: (svecenik)
--rf)p: crt:il--r-f)p, -'ijpo<; (spasitelj)
-Top: -opoc; (pomocnik)
-T<i: (gradanin)
Fem.
-IHti: !ep-e:La (svecenica)
[od le:pe:f-ja]
-TEipti: crw-Te:Lpa (spaS i te lj i ca)
[od crw-rsp-ja]
-TpLCi: (pornoc ni c a)
-TLo: (gradanka).
Postanje rijeCi. 337-
169
2. Nomina actionis
-T(: Y, cp&--;-t; (govor)
7) rr:[cr-nc; (vjera) osn. m &
-cr(: 7; (postanje)
Y, (djelo)
-[L6: o 63up-[L6<; (jadikovanje)
0 os-cr-f1.6c; (sveza)
-a[a: +, OOXL[La-a[a (is pit)
7) epya-cr[a (rad)
-s-tx: :2 rr:ato-da (odgoj)
'I (kraijevanje)
I od glagola na -e:ut:il,
rr:atoda od -e:f-[a itd.].
3. Nomina rei actae
-[LOLT: To rr:piiy-[La, -fi.OLT-oc; (djelo)
-ro (zarez
-e:cr: TO yl:v-oc; (genus)
-ro tj;e:uo-oc; (laz).
4. Nomina qualitatis
-T"f)T:
-e:cr:
tcro--;-r,:; (aequi-tiis)
f; (iuvent-tus)
7) crorp-[ii (sapient-ia)
Y, xcxx-tii (zloca)
TO (dubina)
To a!crx-oc; (sramota)
-oJv"Y): t, (pravedno s t)
T, at:ilrpp.o-crl'lV"f) (razborito s t)
-tti: Tj &::Af)&e:-ta (is tina)
7) e:{)x),e:-ta (slava)
[ od pridj eva na 2; -sw:
od -e:a-tti]
7) s6vo-ta (dobrohotno st).
5. Nomina instrumenti
To otpo-Tpov (arii-trum) -%po: TO (stupanj)
TO Wh.x-Tpov (naukovina).
6. Nomina loci
TO lhxacr--r-f)p1ov (sudnica)
To (tarnnica)
-e:ro: TO xoup-e:1ov (brijac ni ca)
TO Moucr-e:Lov (zboriste Muza)
7. Nom ina deminutiva
-io: To n:ato-iov (djecacic)
TO zpucr-[ov (zlatan novae)
-&pto: TO rr:ato-&ptov (pueru-lus)
-tctx.o: 0 rr:ato-[crxoc; (sinci c)
f; 7t'ato-tax.1) (kcerka)
-[ow: -ro otx-lowv (kuci ca).
8. Patronymica
-(t)l>cx:

-[<Vv: Kpov-[t:ilv
-ro(fern.): Tav-ra.A-[c;, Ke:xporr-lc;.
337.
338.
339.
340.
341.
II
!I
342.
343.
170
344.
-to:
-e:u:
-Ta:
Postanje rijecL 344-351.
Mas c.
Koplv&-w-<; (Corinth-ius)
Me:yo:p-e:uc; (Megarensis)
2:n:ocpn&-T"I)c; ( Spartia-t e s)
9. Gentilia
Fern.
-&:3: Ll:>JAdc; (Delj anka)
-[3: Me:yo:plt; (Me gar anka)
-TLil: 2:mxpTtii-nc; (Sparcanka).
B. Nastavci koj rna postaju pridjevi
345. Pridjevi znace: 1. Opcenu svezu s osnovnim pojmom
346.
""oo: (nebeski), lilxo:wc; (pravedan), (stidljiv)
od
2. Tvar i podrijetlo
-e:o, -e:to: Cxpucrouc; aureus),
Euptmo-stoc;
-tvo: :t.l&-tvo<; (kamen)
/;ul.-t vo<; ( drven).
347. 3. Pripadanje, sposobnost
-(t)x6: tpum-x6<; (prirodan), (sposoban
(kraljevski), 7tOAEfL-tx6c; (rat an);
7) (tj. TtxV'I)), 6 fLOUcnx6c;,
7) 6 ypa[.L[.LCXTtx6c;.
za rad),
348. Obilje
349.
-EVT ( -fev-r), -e:T: XO:PL-EL<;' ( -ST-jo:), xapl-e:v (gratiosus), &vSfLOStc;
(v)etrovlt), UA"I)E:tc; (silvosus) ( 193).
5. Sklonost
-[.LO'I: (sjecajuci se), &m-:1.-f)a-[.Lwv (zaboravan).
350. 6.Vrijeme
-tv6: &o:p-tv6c; (ver-nus), &sp-tv6c; (ljet-ni), vux-rsp-tv6c; (noctur-nus).
351. 7. Nastavci s manje odredenim znacenjem
-v6:
-p6:
-UL!J.O:
(strasan), asfL-v6,
(castan) od
ix%p6<; (neprijateljski),
<p-&ov-e-p6<; (zavidljiv)
(koristan)
-A6: lle:t-A6<; (bojazljiv),
(varav)
-q.w: [.L&:X-LfLO<; (bojan)
-scr: (lazan), e:uysv-+,c;
(plemenit).
-&w:
-6w:

-cdvw:
Postanje rijeCi. rijeci. 352-354.
C. Kako postaju glagoli
Tt[.L6:W castim
yo6:w jadikujem
oou:A6w zarobljujem
kaznjavam
nadam se (8:t.rrl.c;)
cn1f1-0:lvw dajem znak
-E:w:
-eUw:

-6vw:
qnAE:w ljubim (<pl/.oc;)
e:u-ruxew sretan sam
kraljujem ([3acn/.e:uc;)
&l."l)&euw govorim istinu

sudim (olx1J)
[3o:p6vw opterecujem ([3o:puc;)
o:tcrx6vw sramotim (o:Icrxoc;).
Bilj. Neki od tih zavrsetaka imaju vise-manje odredeno znacenje: talzo
znace glagoli na -ew, -e:uw da netko ndto jest: <pt:Aiw (prijatelj sam),
sretan sam), n:o:Ae:[.LtW (u ratu sam); &1.1J-&e:uw (istinit sam); - glagoli na -6cu,
-o:lvw, -uvw znace da netko nesto cini: llou:A6w (ci.nim robom = zarobljujem),
)(pua6w (cinim zlatno = pozlacujem), OY)[.LO:lvw [cinim (dajem) znak], :Ae:uxa[vw
(bijelim), 7)1\Uvw (sladim, zaCinj am);- glagoli na -crd(u znace z elj u (desiderativa):
7tOA!i:fL1JO"e:lw (zelim rat).
D. Kako postaju prilozi
Kako postaju prilozi od pridjeva, v. 204. 1-3; korelativne priloge v. 217;
prilozne brojeve v. 223; prilozne padezne oblike v. 188.
-Mv:
-ll'l)v:
-d:
Osim toga prilozi postaju od nominalnih i verbalnih osnova nastavcima:
&ye:A1)-1i6v gregatim (ays:A'I)), &va-<pav-36v ocito (&vo:-<palvw);
fj&.-ll1Jv korakom ([3&-crtc;), kradom (xpu<po:), sakupivsi,
ukratko a7top&-ll'I)V rasijano, pojedince (crrrdpw);
oVOfLctaT[ poimence, nomina-tim, vswa--rl onomadne, i:Af.'l)vtcr-T[ helenski
(
r.o:v-ll'Y)[.L-d s Citavim narodom '1'1)-7tOt'l-e:l bez kazni (n:otv+,).
U slozenoj rijeci slazu se dvije osnove u jednu rijec ili bez promjene (:t.oyo-
yp&:<po-<;) iii se osnove na kraju mijenjaju. Tako prva os nova svoj zavdetak rado
mijenja u 0 ili mu dodaje 0: xwpo-yp&:tpoc; zemljopisac (osn. X Cil p ii), 't"E:t)(O-[.LCX)(LCX
boj oko zidina (osn. Te:txe:cr), <pum-o-Myoc; prirodoznanac.- Prvi se clan kadsto
jos drukcije mijenja; npr. t:Aettp"l)-[36:t.oc; jelenji lovac (osn. E:Ao:cpo), :Ao:fLrrall-1)-llpo-
[.Llo: utrka sa zubljama (osn. AIX[.L7tall), 7tctp-p'l)cr[o: iskrenost u govoru (11:iiv). -
Umjesto osnove upotrebljava se i paddni oblik: veC:,c;-otxoc; kuca za brodove, ope:t-
[3<iT'I)t; (ope:crcrt-[3CtT1JC:) koji gorom proJazi, VCCUOL-XAUTOt; sJavan brodar, ol\ot-rropoc;
putnik ( 188).
u drugom clanu pocetni se samoglasnik cesto produljuje:
vojsko-voda (&yw); zavrsetak se (kao i u prvom Clanu) rado mijenja u o ili mu se
dodaje 0: CjltAO-Tt[.LOt; casto-ljubiv :!:xo:-roy-x:stpot; storuk Cxdp), tx&Jo-cp&:yoc;
ribojeda (<pay-dv); a ima i drugih promjena: <pt/.o-rr&:Twp ocoljubiv (rrcxc:f;p; isp.
49), neskodljiv
352.
353.
354.
172 Slozene rijeci" 355-358.
355. Glagol se, da ne mijenja oblika, moze sloziti s prijedlo-
gom: rrpo-e..&:xofL<H (borim se za sto). Druge se rijeCi mogu s glagolskim pojmom
sloziti tako da se nacini nomen agentis pa od njega izvede glagol; npr. od va;uc;
i fL&JCOfLOGL postaje va;u-fL&xo<; (horae na brodu), a odatle va;u-fLOGJCtW; od oixo<; i 8tfLW
(gradim): otxo-MfLo<; (graditelj kuce): otxo-8ofLtW.
I apstraktne se rijeci mogu bez promjene sloziti samo s pri-
j edlogom: (prethodno vijecanje), (zajednicko vijecanje),
ali (razboritost) od (razborit).
Po znacenj u dijele se slozene imenice i pridjevi na tri vrste:
L D eterrninati vne sloz eni.ce u kojima je prvi clan pridjevna ili prilozna
oznaka drugoga clana: &.xp6-rroi,Ls ( = &xpa; rr6i\L<;) gornji grad, vise-grad, 6f.L6-
8ou/.o<; ( = 6fLoG 8ou/.e:uwv) drug u ropstvu, surob (isp. hs. brzo-rek, divo-koza
samo-uk, staro-sjedilac, zlo-tkalja).
357. 2. Za visne slozenice u kojima se prva rijec pomislja kao ovisna u nekom
padezu o drugoj iii druga o prvoj: /.oyo-yp&cpoc; ( = Myouc; yp&:cpwv),
( = Myou) spornena vrijedan, xe:Lpo-1t'obrroc; ( = xe:pcrt rronrr6c;) ruko-tvoran,
( = iv o'ix<p ye:v61.1.e:voc;) u kuci rod en (isp. hs. glaso-nosa, krvo-lok,
meso-jede, ruko-pis; bog-dan; zlo-rad).
358. 3. Posesivne (atributne) slozenice u kojima prva nJec oznacu)e
drugu, a citava se slozenica pomislja kao objekt participa te se upotrebljava
kao pridjevni atribut: fLOGXOO-JCE:LP ( = fLOGXpa<; xe:i:pw;; EJCWV) dugo-ruk, y/.a;ux-ii\m<;
( = y/.auxouc; 6cp.&ttAfJ.Ou<; ltxoucra;) sjajno-oka, crw-<ppwv zdravo-uman, razborit (isp.
hs. bj.elo-brk, zlato-kos, krivo-sija, dvo-struk, sto-noga).
Bilj. 1., Prijedlozne slozenice mogu imati sva tri znacenja: &fLtfH-.&soc"Cpov
Okruglo kazalite (det.), ey-zwpto<; domaci (zav.), bogo-duh (l:v
.Ssov E-t.wv (pos.).
Bilj. 2. Rijeci slozene sa&- privativnim (pred samoglasnicima civ-; lat. in-,
hs. n e-, 64) mogu irnati determinativno ili posesivno znacenje:
lt-ypa;cpoc; ( = ou det.,
det.,
&-neue; ( = rroc1:8ac; oux EJC<UV) pos.
( = dllw oux pos.
Rijeci koje su isprva pocinjale s digamom nemaju &v-, nego &.-; &.-e:py6<;
(&.py6c;) besposlen (ftpyov).
Bilj. 3. Slozenice na -oc; kojima je drugi clan postao neposredno od gla-
golske osnove imaju (protiv 36) naglasak na drugom Clanu ako mu je znacenje
ak ti v no:
koji baca kamenje, pogoden kamenjem
/,oyo-yp&<poc; pisac govora, <Xu-r6-ypacpo<; pisan svojom rukom.
DIO
Glava XIV
KONGRUENCIJA
Ako je subjekt srednj ega rod a u plural u, verbum finitum 361.
stoji obicno u singularu, a predikatno ime stoji uvijek u pluralu:
TO: 3wpoc Tu;cfJc; :xst TO: 7tp&yfLocToc Tocu-ro: oo:tv&
,
ECITLV.
Ako je subjekt u dual u ili ako su d va sub j ekt a, predikat je sad 362.
u dualu, sad u pluralu: f!.,.Jo xocAdl TE x&:yoc.&ffi &v3ps Ts&vcx-rov. - 'Apt-
CHWVTt T{i) 3svorpwvTt 7tpocrhpsxov Mo vsocvcrxw.
BilL Kod &[LtpU) imenica mora biti u dualu, kod ll6o moze biti u dualu ili
u pluralu: rXfLcpW 't'W rr6/.e:t, Mo &v3pE i ouo cb<'lpsc;.
Ako je subjekt kolektivna predikat moze biti u plu- 363.
ralu: 'Aih'ivoclwv To "h:rccxpxov TUpocvvov ov1:cx
pars vulnerati aut occisi sum.
Ako je vise subjekata, predikat je u singularu (prislanja- 364.
juCi se uz najblizi subjekt) ili u pluralu. Predikatni pridjevi, ako su
subjekti li c a razlicna rod a, stoje u muskom rodu, ako li su subjekti
stvari, u srednjem rodu plurala: 3t3&crxst mx'iTcx xed :x.p6vou
- 'De; d3s 7t<XTEpa Ts xcxt fL'f)TEpoc xoct &3sf.rpouc; xed tocuTou
oc(:x_[LaAwTouc; ysyeV'f)fLEVouc;, E:Mxpucrsv. - Isp. Pater
mihi et mater morrui sunt. - Al.&ot TE xoct 7tAlv.&ot xoct ).{Q(l xepoc[Loc;,
h&xTwc; spptfL[LSVQ(, o6ol:v EO'TL'I. - Isp. Divitiae el honores
incerta et caduca sunt.
Uza subjekt muskoga ili zenskoga roda predikatni je 365.
kadsto u s red n j em rodu sing. (kao : 'H crorploc 7tcXVTwv x!t.):J\l--
os &fLoc.&[()( 7tcXVTWV O('LO"XWTCJV. ciycx&ov TI:OAlJXOlpGZ'I[Y,
- Isporedi: Triste lupus stabulis. - Bolje je vrabac u
ruci nego soko na grani.
174 Kongruencijao Clan. 366-370.
366 Ako je infinitiv subjekt, predika.tni je pridjev kadsto u pluralu: T-,]v
n:errpwfLtv'Y)v &ouvtX-roc ecrnv &n:ocpuydv. - To se dogada osobito kad je
predikat glagolski pridjev na --rtoc;;: -ijv tifL&<;; n:ercrcx:L.
3670 Ako su subjekt i predikat u razlicnom broju, glagol se moze slagati s predi-
katom: 0[ E:x-rtaCZ'J -ro xwp[ov -rou-ro, 8n:ep rrp6-repov 'Ewt!X ooot exaAOU\11"0.
- llav-r()( 'r()(U't"GG dcr[v. - Isp. Gens universa Veneti appellati sunt.
368. Ako je subjekt demonstrativna ili relati vna zamjenica, slaze
se u rodu i broju s imenickim predikatom: 00col dcnv &v3pe:c; to su
ljudi. - TiccpiX -rwv 7tpoye:ye:v'Y)fLEvUJv [LCXv&&ve:1:e:. od)1:'Y] yocp &plcr-r'Y) otocx-
crx:cx/-to:. - OuaE:v &atx:ov oto:ye:yEv'YJfLOC.t 1tmwv, fLE:Ah'Y)v
dvoc.t XCXAAlcrTYjV &7toAoylcxc; sto rnislim da je najljepsa priprava. -- Isp.
Ea de mum firma amicitia est. - Ali i: Tou1:o TCWc; oux &[L:x&lcx E:cr1:lv;
Bilj. Treba razlikovati: -r eO"-rt cptAlo:: sto je prijateljstvo?- i -ric; lcrn qnAio::
kakvo je prijateljstvo?- Isp. Quid est gloria nisifrequens de aliquofama cum laude?
i: Quae gloria est miseriae pauperum atque inopum illudere?
369. Grcki jezik shvaca cesto kao predikate subjekta ili objekta ona-
kve pojrnove kojima se u hs. jeziku oznacuje glagolska radnja (p 0 t-
pumbeni predikati). Zato se u grckom jeziku cesto upotre-
bljava pridj ev gdje je u hs. prilog. To vrijedi osobito za oznake
reda, vremena i nacina, kao: 1tp61:e:poc, npw1:oc;, 6crn:poc;, 6cr-rcx-.-oc;,
TSAe:u-rcx'i:oc;, - op&pwc; rano, ecrm!:pwc; uvecer, vuxwc; nocu, crxo-rati:o::;
u mraku, jucer, ;.kt.m:pcx'i:o::; d.rugi dan - h<ilv, hm)crwc; svoje-
voljno, &xUJv preko volje, &cr[J.e:voc; rado itd.
oe 1to/-u 7tpw-roc; 'Cae: T'Y)AtfLoc.xoc; (Hom.) nju prvi ili naj p rij e
vidje T. A<XXE;0()(.L(L6vLOL ucr-rEpOL cX.r.p(xov-ro EV M()(,p()(.&(;"m fLcXX"Y)c;
- de; -rae; xw(Lcxc; crxo-rcxi:oL. -
Tpc1:CXLOL EX l:mzp-r'Y)c; E'(EVOVTO Ev T?j 'Antx?j. - ''Axwv Ot[LOtfll:c))V ouodc;
&v&p<ilrcwv xOtx6c;. - "Acr[Le:vm doov xo:t 6cr7te:p
&aet-rpouc;. - Isp. Hannibal princeps in proelium ibat, ultimus conserto
proelio excedebat. - Socrates venenum laetus hausit.
Bilj. Osobita je vrsta potpumbenoga predikata prolepticki predikat
kojim se uCinak glagolske radnje vee unaprijed izrice: Mtya.c; ex <DAmrroc;
'H e:tp-f]v'Y) -rov a'ijfLOV TW\1 'Alt'Y)VO:lwv u<j;'Y)AOV - Isp. Nikad nas
nisi niCim site nahranila.
Glava XV
CLAN
370. Clan je zapravo pokazna zamjenica. U tom se znacenju
upotrebljava u atickoj prozi samo jos u ovim prilikama:
1. 6 [LEv - o oE jedan - drugi (u svirn padezima); -ro ( -toc) [LEV
- 1:0 (-roc) 3 adverbijalno: sad-sad;
Clan. 371-372.
175
2. pocetku recenice naznacujuCi subjek1, ito u norninativu
b M, oe, 'TO ae: a on, ona, ono; u ak. s. inf. 1:0V 3t, Ot, TOUc; 13E ili
\ I \ I \ r
XOtL 1:"0v, XO:L '!"Y)V, XOtt -roue;;
3. TOU toga,
Ot [<Lev 'TOt n:A.o'i:o: &:rcETIAe:ucroc.v, o[ oil: [LEVOV't"e:c;
ifloE. - To:u-r'Y)v o51:'wr; e7topsu&1Jmxv, fJ.Ev TL [L()(X6fLe:vm,
TcX ae: xoc( &voc.ncxu6[LEVOL. - 'Emn&ye:l:O Touc; 'A&"YjvO:[ouc; OL OE
Kod 't6v &7toxp[voccr&oc.L Mysuc a on, kaze se, da je odgovorio.
Clan naznacuje:
1. odredene pojedine predrnete .razlikujuCi od drugih (ilndi-
vidualni clan): T wv E7t't"Ct crorpwv O"O(j)W'TCX"tOC, 2:61-.wvo -
&ydp()(c; &v:xpl&[LYjTov cr1:poc-rtocv t7tt 'En&aoc ( onu - po-
znatu - nebrojenu vojsku). - Kupor; owcre:Lv --rp[ot
-,;ou fLIJVOr:; -rijl cr't"pcx-rt<ilrn ( distributivno: svaki mjesec svakomu
vojniku).
Bilj. 1. Individualni clan zastupa cesto posesivnu zamjenicu: '0 crocpoc; l:v
O'Jcrlrxv (svoje b!ago).
Bilj 0 2. Individualni clan stoji kod apozicije iza licne zamjenice: ot
"EAA7Jvec; mi Heleni. - 'Y!J.d<; o1 -ljys!J.6vec; n:poc; t[LE: rr&v-rec; - Tako i
bez zamjenice: Et f-Lot (sc. tlfLd<;) o'i -re o'"rpo:'r'Y)yot xo:t o! AO)(()(yot efi.-3-ei:v,

Bilj. 3. I glavni brojevi imaju clan ako se njima kazuje odreden dio poznate
cjeline: 'Arr'ij.cro:v -rwv A6x_wv awasxrx ilv't"WV o[ -rps'i:c;. - Tako i razlomci: 't"Ct 06o f1-Ep1)
dvije trecine.
Bilj. 4. Treba razlikovati:
rroAAo[ mnogi i o[ rrofi.),o mnostvo, sv)etma;
oA[yot malo njih i ol oligarsi;
rrAe[ovsc; vise njih i ot n:Adovec; vecina;
&Afi.ot drugi (alii) i o! &AAot ostali (ceteri);
E!J.o<; cp(Aoc; covjek koji mi je prijatelj i 6 tfLo<; cp(Aoc; moj prijatelj.
2. pojedine predmete kao zastupnike Citavih vrsta
Clan): 0 Olv&pw7toc; covjek, tj. svatko tko je covjek. - L:.Ei: TOV 0"1:pomWTY)V
[LotAf.ov -rov &px_ov-roc. -roue; 7tOAe(Llouc;. - 'Ey@ 7t&v-r()( 15croc
7tpocr1jxe -rov &yo:&ov 7tOALT"IJV
Bilj. Treba pamtiti:
6 svatko tko hoce;
<;>-ruxwv svatko tko se nade, tko god;
6 takav koji ce se usuditi;
6 -1JY"IJO"Of1-E:VO<; ouaetc; nece biti nikoga (takvoga) koji C('; voditi.
176 Clan. 373-374.
373. Clanom se svaka rijec (adj., part., adv., inf.), cak i dio recenice
(padez s prijedlogom, genitiv), i citava recenica moze supstanti-
virati:
ol bogatasi,
a[ 7tap6v-rr::c; nazocnici,
at n&Aat stari,
TO mdenje,
a[ iv T?j noAEL u
at &.[Lcpt 'Apta'i:ov A. i njegovi I judi,
-rc1c TWv 'AihJva(wv stvari (prilike, probici) atenske.
-ro -rou Ll1J[Lacr&vauc;, isp. llud Ciceronis.
-ro yvw&l crau'T:6v illud nosce te ipsum.
TWV TOTE &pLaTO<;. - NlXY)Q"OV Tcj) Aay[-
xocAwc;. - llpiXHe: 1:oc Tli Twv &AAwv cpp6vs,. --
nspt Tou '1't
Bilj. Kod mnogih supstantiviranih pridjeva treba pomisljati na imenice
koje se i u lat. cesto izostavljaju: (y'ij) pustinja; 1i Cxdp)
(dextra; sinistra, laeva) desnica, ljevica; 1) 6cr-re:pafcx., ilEu-rEpoda ('l][LE:pcx.); 1) q:JLI.[a,
7tol.e:f1.oc Cxwpa); 1J fLOUcrLKl] ('t"exv"tJ).
374. Clan ne stoji:
L kod predikata:
crTpe<:TYJy6v.
EUXAdrxc; - Qt
S[Loc;
fiE-
B ilj. Clan stoji kod predikata samo onda kad treba predikatni pojam
istaknuti kao posve odreden, vee spomenut ili opcepoznat i priznat, tako oso-
bito kod SUpstantiviranih partidpa, i koq 0 CX.U"t"Oc:; isti, "t"OUVCX\ITtOV protivnost,
.&&npov jedno od dvoga itd. Ou-r6c; EO''t"IV 6 crwtppwv, oi'i-roc; 6 &vilpsi:oc; xcx.l cppoVL(LOc;
(pravi mudrac, pravi junak). - 0! &vilpe:c; e:!crtv ol 1towuv-re:c;, o n i!.v tv -rcx.i:c;
y(yv1)TCX.t. - 'Eyw 6 cx.u't"6c; O[Le:i:c; ae: - T'ij &q:Jpocruvn ou 7tii\l
't"OUvav-rlov tcr1:tv aocploc; (nije li citava protivnost, tj. sasvim protivna ?).
2. kod licnih pojmova (&e:6c;, crTpcx.rf)y6c;, &v&pwnoc; itd.) ako
znace citavu vrstu za razliku od drugih vrsta; tako ocv&pwnac; covjek
za razliku npr. od boga, zivotinje itd. [dok 0 ocv&pwnac; ( 372)
znaCi: svatko tko je covjek, za razlilmod nekoga odredenoga
- i kod vrsnih imena koja se kao (ili gotovo kao) vlastita imena
upotrebljavaju; npr. kralj; &cr-ru grad Atena;
itd. za neki odreden otok; oupav6c; i dr. ll&nwJ
&v&pwn6c; scr-rLv. - npc{>YJV de; &cr-ru
- "Hv snl 6ucrfLai:c; (na zapadu).
Clan. 375-376.
Jl77
Bilj. Vlastita imena ne trebaju clana. Treba li pak lice kao vee spome-
nuto iii poznato obiljeiiti, dodaje se clan imenu njegovu iii apoziciji ako je ima:
6 ili :Ewxp&.-r1J<:; 6 'A&"fJVCX.i:oo:; onaj (poznati) Sokrat (Atenjanin).
, I,mena zcmalja redovno dobivaju Clan: 1) 'Acrlcx., 1) Eupwn7J, 1) 'EI.A&.c;, 1)
Ar-rLX1J.
I men a r i j e ka do laze kao atribut izmedu clan a i rijeCi rco-rcx.[L6c;: 6 Euq:JpocT"Y)c;
ITOT()(fl-0<:;.
Tako i druga zemljopisna imena ako su sa svojim apelativom
istoga roda: -ro ilpo::;, ali 1] Ahv0 c:o ilpoc;. Kaze se l:Lxe:Alrx
3. u adverbnim izrazima (osobito u prepozicionalnim
i Vremenskim OZnakama); npr. SV sn' aptcrTr::pa, }(()(1:'
&ypouc; (ruri), xaTiX XIXl xcc-r!X &&Acx.Teotv (terra marique);
&[L' scp, &cp' scrm!:pac;, EX TCIXLMc; (a puero) itd.
4. u opcenim oznakama mj ere, rod a, imena itd. [Lys&oc;
(veliCinom), d)poc; (u sirinu), (mnostvom), ilvO[L()( (po imenu),
yvoc; (yvr::t) rodom itd.
Atributne oznake stoje medu clanom i supstantivom ili (da 375,
bi se jace istakle) za supstantivom s ponovljenim i':lanom.
Atlributni polozaj imaju:
1. Pridjevi i participi: o &.ya&oc; dobar i':ovjek, i1i o
o &.ya&6c; i':ovjek (i to) do bar; o napb.lv Mtp6c; ili xcupoc; o napwv.
2.Posvojne zamjeniceiposesivni genitiv pokaznih i po-
v atnih zamjenica (isp. 210, 208); 6 t[LOc; Tm'rcou o1x[cx,
o cp[Aoc;.
3. Imenice u posesivnom gen1t1vu ( 393):
vdwv (ali i TWV 'A.&'Y]voc[wv o i o -rwv
4. Paddi s prijedlozima: sv (J..cXXYJ
5. Prilozi: 1:0 vuv ysvac; sadasnji rod, <Xt TCOlpOlu-rlxoc caso-
vite naslade, &yrxv sAe:uite:pta prevelika sloboda, n6Acc; iY..vw gornji
grad.
Predikatne oznake stoje pred supstantivom koji ima i':lan, 376.
ili za njim. Predikatne se oznake od atributnih razlikuju po tom
sto supstantiv s atributnom oznakom cini jedan pojam 0 ko-
jem glagol nesto izrice, dok predikatna oznaka pristupa k sup-
stantivu s glagolom. Tako 1:0'1 &ya&ov &vapa znaCi: ljuhim
covjeka, tj. 0 dobrom izricem da ga ljubim; a 9 c?.[J
TOV &vapcx. ili cptAW TO\! znaci: ljubim covjeka
kojeg ljubim do bar jos: &nav-rsc; TO
tijelo koje imamo smrtno je; WJTov6[Lwv
't"(t)\J au tJ.flckx wv.
178 Clan. 377-378.
Predikatni polozaj imaju:
377. 1. Pokazne zamjenice oi'.i"t"oc:;, 8ae:, lx:e:i:voc:; (isp. 213): oi'.i"t"oc:;
378.
0 iii 0 taj Covjek.
2. Posesivni genitiv licnih zamjenica i zamjenice a:tn6c:;
(isp. 211, 2. b): o {Lou; "t"bvna:i:aa: eius.
3. Partitivni genitiv ( 395. Bilj. 4): no:AAol"t"wv 'A&'YJva:twv.
4. Cl{L(jiW, OC(L(jiO"t"e:poc:; i h&."t"e:poc:;: OC(L(jiO"t"e:pOL ot obje oci.
h&."t"e:pov "t"b cnpa:"t"6ne:aov jedan i drugi tabor.
Biljeska. Kod /bco:cr't"o<;; (svaki) moze supstantiv biti ibez clana: gx.o:cr't"ov 't"o
EX.OCcr't"ou
Sad atributni sad predikatni polozaj s razliCnim zna-
cenjem imaju pridjevi &x:poc:;, {Lecroc:;, fL6voc:;, pa a:u1:"6c:; i nocc:;
( 379); isp. summus, medius, extremus.
1. "t"b &x:pov /)poe:; visoka gora;
"t"b /)poe:; &x:pov
'' I '' a:xpov "t"o opoc:;
vrh gore.
2. fLEO"'YJ n6A.Lc:; srednji grad;
n6A.Lc:; (LEO"'YJ
(LEO"'YJ TCOAL<;
sredina grada.
3. lax&."'YJ krajnji otok;
ecrx&."t"'YJ
ecrx&."t"'YJ
kraj otoka
4. o fLOvoc:; ut6c:; jedini sin;
o utbc:; fLOVoc:;
fLOVoc:; o u t6c:;
jedino (samo) sin.
5. o a:U"t"b<; isti kralj, idem rex;
< fJ. "> I > I }
0 t--O:O"L/\EU<; O:U"t"O<;
a:u"t"bc:; o
kralj sam, rex ipse ( 207).
Clan. Akuzativ. 379-380.
179
II <ic:; ( &na:c:;, au fLna:c:;, 8A.oc:;) znaci :
I. s clanom u predikatnom polozaju: sav (odredeni):
rl) sing. n<iaa; TCOAL<;
sav ( odredeni) grad.
noAL<; "t"<icra:
plur. n<icra:L a:t 7tOAe:Lc:;
svi ( odredeni) gradovi.
a:t 1tOAe:Lc:; n<icra:L
2. bez clana: a) sav (neodreden), b) svaki:
oc) sing. n<icra: n6A.Lc:;
TCOAL<; 1t(X(J"(X
a) sav (neodreden) grad.
b) svaki grad.
plur. n<icra:L n6Ae:Lc:;: a) svi (neodredeni) gradovi,
b) svi gradovi (sto ih igdje ima);
n<iv &.ya:&6v sve samo do bro; na:v"t"l cr&eve:L sa svom silom; n&.v"t"e:c:; &v&-
pwnoL svi !judi, sav svijet; lv n&.cr7J x:a:l u potpunom
bezvladu i bezakonju zivjeti.
3. s clanom u atributnom polozaju: cjelokupni:
o n<ic:; &.pL&{L6c:; cjelokupni broj;
"t"b n<iv cjelokupno mnostvo;
n<iaa: n6A.Lc:; cjelokupni grad;
a:t n<icra:L n6Ae:Lc:; skup gradova;
ot n&.v"t"e:c:;, "<% O"U(L7ttxV"t"a: kod brojeva: svega (u svemu).
Tioccra:v UfLLV -r1jv &pw. - Ile:pln&.v"t"a:c:; "t"ouc:; -&e:ouc:;
x:a:l de:; &na;cra;v 7tOALV - 0t "EM'YJ'IE<; 8A'YJ<;
ou 1tAEO'I 1tE'I"t"E x:a:l e:'lxom O""t"txa[wv. - "HaLO""t"O'I n&.\l"t"(t)V EO""t"lv
OCAU7t(t)<; aLa:"t"e:Ae:i:v "t"b'l &ntx'l"t"IX. -
"t"oi:c:; 'A&'YJVIXLOL<; ou "t"OU<;

ncxp6na:c:; (L6vov &.nox:"t"e:i:VcxL, &.A.A.<% x:cxl "t"ouc:; &na:v"t"IX<; Mu"t"LA'Y)Vtxtouc:; 8crOL
'fJ.- A - 'rJ. I; ' I "!: ' I >I T-
'YJt--WcrL'I. - utxpe:LOc:; Et--O:O"LAEUO"E "t"IX TCO:'I"t"O: e:c, XO:L "t"pLtxXO'I"t"IX E"t"'YJ. - CJ>
y<l.p xcxA.wc:; np&.nov"t"L niacx 7ttx"t"plc:;. - "'!1 "t"ex:vov, oux &ncxv"t"tx "t"<j>
x:cxx:<l. n.p6cre:cr"t"LV.
Glava XVI
PADEZI
A. Akuzativ
379.
Akuzativ je padez direktnoga iii blizega objekta. Objekt je iii 380.
izvanji: "t"Un"t"w "t"bv aouA.ov udaram roba, iii unutrasnji koji je vee
u glagolskoj radnji sadr:lan: "t"U7t"t"W TCA'YJy&.c:; udaram pedeset
udaraca.
180 Akuzativ izvanjega objekta. 381-383.
381. I. lzvanji objekt pokazuje akuzativ kod prelaznih glagola. Pre-
lazni su poimence ovi glagoli :
1. glagoli koji znace koristiti ili skoditi, dobro ili zlo
cini ti bilo zborom ili tvorom:
6v(V1Jfl.L, &cpe:Mw nv& koristim komu (iuvo),
't"LVif skodim komu;
EO 7t0LE<U, e:ue:pye:'t"e<U 't"LVif do bro cinim komu,
7tOLew, xocxoupyew 't"Lvif zlo Cinim komu;
e:o A.eyw, e:uA.oyew 't"Lvif govorim dobro o kom, hvalim koga,
A.eyw, xotx1)yopew 't"Lvif govorim zlo o kom, kudim koga;
't"LVif krivo cinim komu;
xoA.ocxe:uw 't"Lvif laskam komu (adulor).
'Ecr.&A.ou yocp &cpe:J..dv. - E:crn
7tOLdv &v.&p6mou<; e:o.
Bilj. 1. Treba razlikovati e:o, XIXXw<; 1tp&ne:Lv dobro, zlo nalaziti se od
e:o, 1tme:'iv.
Bilj. 2. Bo1J&e:'iv pomagati, l.um-re:l.e:iv koristiti, m>!J.<pepe:L na korist je, slazu
se s dativom ( 411, 2).
382. 2. glagoli koji znace: bjezati, stizati, sakrivati se, premi-
cati se:
cpzuyw 't"Lvif bjezim od koga;
't"LVoc utjecem komu (fugio);
.&1Jpocw, .&1JpEU<U 't"LVif hvatam koga, tezim za cim ( 't"t),
fl.Lfl.EOfLotL 't"LVot ugledam se na koga (imitor),
1)A6w 't"Lvif povodim se za kim ( aemulor);
A.ocv.&&vw 't"Lvif sakrivam se komu (lateo);
E:mA.d7te:L 't"Lvif 't"L nedostaje komu (cega) (deficit).
383. 3. glagoli koji znace: bojati se (stidjeti se, cuvati se), braniti
se, osvecivati se:
't"LVot bojim se koga (timeo),
E:x-, Xot't"ot-7tA.1jno{l.otL 't"Lvot upropascujem se od koga,
't"LVot zazirem od koga,
occrxuvo{l.otL 't"LVot stidim se koga,
cpuA.&no{l.otL, 't"LVot cuvam se koga ( caveo);
&[LUVOfLotL 't"LVot branim se od koga;
't"Lfl.<UpeO{l.otL 't"L\Iot osvecujem se komu.
Akuzativ izvanjega i unutrasnjega objekta. 384-385.
181
Mvot{l.L\1 't"W\1 'A.&lJVIXL<U\1 Xot't"ot7tAotyrj-rs:. - ere: xp-f),
(;) 7tot"i:, -ro A.(ocv xoct cpuA.ifHe:cr.&otL cp.&6vov. - Tov E:m6v't"ot 7tOAEfLLOV 8crL6v
E:cr-rL\1 &fLU\IotO".&otL. - xoct
E:nfl.wpe:L:-ro (osvecivase se = _kaznjavase).
4. neki isprvice neprelazni glagoli; npr. 384.
fLevw ostajem, cekam - nv&, 't"t cekam, ocekujem koga, sto,
crLylfw, crL<U7t!f<U SUtim - -r:t preSUCUjem StO,
hitim, spjesim - -rt pospjesujem sto,
1tA.ew brodim - .&lfA.otHotv brodim morem. Isp. Na moru ga jutro
osvanulo.
Glagoli koji znace kretanje postaju prelazni ako se sloze s pri-
jedlogom (kao i u hs. i lat.); tako 7tO't"ot{l.6v prelazim rijeku
transgredior flumen), prelazim zid, goru,
Xfupocv idem kroz zemlju, ucp(cr't"ot{l.IXL docekujem
pogibli, 7tocpoc7tAE<U vrjcrov brodim mimo otok.
B ilj. Treba pamtiti: ll!J.W!J.L -rou<; zaklinjem se bogovima; &e:6v
zaklinjem se krivo bogom; zato vlj !J.tX) .6.(1X tako mi Zeusa, ou !J.tl Tou<; &e:ou<; ne,
tako mi bogova.
II. Unutrasnji objekt ili sadr:laj pokazuje akuzativ kod pre- 385.
laznih i neprelaznih glagola; u akuzativu je
1. imenica a) i ste o snov e ili b) is toga smisla kojega je glagol,
obicno s atributom:
a) 7t6A.e:fLOV 7tOAEfLdv rat ratovati,
fLEyotv &.ywvoc velik boj biti (magnam pugnam
pugnare),
v6crov vocre:Lv tesku bolest bolovati,
xocx(cr-r1JV turpissimam servitutem servire;
b) fLEyocA.lJV fL&X1JV veliku borbu biti,
xif[LVELV sve bolesti patiti.
00-roL fLE"'(Lcr-rot xoct &.vocrLfu-roc-rot OCfl.otp't"-fJfl.ot't"ot OC{l.otp't"lfvoucrL\1.
M&-r1JV oov -rocrou-rov 7tA.ouv.
Bilj. Sastavljanje glagola s imenicom iste osnove zove sefigura etymologica.
2. imenica (ili srednji rod pridjeva i1i zamjenice) koja bi hila
atribut izostavljenoj imenici iste osnove ili istoga smisla kojega je
glagol: fL&X1JV vLxav = vlx1JV vLxav bojnu dobit dobivati, 'OM[Lmot
vLxav = v(x1Jv vLxav olimpijsku dobit dobivati (isp. postiti
korizmu; exsequias ire), ( = yeA.w't"oc) ys:A.av slatko se. smijati
(dulce rider e), ( = StrasnO grijesiti.
182 Dva akuzativa. 386-388.
Tako 1tiiv-ra oui>S:v fLEya (ponositi se);
't"cX 11"A"Aa 't"L x."Aabc; sto places, quid fles? itd.
Tau't"cX x.at 't"!XU't"cX xalpw (isp. lat. hoc laetor).
- '
1
Ev am oux OfLOAoyw.
386. III. Dva akuzati va, i to
1. akuzativ izvanjega licnog 1 1zvanjega stvarnog objekta
imaju glagoli koji znace: uci ti, 0 p 0 minj a ti, taj it i; pi tati, zah ti-
jevati; oblaciti, svlaciti, lisavati:
doceo aliquem aliquid,
&va-, Opominjem koga cega,
x.pU7t1"W, &.7tox.pU7t't"OfLal -.wii celo aliquem aliquid;
&pw-.&w pitam koga (za) sto,
a hew v& pasco ali quem aliquid,
dcr-7tpaHUl, -7tpaHOfL!XL 't"L'Ja utjerujem od koga sto;
il:vlluw, Ex.lluw 't"L'Ja n oblaC:im, svlaC:im komu sto,
&.7tocr-.e:pew twa liSavam koga cega.
Ot -.ouc; 'A&Y)V!XLOuc;,
&lltov-.6 - '0 Kupoc; fjpcha -.ouc; au-.ofL6"Aouc; 'reX -.&v
7toAe:fLlwv. - 'Hpm7ttllac; at-.d -.ov 'AyY)crl"Aaov o7t"Al-.ac;. - I;wx.pa-.Y)c;
-.ouc; &m&ufLouv-.ac; oux. &7tpaHe:-.o - Tov 7tiiv-.a I>'
fL' &.<pd"Ae:-.o.
Bilj. 1. U pasivu licni akuzativ postaje nominativ, a stvarni ostaje nepro-
mijenjen; isp. sententiam rogatus . . Atchr."Y)<;; 07t' 'ApLcr-rcxy6pou &cp7Jps.&"Y) &px1Jv.
Bilj. 2. Kaze se takoder: &vcxfJ.Lfl.ViJcrxw -rLvcf. 't"LVO<;; ( 400, 1, B. 2), &7toO"'t"e:ptw
TLVOC nvo<;;, &cpxLpsofJ.cx[ 't"Lv6<;; -rL ( 403, 1. i B. 2).
387. 2. akuzativ izvanjega licnog i unutrasnjega stvarnog
objekta imaju mnogi pre 1 az n i glagoli: I;wx.pii't"Y)C:
\ 1 ) I ) I I \ ) ,1,1
't"'Y)V <:ue:pye:mav - Uo<:Va 7tUl7tO't"E ypa<p'Y)V e:ypa'l'!XfLY)V
nikoga riisam nikad tuzbom tuzio. - 7tOAAcX 1t6"Aw
x.oct fL<:y&"Aa.
Bilj U pasivu izvanjiobjekt postajenominativ, a unutrasnji ostajenepro-
mijenjen: rJJ...A."Y)v e:ue:pye:cr[cxv e:ue:pye:-r"Y).&dc;
388. 3. akuzativ objekta i predikata imaju glagoli koji znace:
zvati, drzati; izbirati, ciniti; pokazivati se:
x.a"Atw, Aeyw zovem koga cim (nomina),
x.p[vw ddim koga za sto (duco);
x.a&lcr't"Y)fLL 't"LVa 't"L izbiram ( Cinim) koga cim (creo, facio);
7totpexw EfLotU't"6v 't"L pokazujem se cim (praebeo, praesto me).
[
r
Prosti akuzativ. A:dverbijalni akuzativ: 389-391.
183
116vouc; 't"ou - Kupov cra-
E7tOLY)cre:, x.at cr-.pa't"'Y)yov lle au't"ov lsp. Ucinit cu djecu
JailJlCare.
Bilj. U pasivu oba akuzativa postaju nominativi: Kupo<;; 01to 't"ou 7tCXTpoc;
cr-rpcx't""Y)yoc; Isp. Cicero consul creatus est.
IV. Prosti akuzativ. - Akuzativ pristupa k neprelaznim 389.
glagolima i pridjevima da pojam njihov stegne u smislu hrvatskosrp-
skoga: sto se - tice, s obzirom na - (akuzativ obzira); hs. instr.
(velik tijelom, a malen djelom), lat. u pjesnika ak. (os umerosque dis
simi/is), inace a bl. limit a ti o ni s.
X.iifLVUl 't"OUc; o<p&a"Avouc; bolujem od glave, od ociju;
('t"o) yevoc;, ilvofLa rodom, po imenu;
('ro) dipoc;, x.li"A"Aoc; mnostvom, u sirinu, u dubinu,
lj epotom (isp. 374, 4).
B I ' - I ' " .I. \ - T \ I , T I
EA't"WV e:crn ITUlfLot y Y) 'l'UXY)V - U<pAOC: 1"()( 't" Ul't"!X 't"OV 't"E
vouv 't"a "' ilfLfL<X't"' d. - ITiiv-.ot cro<pov oux ot6v 't'<: &v&pw7tov dvaL.
Akuzativ pokazuje protezanje u prostoru i vremenu na pitanja: 390.
kako daleko, kako dugo? (kao i u hs. i latinskom).
x.at "EAAY)V<:c; &.7tdxov cr't'iii>La. - Tov
J.LEV e:i) na&6v-.a fLEfLV'fjcr&aL 't'OV 7tiiV't'!X xp6vov, 't'OV I)S; e:u&uc;
&m"Ae:"A'fjcr&aL '
Bilj. I. Pamti: -rpLcf.xoV't'cx lt-r"Y) ye:yovci:>c; triginta annos natus.- -IJfl.tpav
-1] .&uycf.'t""Y)P cxu't"c:j> he:-re:A.e:u"t"'ijxe:L prije sest dana bjese mu kci umrla (= sedmi
dan bjese mrtva).
Bilj. 2. Sam akuzativ smjera (na pitanje: kamo?) dolazi samo u
pjesnika. U prozi mu se dodaju prijedlozi: de; 'A.&'i]vcxc; (' Athenas.
Mnogi akuzativi sadr.Zaj a (unutrasnjega objekta), obzira i 391.
protezanja postali su upravo prilozi (adverbni akuzativ):
Oullev nista (nikako) (nihil) 't't nesto (nekako)
"[ (za) sto? (quid?) 't"ifA"Aa uostalom (ceterum)
1toAU kudikamo 1to"A"Aii cesto
('t"cX) 1tav-ra u svemu (sasvim) 't"cX rto"AM ponajvise
't"ouvaV't'lov naprotiv 't'O "Aom6v unaprijed
( 't"O) 7tpw't'ov }
7tpw't'f)v najprije, u pocetku
u pocetku (ou ili uopce (ne)
( 't"O) lle:u't'e:pov, 't"pL't'ov it d. 't"O 't"EAoc; napokon
(drugo, trece) drugi, treC:i put itd.
fLCXX.piiv daleko 't"<XXLIT't"'Y)V ( oll6v) bde-bolj e
't"LV!X 't"p67toV; - 't'OU't'OV 't"OV 't"p67tov kojim nacinom? - tim nacinom
lllx.Y)v ( 't'w6c;) poput xiipw ( (za ljubav) zaradi
np6rpamv toboze llwpe:&v (na dar) badava
't'o x.ot't'' EfLE sto se mene tice
't"O 7tplv prije, 't"O vuv sada itd.
184
Genitiv subj" obj. 392-394.
B. Genitiv
392. Grcki genitiv upotrebljava se kao pravi genitiv kod imena
za poblizu oznaku imena, a kod glagola pokazuje u koje podrucj e
pripada glagolska radnja; osim toga zastupa ablativ te pokazuje
ishodiste radnje.
393. Genitiv subjektni ili komu ili cemu sto
pripada iii od koga i1i cega
1. kod imenic:'i: otxloc 'rOU TIOl'rpoc; kuca oceva; ot '"C"OU KAe:apx.ou
ljudi Klearhovi, -r!X -r0:Jv 'A&'YJvoctwv (isp. 373); - KlfLWV
K. Miltijadov, 6 Eav&bmou; '"r!fjc; Bolw-rloc::; T. u Beotiji.
B ilj. Ovamo idu i izrazi: "At8ou u Hadu (upravo: u onom sto je Ha-
dovo), e:Ls "ALoou u Had.
2. kod kopulativnih glagola: dvocl, ylyve:cr&al, itd.
00-roc; 6 A6yo::; lcr-rl ovaj je govor Demostenov. -
H otxla 'COU TIC{'rpoc; E"'(EVE:TO kuca postade oceva.
Napose pamti: -roc1hov oux &.vapoc; cro(j)oiJ nije s vo j-
stv o mudra covjeka (isp. Cuiusvis hominis est errare), ali E[LOV tcr'"C"w
(meum est). 'E)..e:u&.fpou ya:p &.vapoc; -r&.:A1J&!fi :AEynv. - Ilo:AL-rou
ayaito\i itocppdV.
3. kod posesivnih pridjeva: otxd6c; -rlvoc; 413,
1. b) proprius alcjs. (alcui.), xotv6c; 7t'loc; ('"rtvt) zajednicki, &!.P-6-rpt6:;
n v o c; ( -rlvt) tud, le:p6c; n v o c; sacer alcjs. 'Ie:poc; 6 x.wpoc; 1:!fjc; 'Ap1:EfLtOoc;
mjesto je posveceno Artemidi.
394. Genitiv objektni pokazuje koga ili cega se koja radnja ili
osjecanje tice:
1. kod g 1 ago 1 ski h i me ni c a: '"r!fjc; rroc'Tplooc; O"(t)HJploc spasenje
domovine, 6 1:wv rroAe:[Llwv (timor hostium) strah od neprijatelja.
Bilj. Gen. obj. licne zamjenice moze se zamijeniti posvojnom zamje-
nicom: -1) ljubav k meni (isp. lat. fiducia tua: pouzdanje u te; hs. laze
od straha turskoga).
2. kod pridjeva koji znace: vjest ili nevjest:
gnarus, peritus, &rrnpoc; imperitus, i kod pridjeva na -m.6c;
koji znace sposobnost: '0 ypcq;.[L,hwv &rre:tpoc; ou
- Ked rrocpo:crXEUIXO"'l:tXOV TWV de; TOV rt6AE:fLOV '"C"OV cr'"C"pOCTYJYOV dvo:L X:Xl
r;;opw-:-txov '"rwv tm1:1JOduJV.
Genitiv partitivni. 395- 396.
Genitiv pokazuje cij elost od koje se uzima dio: 395.
1. kod i me na uopce, i to kod imenica, pridjeva (navlastito u
komparativu i. superlativu), zamjenica i brojeva: - rrA!fj&oc; &.v&pwrrwv
mnostvo ljudi, crwpor:; )..[&wv kup kamenja; - rroA:Aot 'l:WV 'A&'YJVOC[wv
mnogi od (izmedu) Atenjana, rr&v-rwv &ptcr-roc; najbolji od svih; - -rlc;,
rr6"t"epoc; -rwv &t3eA(j)wV; koji od (dvojice) brace? oMdc; nitko od nas.
Bilj. l. Kod -r[, -rl, oooev (fL7JOev) srednji rod pridjeva ne stoji u genitivu:
&yodMv TL nesto dobro (aliquid boni, o,)oh'. xo:xov nista zlo (nihil mali).
B ilj. 2. Pamti: ds Touro('rocroi:Jrov) &vo[o:c; (eo insaniae progressi sunt)
dotle dotjerase u mahnitosti.
Bilj. 3. Pridjev se kadsto u rodu i broju slaze s irn.enicom koja je u genitivu:
(umj. rroAu -r'ij<;; )(Wpcts), o Aombc;; -rou :x.p6vou (umj. -ro Aombv ToG
:x.p6vou).
Bilj. 4. Genitiv partitivni ima uvijek predikatan polozaj
(377, 3,): o! crotpol TW'I &v.&pwm.:.v.
2. kod glagola, i to: 396.
a) kod kopulativnih glagola: dvoct biti medu, -n-9-tviXt brojiti
medu, brojiti se medu, birati se medu itd.
Kotl EfLE &E:c; Twv m:rre:tcr[Ltvwv. - TWV Err'l:oc cro(j)WV txA hfh).
Tl f.LE: xwMe:t XA'1Jpoucr&ocl 1:wv E:wt()(. &px6vTwv;
b) kod glagola koji znace: imati dio i davati dio (u cemu):
[Lhecr-r[ [Lm, [LE't'EXW ( imam dio ( S kim) U cemu,
:x:otvwvt(t) ( -rlvl) '"C"tvoc; dionik sam,
[LE"t"O<AIX[L[3&vw ( dobivam dio,
[LE'Tocolilu)[L[ ( -rwl) dajem
[LOt '"rtvoc; pripada dio.
li.E'L U[LOic; xal '"C"WV xwouvwv fLE:TE;(ELV. - 01 rriim n:o-
Ah-oclc; tcrou fLE:Te:oloocrocv rrokrdocc; TE &pxwv.
c) kod glagola koji znace: uzivati:
scr&lw '"C"LVoc; jedem cega, rrlvw -rtv6c; pijem cega,
ye:uw '"C"tv& -rtvoc; dajem kusati,
&rro:Aocuw -rw6c; uzivam,
"'(E:UO[LOC[ 'rLVOc; kusam, uzivam,
OVLVOC[LOC[ nvoc; koristim se cim.
T wv Kt]plwv ocrol E(j)ocyc.v mxvTe:c;
i,eli). ''OcrTtc; yap oux dw&e: yEuw&ocl
E'!7t-Sc:tc;
sy[vov-ro (koji su sac a
cppe:l [LEV, &.:Ayd (3'
Bilj. Gdje sene misli dio, stoji akuzativ: 2:u fLI:v 60wp rrLve:ts, o' o1vov ti
pije vodu, a ja vino. - I:wxp&T"I)s itms To S. je popio otrov.
186 Gen. partitivni. Gen. qualitatis. 397-399.
d) kod glagola koji znace: hvatati se:
'twOC hvatam koga za sto za ruku),
&7tTOfJ.OCL hvatam se;
ljior.uw doticem se;
driim se;
7tEtpOCO(J.OCL iskusavam sto.
Twv &7to&or.v6V't"<U\I ouaev &7t't"E't"OCL. -
aLxor.[ou cpocu/..o::;
, .I. I I Tl - , " I , - - \ 1;
OU 't'OCUEL - 't"W\1 OCV.:rp<U7t<U\I OU 7t0AAWV XOCXW\1 XOCL !J.EYOCAWV
TtE7tElpor.'t"OCL;
e) kod glagola koji znace: gadati i teziti, pogadati i pro-
masivati:
gadam ( Tou crxo1tou U biljegu);
em&u[J.e<U, ecpLE(J.OCL tezim na sto,
epocw, opepO(J.OCL ceznem za Cim;
Tuyxocvw pogadam, dobivam,
ecp-, postizem;
&!J.or.pTocvw, &7toTuyxocvw promasujem,
crcpoc:A:Ao!J.or.L, varam se u cemu.
ecpLEO'O 't"W\1 &auvoc't"WV, (vor. -
huxE yEwo:[ou cp[J.ou.
Bilj. 1to&ecu (desidero) slaze se s akuzativom.
397. 3. kod pridjeva koji znace dioniStVO: (par-
398.
ticeps) dionik, (expers) bez dijela.
o xor.Tii Myov - O!ao:

4. kod priloga:
a) mjesta: 1tou gdje, 7t6&Ev odakle, 7tA1)0'Lov blizu itd.
1tou ubi terrarum?
b) vremena; 7t6TE kada, 7t1)vLxor. u koje doba, 7tp<";> rano, kasno:
7t1)vxor. u koje doba dana? kasno u noCi;
c) nacina: kako si u misljenju (kako
mislis)?
}99. Gen. qualitatis pokazuje svojstvo, ali gotovo samo onda kad
je velicina ili dob naznacena brojem:
1. kod imenica:
E'lxoaL 7toawv, ae txor.T6V (u sirinu od 20 Stopa,
u visinu od 100 Stopa). - Tptwv
2. kod kopulat-ivnih glagola: dvor.t, y[yvEa&or.t itd.
5't"E cX7te&v7JO'XEV, hwv 't"flLOCXO\I't"or..
Gen. memoriae. Gen. potentiae. 400-401.
Gen. memoriae (curae) stoji:
1. kod glagola:
remzntscor,
emAor.v&ocvO(J.OCL ob/iviscor;
emfJ.eAofJ.or.L l marim (hajem) za sto,
brinem (staram) se za sto,
cX(J.EAEW ne marim (ne hajem) za sto,
oA.Lywpew zanemarujem sto,
(J.eAEL !J.OL stalo mi je do cega,
!J.ETOC!J.eAEL !J.OL paenitet me alcjs.
187
Em[J.EAOU ... O"EOCU't"OU xor.&a Mv7J. - Tt 't"W\1 1tOAAW\I
[J.eAEL; 't"W\1 emELXEO"'t"OC't"W\1 [LiiAA0\1 EO"'t"L - Twv
&7t6V't"WV cpLAwv [J.e[J.V1)crO !J.1)ae 't"OU't"WV
&7t6VTWV oALywpdv.
Bilj. 1. Glagoli koji znace opominjati se i zaboravljati imaju stvarni
objekt i u akuzativu: -rck 7tocpzA'lJAU.&6-roc OCfl.V'lJfl.OVdv -rckc;
isp. nihil nisi iniurias oblivisci.
Bilj. 2. Opominjati koga cega znaci (osim nvoc 't"L ( 386)
jos nvoc;: fl.' x.ocx.c'iiv.
2. kod pridjeva:
memor, immemor, zaboravan;
zabrinut za sto, bezbrizan za sto.
'H em&U!J.LIX ... 't"W\1 XtvMvwv xor.&LO''t"Y) OCU't"6v.
- Twv cpLJ.wv d.
Gen. potentiae dolazi:
1. kod glagola:
xpor.Tew gospodar sam (gospodarim)
!J.pxw vladalac sam (vladam)
kralj sam (kraljujem)
voda sam (vodim)
crTpor.T1)yew zapovjednik sam (zapovijedam).
xpocTtaTov, &v &u!J.ou -MeTa
- n - ''"' n - ' x ' ' '
1
't"W\1 EflO'W\1 EI-'IXO'LAEUO'EV. - 0Cfl1)V XOCL EXWV
<flv 1tor.poc Kupcp.
Bilj. Treba razlikovati:
:x.poc-recu -rtv6c; gospodarim, vladam (imam vlast),
:x.poc-recu -rtv&: svladujem, pobjedujem (dobivam vlast);
1jyo\if1.oc -rtvoc; vodim, zapovijedam: CM"poc-re:ufLoc"rac;,
1jyo\ifl.ocE -rm vodim, pokazujem put: vocucrv.
400.
401.
402.
188 Gen. separationis. 402.
2. kod pridjeva: patens, impotens, XUFL')c;
gospodar:
't"W\1 7tCXO"W\I eyxpcx't"eO"'t"CX't"Oc; - H 't"UX."YJ
mxv't"c.uv ecr't"l. xupcx (gospodarica).
II. Ablativni genitiv
Gen. separationis dolazi:
1. kod glagol a:
a) koji znace od vaj anj e:
't"L\IcX 't"LVOc; odvajam koga od cega
ocTiex_c.u 't"LvcX. 't"Lvoc; odvracam
OC7tex.c.u (intr.) 't"Lv6c; daleko sam od cega
ocTiex_o[Lcx 't"Lvoc; abstineo aliqua re
rpdOO[LCXL 't"Lvoc; stedim koga
AUC.U, ef...e:u-9-e:p6c.u 't"LVcX 't"LVOc; } ( [ ) ["b
ocTicxf...AcX.'t"'t"C.U nvcX. nvoc; so vo z ero
e:'lpyc.u 't"LVcX 't"LVOc; } h "b
xc.uf...Uc.u 't"LvcX. 't"Lvoc; pro z eo
e:'lxc.u 't"L\IL 't"LVOc; UStupam komu U cemu
x.c.upec.u -nv6c; ili 't"LVL uzmicem pred kim.
ITiicrcx aLXCXLOO"UV"Y)c; xcxl. &AAY)c; 7t0(-
voupycx rpcxve:'t"CXL. - , ATiex_e:L ITM't"cxLCX 't"W\1 O"'t"CXOLOuc;
XO\ITCX. - "Ap"Y)c; oox &.ycx-9-wv rpdae:'t"cxL, &.AA.cX: xcxxwv. - ilou'Aoc; C1v
't"0\1 ''ALOY)V, f.lc; a' xcxx(;)v; - fmdxe:LV
xcxl. oowv xcxl. E:apwv xcxl. A6yc.uv.
b) kod glagola koji znace pocinjanje i odustajanje:
&px.c.u 't"Lv6c; cinim prvi, pocinjem (a drugi nastavljaju), npr.
't"ou A6you c1ae: zapoce ( otvori) raspravljanje;
&pJ:OfLCXL 't"LVOc; pocinjem (i Sam nastavljam), npr.
't"ou A6you c1oe: zapoce svoj govor ovako;
7tCXUC.U 't"L\IcX 't"LVOc; odvracam koga od cega,
1tcxuofLoc 't"Lvoc; odvracam se, odustajem od cega.
lle:Lpiicr-9-e: cruv 't"<j} v6cp &px_e:cr-9-cxL 7tCXV't"Oc; - 't"ouc;
cruv6v't"cxc; 't"W\1 em-9-U[LLW\1 - "E7tCXUQ"O(\I (skin use) ot
TL[L6-9-e:ov cr't"pcx't""Y)ycxc;. - "E7te:L't"CX xcxl. y6c.uv e7tcxucrcx't"o.
c) kod glagola koji znace: c uti, do z n a v a ti: ocxouc.u, 7tuv-9-cX.vofLOCL,
odcr-9-cX.vofLCXL nv6c; 't"L cujem, doznajem od koga sto (isp. audio ex, ab
aliquo).
Gen. copiae et inopiae.' 403.
189
'Y[Ldc; EfLOU OCXOUO"M-9-e: Tiiicrcxv (isp. To je Marko
poslusao majke). - llefLTIEL &vapcx Tie:ucr6fLe:vov 't"ou 8 't"L x_pd"YJ
7toLdv. - T ae:u't"e:pov EfLOU;
B ilj. Treba razlikovati:
&:xouw "t"l cuj em nesto (&:xouw <p-&6yyov cujem glas).
&:xouw n v6c; (za lica i stvari) s 1 u 8a m nekoga (nesto); &:xouw "t"wv A6ywv
slusam govore.
2. kod pridjeva: ef...e:u-9-e:poc; prost (slobodan), xoc-9-cxp6c; cist (isp. 1 ).
"Epyc.uv 7tOVY)p<7>v ef...e:u-9-epcxv
Gen. copiae et inopiae dolazi
1. kod glagola:
e:07topec.u 't"Lv6c; Obilujem (abundo) cim, ye[LC.U 't"LVOc; pun Sam Cega
7tAY)p6c.u, EfL7tLfL7tA"YJfLL 't"L nvoc; punim
OC7topec.u, 't"LV6c; nedostaje mi cega (careo)
xe:v6c.u 't"L 't"Lvoc; ispraznjujem
aeoi.LCXL "twoc; trebam (egeo)
ocTiocr,e:pec.u nvcX. 't"Lvoc; lisavam
cr-repofLcx 't"Lvoc; lisen sam.
''A7tCX\I't"CXc; EA7tac.uv xocl. X.P"YJfLcX't"C.U\1 oc7teO"'t"EAAE\I (isp. hs.
Da napunimo dzepove pepela). - ooae:voc; -
o [L"f)aE:v ocaLxwv ooae:voc; v6[LOU. -
Mo.
Bilj. 1. IMv se upotrebljava:
a) b ezlicno: ae:r fLO[ treba mi cega (sto), mihi opus est aliqua re:
velike razboritosti; 1toAP.ou (b).[you) ae:r s inf.: mnogo (malo)
nedostaje te bih ... (paulum abest quin);
b) licno: cc) za Opisivanje brojeva slozenih sa 8 j 9: l"t"'1j auo"rv aeo\l"t"CC dxocn
18 go dina ( = 20 - 2); "t"pL&.XO\I"t"CC.
7\"0AAOU (6:\[you, "t"OO"OU"t"ou) aew s inf.: mnogo (malo, toliko) mi nedostaje
te bih ... ( 473. Bilj. 3).
aeo[LO:[ trebam nekoga (necega): pomoci; aeo[LCC[ nv6<; n
molim nekoga za nesto: "t"CCU"t"' U[LW\1 aeo[LCCL.
Bilj. 2. Glagoli koji znace lisavati slazu se is dva akuzativa ( 386);
kod &:<pccLpeO[LCCI kaze se i "t"l: "t"W\1 1J.AACil\l J(p'f)[LCC"t"CC.
2. kod pridjeva:
fLEO"'t"6c;, 't"LVoc; pun (plenus)
xe:v6c;, yu[Lv6c;, 't"Lvoc; prazan, bez
't"LVOc; potreban (inops), 7teV"Y)c; 't"LV6c; siromasan necim.
Xcxpiic; xcxl. ETICXL\IC.U\1 7t6A.Lc; - llcxpecr't""Y)XE\1 ocywv [Leycxc;
cr't"e:vcxy[L<7>V ooae acxxpuc.uv xe:v6c;.
403.
190
Gen. comparationis, materiae, causae. 404-406.
404. Gen. comparationis dolazi:
405.
1. kod komparativa umjesto
"t"O cnyiiv xpe:!:n6v Ecrn "t"OU Ar:t.Adv. - a' Er:t.U"t"OU 7tAdov oullel.c;
ouMvrx. - [LiiAAOV hepwv ( = Isporedi
hs. zeca plasljiviji; lat. luce darius.
Bilj. Tako dolazi genitiv i kod pridj eva koji znace p oredenj e:
ae:,he:poc;, f.Scr"t"e:p6c; drugi, potonji (neznatniji, inferior)
am"Aifm6c; dva puta toliki
"t"LVOc; razlican.
ouae:voc; f.ScrTe:poc; Twv - 'EvTrxu&'
yip &.vapoc; EV "t"cj} "t"6 "t"E xrxxov e:?i xrxt "t"&.yrx&6v.
2. kod glagolii koji znace poredenje (isp. 401):
7tpoexw, {me:pexw nadmasujem ( 409)
nadjacavam
Dcr"t"e:pew zaostajem za kim
d[Ll) bivam svladan od koga
razlikujem se od koga.
'
1
Av&pw7toc; Twv &A"Awv. - 'H Tou
- <l>l"Aoc; e:ue:pye:"t"W\1 oMe:voc; - Ouarx[LOU
Twv 7trxpli 7tpecr{3e:wv.
Gen. materiae pokazuje od cega je sto naC:injeno (lat. ex aliqua re).
OL oux twv p6awv &."AM xpucrlou.
406. Gen. causae dolazi:
1. kod g 1 ago 1a koji znace dusevno raspolozenje (verba affectuum)
(isp. latinski: gaudeo, doleo, glorior aliqua re).
Twi divim se
Twi dr:lim za sretna
nv& nvoc; } .d.
"' 1 1 zav1 1m
CflV'OVEW "t" V
Touc; &.yyeP."Aonrxc; [LE:v T6A[L1Jc; ou I>E:
ne divim se smjelosti glasnika, nego nerazumnosti. - Touc; ev 7tOAefLcp
"t"E"t"EAEU"t"'YJX6"t"rxc; xrxt "t"OU .&rxvif"t"ou xrxt 'YJAW.
Bilj. 1. Tako dolazi genitiv i u uzvicima od bola, cuda, itd.
(isp. hs. Mili boze, cuda velikoga!).
Trx"Arxlv'Y)c; o me miseram! - TUX'YJc;, TO E[LE: vuv XA'YJ&ev"t"rx
ae:upo "t"uxe:!:v.
Bilj. 2. Kaze se takoder umjesto gen. dolazi i en-[
s dat. ( 436, B., c, y); nvoc en-[
Gen. pretii. 407.
191
2. kod glagola i pridjeva koji znace sudbeni postupak (gen.
criminis), i to:
a) kod glagola:
rx1nfo[Lrxl okrivljujem
ypiftpO[LIXL "t"LVOc; optuzujem
xplvw nvoc; osudujem
rxLpew nvoc; oblicujem
&.Alcrxo[Lrxl bivam oblicen
cpe:uyw bivam optuzen
&.1rocpe:uyw bivam oprosten.
rx1crxp6v. - OL awpwv hpl&'YJO"IXV. -
2:wxpif"t"'Yjc; E:cpuye:v D1to
Bilj. 0 glago1ima slozenima sa xrx"t"i 409, B.
b) kod pridjevii: E:voxoc;, kriv, &.vrxlTwc; nekriv:
Ilo"A"Awv Tli rx'ln' xrxxwv.
Gen. pretii pokazuje cijenu: 407
1. kod glagolii koji znace: kupovati, prodavati, cijeniti
(isp. lat. viginti talentis vendere):
> I)' I }
rxyoprx-,w k .
' 1 1 1 UpUJem

naimam
1tw"Aew, 7tmp&crxw }
&.7toalao[Lrxl Tl Twoc; prodajem
Twoc; cijenim.
Oux EfL7tope:U[Lrx"t"rx "AumTe:"Aecr"t"e:prx 8crrx &v&pw7tm &&"Awv
Twv 1t6vwv 1tw"Aoucrw 7t&v"t"rx T&.y&&' oL .&e:oL
Bilj. 1. 7tOMou (magna) skupo, o"A[you (parvo) cijene;
1to"A"Aou (o"Alyou) magna (parvo) aestimo;
&rxvifTou osudujem koga na smrt (o sucu),
n[LWfLIXL .&rxvoc"t"ou predlazem za koga smrt
(o tuzitelju).
Bilj. 2. Umjesto 1toA"Aou dolazi i 1te:pt 1toA"Aou, 7te:pt 7tAdcrTou (oso-
bito kod cijenim): Ou To m:pl. 7tAe:lcrTou &.A"Aii TO
e:?i
I
2. kod pridj eva:
nvoc; vrijedan, Twoc; nevrijedan
WV1JT6c;, na prodaju za.
Te:Te:uxwc; Trxu"t"'Y)c; - Te: "' EcrTl.v CJvwc;
7t0VOU.
408.
192 Gen. temporis. Gen. uza slozene glagole. 408-409.
Gen. temporis dolazi:
1. na pitanje: k ad a?
nOCU
aestate
ExcXa't"ou svake godine.
danju
hieme
Genitiv s clanom ima distributivno znacenje ( 371, 1): "t"OU
svakoga mjeseca: {nncrzvd"t"OCL "t"pLoc awcr<:LV "t"OU
"t"ij> cr"t"pOC"t"LWT(J.
2. na pitanje: otkada? za koje vrijeme?
noJ..J..ou, nJ..dcr"t"ou zp6vou od dugo, vrlo dugo vremena
nE:ne, Mxoc za pet, deset dana
isp. lat. longo intervallo, decem annis, paucis diebus.
OL crn&ve:L O"L"t"OU aLoc "t"O auoiv ho'iv eLAlJCflEVOCL
xocpnov ex - OL AocxeaOCLfL6VLOL <j)ov"t"o ijJ..ywv hwv
"t"WV 'A&l)vocwv MvocfLLV.
409. Genitiv dolazi uz glagole slozene s prijedlozima koji znace
odvajanje ili nadmasanje; osobito uz glagole slozene s prijedlo-
zima:
&.n6 (isp. 402): &.no"t"pE:nw odvracam od
cX1tOYLYVWO"XW nv6c; OCajaVam 0
&.cpcr"t"lJfLL odvracam
cXCflLO""t"OC(LOCL otpadam
ex (isp. 402): nv& istjerujem
&xnL7t"t"W bivam istjeran
"t"Lv<f udaljujem
udaljujem se
np6 (isp. 404): npoocLpEOfLOCL volim
npoxplvw praefero alicui
npo"t"L&lJfLL antepono alicui
npoLO""t"lJfLL praeficio alicui
npoxLvauveow borim se (pred) za
7tpO"t"L(L<fW Castim pred.
"t"OV ei:i novouv&' &.noyvwvocL 7tO"t"<:. -
Oux o Tcr&oc, 8"t"L "t"OC cpocMyyLoc ( otro.vno bilj e) xoct "t"OU
cppoveiv - Toc crwcronoc Twv xoct "t"WV npoocL-
'pe"t"E:ov. - IloAL"t"OU &.yoc&ou npoxLvauveoe:Lv &&E:J..e:Lv "t"ou
Dativ indirektnoga objekta. 410-411.
193
Bilj. Glagoli slozeni sa xoc"t"& imaju genitiv uza se ako znace ne-
prijat'eljsku radnju ili osudu:
podsmijevam se komu
xci"t"oc<ppovE:w prezirem koga
_ xoc"t"dnov (-epw, -e:LplJxoc), xocTY)yopE:w optuzujem koga
XOC"t"OCYLYVWO"XW, "t"L osudujem koga na
(npr. xocTocyLyvwcrxw oc1hou &&voc"t"ov, pas. xocTeyvwcr&lJ ocu"t"ou
Tou xwMvou XOC"t"<:cpp6Vl)O"C:V. - OClhou XOCTY)y6pl)O"<:
7tW7tO"t"<:.
C. Dativ
Grcki dativ ilije pravi dativtepokazujeindirektniobjekt ili 410
zastupa (kao i lat. ablativ) prvotni instrumental (socijativ) i
lokativ.
I. Pravi dativ
Dativ indirektnoga objekta dolazi (kao i u hs. i lat.):
1. kod tranzi ti vnih glagola koji znace davati, govori ti itd.:
H fLWp[oc atawcrLV xocx<f.
Bilj. xeJ..eow slaze se kao i iubeo s ak. s inf.
2. kod intranzitivnih glagoHi:
f'olJ&E:w "t"Lvl pomazem komu
&.xoJ..ou&E:w, "t"LVL slijedim koga
nd&ofLOCL "t"LVL pokoravam se komu (ali nd&w "t"Lv<f nagovaram koga)
AUO"L"t"<:AEW (crufLcpE:peL) "t"LVL koristim (ali wcpe:J..E:w, 6vLVljfLL "t"Lvoc)
"' , , , 1 v. ( 1' Cl. , , )
oouJ..euw, U7t'Y)p<:"t"<:W "t"LVL s uz1m a 1 ve:pocneuw "t"LVOC
"t"LfLWpE:w "t"LVL pomazem komu, osvecujem koga (ali TLfLWpEOfLOCL "t"LVOC
osvecujem se komu)
<p&ovew "t"LVL zavidim komu StO ( 406)
"t"LVL ljutim se na koga
fLEfLCflOfLOCL "t"LVL "t"L zamjeravam komu sto (ali fLE!LCflO(LOCL "t"LVOC kudim koga)
A.oLaopE:ofLocL "t"LVL prigovaram komu (ali AOLaopE:w "t"LV<f grdim koga)
yocfLEOfLOCL "t"LVL nubo alicui (ali yoc(LE:w "t"Lv<f uxorem duco)
"t"LVL nalikujem "t"LVL "t"L poredim StO S cim)
"t"LVL blizu sam, drug sam
fLEA<:L fLOL stalo mi je do cega ( 400)
npE:neL, fLOL pristoji mi se.
13 Gramatika gr!!koga jezika
411.
1:
li
I
194 Dativ interesa. 412.
''Ene:cr&cu doxe:'t: T?j 11 c:'.;l,
ll,rrp6xic::p -r({) hodpcp TO'V (J(IJ1'0c; (ako osvetis
s:mri: Patrokla, tvoga prijatelja). LibtiXtoc &v o -rot:c; v6t-totc;
J\:E:L&6fLE:'JOc;, &atXO: i)g 0 't"OU'rotc; &ne:t&wv.
Bilj. Pamti e:G)(.O[LOd mn zelim komu: O[LIV &ya:&&:,
e:uxofLctt &e:oi:c; -rt zavjetujem se bogovima: ih)cre:tv
i1i: molim se bogovima za: crcu-r"l)p[a:v,
3. kod p rid j e v a:
'Lcroc;, 6[LOL6c; -rm jednak
Tm slican
cpD\oc;, e:uvouc;, --rtvt prijateljski, dobar, milostiv
&x&p6c; protivan, neprijateljski.
'0 &yoc&oc;
dcnv.
4. kod glagolskih imenica koje su u vezi s glagolima pod 1. i 2: T1Jv -roi:<;;
<p[l.otc; xa!.1Jv dwn.
412. Dativ inteE:'G:Sa
. Dativ commodi ili i comrflodi pokazuje komu se na
korist i1i stetu sto radi: TouT' TO crE:CX.UT<j> [L6'1cp. -
oux IXUT(}l crocp6c;.
2. Dativ posesivni pokazuje komu sto pripada (uz glagole
ylyve:cr&tn, {n-r&pxe:w); isp. lat. spes mihi est. "Ai,).ov:; [LEV
&an TIOA) .. oc, -Y)[L"i:'j ae: &ycx&ol. - <Pucre:L To'i:c; rcocpoucn
TOt --rwv &n6vTwv xcxt -ro"i:c; &&E:I\oucrc rcove:l:v xiXt x:tv3u,,sue:w TOe -;:-wv
cX[LE:AODVTWV.
Bilj. Uz <lvotJ.&: fLO[ l:crn (mihi nomen est) stoji ime u onom padezu u kojem
!_e iiVOfJ.ct,: fLI:V IIuptA&.[LTr"l)<;; i5VO[Lct, au-rij) oE: ye 'Av-rL<pWV.- &xoucraL
oVO[Li% au-rep dvat Ayo:&wvo:.
3. Dativ eticki pokazuje zanimanje za nesto: TQ fL-'ii1:e:p,
xotA6c; fLOL o n&rcrcoc; (kako lijep je djed). - "Q -;:-b(vov,
-Y)[L'i:V o (isp. lat. Ouid mihi Celsus agit?)
4. Dativ relations dolazi kod participa koji znace: nekomu
(za nekoga), tko .... ; ako tko .... Emt n6/\tc; sv E:crnAe-
ov-n Tov 'I6vwv x6A.1to'l (ako tko plovi). - T<j> npocHovn
TI:IX-cp(c;. lat. Sita Anticyra est in laeva parte
Corinthiacum
Dativ drustva. 413.
Tako i : (<be;) auve:!c6vn d nd v ukrs1:ko rekavsi; -vT,n!f-cTr- '-
i.Lsv::p, ,13of.Lsvcp, &x-So[L8vcp dogada mi se zelji, na
isp. insperanti mihi zt Cottae, sed valde optanti
cecidit.
195
nostruwc
Bilj. Dva dativa koji se u latinskom jeziku upotrebljavaju jedan za
drugi za svrhu (npr. honori esse; laudi, dono dare), grcki jezik ne
ruvcqXL X60"fLO<; (ornamento) 0 -rp6noc;, OU )(.pUcr[o:.
5. Dativ auctor s dolazi:
a) kod glagolskoga pridjeva
faciendum
b) cesto (umjesto un6 s gen.) kod pasiva, osobito kod perf.
pas.: TOe ( = ucp' UfLWV) ne:rcpOC)'fLEVIX -vasa djela; isp. lat. disputa-
tione, quae mihi ( = a me) nuper habita est (isp. 449, 2, B.).
T &!c'IJ&E:c; &v&purcowL'' oux e:up(crxe:--rcu. - lle:pt oi'iv 1:ou-rwv To-
crocliTa
H. Dativ drutva (d. sociativus)
pokazuje drustvo, ili zajednicko djelovanje u prijateljskom
ili neprijateljskom smislu; u latinskom obicno abL s prijedlogom
Tako dolazi dativ:
1. kod glagoHi, pridjeva i priloga koji znace drustvo (ili sto je
tomu protivno ), i to:
a) kod glagola:
xmvwvsw, fLE:TEXW Tt'll nvoc; imam s kim dio u cemu
Of.Lt'AEw --rw[ druzim se s kim
OLIXMyofL()([ razgovaram se
Of.LoA.oyew, ofLovoew, nvl slazem se
OLot:<pli:poflcxl TLVt prepirem se
-rw[ borim se
orcevSo[Lot: -r&vc sldapam savez
xe:p&wu1.u, fLELYVUfLL nvL mijesam s Cim
SV (em) TUYXOCVW 't"LV( sastajem Se
I:ocpoi:c; b[LtA.wv auToc;; cro(jl6c;. - :Ewxpoc'n)c; -ro"Lc;; ve:ocv(cuc;;:
<;> f I > - A I f n_ <;> f > I f <0 <I;\
otO:AYETO m:pt ocpETljc;;. - ULL fLOCXECJV'OCt OWO'\I 0"TL XCU 't"Uj(7J. - M<; l]UU.
cruvecrsc XP"YJO"T6TI]c;
IIol.e:tJ.dV i t.WL\f<:(TcTCL' auv 'n'\Jc
hvu, s",vezu s kim a, 430 A).
nvoc;; znaci: bo:di.i se u dru-
19!) Instrumentaln! dativ. 414.
b) kod pridjeva: OLXO:toc;, (i nvoc;
393, 3). 'H 0occroc; 'T6Te o1xdo::, U[Ltv ot &;\:Ao"t'p[cc
c) kod priloga: TL'\n zajedno skim, zajedno skim:
7t6A.e[Loc; AOL[Loc; &[L'
2. kod izraza koji pokazuju kretanj e Hi dj elovanj e vojvode
zajedno s cetama (redovno bez cruv):
o).(ycp O""t'p:XcS{J[LOCn TWpdJecr&cn (parva manu),
cmA['t"octc; cr't"pot"t'E:Ue:tv.
'Ene:u&ev Kupoc; cruv1:e:-rccrfLevt cxuToLc; &.vllp&crLv dP.ov
(zajedno s momcadi). - 'OnALa[LEVOL ot 7tE:pt -rov Kupov
Kupcp onA.oc; (istim oruzjem kao i Kir; istim oruzjem s Ki-
rom).
III. Instrumentalni dativ
414. K.ad dativ zastupa instrumental, pokazuje poput lat. ablativa
(a hs. instrumentala):
L sredstvo ili orude (dat. instrumenti):
Ou?3dc; - &"uxwv -riXt.c;
eA.7t[ow.
Bilj. Pamti: zpljcr.&od -rm uti aliqua re ili aliquo upotrebljavati sto iii druziti
s kim,' xp'ijcr.&a[ TLVL ili n upotrebljavati sto i1i koga za (na) sto. :Eo!.
<f>LAW XP'IJO"Oty.a
2. uzrok (dativus causae) osobito s glagolima affectuum:
a) cp.&6vcp, &vtfyx?J noLs"i:v n od straha, zavisti, nuzde Ciniti
sto (i \m6 s gen.);
b) xocfpw nv[ radujem se cemlll
AU1tEO[LC<t, &x.&owxl TLVL zalostim se zbog cega
oc1crxuVO[LCXl TLVL stidim se cega (i E7tl s dat.)
X1XAS7tWc; cpepw TLVL ili "i:'L ljutim se na sto
&yom&w Tiv[ ili n zadovoljan sam Cim
(ali &yoc7t&w nvtf ljubim koga).
'AM' O:A:A.oc; &1\Aw:; [Liif.Aov 1:p6nmc;. - Xa:Amwc; EcpEpov "t'i{}
- Oux. &Mvrx7o 07'0 MnYJc;. - 'Co'Lc; oc7to&vflcrxoum
AU1tOU, ocvocyxoc'Lov y&p, &JJ..' E:nt Tote; octcrxpwc; 't'I::AEUTWO'LV.
Instrum. dativ. Lokativni dativ. Dativ kod slozenih glagola. 415-416.
3. nacin (dat. modi):
"t'Otl"t'W 't'W -rp6mu, OUOsv( 'Tp07tW tim, nikakvim nacinom;
"TI o7 'ova'ko, tako; '
op6i;J.cp trkom, silom, xpocuy?J s vikom, my?i tiho;
OYJfJ.ocr(qt publice, to('f privatim, zajednicki;
127
1'({) OV't"L, epycp doista, A6y<p, rrpor.p&cre:t toboze;
TI()(V"t'L sa svom silom, 7tehrn "eXVYJ x()(t fLYJX<Xv'{j svakim nacinom.
01 IHpcr:xt ou xp:xuy?J, &J.M crty?j npocr?Jcr:xv. - A6yu.)
ydtp oihot, oux epycp r.plJ.ot.
. mjeru, (dat. mensurae et differentiae) na
pltan)e: (za) koltko? kod komparativnih pojmova:
( o:A[ yep) multo (paulo) mazor,
OO"CJ) - T00"01'JTcp quo - eO
Ou 5cr7spov 'Alhjvwv. - .:lexOt E't'scn npo
E:v I:cxh[Ltvt fLOCXYJc; d E:v Mocpoc.&wvt E:v(xYJcrOtv.
Pored TT:OAA([l, o/.[y<{'l nalazi se i o/Jyov, TCoi\0; samo -d, d, ou11ev: oME:v
nzhilo minz's.
IV. JLolkativllli dativ
, lo.ci na dolazi u prozi uvijek s prijedlogom (iv, 415.
n:,;'PC(, os1m pnloga TC(tJT(l tu, 1) gdje, xuxl.cp naokolo, i lokativa
?Lxm, ( J88. u_hs. lokativ s prijedlogom, u lat. abL s pri-
PJesmcl ga up?treblJavaJu 1 bez prijedloga, npr. Nuv 8' &ypo'LaL -run:oc-
ve:L (run, na selu). Sof. (1sp. 546, 3).
2. Dativ temporis na pitanje kada?
a) bez E:v, kad se naznacuje datum (kada? tj. koji
godine? itd.) kod svetkovinskih imena:
koje
Tocu-r"{J -r?i -fJfLepqr., 1:] 0cr-rspocqt drugi dan, TE't"cXp-rw 1:& Emovn
[LY)'\It drugi mjesec, o P. ' '
b) sa S\1 ,za vrijeme, ( 426, b):
'Ti' I' fJ. , ' ?' 't:'"" ' f
!.UV E'rl::uL\1 Et-'00[-L'i'J>WVTIX, EV !':<.,"JV <JOL OC7te:\IOCL. - 'Ev VUX'rt
crocpotcrt ylyve'Tcu.
_ , Bilj. ,Tre_bll; razlikovati: 1JfLtpo:v ( 390); 1JfLtpw;, -rij<; 1JfLtpa<; ( 408)
'\l1 'l)fLtpq:, EV T(l l)fLtpq:. '
Dativ dolazi kod glagola slozenih s prijedlozima: 416.
O'UV ( 413): crUVEL[LL TLVL U drustvu sam S kim,
Ttvl borim se u drustvu s kim,
cru[Lnovzw TLv[ trudim se, trpim (u drustvu) s kim
I I d' ( )
cru[Lnpocnw-rm ra 1m u drustvu)s kim,pomazemkomu;
198 Prijedlozi. 417.
SV ( 415) : 't"LVL pribivam cemu,
E!J-!J-EV<.U 't"LVL ostajem pri cemu,
E!J-7tbt't"Cil 't"LV zapadam u sto,
EV't"UYXcXV<.U 't"LV namjeravam Se na StO;
S7tL ( 413): 't"LVL vrebam koga,
em't"-&e!J-cxL 't"LVL napadam na koga;
itp6c;:
itep:
itcxp&:
1tflOGEXCil ( 't"OV vouv) 't"LVL pazim na sto,
1tepm1t't"Cil 't"LV dopadam komu u ruke,
7t&peL!J-L, 7tcxpa't"CX!J-cx 't"LVL pomazem komu.
CI>L:Aoc; (jlAcp yocp au!J-7tovwv cxu't"ij> 11:ove!:. - 7tpod:Ae't"o
tJ.WOV -roi:c; v6!J-oLc; E!J-!J-EVCilV &.7to.&cxve!:v 1) 7tcxpcxvO!J-eLV. - Cl>uA&'t"'t"ea.&e
f.l.lj U!J-LV em.&wncxL 't"'ijc; VUX't"Oc; ot
Glava XVII
PRIJEDLOZI
417. Prijedlozi su isprva bili prilozi ( 547, 2). U atickoj prozi dolazi
u tom znacenju samo jos prijedlog 7tp6c;: 7tpoc; oe k tomu pak, osim
toga.
Bilj. 0 anastrofi v. 37. Bilj.
Prijedlozi dolaze iii u savezu s imenima u razlicnim pade-
:Zima iii u slozenicama.
Prilozi koji se mogu samo u savezu s imenima nalaziti, a u slozenicama se
ne upotrebljavaju, zovu se nepravi prijedlozi. Takvi su ovi prilozi koji svi
dolaze s genitivom:
&ve:u bez, sine do, usque ad
SX't"6f; izvan, .extra iz, izvan
ev't"6, unutra u, intra e:tcrro u, unutra u
medu, inter tyyu,, 7t'):7Jcrlov blizu, prope
'7t');#jv osim, praeter 7t6ppw, 7tp6crw daleko od
7tepiiv s one strane, trans preko, ultra
A!(.L7tpo<r.&e:v sprijeda, pred E!ve:xa: radi, causa i propter
6mcr.&e:v straga, za tva:v't"(ov nasuprot, pred, coram
exa:Tepw.a-e:v, tX(.LtpOTepw,S.e:v, xa:t s obje strane.
Pregled prijedloga. 418.
Uopce se nalazi uz prijedloge:
Akuzativ na pitanje: kamo? dokle?
Genitiv na pitanje: otkud? odakle?
Dativ na pitanje: gdje? s cim?
199
ali se grcki jezik cesto razlikuje od hrvatskosrpskoga.
Pregled prijedloga*
I I
Genitiv
I
Dativ
,
eLc;
> I
cxva.
.
Cilc;
Prijedlozi
, I
mjesto,za (sak.) ri.V't"L
s jednim
,
I
od r1.1t0
padezom &x iz
7tp6 pred, za ( s ak.)
ev u (s lok.)
aUV s(a)(sinstr.)
3LcX kroz
Prijedlozi
,
s(a) (s gen.), XCX't"rl.
s dva protiv
padeza !J-E't"cX s(a) (s instr.)
.
,
nad, za (s ak.) u1tep -
, ,
(oko) (oko) CX!J-(j)L
,
0 (oko) 1tEflL
Prijedlozi
,
od kod 7tcxpcx
s tri
padeza
I
od kod,osim 7tpoc;
' I
E7tL na, za (s gen.) na

I
pod, od pod U7t0
*) versus memoriales :
Uz drugi padez metni ex i 7tp6, &.v't"(, &.1t6,
Uz treci tv i cruv, uz cetvrti e:t,, &,, &.v&:;
S d Va Stoje padeza XOI:'t"cX, fmep, (.LE:'t"cX,
A sa tri 7tp6,, &.(.Ltpl, 7te:p(, t7t'l, {m6, 1ta:p&:.
I
Akuzativ
u (s ak.)
uz, po
k
zbog
niz, po
poslije
preko
oko
oko
k, mimo (pokraj,
uz), protiv
k, prema (protiv)
na (s ak.)
pod (s ak.)
41
2.00 Prijedlozi s akuzativom. Prijedlozi s genitivom. 419-422.
Prijedlozi s jeobim paddiOlm
A. prijedlozi s almzativom
419. L de; (&c;): u s ak., lat. in s ak:
a) mjesto: de; provaljivati u Atiku, de;
't'ocrou't'ov &vo[oc:c; do tolike bezumnosti dolaziti, de; To nA-Yj&oc;
"Al::yst\1 mnostvu govoriti.
Bilj. Glagoli koji znace sakupljati se primaju redovito, kao i ulatinskom
jeziku, prijedlog de;: auvtsvo:L de; -ro 1sp6v sastati se u hramu (convenire in templum.
b) vrij erne: de; tcr7ttpoc:v navecer, de; Tov xoc:Lp6v u pravo
doba, de; U0''6Epoc:otv do sutra, de; '60\1 ot7tOC:V't'OC: xp6vov za citavo
vrijeme.
c) preneseno:
ot) SVfhU: '6LVL de; 414, 1, B.) Upotrebljavati Si:O
za (na) sto, e:'L<; 't'L koristan za sto, prikladan
na sto, de; 't'OV 7t6AE:[LO'I priprava za rat.
smj er cuvstva ili djela: OC!J.OC:p't'ocve:Lv e:'Cc; 't'Lvoc:, "' grijesiti se o
koga, 0 sto.
y) kod broja: de; OLoc:xocr(ouc; do dvjesta.
U slozenicama: dcr&yw uvodim, dcropo'cw intueor.
2. (isp. &vw; protivno je xaTa): uz, po:
a) mjesto: &voc .,;o uz ravninu, &voc 't'ov TIO't'OC:!J.6v uz rijeku;
b) vrij erne: &voc niicroc:v (uz) Citav dan;
c) preneseno: &va xpihoc; po snazi, &voc prema razmjeru,
razmjerno;
d) distributivno: &voc -n!:noc:p!Xc; po cetiri, &vdi. Tiiicrocv
dan po dan.
U slozenicama: uzlazim, &voc:xwptw uzmicem,
&vop&6w popravljam.
Bilj. U pjesnika dolazi taj prijedlog is dativom: na.
421. 3. we; k, samo UZ lica: 7tE[L7tW we; sa1jem (ka) kralju.
B. Prijedlozi s genitivom
1. &:nl (zapravo: nasuprot, isporedi tv-oc:v"t'(-oc;): umjesto, za;
cx.[pe:'Lcr&oc:L TO z<:'Lpov &nl 't'OU (3dvdovoc; birati gore umjesto boljega,
,( flOc &v't't 't'01JorW\I sto CeS rni za to dati? &v,S' OD zato, sto,
U slozenicama: &v"t'LAtyw protivim se, &,;rnW)wfLL naplacujem.
Prijedlozi s genitivom. 423--425.
201
2. &7t6: od, lat. a, ab:
a) mj esto: &n'
s konja, &rco crxo1tou
hmou boriti se
b) vrijeme: &1to 't'OCOTI)c; od toga dana,
S0'7ttpocc; odmah s vecera, &;o' OD (ex quo) otkad;
c) preneseno:
a) rod: Ecr&ilwv &n' &vopwv Ecr.&/,cX ylyvc:Toc:L 'Ttxvoc:;
u z ro k: ch6 nvoc; zvati se po kome, &no TVXY)C: slu-
cajno, &;o' SCX.U't"OU sam od sebe;
y) sredstvo: 't'OV Z;(EL'V &7t6 't'LVOC: zivjeti od cega.
U slozenicama: &7tepxofLOtL odlazim, &noo[ocu!J.L (od)vracam.
3. pred samoglasnicima iz ex; protivno je de;):
a) m jest o: Ex 7c6Aecuc; cpe:uye:cv iz grada bjezati, sx
&pLcr't'epiic; zdesna, slijeva, xpE!J.cXO'OC:L "t"L 't'Lvoc; objesiti sto
0 sto (lat. pendere ex);
b) vrij erne: &piijc; iz pocetka, ex na[owv iz djetinjstva, tl<
1'-Yj<:; iza mira, S}t 't"OO't'OU iza toga, o?.i (ex quo) otkad;
c) preneseno:
o:) rod: EX (od) XP1Jcr1'ou dvo:t;
uzrok: Ex 't'O\hou zato;
y) naci n: EX 't'WV 7toc:p6V"t'WV po sadasnjim prili-
kama, tx 't'WV ouvoc:Twv po mogucnosti, 'Ccrou jednako, &npocr-
iznenada.
U slozenicama: izvodim, hx.p(vcu izbiram, h!J.ocv&ocvw
izucavam.
4. 7tp6 : pred, za, lat. pro:
-
a) mj esto: 7tpo
b) vrij erne: npo
prije toga ( 370, 3);
c) preneseno:
n6Aewc; pred grad om;
!J.cXXYJC: (pred bitkom) prije 7tpo 't'OU
oc:) cij enu: 7tpo TIOCV't'cuv atpe:'i:cr&oc:( 't'L pred svim, radije od svega
birati, tj. najvoljeti sto;
z as tit u: 7tpo 1'-Yjc; pro patria (isp. umfp ).
U slozenicama: npo"t'OC"t"'t'W Stavljam na celo, 7Cpoe:tm:rv (pro-
-reci) naprijed reCi, nponovew trudim se za koga.
42<L
425.
426.
427.
428.
202 i:v, m'Jv, 426-428.
C Prijedlozi s dati vJ:;,ru
1. zv: u s lok., lat. in s abl.:
a) mjesto: ev Jl!Iocpi)(-3-Gvt fL&X'YJ bitka kod M., tv
cpft.mc; medu prijateljima; nBE:voct '!L 't"tVc TOTtcp collocare, ponere
aliquid n loco (hs. na mj esto);
b) v ri j em e ( 415, 2): E\1 \IUX.TL, E\J TtEV"t"e: ev
za primirja, E:v c)) dok;
c) preneseno: E:v dva.:L, E:v EI)(UT<i) dvi)(L pri sebi biti, E:v
lf.x_c.tv Ttv& kriviti koga; E:v cro( E:crnv na tebi
u slozenicama: lf.vonAoc; u oruzju, ostajem u (kod).
2. cr0v ili s(a) s instr., lat. cum:
a) drUStVO: cruv "t"OL<; cp[Amc; dvoct biti S prijateljima, crOV "t"LVL
7t0AE[Le:'i:v ratovati u drustvu skim( 413, l. a, Bilj.). ot cruv <!>l)(),[vcp
F. pratioci.
b) pratnju: crUV X.pl)(uy'(j npoteVI)(L S Vikom (uz viku) napredovati,
crov cii) OlXI)(Lcp = Oll-(.O.:Lwc;, cruv dxe:L = "t"l)(xewc; cum celeritate (s brzi-
nom) = celeriter (brzo), crov T(i') crii) &yo.:&<;> cum cornmodo tuo
korist).
U slozenicam cruAMy(ij sabiram; autJ.np&n(U ctvl radim
drustvu) s pomazem komu. ( 416).
II, Prijedlozi B dva p81dda:
s genitivom akuzativom
A. s gelffiii:tivom: kroz, lat. per:
a) mjesto:
otclt 7:oAAou daleko;
kroz S., OLcX xe:tpt0v sx<-LV u rukama imati,
b) v r i j em e: 1ti)(V't'oc; Tov zp6vou (kroza) sve vrijeme, jednako,
OLOc hW'I nakon pet go dina, SVakih pet go dina;
c) s reds tv o: oL' &:yyE:Aou E:puYrO:v Tt (kroz poslanika) preko po-
slanika pitati sto, ot' ocp&Ci.AfLWV opO:v oCima gledati, OLcX "t"ax.ouc; u
brzini.
B. s :&kuzativom: z bog, lat. propter: ot& 'ri)(U"t"l)( zbog toga, zato,
3tcX. (zbog) od straha, ot' kroz nas ste spaseni.
U slozenicama: prolazim, prelazim; OLI)(VefLw razdje-
ljujem (distribuo).
203
2. xc:Ta (isp. xchw; je
-
A. s genitivom:
a) mjesto: c:) s(a) s gen.: xoc't"a Tou nv& sa zida
bacati; ){()('rOC y'Yjc;; OUVGlt pod zemlju saci, 't"OC J.Wt'l:'OC y'ljc; stc je pod
zemljom;
b) prenes eno: na (proti v): AE:ye:w xa"r<i nvoc;; govoriti (na koga
ili) protiv koga (protivno je s gen. 431); zato xamll:cppovsuJ Ttv6c;,
isp. B.
B. s 3!.kuzativom:
a) mjesto: niz, po, prema: x.occ&: 1:ov TtOT<XflO'J niz rijeku, Jf.IJ(c'
&ypo0c; X.l)("t"Ot y'Yjv x.od XOlTcX ,S.a:A.I)(nccv terra ot xo:Tc: -roue;
Te:TOCYfLEVOL oni koji su (prema) protiv M. postavljeni;
b) vri j em e: }UXor' TOV xp6vov ll ono vrijerne, OL X()(&'
koji su za nas (zivih), nasi vrsnjaci;
c) preneseno:
a) ti canj e: 1:0 XOI.1."0C '!OV Tt6AE:[LOV sto se rata tice, 1:0 XOI.T' Sfl sto
se mene tice;
n.acin ( = secundum): Xl)("t"cX ToDc;
tivno je no(p& s akuz.), Xl)(1."cX IIAo':-rU>va.: po
xo:.&' u miru;
v6tJ.ouc; po zakonima (pro-
XI)('rcX OUVCtfHV prema snazi,
d) dis t rib uti v no : xcx&' j edan po j edan, xol'r' &vopoc viritirn,
xo:&' quotidie.
U slozenicama: silazim (protivno je Xl)('t"-
ayw vodim natrag, x.cX.&oooc; povratak; X.l)('t"()(X.O:[Ul popaljujem.

3, 430.
A. s genitivom: s(a) s instr. (lat. cum): fL&xw.&I)(L fLE:'t"Oc -nvoc; boriti
se (u drustvu) skim( 413, 1. a, Bilj.), ot fLEe' 'Aptl)(lou A. s vojskom
svojom ( 373), flE't"ct Ol)(x.p0w'J sa suzama.
B. s akuza.tivom: (za) poslij e, lat. post:
a) vrijeme: fLE:'t"a [L&XYJV poslije bitke, fLE:Ta 'rccucoc zatim;
b) red: noTI)((J.Oc; [Lsrra ''I(Hpo'J. - "Ecrzoc-roc fLE:Ta KuY!']"rotc;
' - OLXOUuL'I,
u slozenicama: fLE1:ex<il, fL<-cocolowfLlTLvoc; ( 396, b); fLE:"t"l)('!l-
&YJfLL premjestam, promjenjujem.
Bilj. U pjesnika dolazi taj p:rijedlog i s dativom: medu.
431.
432.
204
&.tJ.cp ( 431 - 432.
4
< I

A .. s genitivom:
a) mjesto: nad s instr. (super): o \mE:p f.!l&v 1rope:ue:'t'cxL
nad nama, cr't''YjvocL \mE:p stati vise glave;
b) zasti tu: za s ak. (pro): fLcXxe:cr.&ocL \mE:p boriti se
za domovinu, ae:aLeVOCL tmEp 't'WV 7tOCLacuv bojati Se za djecu, Aey<:LV tntEp
't'OU govoriti za ono sto je najbolje (protivno je A.eye:LV XOC't'OC
<l>LAL7t7t6U 429, A. b).
B. s akuzativom: preko (supra, ultra):
a) mj esto: \mE:p 't'ou preko
H. stupova ploviti, \mE:p 't'Ov preko H. stanovati;
b) vrij erne: \mE:p 't'OC komu je preko
pedeset godina;
c) preneseno: \mE:p TI)v MvocfLLV [LOU preko snage moje (supra
vires), \mE:p &v&pcu7tov cppovdv misliti prekoljudski, tj. kako ne dolikuje
covjeku (protivno je xoc't'' &v&pCU7tOV po ljudski 429, B, c,
U slozenicama prebacujem preko cega i 't't),
prestizem ( 't'LVcX); tme:pexcu prelazno: drzim n ad cim ( 't'LVL),
neprelazno: nadvisujem StO ( i 't't); prelazim, tme:po-
pcXCU previdam ( i 't'Lvcf.), \me:pcppovecu prezirem ( i 't'Lvcf.);
premudar.
DI. Prijedlozi s tri padeia:
s genitivom, dativom i akuzativom
1
> I

A. s genitivotn: oko (rijetko u prozi) (= 1te:pl s gen.).
B. s dativotn: oko, o (samo u pjesnika) (= 7te:p( s dat.) ( 547. 5. c).
C. s akuzativom = 7te:p[ s akuzativom: oko, o:
a) mjesto: &.[Lcp' ocu't'6v oko sebe, ot &.[Lcpt ( 373);
b) vrij erne: &.fLcpt oko ponoci;
c) pre n e sen o: &.[Lcpt 't'OC m:v'r1jxov't'oc oko 50 god. ( circiter).
U slozenicama: optocen, &.fLcpLewufLL oblacim.
rre:pl, rrcxp&.. 433-434.
205
2. 7te:p[: oko, o.
A. s genitivom: o: Mye:LV 1te:pt govoriti o
7te:pt otimati se oko vlasti (o vlast), 7te:pt
bojati se za grad;
Jt<:pt 7tOAAou, 7te:pt 1te:pt 7tAELO''t'OU 7tOLELcr.&ocL 't'L
plurimi facere aliquid ..
7t<:pt oA[you, 7t<:pt 7tOLELcr&oc[ 't'L nihi/i jacere a/iquid
( 407, l, B. 2).
B. s dativom (u prozi rijetko): &c!>pcxx.cx 7te:p( imati oklop
oko prsiju, 1te:pl rr&.crn 't"{j bojati se za cijeli grad.
C. s akuzativom: oko:
a) mjesto: 1te:pt 't'O oko zida, ot 7te:pt A. i ljudi
njegovi ( 373);
b) v ri j em e: 1te:pt oko ponoCi;
c) preneseno: &.1te&ocvov ocu't'wv 7te:pt oko tri stotine,
7te:pt cpLAoaocp[ocv truditi se oko filozofije, OCfLOCp't'cf.voucrL 7te:pt
grijese se o nas, 't'OC 1te:pt 't'Ov 7t6A.e:[Lov sto se rata tice.
U slozenicama: 7te:pLepxofLOCL obilazim,
opkoljujem zidom ( TI)v 7t6ALV); preveseo; 7t<:pLOpcf.cu pre-
vi dam.
3
I

A. s genitivom: od: 1tocpoc doCi od kralja,
ve:Lv, ocl't'e::Lv 1tocpoc cp[A.cuv dobivati, traziti od prijatelja, fLOCv&cX.ve:Lv, Tiuv&cX.-
ve:cr&ocL 1tocpoc crocpou uciti se, doznavati od mudra covjeka.
B. s dativom: kod (osobito kod licnih pojmova): 1tocpoc
1tocpoc kod kralja, kod Medana, 1tocpoc e:o cppovoucrLv kod
(tj. po sudu) razboritih ljudi.
C. s akuzativom: k, mimo:
a) mjesto: k, pokraj: &ye:LV 1tocpoc voditi ka kralju, 7to-
flEUe:cr&ocL 1tocpoc &cf.A.ocnocv ici pokraj mora;
b) vrijeme: 7tocp' 8A.ov 't'OV per totam vitam;
c) preneseno:
oc) (mimo, preko) protiv (protivno je xoc't'cf.): 1tocpoc
protiv zakona;
mimo: 1tocpoc valjan mimo ostale.
U slozenicama: dozivam, 7t&.pe:LfLL adsum; 7tocpoc-
7tAecu plovim mimo, prestupam.
433.
434.
ii
iii
!1i
II
1!
II
i
I
.
l
I
435.
206
4. 7tp6c;:
A. s genitivom: od:
a) mjesto: 7tpoc; v6"t"ou s juga, 7tpoc; 'OMv&ou prema 0., 7tp6c;
-nvoc; (ab aliquo stare) biti na Cijoj strani, 7tpoc; D!J.(;')V
od vas, &J..eu&epov 7tpoc; 7t1X'Tpoc; !J.rrrp6c; od oca i od matere;
b) preneseno: aoxeLc; !J.OL 'TOV A6yov 7tpOc; &!J.OU MyeLV cini se da
govoris s moga stajalista; 6!J.vUviXL 7tpoc; &ewv zaklinjati se bogovima.
B. s dativom: kod:
a) m jest 0: 7tpoc; kod B., 7tpoc; 'TOLe;
baviti se dogadajima;
b) preneseno: 7tpoc; 'TO\hmc; k tomu, osim toga.
C. s akuzativom: k, prema:
a) mjesto: 7tpoc; dodose k nama poslanici,
7tpoc; k, prema jugu;
b) V r i j em e: 7tpoc; k veceru;
c) preneseno:
IX) prijateljski i neprijateljski S m j e r: &.yopeum 7tpOc; 'TOV
govoriti (k) narodu, cr7tovMc; 7tOL<:Lcr&IXL 7tp6c; 'TLVIX ugovor sklapati s kim,
7tOAE!J.ELV 7tp6c; ratovati protiv, na koga;
o b zir: 7tpoc; odlucivati prema zgodama,
'Td: 7tp6c; 'TOV 7t6AE!J.OV sto se rata tice;
y) p ore den j e : "d: !J.IX'TIX 7tpoc; -rljv crocp nista nis u
novci prema kreposti;
a) svrha: AEYELV 7tpOc; xocpLv za ljubav, za volju, 7t[VELV 7tpoc;
piti po volji.
U s 1 o zen i cam a: 7tpocr&yw dovodim, 7tpocr"t"[&'Y)!J.L dodajem.
436. 5. &7t[: na:
A. s genitivom:
a) mjesto: na pitanje: gdje? &cp' &p!J.IX'Toc; 6xeLcr&IXL voziti se
na kolima; na pitanje: kamo? e7tl 7tAELV put Sarna ploviti;
b) vrijeme: E:nl Kpo[crou &pxov'Toc; za vladanja K., e7t' E!J.OU za
mene ziva, ot ecp' nasi vrsnjaci;
c) preneseno: IX) upravljanje: ot e7tl 'Twv TIP!XY!J.Ihwv koji su
nad (javnim) poslovima, tj. oblasti; distributivno: e7tl 'TEnocpwv
7topeuecr&IXL po cetvorica stupati, ecp' eiXU'TOU sam za se.
b:E, {m6. 437.
207
B. s dativom:
a) mj esto: E7tl 'Tif> xepiX'TL na desnom krilu, E7tl VIXUcr[v na
brodovima;
b) vrij erne: E7tl 'TOU'TOL<; nato, E7tl 'Tif> "t"pl'T<fl O""Y)!J.el<p na treci znak;
c) preneseno:
IX) upravlj anj e: ot e7tl 'TIXL<; koji su nad brodovima, tj.
nadzornici brodova;
zavisnost: e7t' E!J.Ol ecr'TLV (na meni) do mene je (penes me),
e7tl 'ToLe; 7tOAE!J.lOLc; dviXL biti u vlasti neprijateljima;
y) uzrok ( 406 1, B. 2): e7t' radovati
se sramotnim nasladama, 11-ey.x cppovdv e7t' &.pe"r"(i ponositi se kreposcu;
3) pogo d ba: e7tl !J.Lcr&if> za placu, E:nl 'TOU'ToLc; pod tim pogod-
bama, E:cp' <f>"t"e pod pogodbom da ( 473, B. 2, d);
e) svrha: 'TOLe; &7t' wcpeAElCf 7tE7tOL'Y)!J.EVOLc; E7tl ono,
sto je na korist nacinjeno, upotrebljavati na stetu.
C. s akuzativom:
a) mjesto: E:cp' t7t7tOV penjati se na konja, e7tl "d: lS7tAIX
"Pexm na oruzje skakati, e7tl TioM (na) daleko;
b) vrijeme: e7tl 7tOAtiv xp6vov na dugo vremena;
c) preneseno: e7tl na plijen iziCi, E:cp' iS3wp 7tE!J-7tELV
po vodu slati, cr"t"piX'TEUELV e7tl "t"otic; 7tOAE!J.louc; vojevati na neprijatelje.
U slozenicama: eTILatow!J.L dodajem; eTILcr'TpiX'TEU(J} najavljujem.
6. pod (sub):
A. s genitivom:
a) mjesto: D7tO yljc; de; cpwc; ispod zemljedode na vidjelo,
-rli D7to yljc; sto je pod zemljom;
b) preneseno:
IX) kod pasiva: od (latinski ab): vLxoccr&IXL D7tO 'TWV
bivati pobijeden od H., u7to cpovwc; od ubilca;
uzrok: u7to od straha, u1to AU7t'Y)c; od zalosti;
y) p rat n j u : u1t' ul..ou xopeueLv uz frulu igrati.
B. s dativom:
a) mjesto: .. a e1tl u1to .. if> oupvif> ecr'TLV ono sto je na zemlji
pod nebom je, U7t0 -r1i ocxpo7t6AeL;
b) preneseno: u7t' 'A&'Y)v(oLc; e:'lviXL pod Atenjanima, tj. u vlasti
A., ucp'. e!XU'Tif> 7t0LELO"&IXL poda se, tj. u svoju vlast stavljati.
437.
208 Zarnjenice. 438-439.
C. s akuzativom:
a) m jest o: {mo -ra aevapa. &7t!fj/..-&ov odose pod drvece, u1t' a.0-roc
-roc -rdx.'YJ pod same zidove voditi;
b) vrijeme: U7tb VUX't'<X pod noc (sub noctem);
C) preneseno: ucp' poda Se, tj. U SVOjU Vlast
stavljati.
U slozenicama: podlazem se, u7tox.dpw.;; podrucan
pojavljujem se (malo-pomalo); U7to7tefL7tCU (potaino)
saljem (isp. potkrasti, potkupiti, potkazati).
Glava XVIII
ZAMJENICE
438. 1. Kako se upotrebljavaju licne zamjenice, uci 206.
2. Nominativ licne zamjenice 3. lica nadoknaduje se
u oprekama obicno zamjenicom OG0-r6.;;,ili kod vece sile zamjenicom
exdvo.;; ako se govori 0 licima koja nisu nazocna, a zamjenicama 8ae
i oi5-ro.;; ako su nazocna; 0 0 ae a on - isp. 370, 2.
"Ecpa.crOGV 't'OU<;; OG?J-rot 't'OU<;; V6fLOU<;;.
KAecuv o0x OG0-r6.;;, &A/..' exdvov cr-rpa.'t"Yjyer:v.
439. 1. Refleksivna se zamjenica upotrebljava:
a) kao direktni refleksiv kad se proteze na subjekt iste rece-
nice ( 209, 3): rvw-9-L O'<XU't'6V. - '0 O'OCflb<;; eV <XU't'<j'> 7tEpLtpept::L TIJV
o0cr(a.v.
Bilj. Izuzetak je ?>ox& [LOL mihi videor.
b) kao indirektni refleksiv kad se proteze na subjekt u
glavnoj recenici: 'Opecr-r'Y)<;; cpeuycuv 'A-9-'Y)V<X(ou.;; X<X-

Bilj. 1. Obicno dolazi refleksivna zamjenica kao indirektni refleksiv samo
za 3. lice, a za 1. i 2. lice slilze kao indirektni refleksiv licne zamjenice:
[J.OL
Bilj. 2. Indirektni refleksiv za 3. lice mogu zastupati:
a) kosi padezi zamjenice s gledista pisceva: "Epxov't'a;L 1t'po<; Eevo-
qJwv't'a; xa;t lht [LE:'t'IX[Lt:f.ot IX\hor-; (sib,). - EevoqJii>v ou 't'olho 1]pw't'a;, 1t'6-
't'e:pov :f.cj)ov e:r 'I) IXU't'cj) (sibi) 111ope:ue:cr.&a;t
b) oblici o! (ili enkl. oi) i crqJ[mv (rjede crqJwv, crqJoc<;): Aeye:'t'IXL 'A1t'6J..:f.rov
ix?>e:!pa;t Ma;pcrua;v o! (secum) 1t'e:pt croqJ[a;<;. - 'EMxouv oi "EAA'I)VE:<;
a't'&:X't'OL<; O'ql[O'LV &m1t'e:cre:!.&a;L
Zarnjenice. 440-441.
209
Pripadanje se kazuje ovako (isp. 210, B.):
1. ako nije refleksivno (tj. ako se ne proteze na subjekt):
a) ako je s1abije nagla8eno: genitivom pron. pers. u predi-
katnom polozaju:
1. 1. fLOU moj 2. 1. crou tvoj 3. 1. OG0Tou, -!fj.;; njegov, -zin
naS UfLWV vas OG?i't'&V njihov
b) ako je j ace pro n. p o s. (gen. pron. oOTo.;;, exdvo.;;)
u atributnom polozaju:
1. 1. o efL6<;; moj 2. 1. o cr6.;; tvoj 3. 1. o 't'OU't'ou, 't'<XUTIJ<;; njegov, -zin
o na8 o ufLeTe:po.;; vas o TOUTcuv njihov
2. ako je refleksi vno (tj. ako se proteze na subjekt):
a) ako je slabije naglaseno: pron. pos. u atributnom po-
1ozaju:
1. 1. 0 efL6<;; svoj 2. 1. o cr6.;; svoj 3. 1. (o --Yj.;; svoj)
o svoj o UfLeTe:po.;; svoj ( o svoj)
b) ako je jace nag1aseno: genitivom pron. refl. u atribut-
n om po1ozaju:
1. 1. o efL<XUTou, --Yj.;; svoj 2. 1. o cre:a.uTou, --Yj.;; svoj 3. 1. 0
--Yj.;; svoj
0 SVOj
00x. crou TO yevo.;; cru a TI]v
7tp&-r't'CUV xa./..&.;;. - 'l'fLe:'i:.;; 't'OU<;; UfLE:'t'epou.;; 7ta.r:aa..;; &ya.7tOC't'E. -
1ta.poc 'ApLa.'i:ov xa.t .. xe:vou - K&1tt To'i:.;; cra.u't'-Yj.;;
x&7tt 't'O'i:<;; efLO'i:<;; ye:/..if.;;. - 'Acr..u&y'Y)<;; TI]v -9-uyOG't'epOG
I ' \ \ _._. ' - 'A I Q - '"" I .,
(.LE't'E7tEfL't'<X't'O X<XL 't'OV 7t0GLOIX OGUTIJ<;;. - 7tEX.E0'1YE 't'CUV LVOG
&crcpa.McrTe:pov Tau.; o'lxou.;; Tau.; UfLE:Tepou.;; a.0Twv xe:x't'-Yjcr-9-e: (vestras ipso-
rum domus).
Bilj. 1. Umjesto a;U't'wv, a;u't'wv upotrebljava se takoder
i)[L&V IXU't'WV, O[LWV IXU't'WV, umjesto e!XU't'WV takoder !J(jlWV IXU't'WV i IXU't'WV.
Bilj. 2. Pripadanje naznacuje i sam clan; v. 371, B. 1.
440.
1. Sto znaci zamj enica OG0-r6.;;, v. 207; 378, 5. 441.
2. Ka.t a.0T6.;; znaci (kao: et ipse): i sam, takoder. OfLLA&v
xa.0't'o<;; crocp6.;;.
3. TpL't'O<;; itd. a.0 .. 6.;; znaci: samtreci itd.
Bilj. 0 u dat. i o b s dat. isporedi 413, 3 .
14 Gramatika grl!koga jezika
210 Zamjenice. 442-444.
442. Pokazne zamjenice. 1. ilile: (ovaj) pokazuje ono sto je pred
ocima, sto istom dolazi, oi'i'"t"oc; (taj) ono sto je vee spomenuto,
sto je vee proslo, (onaj) ono sto je daleko. Tmhwv
Xo:LpE<:fJWV ilik - To:\ho: [LEV cru Mye:Lc;, rco:p' <3E &.rc&yye"AAE
"&ik - '
1
0oe 6 cesto = E:yw.
2. Kao oos i oi'iToc; razlikuju se takoder: Tm6cros i 'l:owu't"oc;, 't'ocr6cros
i TocrouToc;, irlos i o\hwc; itd. K:Ato:pxoc; [LEV 'l:ocro:u"IJ( drcs TLcrcrl)(cptpv'l)c;
oE: irlos &n1J[Ldcp-&1J.
3. RijeCima oi'i't"oc; dodaje se naknadno (kao u latinskom jeziku
rijecima: et is, at que is) vee spomenutomu imenu (a rijeCima J<.l)(t
't'IJ(U't"IJ(, idque, cijeloj recenici) osobito znatna oznaka (i to), Hi se pre-
dikat proteze jos ina druga lica (takoder). AIJ(xsocxt[L6vwL
&ywvL, xod TOU't"Cp rcpoc;, A&YJVOl[ouc;. - L:u OE [LOL ou 7t:pO-
uEXELV, 't"OV vouv 't"OU't'mc;, xed 't"au't"a crorpoc; CJJv (i to premda si m.). -
'Ay[ac; xat }:wxp&"'l)c; xat -roU't"W (takoder) &.ne:&avETIJV.
4. ,Onaj koji (tko ), znaci oi'i't"oc;, oc; (is, qui) ili 6 s part. (isp.
372, Bilj.); npr. oi'iToc;, 8c; MyeL ili 6 Mywv onaj tko govori.
Bilj. 0 clanu kod pokaznih zamjenica isp. 214, 1. i 377.
443. Relativne zamjenice. Prost e relativne zamjenice i prilozi (ilc;,
o!oc;, ilcroc;; oi'i, il'"t"s, 6:>c;) protezu se na odreden predmet (indivi-
dualno), a Slozene (ocr'"t"Lc_;, on6croc;; ilnou, 07t6't"E, 8rccoc;) na
koji god predmet iste vrste (genericno) (ilc; koji, tko, qui;
ilcr-rtc; koji god, tko god, quicumque, quisquis).
"E A I , {l ' \ ' "' ' - M I () >I
CJ't"LV LlLX11]c; O<jh:ri)(A[LOc;, oc; 'TO<: 7tCX.VV' opq:. - o::xcxpwc; CJTLc; E't"UXE
ye:vvOl[ou rp[:Aou.
Bilj. 1. Kaze se: OUJ< lcrnv oulldc; ecrnv ilcr-rtr;, -r!c; &crnv llcr-rLr;, 7tiir;
ilcrnc; (pl. mxvT<:r; ilcrot).
Bilj. 2. Pamti:
"Ecrnv ilcmc; gdjetko, ltcrnvll-re: gdjekad, o\i gdjegdje, <]) gdjekomu,
i!cr-rLV or i dcr(v ol gdjekoji.
"Axwv l!cr-rtv o\)c; sy6:J tmxtvw xed qn:Aw.- '0 [L'l'))(tXV07tOtoc; 7t6Ae:Lc; ltcnw il-re: IJI.tXc;
Isp. Est ubi id isto modo valeat.
Bilj. 3. "Ocrl't"e:p se proteze na nesto poznato (qui quidem), 5c;; ye: naznacuje
jos i uzrok (quippe qui). KAbxpxov 7ttXpe:xc0.e:cre: Kupoc;; ilc; ye: 01:0-ri;>
ell6xe:L 7tpO'l"L[L'l').&'ijvtXt [LtXAtcrTtX TW'I
444. Relativna zamjenica u rodu i broju slaze se s rijecju na koju
se proteze, a pad ez joj ovisi 0 glagolu relativne recenice (kao i u
hrvatskosrpskom i latinskom jeziku).
No, relativna zamjenica koja bi bila u akuzativ slaze se cesto
i u padezu s rijecju na koju se proteze ako je ova rijec u genitivu
m dativu (asimilacija ili atrakcija relativa).
Zamjenice. Aktiv. 445-447.
211
Ako je nJec na koju se relativna zamjenica proteze pokazna
z amj eni ca, izostavlja se; ako je i m eni ca, mece se redovno bez clana
na kraj relativne recenice.
''EcrTs Gi.vopsc; '1"-Yjc; E:P.eu&e:p[IJ(c; XEXT11Jcr-&s. - Kupoc;
U7t0 TOU otllo::crx&:Aou OL36vi)(L A6yov irlv E7to[e:L ( = 't'OUTWv, & l.). - Nuv
ErtOlLVw crs E:rp' oic; 1\Eye:tc; 'TE XIJ(t np&neLc; ( = lnl TOU't"otc;, & A. itd.). -
Tou't'ouc; &pxoV'TIJ(c; E:nob XIJ(TEcr't"pEtpE'TO xciJpw; ( = 'T-Yjc; xciJpocc;, fjv x.).
- 'EnopEUETO crov dxs DUVcXfl.EL. - 'E[L[LEVOfLEV ole;
DtXIJ(totc; oi5mv ou; ( = 'TOU'Totc;, & 3[xowx <Snot).
Bilj. 1. Rjede se ime iii zamjenica asimilira relativu (assimilatio i'm.!ersa):
'Ave:D.e 1:ip Ee:voepwvn 6 'A1't"6AJ.(i)v &e:or.; oTc; 1/le:t &ue:tv (= oTt;).
Bilj. 2. Asimilacija je i u ovom: mcr-re:u(i) otcp crol &v/lp[ umjesto mmd!oo &vapl
"?Lou-rep, o!o<;; (d),;- Ob,rnu,ta nalazi se i u formuli oolld<;; (zmtv) 5cr'<t<;;
OU (SVatko): OU/lE\IL OT(j) OUJ< IX7t0XpLVE:TtXL.
Ako jednoj imenici pripadaju dvije takve relativne recenice (Hi 445.
vise njih) da bi drugi relativ imao stajati u drugom pade:Zu negoli
prvi, drugi se relativ ili izostavlja ili zamjenjuje zamjenicom o:u1:6c;
ili licnom zamjenicom.
8v xcx&Lcr-r&vcXL, xod. (tj. (j}) .i:awxor.-
[LEV XIJ(1 (tj. 7t()(p' oi'i) nw'"t"&, XOlxwc; note:"i:v ne:LpotTOlL. -
"OcrTLc; AE"'(EL [LEv e:i5, 'TcX o' E:py' E:cp' otc; Ol'icrxp' EO"'t"L11 <X1hou, 'i:OU'r0\1
oux IJ(tvw 7t0't"E. - K()(t VU'I -r[ 3pe<v; 8crnc; E[Lip()(VWc; sx&etpO[LOlL,
at 1.1-' (npo::'t"6c;. - Isp. quem C. Laeliw; prae-
tor fregit et comminuit ferocitatemque eus repressit.
Upitne zamjenice i prilozi: TLt;, nol:oc;, A6croc;; nou, mhs, nC>c:; upo- 446.
trebljavaju se i u direktnim i u indirektnim pitanjima; slozene:
<lcrTtc;, on6aoc;; f:lnou, 07t6'TE, ilmuc; samo u indirektnima. Tlc;
't"E xd n6&e:v mxpe:L; - n u&()(y6pl)(c; spW-r'l)&dc;, T[ E(J't"L cp[P.oc;, &.nexp('IICJtTO.
&A:Aoc; E:yw. - Oux 'Ctne:, 6 'rL nmd1:e:.
Glava XIX
VRSTE GLAGOLSKE
I. Aktiv
1. Neki se glagoli upotrebljavaju sad prelazno, sad neprelazno: 447.
" vodim neprel. idem; ayw
EAIJ(UVW gonim
"
idem, vozim se, jasem;
" dizem polazim;
IJ(Lpw
"
op[LcXUl podbadam
"
polazim;
J<.IJ('t"IJ(A')w isprezem
"
stajem;
448.
't'EAEU't'cXW svrsavam
imam, dr:Zim
7tp&nw radim
e0'-, umecem
izasiljem
aLoccpepW raznosim
Bilj. Isporedi i 329.
Aktiv. Medij. 448.
neprel. umirem;
"
(s pril.) jesam;
"
( s pril.) nalazim se;
"
provaljujem;
"
utjecem;
"
razlikujem se.
2. Neki se aktivni glagoli upotrebljavaju kao pasiv drugih glagola
(isp. i 315. b, B. 4):
aLwxw progonim cpeuyw bivam prognan;
tX7tOX't'e[vw ubijam f &7to&vflO"xw ( tm6 't'Lvoc;) bivam ubit;
istjerujem ex7t[7t't'W bivam istjeran;
ili (za)uzeti &A&vocL biti (za)uzet;
.ei5, xocx&c; 7tOLEW ( 't'Lv&) ei5, xocx&c; 7trXO'XW (tm6 twoc;)
dobro, zlo cinim (komu) dobro, z1o primam (od koga).
3. Aktiv ima (kao u hs. i lat.) kadsto kauzativno znacenje:
Kupoc; 7tocp&aeLO'O\I xoct 't'd: XOC't'EXOCUO'E\1 (isijece,
tj. dade isjeCi).
II. Medij
Medij pokazuje:
1. da subjekt nesto radi na sebi, tj. da je subjekt radnje zajedno
direktni o bj ek njezin (direktni medij):
)..ouw perem
vjezbam
&[J.cpLewu(J.L ob1acim
Direktni je medij dobio
f..oUO[LOCL perem se,
vjezbam se,
&[LcpLeWu[J.ocL oblacim se.
cesto neprelazno znacenje:
7tocuw zaustavljam
cpoc[vw pokazujem
tO"'t"YJ(J.L stavljam
7tOCUO[J.OCL zaustavljam se, prestajem.
cpoc[vo[J.OCL pokazujem se, pojavljujem se.
tG't'OC(J.OCL stavljam se, stupam.
2. da subjekt
tni medij):
nesto radi za se, sebi na korist (indirek-
octpoU[J.OCL uzimam za se, biram;
tX[J.UVO[J.OCL odbijam sebi na korist, branim se;
cpu)..!Xno[Loc[ 't'LVoc pazim na koga sebi u prilog, cuvam se koga;
&pxw pocinjem (a drugi nastavljaju).
&pzo[J.ocL pocinjem svoj posao (koji sam i nastavljam) ( 402, 1, b);
o VO[J.o&e't'YJc; yp&cpeL, 't'[&YJm v6[J.ouc; zakonodavac izdaje zakone;
0 yptX!pE't'OCL, 't'(&E't'OCL V6(J.OUc; narod Sa ffi S e b i daj e zakone.
d[J.L Kupou, dxoc; &pzeLv (J.E )..6you. - Tau
A6you ae (;}ae svoj je govor poCinjao ovako.
Medij. Pasiv. Vremena. 449-450.
213
3. da subjekt nesto radi sam, sa svoj om snag om (dinamickj.
medij):
7tocpexw dajem, 7tocpezo[J.ocL dajem od svoga;
O'X07tot.i[J.ocL motrim tacno, is pit u j em;
1to/wn:uw gradanin sam, 7tOAL't'EUO(J.OCL radim kao gradanin bavim
se dr:Zavnim poslovima;)
7t6AE(J.OV 1toL& zamecem rat (bellum moveo),
7t6AE(J.OV 7tOLOU(J.OCL (= 7tOAE[LEW) ratujem (bellum gero);
f..6youc; 7tOLOU(J.OCL = f..eyw.
4. da subjekt cini (curat) da se ne8to za nj radi (kauzativni
medij):
Cinim da mise u zajam daje, uzimam u zaj am,
cinim da mi Se SUdi, p rem S e,
(J.LO'&ot.i[J.ocL cinim da mi se daje pod zakup, zakupljuj em,
't'(\IO(J.OCL Cinim da miSe globa placa, globim, kaznj avam.
III. Pasiv
1. Licni pasiv imaju i glagoli koje se u aktivu slazu s genitivom 449.
ili dativom:
tX(J.EAew 't'Lv6c; zanemarujem koga,
mO''t'EUw 't'Lv[ vjerujem komu,
cp&ovew 't'Lv[ zavidim komu,
2. Lice od kojega radnja dolazi
= ab s abl.; isp. 437 A, b, oc.
tX(J.EAOUfLOCL bivam zanemaren;
mO''t'EUO(J.OCL vjeruje mi se;
cp&ovot.i[J.OCL zavidi mi se.
stoji ponajvise u gen. sa {m6
B il j. Rjede dolaze &:1t6, &x, i 7tp6.; s gen.
Umjesto padeza s prijedlogom dolazi sam dati v (auctoris) kod glagolskih
pridjeva 1. kod perf. pas.; isp. 412, 5.
Glava XX
VREMENA
1. Grckim glagolskim oblicima kazuje se: 4SO.
a) kakvoca radnje, tj. je li radnja nesvr8ena (imperfektna),
svr8ena (perfektna) ili gotova;
b) vrij erne kada se radnja vrsi, da li u sad as nj osti, proslosti
ili buducnosti.
2. Nesvr8enu radnju pokazuju oblici prezentske osnove:
&.7to&vflO'xew umirati;
svr8enu radnju pokazuju oblici aorisne osnove: &.7to&ocve'Lv
umrij eti;
214
gotovu radnju pokazuju oblici perfektne osnove: "t"e:.&v1Jxev!XL
biti umro (mrtav).
Redovno se oblici koji znace razlicnu kakvocu radnje (tj. oblici
prezentske, aorisne i perfektne osnove) tvore od is tog a glagola,
npr. &n:o&!Xvr::'i:v, "t"e:&v1Jxevocc. Ali kadsto jedan glagol
ima samo oblike s nesvr8enim, a drugi samo one sa svr8enim
znacenjem, npr. op&v gledati vidjeti ( 327, 3),
pojesti ( 327, 8), nositi - E:ve:yxe:'i:v donijeti ( 327, 5)
hs. govoriti - re Takve glagole sastavlja samo zna-
e u j edan glagolski sustav, samo se po tom k"aze da je npr.
prezent od a t6st:v aorist od op&v.
I:ndikativi pokazuju kakvoce i vrij erne, a ostali
golski ob!ici pokazuju samo kakvocu radnje.
Izuzimaju se futuri koji u svima oblicima znace buducnost,
ali se zato u njima ne razlikuje kakvoca radnje, te npr. &no&IXvoufLIXL
znaCi i ,umirat cu" i ,umrijet cu"; Sarno oblici futura egzakt-
noga pokazuju pored buducnosti jos i gotovu radnju:
bit cu umro (mrtav).
To znacenje grckih oblika vidi se iz ovoga
I
sadasnjost
I
proslost
I
buducnost
nesvrsena radnja I ind" prez.
I
imperf.
I
konj. opt. impt. inf part. prez.
I
I I
'-"
:::l
svrsena radnja in d. a or.
"'""
:::i
"""'
konj. opt. impt. inf. part. aor.
gotova radnja
I
ind. perf.
I
pluskvamprf"
I
fut. egz.
opt. impt. inf. part. perf.
Bilj. 1. Hrvatskosrpski jezik slaze se s grckim u tom sto i on razlikuje
nesvr8enu i svr8enu radnju te izrice prvu imperfektnim, a drugu perfektnim
glagolima: cXTto&viJaxe;w - &n:o&ccvdv urnirati - umrijeti; i sto i u njemu irnaju
vremensko znacenje samo indikativi: umirem (sad.), umrijeh (proslo), ali npr.
infini.tivi umirati, umrijeti ne znace nikakva vremena.
IndikadvL 451-453.
215
Hrvatskosrpski jezik razlikuje se od grckoga u tom sto nema osobitoga
prostog oblika za gotovu radnju: -d:&v'l)XOI: umro sam; i sto ima prezent perf.
glagola koji grcki j ezik nema:
an;o&viJcrxro umirem,
umrem,
umirati,
omo&OI:vdv umrijeti,
&n:z&vncnwv umirah
&mf:&a:vov umrijeh itd.
Bilj. 2. Oblike prezentske osnove treba prevoditi oblicima hrvatsko-
srpsldh imperfektnih glagola, a oblike aorisne osnove oblicima perfektnih
glagola,
l!lffilliikativ prezenta pokazuje sadasnju nesvdenu radnju
te se upotrebljava onako kao i hrvatskosrpski ind. prez. imp f. glagola
i1i latinski ind. prezenta.
'Ixe:"t"do[J.I!:v cre: n:o\.ne:c;. - ll:Ao'i:ov 6:7j:Aov n:e[Lnoumv.
xoeptv "t'L:X:'I:E:L
Bilj. 1. Grcki prezent upotrebljava se u pripovijedanju i za proslost (his to-
rijski prezent); npr.: 'End heAeU"t"'l)O'E A01:pe!o<;, TOV
Bilj. 2. Futursko znacenje ima prezent ( 314, 1, B. 1).
Imperfekt pokazuje proslu nesvr8enu radnju te se upotre- 452
bljava onako kao i hrvatskosrpski iii latinski (ind.) impf.
E:xx:A1Jcrtocv
tM:x:pus TtOADV xp6vov OL ?ie
"t"WV cr"t"pOC"t'LW'l:WV xod n:pW"t"OV [LeV
XIX( Et''IO:C
E:n!Xloe:uov E:nt o' 'l:OLcXck - Ot A1Xxd3oct[J.6VWL
1" Prezent i imperfekt pokazuju kadsto (kao i u hs. i lat. jeziku) pocetu, ali 453.
ne svdenu radnju (prezent, imperfekt de conatu): TOI:UT'l)V TI)v nd&oucnv
(nagovaraju- nastoje nagovoriti). Isp. Njega tjdi, utjesit
ne more. N. pj.
2. Neki prezenti ne pokazuju samo vrsenje, nego i ucinak radnje, te se
mogu prevoditi kao perfekti, a njihovi imperfekti kao pluskvamperfekti;
npr.:
sam)o
pobjedujem - (pobijedio) pobjednik sam,
'i)"t"'t"oo(J.OI:L bivam pobijeden- pobijeden sam,
cinim krivo - krivac sam,
&xouro, (1.01:\l&ocvcu cujem, doznajem - (cuo sam, doznao sam) znam.
Svagda imaju takvo znacenje prezenti:
dosao sam, tu sam, otiho sam, nema me.
Ali njihovi imperfekti imaju znacenje i pluskvamperfekta i aorista:
tu bijah, dodoh, <}>X,6[L']V ne bijase me, odoh.
Tako i u lat. vinco, audio itd.; hs. cujem, doznajem ( = cuo sam, doznao
216
Indikativi. 454-458.
454. Indikativ.aorist:a pokazuje proslu svdenu radnju te se upo-
trebljava onako kao i hs. aorist i lat. perf. hist. '"H:A-3-ov, doov, ev[x7]cr(l(
veni, vidi, vici.
B.ilj. 1. Glagoli koji znace stanje pokazuju cesto u aoristu (u svirna obli-
cirna) pocetak toga stanja (ingresivni aorist); npr.
kraljujem
vocrtUl bolujem,
n).ou-rew bogat sam,
.&!XpfJEUl slobodan (hrabar) sam
zakraljih se,
E:v6Cl"l')cr!X oboljeh,
err).ouTI)cra: obogatih (se),
E:&ocpp7JcrtX oslobodih (ohrabrih) se.
Bilj. 2. U opcenim (poslovicnim) recenicarna i uopce u samostalnirn
recenicama kojih se radnja ponavlja upotrebljava se za hs. irnperfektivni
prezent u grckorn jeziku takoder prezent (iterativni prezent), a za hs.
perfektivni prezent upotrebljava se grcki aorist (gnomickl aorist) (lat.
perf.).
xapLV -rlx-reL; isp. Ruka ruku pere. - &xTI)-
cra:-ro; isp. I patka na ledu posrne; lat. Multa tulit fecitque puer, sudavit
et al sit.
Rjede dolazi u hrvatskosrpskom jeziku u takvom znacenju aorist: Dva
losa izbise Milosa. C:udo pasa ujedose vuka.
Bilj. 3. U temporalnim i relativnirn podloznirn recenicama kazuje se
aoristorn i radnja koja se vrsi prije radnje u glavnoj recenici (lat. obicno plus-
kvampf.): L'l.tXpdo<; K\ipov [LETIXITE[LITETIXt &rro Tijc; &px'fic;, tXu-rov cra-rpocrr7Jv
hc'ol7Jcrev (fecerat). - 'Oc; o K\ipoc; 1\cr&e-ro xptXuy'ijc;, lrrt -rov '(mcov
&,crm:.p (kako zacu, ut audivit).
455. Indikativ futura pokazuje i nesvdenu svdenu buducu
radnju: vladat cu, zavladat cu.
Bilj. 1\fe).).cu s inf. fut. ili prez. ili aor. znaci:
a) hocu (da), nakan sam: [LEAAcu
b) imam, valja da ja: [Lt\IEL a' tx&cr-rcp -ro\i& 5rrep [LtAAEL ntX&erv.
456. Indikativ perfekta pokazuje sadasnju gotovu radnju (hs.
perf., lat. perfectum praesens); npr. zcr'T7JX.(I( stao sam, stojim, xlfx-
'T"YJ[J.Ott dobio sam, imam, -rlf&v"IJXOt umro sam, mrtav sam, [J.EfLV1JfJ.CXt
sjecam se (memini).
Bilj. Grc. perfekt nije nikad (kao lat.) perf. hist. (to znaCi aor. 454.)
457. Puskvamoerfekt pokazuje proslu gotovu radnju (hs. plpf.,
lat. plpf.); npr. bijah stao, stajah, bjese umro
(mrtav), sjecah se (memineram).
Bilj. Grc. pluskvampf. ne znaci (kao lat.) radnje proSle prije druge prosle
radnje (takva se radnja kazuje aoristom 454. Bilj. 3).
458. Indikativ futura egzaktnoga pokazuje bud ucu gotovu radnju
(hs. bit cu + part. pret. akt. II, lat. fut. egz.); npr. bit cu
stao, stajat cu, bit cu umro (mrtav), sjecat cu
se (meminero ).
Bilj. Grc. fut. egz. dolazi samo u glavnirn recenicarna (ono sto se kazuje
lat. fut. egz. u podloznirn recenicama znaci grc. konj. aor. sa &v, 476, 1, Bilj. I).
Nacini, infinitivi i partidpi. 459-4600
217
B. Nacim opt., impt.), infinitivi g par'ticipi
N acini, infinitivi i partidpi n e pokazuju v r i j em e, nego samo 459.
kakvocu radnje, ito ako postaju od prezentske osnove, pokazuju
nesvrsenu radnju, ako postaju od aorisne osnove, svrsenu, ako
postaju od perfektne osnove, gotovu (isp. 450, 2).
Bilj. 1. U koje vrij erne radnja tih oblika (osim irnperativa) pada, pokazuje
(kao i u hrvatskosrpskom jeziku u slicnoj zgodi) ponajvise glavni glagol; npr.
raw, ipw ako vidim, kazat cu (radnja konj. raw pada u buducnost, isp. 476,
1), E:ocv raw, ).eyw ako vidim, kazem (radnja konj. raw vr8i se ponovo u sadas-
njosti, isp. 476, 2. a); - TCXUTIX opwv ).f.yw to gledajuci kazem (radnja participa
opwv pada u sadasnjost), TIXUTIX O(JW\1 (t3wv) drrdv to gledajuCi (vidjevsi) kazah
(radnja participa opwv i Lawv vr8i se u proslosti), TCXUTO: opwv (t3wv) E:pw to gledajuci
(vidjevsi) kazat cu (radnja participa 6p&v i tawv pada u buducnost) (isp. i _ 503, 5,
Bilj. 2).- Za optativisp. 467, Bilj. 1, 469, Bilj 2; za infinitiv 493, 1, Bilj. 2.
Etne tJ.m, lt<pYJ 6 & mhme:, nc; &noap(f (utece) 'l:wv obte:'l:&v
xod (uhvatis) (I(U'f:6v, '!;( ocu-ri)l - m, '1:0'1 rr <:pLxAS:oc
o-n cr-rpo:11Jyoc; wv oux (vodi). - Nouv nowu
(Cini). - ( ostani) no:p' - 'l"O (ciniti), -ro
l:lt (zapovjediti) p4ilwv. - "A),uv (presavsi)
[Le:y&l.."IJv
Bilj. 2. Sarno ako ti oblici postaju od futurske osnove, pokazuju svi i bu-
ducu radnju (isp. 450, 2).- Opt. fut. dolazi samo u indirektnom govoru
urnjesto ind. fut. (isp. 489, 2, b).
Glava XXI
NACINI
Radnja se prikazuje:
L indikativom kao zbiljna (realna) (hs. indikativ),
2. konjunktivom kao ocekivana (hs. ind. prez.),
3. imperativom kao zapovjedena (hs. imperativ),
4. optativom kao pomisljena (hs. kondidonal),
5. optativom sa &v kao moguca u sadasnjosti (potenci-
jal sadasnji) (hs. kondicional sadasnji),
460.
6. ind. preterit. sa &.v kao moguca u proslosti (potend-
jal prosli) (hs. kondicional prosli),
7. ind. preterita sa &.v kao nezbiljna (ireal) (hs. kondicional
sad. i prosli).
Bilj. "Av (j arnacno, mazda) stoji redovno iza glagola, ali se rado prislanja
uz naglasene rijeci, osobito uz negacije, priloge, upitne rijeci, relative i ko-
njunkcije.
218 Indikativ. 460b-462.
A. Nacini u samostalnim recenicama
1. Indikativ
460b. Indikativ se u grckom jeziku uopce upotrebljava tako isto kao
i 1i hrvatskosrpskom i latinskom jeziku.
461. Indikativ preterita bez CJ.v, i to
1. Imperfekt se upotrebljava kad se bezlicnim izrazima kazuje
mogucnost ili nuzda necega cega uistinu nijeili nije bilo; npr.
trebalo bi ili trebalo bi bilo, pristojalo bi
se (bilo) (oportet, decet i1i oportebat, decebat);
dx.6c;, ax.aLOV, &vayx.arov moguce, prirodno, pravedno,
potrebno bi bilo (aequum est, erat);
trebalo bi ili trebalo "bi bilo odgajati
voljeti (praeferendum est, erat). '
T aux. -rtx.vov (ne bi trebalo sutjeti, ali sutis).
- Atcr:x.p&c; x.ax.li dpycX.crw -rou-rouc;, ot)c; (ne bi bilo trebalo,
ali si ucinio).
Bilj eska. Sto znace ti izrazi kad k njima pristupi &v, uci 462, 1. B.
2. Indikativ aorista upotrebljava se sa o)..you, (ili
o:Ayou, eat"Y)O"(X s inf. aor., isp. 403, 1, B. 1) u znacenju:
malone, gotovo; npr. '0)..you fJ.E malo me ne prevari
(paene me decepisti). - To 1tup [J.Eya -re: -roue;
eAcx.zcr-rou eaE"Y)O"E: aLIXcp&e:rpaL.
3. Indikativ preterita sa e:'l&e:, d ycX.p, we; (kamo sreca da!)
pokazuje neispunljivu zelju (negacija je ito:
imperfekt za sadasnjost (lat. konj. impf., hs. [kamo
sreca] da s prez.);
indikativ aorista za proSlost (lat. konj. plpf.,'hs. [kamo
sreca) d a s perf.).
Et&' auviX-roc; apiiv, 8crov 7tp6&U[J.Oc; d. - Et&e: -r6-re: cruve;-
ye:v6[J."Y)V.
Bilj. Taka se upotrebljava i c'.'>cpe:J..ov (-e:.;, -e:) s infinitivom prezenta i1i
aorista; npr. 'A:AJ..' c'.'>cpe:J..e: Kupo.; l;ijv (zapravo; debebat vivere, isp. 325, 19).
- c'.'>cpe:J..ov J..me:!v 't"lJV
462. Indikativ preterita sa CJ.v pokazuje:
1. kao ireal ( 460): nezbiljnost, ito:
imperfekt sa &v redovno za sadasnjost (hs. kondicional
sadasnji, lat. konj. imperf.),
Indikativ. Konjunktiv. Optativ. 463-464.
219
aorist sa &v redovno za proslost (hs. kondieional prosli, lat.
konj. plpf.);
negaeija je ou.
<l>&c; d e:'lx.ofJ.e:v, -rare; -ru<pAorc; &.v (essemus, bili
bismo; ali uistinu nismo ). - Et o <l>[:Am7toc; 't"IXU't""Y)V E!crx.e: yvW[J."Y)V,
&c; X.1XAE:7t0'1 7tOAE:[J.dV ouaev &.v CLv 7tE:7tOL1JX.E:
(nihil fecisset, nista ne bi bio ucinio; ali uistinu je ucinio).
Bilj. Po tom &v (isp. 461, 1) znaci: trebalo bi (bilo), ali ne treba
(trebase). Et fLI:V -ijmcr't"&:[J.e:.&a: 8't"L 7tAO!a: &ywv txa:v&:, oo81:v
&.v <f:.v [.LE:AJ..w ).eye:LV" vuv 8' .1:7td 't"OU't"O &8"/)AO'I, lloxe:i: fLOL.
2. kao poteneijal prosli ( 460): mogucnost u proslosti
(redovno aor.) (hs. mogah s inf. ili kondicional prosli, lat. potene.
konj. imp f.); negacija je ou; npr. &v pomislio bi bio (crederes).
dae:c; CJ.v mogase vidjeti, vidio bi bio (videres), ev.&IX eyvw CJ.v - Qt
.&iinov &c; &.v cj)e:-ro, [J.E't"e:Wpouc; -rlic;
3. ponavljanje u proslosti (osobitoizarecenicasae:t,lm6't"e:i opt. 476,
2. b; 488, 2);- &v iterativum (hs. kond. sad.):
oov a:O't"c;">V 't"<X llL"IJflW't"WV civ 't"[ ).E:yme:v (ispitivao
bih ih). - Kupot; d 't"L'IO: 6pci>"IJ lle:Lvov 5v't"a: otxov6fLO'I .?:x 't"OU 3Lxa:[ou xa:t 7tpocr63out;
7tOLOU'I't"a:, oOilE:va: C/.v 7tW1tO't"e: &:cpdAe:'t"O, &:AJ..' &:d 1tJ..dw 7tpocre:3[8ou.
2. Konjunktiv
Konjunktiv se upotrebljava: 463.
1. zap ozi v redovno u 1. 1. pl., rjede sing. (neg. (coniuntivus
adhortativus). Cesto stoji pred njim &ye:, 'l.&L, <ptpe:.
"lU>[J.EV eamus! - ''A tj;yo[J.EV 't"IXU't"IX - <l>lfpe:
-rlic; fJ.1Xp-rup[1Xc; O[J.rv &viXyv&.
2. u deliberativnim pitanjima redovno u 1. lieu sing. i pl.
(neg. (coniunctivus deliberativus). Cesto stoji pred njim
- T e:'l1tw;
3. u zabranama sa fJ.1Jadc;) u 2 (i 3) lieu aorista
(coniunctivus prohibitivus). ne feceris, da ne ucinis! -
M"Y)aev gVE:X.I)( 't"WV ye:ye:V"Y)[J.EVU>V. - 0V"Y)'t"WV ae: [J.1Jadc; [J."Y)iltv'
1to-re: x.plvrJ, 7tptv l)(u-rov e:i5 carJ. - Isp. 465, Bilj.
Grcki se konjunktiv prevodi na hs. uopce indikativom
prezenta.
3. Optativ
1. Optativ bez &v pokazuje ispunliivu zelju (hs. part. pret. 464.
akt. II, lat. opt. konj. prez.) (neg. Cesto stoji pred njim e:l:.&e:,
d ycX.p, we;. - "Q 7tiXL, yvoLO (bio, sis!) 7t1X't"poc; e:u-rux.ecr-re:poc;. -
yevoL&' &. &/../..' &.
220 Optativ. lmperativ. Nacin u podloz. recenicama. 465-466.
Bilj. Kako se kazuju neispunljive zelje, uci 461, 3.
zovu se one zelje kojima se kazuje hlba, sto se nesto nije
dog?dllo Ih Sene dogada; ispunljive ZOVU Se ciste zelje, pa ticale Se j necega
sto Je nemoguce.
2. Optativ sa &v kao potencij al sadasnji ( 460) pokazuje
mogucnost u sadasnjosti (hs. mogu s inf. ili kondicional
sadasnji, lat. potenc. konj. prez. ili perf.); negacija je ou, "Icrwc;
&v nc; e'lnoL forsan dixerit quispiam. - &.mcr't"WV o\hto't"' &v
mx.&otc; (ne mozes pretrpjeti, ne bi pretrpio, neces p.).
Bilj. 1. Zato se optativom sa &v izricu cedne tvrdnje, subjektivni
itd. npr. T(l mxi:, yb.lmo -rra:Tpo<:; s:O"t"uxl:cr-re:po<:;, 'reX 8' &AJ...' I5!J.OLO<:;, xa:t
a:v ou xa:x6c;.
Bilj. 2. 0 potencijalu proSlom 462, 2.
Grcki se optativ prevodi na hs. uopce kondicionalom
(sadasnjim).
4. Imperativ
465. Imperativom se kazuje zapovijed (neg. 'Ad 't"L
npocr[J.ocv.&cX.vELV. - Mdvov nocp' xoct cruvecr't"wc; yEvou.
Bilj. Zabrana se kazuje:
a) u 2. I. sing. i pl. imperativom prezenta i1i konjunk-
tivom aorista: 1tOLEL ne cini, iii ne ucini;
b) u 3. 1. sing. i pl. imperativom prez. i1i imperativom
aor. (rjede konjunktivom aor.): 7totd't"cu iii 7tOL1)0"cX't"c.> (iii
463, 3).
se dakle nikada ne slaze s 2. 1. impt. aor.
M1)aEvL O"U[J.ipOp!Xv bvELaLcr1Jc; y!Xp 'lj 't"UX1) xoct 't"O [J.eM0\1
&.6poc't"OV.
B. Nacini u zavisnim recenicama
Biljeske
466. 1. Za upotrebljavanje nacma u zavisnim recenicama vazno je
je li glagol glavne recenice u glavnom ili u sporednom vre-
menu. - Glavna su vremena ovi oblici glagolski:
indikativi prez., perf., fut.,
konjunktivi i imperativi svih vremena,
potencijal sadasnji.
Zavisne izricne recenice. 467.
Sporedna su vremena ovi oblici glagolski:
indikativi imperf., aor., pluskvpf.,
prezent historijski,
potencijal prosli.
221
2. Ako je u glavnoj recenici glavno vrijeme, u podloznoj stoje
uopce oni nacini koji bi stajali da je samostalna. Ako 1i je u glavnoj
recenici sporedno vrijeme, moze u podlciznoj umj esto indi-
kativa ili konjunktiva (sa &v) stajati optativ bez &v (optativus
obliquus) [consecutio modorum].
Potendjali i ireal ne mijenjaju se u podloznoj recenici ni iza
sporednoga vremena.
3. Subjekt podlozne recenice premjesta se cesto u glavnu te za-
visi o glagolu glavne recenice (anticipacija ili prolepsa); npr.
'Opifc;, 'OaucrO"EU, Tijv .&EWV tcrxuv 80"1). - a 't"L
AEtlO"YJ veov. - BocmAEUc; 't"WV &AJ.cuv ETIL[J.EAEL't"OCL, ISnwc; &v .&1jp&mv. Isp. hs.
Vee te vidim da si dobar junak.
I. Zavisne izricne recenice
Podlozne izricne recenice ovise o glagolu dicendi iii sen- 467.
tiendi, a pocinju se s veznicima IS"t"L, we; da (ako im glagol nije u infi-
nitivu ili u participu - 493, 1; 502).
Iza glavnoga vremena stoji u njima onaj nacin koji bi stajao
da su samostalne (ponajvise in d i kat i v, potencij al i ireal); iza
sporednoga vremena moze umjesto indikativa stajati (a obicno i
stoji) optativ ( 466, 2). Negacija je ou.
'A7tocyyeME't"E 'ApLoc(cp, IS't"L 'lj[J.dc; YE VLXW[J.EV xoct ouadc; hL
f.l.cXXE't"OCL. - ''EJ.Eyov, IS't"L Kupoc; [J.EV 't"e.&V1)XEV, ae: 7tEtpEuy<ilc;
ev 't"cj> cr't"oc.&[J.cj'> e'l1). - 'A7tEXpLVOC't"O KJ.EcX.vcup, IS't"L 7tp6cr.&Ev &v &.7to.&cX.voLEV
"!X IS1tJ.oc 7tocpocao
Bilj. 1. Recenica IITL moze imati d voj ak smisao prema
tome da li optativ zastupa indikativ prez. ili imperfekt:
kazao je da krivo cinim (direktno
kazao je da sam krivo cinio (direktno
Zato jasnoce radi imperfekt u indirektnom govoru cesto ostaje nepromije-
njen. - Tako i optativ aorista zastupajuCi ind. aor. znaci proSlost (protiv
459); npr. /In kazao je da sam krivo Ucinio (direktno

Bilj. 2. Recenica sa 15.. zadriava katkada oblik direktnoga govora bez pro-
mjene; npr. e:!-rre:v, 15.. a:OT6c; &v .
222
Uzrecne, upitne recenice. 468-469.
II. Zavisne uzrocne recenice
468. Podlozne uzrocne recenice poCinju s veznicima 8-n, <ilc; j er,
sto (quod), zato Sto (proptera quod), end buduCi da, kad
(cum), kad vee (quoniam), [8'"t"e:, on6'"t"E: kad evo (qaundo
quidem)].
da su samostalne (ponajvise indikativ, pa potencijal i ireal); iza
sporednoga vremena moze umjesto indikativa stajati optativ
ako se uzrok hoce istaknuti kao misao subjekta u glavnoj
recenici (lat. quod s konj.). Negacija je ou
ot 'A&'Y)VIX"!:OL ou noM ev[xwv. - ot 'A-&1]-
'"t"OV 8n cr'"t"piX'"t"'YJYOc; C1v oux (quod non
duceret). - O"OU -fJfL"!:V, c1Jc; eyw oua' ?J..v
crou.
Biljeska. Kod glagola, koji znace dusevno raspolezenje
&.ya:vat:x'l"w, xa::Ae:rra:!v6l, xa:Lp6l itd.) upotrebljava se cesto kendicienalno d umjesto
kauzalnega 8n; npr. l:6lxp&'l""l)c;, e:! [1.1) tpa:ve:pov i:crnv, 8n 'l"OGU'l"at:
oo lluva:T6v i:crnv &.v.&pwrroLc; e:updv.
III. Zavisne upitne recenice
469. Podlozne upitne recenice pocinju s upitnim zamj enicama i
prilozima ( 446) ili s upitnim partikulama: d li, da li (num,
si); n6'"t"e:pov (n6'"t"e:p1X) - d - e:'l'"t"e: - e:'l-re: li, da li - ili (utrum
an, sive - sive).
da su samostalne (ponajvise indikativ, pa potencijal i ireal; ako 1i
je pitanje deliberativno, deliberat. konj.); iza sporednoga vre-
mena moze umjesto indikativa i delib. konjunktiva stajati
(a obicno i stoji) optativ. Negacija je u deliberativnim pita-
njima inace ou.
Etn fLOL, '"t"lVIX yvcilfL'Y)V gXELc;. - H aL1Jpcil'"t"IX '"t"OV Kupov, n6-
'"t"Epov &meVIXL. - 'Opw O"E &nopoUV'"t"IX, no[!Xv oaov lnt
'"t"6v '"t"p&n-n. - KA1Xpxoc; d ne[.Lnmev
'"t"LVIXc; ntXV'"t"Ec; rme:v lnt '"t"O O"'"t"p1X'"t"6ne:aov (dir. konj.). - 'Hpcil'"t"'Y)O"E '"t"OUc;
npocpu:AIXxiXc;, nou ?J..v 'lam KAe!Xpxov.
Bilj. 1. U drugom clanu podloznih disjunktivnih pitanja moze biti
negacija i fL-IJ: TouTcp Tov vouv rrpocrexe:Te:, e:! llLxa:La: :At!:y(i) 1) f1.1J.
Bilj. 2. Sto je u 467, B. 1. receno za optativ u podloznim izricnim
recenicama, to vrijedi za nj i u podleznim upitnim recenicama. Isp. npr.
'HpwT1Jcrt!: fLe:, "i]vnva: yvwfL1JV (dir. i e:!xe:c;).
Namjerne recenice. 470-472.
IV. Namjerne recenice
1. Namjerne recenice, i to:
p o ziti v n e pocinju sa <ilc;, 5nwc; da ( ut);
223
negativne pocinju sa tv!X <ilc; 5nwc; fLYJ ili da ne (ne).
Iza glavnih vremena stoji u njima konjunktiv, iza spored-
nih obicno optativ, rjede konjunktiv.
croL '"t"oDc; A.Uxouc; &no '"t"i:w &ne:puxwmv.
- Kupoc; cp[:Awv <'{>e:'"t"O ae:!:cr.&IXL, <ilc; cruve:pyoDc; gXOL. - Ta: n:Ao!:IX
fL1Xc; XIX'"t"EXIXUO"E:V, fLYJ Kupoc;
Bilj. 1. Iza eptativa bile zeljnega bilo petencijalnega ( 464) upetrebljava
se tvOG (tile;, lhr6lc;) s optativom. E! yttp tvOG aLOGAe:x.&d[LE:V.
Take se i iza preterita, kad znace ene sto je kazane u 461, 1, 2, 3. iii
( 462, 1), tva (tile;, lhr6lc;) upetrebljava s preteritem (bez riv). "Eile:L't"tt
i:vexupct T6Te: tile; fL1Jil' d i:lluvct'l"o
U tim prilikama upetrebljava se dakle u sporednoj recenici onaj nacin koji
je u glavnoj (asimilacij a nacina).
Bilj. 2. Rijetko pristupa riv k finalnomu tile; iii 8rr6lc; (nikada ka tva:; tva: riv
je relativno: ubicumque - 486, 2). - 'Qc; &v [LCX.&1Jc;, &.vT&xoucrov.
2. Iurecenicamakoje oviseoizrazima bojazni (verba timendi), 471.
a pocinju sa da cu, da ne bih (ne), fLYJ ou da necu (ne non, ut),
stoji iza glavnoga vremena konjunktiv, a iza sporednoga obicno
optativ, rjede konjunktiv.
fLYJ EmA!X.&cilfLE:.&IX - ou
Mv!XL'"t"O Ex xcilp!Xc; - ot npoc; v6'"t"OV OLXOUV'"t"e:c; 0e:n!XAOL
fLYJ XIXL hl. (j(piic; 0 O"'"t"p!X'"t"Oc;
Bilj. 1. U samostalnim recenicama bojazni:
a) fL-IJ iii 8rr6lc; fL-IJ s konj. znaci: same da ne bih, mozda cu (isp. llt!:lloLxa: fL-IJ
bojim se da ne bih, da cu ... );
b) [1.1) oO s konj. znaci: mozda necu (isp. MlloLXIX [1.1) oo bojim se da necu ... );
c) oo fL-IJ s konj. (aor.) iii ind. fut. znaci: doista necu, sigurno necu (za-
pravo negacija onega sto je pod a); isp. oo MlloLxa: fL-IJ ne bojim se da cu ... ).
Mlj &.ypoLx6Te:pov 7i TO drrdv. - 'A:A:Att [1.1) oox ofiT6l<; if> l:wxpa:Te:c;.
- 0! 'Ap[LevLOL oo [1.1) 't"m)c; TrOAE:[L!ouc;.
Bilj. 2. Ako se bojazan tice necega ste se vee degedilo, upotrebljava se [L-1]
s indikativom; npr. [Llj :A6ymc; 1\Je:ullt!:crLv evTe:'t"ux-IJxa:[Le:V.
Bilj. 3. U znacenju ustrucavati se slazu se ti glagolisinf. (kao i latinski
vereor, metuo, dubito); aLe::At!:yxe:Lv ae: vereor te refellere.
3. u recenicama koje ovise 0 glagolima koji znace: starati 472.
se, truditi se (verba curandi), a pocinju sa 5nwc;, <ilc; (8nwc; <ilc;
224 Nam.jerne, posljedicne recenice. 473,
moze takod:er iza glavnoga vremena stajati konjunktiv, a iza
rednoga optativ, no o bicno se u njima upotrebljava in d i kat i v
futura ( 485),
.6-e:'i: he nocno c; "t'p6rwu &rrocv"t'oc &vapo: 't'Ou't'o &mile;
(kako ce) we; crocpcJmll.'t'oc; - 6nwc; f.L1JOev 1"1jc;

Bilj. Iza g!agola koji znace cuvati se upotrebljava se ili 8rrw<; Touc;
81; &.v-&pwn:ou<; cre: - lln;c.><; E:y6>
V. Posljedicne recenice
473. Posljedicne se recenice pocinju sa &rne: te, tako da (rjede sa we;).
Ako je posljedica stvarna (realna), dolazi u njima ponajviSe
indikativ, pa potendjal ili ireal (neg. ou); ako li je posljedica po-
miSljena (moguca), dolazi u njima infinitiv [ako su subjekti
razlicni ak. s. inf. ( 491); neg.
Ot de; 't'OU'"t"o cX7tA1Jcr't'fw::; &cHe: oux
who'i:c; xoc't'oc yY)v [te (da) im nije dostalo]. - Oux
&py0pwv, &(ne: '"t"oc (da bismo kupovali).
- snoouv xocAouv't'e:t; c'hcr't'e: xed "t'oUc;
!1-LOu::; &xoDe:L\1' c'hcr't'e: [LEV syyu't'()('1;()( 't'WV itOAEfLLWV xod EX 't'WV
GXYJVW[Lchwv, - ll&v't'e:::; rtoAe:fLLX.oc 5nf...oc &cr't'e: rr6f...Lv
<lV't'Wc; av noAefLOU ELVOCL
Bilj. Recenica sa &cr-rs katkada je tako slabo vezana s predasnjom, te se
moze dr:lati za samostalnu; u tom slucaju prevodi se &cr-rs: za to, dakle (itaque):
Etc; Ocr'T:Epoc[av oux. 0 Ttcrcracpepvl')c;" &cr.&' o[ "EAAl')VEc; (zato su H.
hili u brizi).
Bilj. 2. Navlastito se upotrebljava infinitiv:
a) ako je posljedica naumljena: lliiv nowucrtv &cr1:e: ?llxl')V i>t1>6vat;
b) iza komparativa xa:xov Yj &crTe: cpli:pe:tv Mva:cr-&a:t;
c) iza negativne ili pogodbene glavne recenice: 'Apyupwv oo3dc; IT<
oGT< n;oM &cr1:e: n:pocrlle:Lcr-&a:t;
d) ako &cr'T:E: znaci: pod pogodbom da [umjesto cega je obicnije: ecp' (j),
E:cp' {j)Te: S inf. (i!i ind. fut. 485)]: crTE XOC'T:l')"(Opdv,
OUX - "Erpa:crocv &rro3wcrELV TOU<; ve:xpouc;, tcp' {j) x&.e:tv TOt<; otx[occ;.
Bilj. 3. Iza -.ocrou1:ou 3tw s inf. upotrebljava se &rne: sin d.' u znacenju lat.
tantum abest ut-ut: 't"OcrOU'T:OU ?Jtw XOC'T:cttppovdv &cr1:e: en:atvi;}.
Bilj. 4. Iza TOLOUTOc;, 't"OcrOU'T:O<; umjesto &cr-re: cesto ima otoc;, ilcroc; s infini ti-
vom: 't"OLOuToc; aloe; (sposoban) ITOAA&v xpa't"e:rv. - ll&.vu On;sp
-rm &"A:t.q> E:v-ruxn, ol:q> Tou-.ov 3tacp&e:rpoct (asimilacija 444, Bilj. 2). Isp.
otoc "" d!J.L sposoban sam, mogu.
Pogodbene recenice. 474-476. 225
Pogodbene recenice pocinju sad ako, da, kad, Mv (= d &v, 474.
takoder &v) ako, kad god .
Pogodbena (podlozna) recenica zove se pre d n j a ( a
glavna se zove s t r a z n j a ( &.rt6oocrtc;).
Negacija je u prednjoj recenici uvijek a u straznjoj je ona
negacija koja bi hila da je recenica samostalna.
Po god bene recenice mogu imati cetiri oblika:
u protazi:
1. realni: d s ind.
2. eventualni:
a) futurski: Mv s konj.
b) iterativni:
a) za sadasnjost: Mv s konj.
za proslost: d s opt.
3. potencijalni: d s opt.
4. irealni: d s pret.
u apodozi:
indikativ;
futur (imperativ);
prezent;
imperfekt;
optativ sa &v;
pret. sa &v;
impf. sa &v;
a) za sadasnjost: d s impf.
b) za proSlost: d s aor. (plpf.)
aor. (plpf.) sa &v.
Realni oblik. Ako se vr8i pogodba (a da li se uistinu vrsi ili 475.
ne za to sene pita) vrsi se i posljedica: e:t sind. kojega mu drago
- ind. mu drago vremena; d 't'ou'"t"o "Atye:L::; - OC[L()(?-
't"ifve:tc; ako to kaze5, varas se; si hoc dicis, erras.
' 1 ' ' ' (i
1
E' "'
1
' '
1
8poccra:.r
Et &e:ol n 8pwcrLV ()(tcrx_pov, oux EL<JLV ,.re:ot. - t e: '"' ""
cre: - Et 't"OU't'oV 't"OV xocLp6v, ouoE:v
't'WV oe:6v't'WV.
Eventualni obHk. Ako se pogodba vrsi (a to se uzima), vrsi 476.
se i posljedica.
Pogodba se vrsi:
1. jedanput, ito u buducn_osti.
s koni. prez. ili aor. (eventualm konJ.) - 1nd. f';lt. 1h
Mv 't'ou"ro f...eyYJc; - ako ?ud_es to gov?no (ako reces),
varat (prevarit) ces se; si 0 'errabzs ... - u tom se
obliku kazuju navlastito mish ko)e tma)U opcenu vnjednost.
, , ,1 , 1 ' 1 ,_, __ Ne: 1 o::; ""v ( = Mv) rcov.;,(J"(Ic;,
rtocpoc cre: ocupwv, socvrce:p uyLocLVUJ. "'" .,
yY)pocc; e:u&oc"At::;.
?YWWG tW ww wmrwmrmtW:111Ntf't'ttfttw?
226 Pogodbene recenice. 477-478.
Bilj. 1. U tim recenicama konj. prez. odgovara lat. futuru, konj. aor.,
lat. futuru egz.
Bilj. 2. Treba razlikovati Mv s konj. (event. oblik) i e:t s fut. (realni oblik).
Kod one konstrukcije uzima se za uvjet samo vrs enj c: glagolske radnje, ked. ove
tek spremnost za to vrsenje; npr. Et fL1J oo 1t"e:pLecr't"cr.L 't"&.x.e:L ako ne-
cete pomoci, nece se spasiti tamosnji polozaj (Mv fL1J znaCilo bi: ako
ne pomognete). - Et fLexP' '1"0\hou 11"e:pLfLe:voGfLe:v, itwc; &v 'i]fLrv 6fLol.oy-i)crn
(<l>l.m71"o<;) 7\"oAe:fLe:rv, miv'l"wv tcrfLI:v e:O'Y)-&ecr't"CY.'I"OL.
2. ponovno (iterativna radnja), ito:
a) u sadasnj osti: Mv s konj. prez. ilia or. (iterativni konj.)
ind. prez. (aor. gnom.); Mv 't"oiho My"()c:; -
(ako) kad god to govoris (reces), varas (prevaris) se; (si)
cum hoc dicis (dixisti), erras.
. ''Av &:vrxxptXy"(), aEaolxrx[LEV. - "Hv &yyuc:; gA&YJ &cfvrx't"oc:;,
ouadc:;
b) u proslosti: d s opt. prez. ili aor. (iterativni opt.)-
imperf. (ili aor.) (s &v 462, 3); d 't"OU't"o Mymc:; -
't"IXVEc:; (&.v) (ako) kad god bi to govorio (rekao), varao
(prevario) bi se; (si) cum dicebas (dixeras), errabas.
o L: I , , , I 'A<:> - I , ,
- L Up!XXOO"LOL, EL [LEV E71:LOLEV OL V'Y)VIXLOL, U7tEXWPOUV, EL o IXVIXXW-
' ' E' ' ' ' ...... I
poLEV, E71:EXELV't"O. - L EV't"UXOLEV 't"Lcr; 't"WV 7t0AE[LLWV, oLEqJEUyov.
Bilj. Iterativno znacenje konjunktiva (a) i optativa (b) dolazi od iterativ-
noga znacenja glavnoga glagola (isp. 459. Bilj. 1).
477. Potencijalni ohlik. Ako se pogodba vrsi (a to je moguce),
moguce je da se vrsi i posljedica: d s opt. -opt. s &.v ( 464, 2);
d 't'oiho :Mymc:; &[Lrxp't'cfvoLc:; &.v ako bi to kazao, varao bi se; si
hoc dicas, erres.
MiiALO"'t'IX a &v EuaoXL[L01jc:;, d qJrxvow 't'IXU't"IX np&nwv, &
''ii I ' 1 'E ""1' .,, e .... e ,... 1 ,
IX/\1\0Lc:; lXV 7tp1X't''t"OUO"LV E7tt't"L[LCJ>Y)c:;. 7ttAL71:0L lXV 1J[L1Xc:; 0 nrxc:; XPOVOc:; EL
' ' ' I I" (> ' E '
1t!XO"!Xc:; 't'IXc:; EXELVOU 7tp1Xc,ELc:; XIX't"1XpL1TfLY)O"IXL[LE&IX. - [ dY)
&:a,xdv E:f...olfL1JV &v [Liif...Aov
478. Irealni ohlik. Ako se pogodba vrsi, vrsi se i posljedica (ali se
pogodba ne vr8i, pa sene vr8i ni posljedica): d s pret. - pret.
sa &.v ( 462, 1), ito:
1. za sadasnj ost: d s imp f. - imp f. sa &.v; e:1 -
&.v da govoris (kad bi g.), varao bi se; si diceres, errares.
2. za proslost: d sind. aor. (plpf.) - ind. aor. (plpf.) sa &.v;
d - &.v da si (kad bi bio) kazao, prevario bi se bio; si
dixz'sses, errasses.
<Pwc:; d E'{XOfLEV, 6[LOLOL Ci.v - Et 't'O
o\hwc:; &crnEp 'TO 71:0AU &v aLeqJEpov ot
7tAOUO"LOL 'TWV
Pogodbene recenice. 479.
227
0
' .,, ' I 'A I ' \ ' ' ' ,...._ ' 'l
ux rxv EL fLY) EYW EXE/\EUcrrx. - , Eyw
' ' ' ' ' ,, , /..'f..
7tp1X''t"''t'EW 't"IX 1tiXAIXL lXV IX1tW W 1).
Oblik za sadasnjost i oblik za proslost mogu biti i jedan po-
red drugogai npr. Et 't"6't"c: xrxt nof...u vuv
I ffi I E' ' ' ' <V ';' Q_' '"\/ ' 0' ' I
Ci.v expW[LE&IX 't"<i) - yrxp O"U [LEV 1tiXLc:; 1)0"'\J' , E 1 W E croc:; 1t1X't"1Jp,
't"O cr' Ci.v XOU
Bilj. Katkad se imperfektom kazuje prosla imperfektivna, a aoris tom
buduca perfektivna radnja: Oox. &v 6 'Ayoc[LefLvwv v-ljcrwv 1)7\"e:LpW't"'Y)<; &v hpche:L,
e:t fL-1) 'I"L x.cd VQ(U'I"Lx.ov eixe:v. - Et fL1J 71"0('1"1jp 1jcr-&', e:!71"ov &v cr' o6x. e:o (jlpovdv.- Et1t"e:p
tcr'Y)v pWfL'Y)V yvWfLYJ, e:!xe:-;, o\l1t"o'l"' &v 'EJ.J.-Ijvwv "Ap'Y)<; MQ(x.e:8wv.
1. Katkad se protaza jednoga oblika sastavlja s apodozom 479.
goga oblika; navlastito se potencijalna apodoza rado sastavlJa
s realnom ili eventualnom protazom; npr.
Oux &v 't"OV E:rxu't"ou no't"E olxov xrx/..wc:; 't"Lc:; d ncfv't"rx [LE:v
E'lcrE't"IXL iSJv npocrad't"rxL, 7tcXV't"WV aE: em[LEA6[LEVoc:; &x7tA1JPWO"EL. - ''H v
qJ&cfcrW[LEV, nptv 't"ouc:; noAE[Louc:; &fLrxxd
&v 't"O &.xpov.
2. U indirektnom govoru moze iza sporednoga :vremena umjestod
sind. glavnoga vremena (realni oblik) iii M.v s (e_yent.
stajati optativ (bez rJ.v) ( 466, 2, 489, 2. b); npr. Kupoc U7\"e:crxe:'t"o 'I"OL<; MLA'Y)crLoLc;
qJuyoccrLv, e:t X.Q(Awc; t(jl' & tcr'l"pQ('t"e:Ue:'t"o, fL1j rcp6cr-&e:v 7\"cr.ucre:cr-&cr.L, 11"pl v Q(0't"ouc;
x.oc't"cr.y&yoL .otx.cr.ae: (dir. Mv
3. Pamti jos:
a) e:t fL-1) iza negacije znaci: osim, vee ako (isp. nisi);
b) e:l {)e fL-1) iza e:t fLeV (fL-1)), Mv fLeV (fL-Ij) znaci: inace;
c) e:tmp s ind.: ako doista (si quidem);
d) d fL1J rJ.pQ( sind. ima (kao i: nisi forte, nisi vera) ironicki smisao: ako
ne mozda;
e) &cr1t"e:p &v e:t s optativom (pot.) iii preteritom (ir.) znaCi: kao da (bi).
'HfLrv o6/levecrnv &.yQ(-&ov rJ.J."Ao e:t fL-Ij IS1t"Acr. x.Q(! &.pe:'t"-1).- 'Eocv fLEV !x6}'11t"d&'Y)'t"Q(L"
e:t ae: fL-1), e:O&uvoucrLV OC7\"E:tAQ(rc;; X.Q(t TH X.IXL ye:y'Y)&w<; 't"Q(U't"' &.e:! aox.e:r-;;
' l ' ' - " ' "' 0" ' "' 1 '' ' ' " (odgOVOf :) e:'me:p 't"L y ECJ'I"t CJV'e:'IOc;. - UX., E:LfLt oe:,wu<; ";}YE:LV, fL'Y) <.<pQ(
ae:wov J.eye:Lv X.IXAOUCJL '1"0'1 't"Q(A'Y)&'Y) AeyOV't"IX. - IIQ(p0(1t"A'Y)CJLO'I OL 't"OtOU'I"OL 1't"Q(CJXOUCJLV,
&cr1t"e:p &v (tj. 7\"0CCJ)(OL) e;t 'I"Lt:; r1\"1\"0'I x'l"-lj<JQ(t't"O X.Q(AO'I X.Q(KWc; [7\"7\"E:UE:LV tmcr't"OCfLE:VO<;.
4. Iza glagola koji znace: gledati, razmiSljati, kusati- recenica sa_Mv
i s konj. (iza glavnih vremena) iii sa d i s sporednih 1ma
znacenje hipoteticke finalne recenice iii mdrrektnoga pltan)a;. npr.
"OpQ( oov, Mv 7\"W<; 1t"p6't"e:poc; tfLOU tan-;: gledaj, dakle da prije .J?ene opaz1s,
ces kako prije mene opaziti = gledaj, dakle, hoces b kako pn)e mene opazltl.
- 0! &d 't"or-; Ocr't"OC't"mc; n:pocrm1t"'t"ov, d 1t"W<; 71"(iv 't"O cr't"pOC't"E:UfLQ(
Sirakuzani navaljivahu jednako na posljednje (kusajuci) da kako citavu vo)sku
uplase, ako ce kako citavu vojsku uplasiti = S. navaljivahu j. n. p. (kusajuci)
hoce li kako citavu vojsku uplasiti.
228 Dopusne, relativne recenice. 480-484.
VII. Dopusne recenice
480. Dopusne se recenice pocinju sad Xlx[, Mv xod ako i, ili sa xod d,
xod Mv (x&v) iako (lat. etsi, etiamsi). U vremenima i nacinima povode
se za pogodbenim recenicama .. Negacija je
Et xod n-ecpuxcxc;;, we;; &v'YJ't"Oc;; &xoucrov.
x.&v 't'L yEAotov
Bilj. 1. Kod oM' et ([L1)a' d) pripada negacija glavnoj (ionako negativnoj)
recenici: 06 ae:r KtX't'tX<ppove:rv, oM' &v (= Mv) crcp6ap' (oMe =
00 - KtX[).
Bilj. 2. Ako se ono sto se dopusnom recenicom kaze hoce kao zbilj no
da istakne (hs. premda, lat. cum, quamquam), stoji u grckom jeziku particip
Sa KtX( iii KtX(m:p (neg. 00); isp. 503, 5, B. 1.
VIII. Relativne recenice
481. Relativne recenice pocinju s relativnim zamjenicama ( 215,
219) i prilozima ( 221); isp. 443, a mogu biti ili parateticke
(dometnute) ili hipoteticke (pogodbene).
482. Parateticke relativne recenice imaju znacenje usporednih
samostalnih recenica, pa stoga dolaze u njima nacini i nega-
cij e samostalnih recenica.
&c;; (&cr'Ttc;;): koji = i (te, a, pa, jer) on.
'Ava:ytyVNO"X(J) I) !J-Ot 6 citam (n ek u)
knjigu koju mi dade otac ( = a dade mi je otac).
Ka"AA[cxc;; cp[:Aoc;; crou &crnv, 8v (kojega = pa ga) oux
oux &v &.i3txo('Y]c;;
&.i3tx.0(1Jc;;
' >N ( '
!J.'YJ IXOtXEt !J.'YJ <Xot-

Ti{> Kpo(cr(j) e:Ivcxt 6 8c;; n-cxv't"oc;;
opiiv Ex.e:Ae:ue:v. - xcxt I.Si3wp xcxt o'ivov, & &v O"Ot
"At!J.Ov &.n-e:puxot. - "H"A&e: 'TO vcxunxov 'TO 'Twv 8 't"(c;; tawv oux
&v
Osobite su vrste paratetickih relativnih recenica :
484. 1. posljedicne relativne recenice u kojima redovno dolazi
indikativ futura, npr. '
1
Epyov 8 n-iim
&"A"Aotc;;. - T(c;; oi.S'Twc;; ecr't"tv U!J.WV, &cr't"tc;; &.yvod 't"Ov n-6-
AE!J.OV i3e:up' &v
Relativne recenice. 485-486.
Bilj e5ka. Ovamo idu i izrazi (isp. 443, B, 1):
oox (ooae:<; ecrnv) 8crn<; nemo est qui,
00)( (ooad<; ecr't't\1) 8crn<; 00 nemo est quin,
oox 8mu<;
OOK iSTCW<; 00
fieri non potest ut,
fieri non potest quin.
229
Oox ooad<;, 8crnt;; oox tXu't'ov qn:Ae:i: (nemo est, quin amet). - Oox
8rrwt;; mi:At v tXU.&t<;.
2. namj erne relativne recenice u kojima dolazi indikativ 485.
fu tur a (i iza sporednoga vremena); negacija je (jer je recenica
namjerna, isp. 470), npr. 'Hye:!J-6vcx Kupov, &cr't"tc;;
(koji ce nas voditi = da nas on vodi). - Kputjlw 't"6i3'
I "' I >1,1, t: I " I "' I
EvV'<X !J.'YJ nc;; O'!'E'T<Xt. - oOr.,E 't"(j} O'YJ!J.(j} 't"pt<XXOV'T<X <XVopcxc;; E/\EO"V'O':t, Ot
\ I I I,!, (\_' r/ "'1, I ( ' '
'TOUc;; TIOt't"ptouc;; VO!.J,OUc;; cruyyp<X'!'OUO"t, X<XV' ouc;; TIOAt'TEUO"OUO"tV qut COnSCrt-
berent leges, secundum quas viverent). lsp. 472.
Hipoteticke relativne recenice imaju znacenje pogodbenih 486.
protaza, pa stoga u njima dolaze nacini pogodbenih protaza
( 474. i dalje); negacija je
&cr't"tc;; (&c;;): o,naj k o j i ,(go d) - ili: svako k o j i (go d) = ako
makar tko.
'A I ' (.1 (.\>I ( I ' ' v 't ( )
v<Xyt ywcrxw 'TO o 'Tt !J-Ot o TI<X'T'YJP e:owxe:v: Cl am on u
knjigu koju mi (god) dade otac.
1. realni oblik ( 475): /3(xoct6c;; ecr'Ttv oux 6 &.i3txwv,
&.AP.' &cr't"tc;; /3u,'&!J.e:voc;;
2. eventualni oblik ( 476): 'EtJi6!J.e:&cx, &n-ot &v xe:"Ae:ucrnc;; tevcxt
(futurska radnja). - <Depe:t ye:vvcx(wc;;, & 'Tt &v 'TUX'YJ i3ti3<{> (iterativna
radnja sadasnja). - Oo &t)lcxt't"O M(i3cxc;;, &y(yve:'t"O xpucr6c;; (iterativna radnja
prosla.
&v koje dolazi uz konjunktiv pristupa k relativnoj zamjenici (isp. Mv = e:t
&v); 460. B.
3. potencij alni ob1ik ( 477): 'Eyw 11-E:v bxvo('Y]v &v de;; 't"d:
& Kupoc;; i3o['YJ.
4. irealni oblik ( 478): Ot U!J.WV, &crot &v&&i3e: un-o
'TOU'TWV &v
Bilj. U indirektnorn govoru moze iza sporednoga vremena umjesto
iii dika ti va iii ko nj unkti v a (sa &v) stajati o pta ti v (bez Of.v) ( 466, 2, 489, 2. b).
.&ucre:tv, 7tpw't"ov dt;; <pt:A(tXv y'ijv &cpxotv't'o (dir:
&v &cptKW[Le:.&tX).
230
487.
Vremenske recenice. 487-488.
IX. Vremenske recenice
V remenske recenice pocinju s ovim vremenskim veznicima:
" <I <I < k d ( d)
o"t'e:, o7t'o"t'e:, a cum s 1n . ;
l1td, kad, poSto (cum s konj.);
l7td 7tpW"t'OV kako, cim (ubi, cum primum);
&q/ o?i, o?i: otkako (ex quo); lv c{}: dok (dum);
(o?i): dok (ne) (dum, quoad);
7tpv: prij e negoli (priusquam).
488. I. Ako se vremenskom recenicom kazuje zbiljni (sadasnji
iii prosli) cin, stoji u njoj indikativ (neg. ou).
o?i h 't'mhou
't''YJX.Ev. - &ve:<Px&'YJ 't'O
2. Ako vremenska recenica kao hipoteticka relativna rece-
nica [5't'e: = kad (god)= ako makar kad] ima znacenje pogodbene
protaze eventualnoga oblika ( 486, 2), dolaze u njoj nacini
eventualne protaze ( 476) (neg.
&.v koje dolazi uz konjunktiv pristupa k vezniku te Cini s njim, ako je mo-
guce, jednu rijec: ISn &v = 11-rcxv, o1t6-re: &v = o1t6-rcxv, l!:m:l &v = t1t&:v
i1te:1a-Yj &v = (isp. d &v = E&:v); isp. 460. Bilj.
Futurska radnja: 'H vlx.' &v D7tep DfLWV fLOC-
xoufLe:&oc. - 'E7te:La<Xv ot7t'OCV't'OC &x.oUcr'Y)'t'E, xpvoc't'e:.
Iterat. radnja sad.: 5't'ocV -
&vafLEVE 't'O 't'<X otv xpdoc cre: &vocyx&crYJ, &.AJ.'
<l't'OCV 't'6't'e: fL'Y)XOCVW.
Iterat. radnja prosl.: Ot ot l7td lhdlxm, 7tpoapoc-
cr't'occrocv, x.oct 7taALV, l7td ot "t'OCU't'Ov l7tolouv.
- tX.aO''t'O't'E, avmx&d'YJ 't'6 a'
&.vmx&H'Y), dcr'{jfLe:v 7tocp<X "t'Ov 2:<.Ux.pa't''YJV.
Bilj. 1. Ilplv prije negoli, dok ne slaze se s infinitivom
(ak. S. inf.) ako je glavna recenica pozitivna: 7tptv
a7t'OXpLvotcr&ocL. - IloAAOL rxv&p<.U7tOL &.<to&vflcrx.oum 7tp6't'e:pov,
7tplv a'fjAOL ylyve:cr&ocL o!oL - Ako li je glavna recenica nega-
tivna, slaze se 7tpv s nacinima vremenskih recenica: Ou
7tp6't'e:p6v ye: ot. 'A&'Y)VOC'i:OL E7t'OCUO'rLV"t'O tv opy'{j 't'OV
Ile:pLxfi.eoc, 7tpLv - &7teA&'Y)'t'E, 7tptv atv &xoucr)')'t'E
"t'O npiiyfLoc.
Bilj. 2. U indirektnom govoru moze iza sporednoga vremena
umjesto konjunktiva sa &v stajati optativ (bez &v) ( 466, 2, 489, 2. b).
E:xe).e:ue:v &.yye:).o.;
Neupravni govor. Pregled upotrebljavanja partikule &.v. 489-489.b 231
Neupravni govor
I. u recenicama koje bi u upravnom govoru bile glavne rece- 489.
nice upotrebljava se u neupravnom gov0ru:
a) ako se njima kazuje tvrdnj a, verbum jinitum sa iii
(isp. 467) iii infinitiv (ak. s inf.); npr.
Ot &e:ot 7tanoc
'H I <I " \ I " ( - )
X.OUO'OC[J.EV, 7t'OCV"t'OC ,
iii 7t'av"t'oc
Bilj. Iza glagola koji znace misliti, vjerovati pa iza glagola qnJ[LL dolazi
samo infini ti v; npr. rr&v1:cx
b) ako se njima kazuje zahtijevanje, infinitiv (ak. s inf.);
npr.
7tocpocx<.Upe:'i:"t'e: (
7tocpocx<.Upe:'iv
2. u recenicama koje bi u upravnom govoru bile podlozne
recenice:
a) ako je glavni glagol u glavnom vremenu, vremena i naCini
upravnoga govora ostaju nepromijenjeni;
b) ako je glavni glagol u sporednom vremenu, umjesto indika-
tiva glavnih vremena i konjunktiva (sa &v ili bez njega)
moze stajati optativ (bez &v) (optativus obliquus, isp. 466, 2)
Bilj. Cesto neupravni govor koji se poceo sa ISn iii &c; prelazi u infiniti vn u
konstrukciju; iii neupravni govor koji se poceo sa ISn (&c;) iii s infinitivom nastavlja
se s optativom u glavnoj recenici (umjesto inf. kad nema napokon se
cesto iz neupravnoga govora prelazi u upravni.
e:taevcx\ IS't'l l!:yoo ).eyw, 't'OU't"OV ak e:!vcxl,
- "E).e:yov 1t'OAAol, ISn ylip d1J, xcxl o'ixcxae:
&.7t01t'Adv ou auvcx-rov
Pregled upotrebljavanja partikule Cl'V
Modalna se partikula &v upotrebljava:
1. kod imperfekta i aorista u znacenju ireala, osobito u
glavnoj recenici irealnih pogodbenih recenica ( 462, I; 478);
489.b
2. kod imperfekta i aorist a u znacenju potencij ala pro-
s 1 o g a ( 462, 2);
3. kod imperfekta
iterativum) ( 462, 3);
aorista u iterativnom znacenju (&v
4. kod konjunktiva u podloznoj recenici svih vrsta even-
tualnih pogodbenih recenica (i to pravih pogodbenih, relativnih i
vremenskih) ( 476; 486, 2, 488, 2);
232
lnfinitiv. 490-491.
5. kod optativa u znacenju potencijala sadasnjega, osobito
u glavnoj recenici potencijalnih pogodbenih recenica ( 464, 2;
477);
6. kod infinitiva i participa kad zastupaju potencijal iii
ireal ( 506);
7. rijetko kod finalnoga i ( 470. Bilj. 2).
Glava XXII
INFINITIV
A. 0 infinitivu uopce
490. Infinitiv je glagolska imenica ( 225, 5) koja se u gdjecem
slaze s imenom, a u gdjecem s glagolom.
s imenom slaze se infinitiv osobito u tom sto k njemu pristupa
clan ( 497).
S glagolom slaze se infinitiv u tom:
1. sto se poblize oznacuje prilozima, a ne pridjevima:
ali 1:'0 7tpifHEL\I;
2. sto nj egov o b j e k t stoji uvij ek u on om padezu s koj im se
slazu ostali oblici istoga glagola (a ne u gen. obj. 394): 1:0 &.crxdv
1:'0 f57tAot<;;
3. sto njegov subjekt stoji u akuzativu (a ne u gen. subj.
393): 1:0 't'OU<; cr't'ptxnw't'tx<; f57tA.ot<;;
4. sto izrice v r s t e g 1 a g 01 s k e: AUO'txL, Mcrcxcr&cxt,
5. sto izrice nacin radnje: &.7to&vMxELV
umrijeti, 't'E&v'Y)xevcxt biti mrtav.;
6. sto se slaze s partikulom !lv ( 506).
umirati,
B. 0 subjektu i predikatu kod infinitiva
1. Ako se subjekt infinitiva razlikuj e od subjekta glavne
recenice, stoji u akuzativu; tako i predikatne oznake ako ih ima
(akuzativ s infinitivom).
7t&vnt daevcxt. - crcxu1:w
dvcxt '
2. Ako se subjekt infinitiva ne razlikuj e od subjekta glavne
recenice, ne izrice se napose; predikatne su oznake u nomi-
nati vu (nominativ s infinitivom).
Infinitiv. 492-493.
233
\IE\ILX'Y)XE\ItxL (puto me vicisse). - "Exw &cr't'E eA.dv
1:'0 exdvwv - dvtxL &eA.E.
Bilj. Subjekt infinitiva koji nije razlican od subjekta glavne recenice
izrice se napose samo onda kad je naglasen, ito u nominativu iii u akuzativu.
KAt(!)'/ o)x odrr6<;;, &A.)/ crTpctTI)ye:k - e:Iva:t
n:&vT(I)'I
3. Ako je subjekt infinitiva neodreden (1:tv&, ne
izrice se; predikatne su oznake u akuzativu.
flpe7tEL O'WCflpOVtx dvo:t decet sanum esse (isp. treba razborit
b. ') A' ' ' ' ' , " ' ,, , '
ltl . - tpE't'W't'EpOV EO''t'L tx7tOvV7JO'XEL\I 'Y) crcp-

4. Ako je subjekt infinitiva u padezu koji ovisi o glavnom
glagolu, predikatne su oznake ili u istom pade:lu (gen., dat.)
ili u akuzati vu. "EE;Ecr't'tv Eu?lcxt[Locrt yEvecr&cxt (isp. lieuit esse
otioso Themistocli). - mxpcxyyeAA.Et 1:(j> 't'E KA.dpxcp
5crov cxu1:(j> cr1:pif1:EU[Ltx xcxt 3Evtq: 1:(j> 'Apx&?lt 7to:pcxyyeAAEL

C. Kako se upotrebljava infinitiv
Kao subjekt upotrebljava se infinitiv (ak. s inf.) kod bezlicnih 492.
glagola i izraza:
XPYr,
!lE;wv, ?J[wxwv, x.o:Mv, ouvcx1:6v, ol6v TE ecr't'tv;
&prt., &.vifyX"IJ ecr1:tv.
''E?loE;E 1:(j> &.7tocr1:'dA.cxt. - Mox_&dv &.v&yx'Y)
Eu1:uxdv.
Bilj. Umjesto bezlicnoga izraza cesto ima licni; npr. iloxw videor,
il(xa:t6<;; d[Lt pravo je da ja -.
Kao objekt upotrebljava se infinitiv (ak. s inf.):
1. kod glagola sentiendi i dicendi.
,.
oc;Lo;;,
<l>(A.ou<; &'Y)crtxupou<; OfLoA.oyoucrt
6[L6votcxv fLEytcr't'ov &.ycx&ov dvcxt.
Bilj. 1. Umjesto infinitiva moze stajati i recenica sa lln, w<;; ( 467) iii
particip ( 502). - 0 negaciji vidi 509, 2. c.
Bilj. 2. Prema tomu koje vrij erne zastupa, dobiva i infinitiv iza glagola
sentiendi i dicendi vremensko znacenje (protiv 459, isp. 467. Bilj. 1);
npr. a:OTOV ( dir. i 'ijil(xe:t); itA.e:yov u.OTOV &iltx'ijcra:t ( dir 1)1Hx1Jcre:v);
isp. 459. Bilj. 1.
493.
234
Infinitiv. 494-497.
2. kod glagola koji znace: htjeti, zahtijevati, dopustati
ne htj eti, prij eciti.
'Ad '!L - Mcx.va&v1Jc; o
'Acr-ru&y1Jc; XCX.'!CX.Amdv '!0\1 Kupov. - AtcrxuvE'!CX.L ae: -r&.y&&'
xcx.xoc; xExA -Yjcr&cx.L 1tiic; -rLc;. - T -roue; &cx.v6v-rcx.c; a ox &q.c; -rE&v1JxevliL;
3. kod glagola koji znace: m 0 ci - ci ni ti:
Llxcx.wc; &.I>LXEL\1 oOx hdcr-rcx.-rcx.L -rp61toc;. - Kowot xvlluvoL 1towucrw
OfLOVOd\1 -roue; O"UfLfLcXxouc;. - <l>LAd ytlp &vllpcx.c; 7t6AEfLOc; &.ypEUEL\1 veouc;.
494. Inf ini ti vom se poblize oznacuju relativni pridjevi koji znace:
sposo ban, vrij edan, lak, ugodan (ili protivno); npr. p<fllwc;,
zcx.AE7tOc; EUpEi:v facilis, dijjicilis inventu, &7tcx.Lvecrcx.L dignus qui
/audetur, cr-ruyvoc; opiiv horribi/is adspectu; txcx.vot -rile; &.xpo7t6AELc;
q.m)..anEL\1 dovoljni da cuvaju; aloe; &pXELV sposoban da vlada, osobito
ol6c; -re d[LL sposoban sam, mogu ( 473, B. 4).
495. Infinitiv pokazuje svrhu kod glagola koji znace davati, pri-
mati, - birati, odredivati (lat. gerundiv ili ad s gerundom).
'A ' ' E' ' - - ' "''" ( d. \I'!LYOVOc; '!0 UfLE\IOUc; O"WfLCX. '!OLe; cruyyEVEO"L\1 EoWXE ..:rCX.'fCX.L tra t-
dit sepeliendum). - ild -roue; &pXELV cx.tpE&ev-rcx.c; &.fLEAdv -r&v tl>wv.
Apsolutno dolazi infinitiv u izrazima:
we; d7te'i:V tako reci (rekavsi),
we; O"UVEA6V'!L ( 412, 4) d1td\l ukratkO reCi (rekavsi),
we; EfLOt lloxdv kako se meni Cini, .
o)..you ([LLXpou) I>Ei:v ( 403 1. Bilj. 1. a) gotovo,
-ro vuv dvcx.L zasada,
:ro &7t' EfLOt dvcx.L sto se mene tice,
&xwv dvcx.L dragovoljno.
'AA1J&ec; YE we; d7tEL\I oollev - 'Exwv dvcx.L oollev

D. lnfinitiv s clanom
Infinitiv s clan om postaj e sups tan t i v te se moze sklanj ati,
ali ne gubi glagolske naravi.
Ako je infinitiv subjekt ili akuzativ objekta, moze k njemu pri-
stupiti clan, ako li je genitiv ili dativ objekta ili ako ovisi o prijedlogu,
mora pred njim stajati clan.
0 participu uopce. Atributni particip. 498-499. 235
Ttl 1toMil -roA[LiXV 1t6M' &[Lcx.p-ravELV7tOLEL. - NeaLe; -ro crLyiXv xpEi:-r-r6v
EO"'!L '!OU )..cx.)..dv. - NX'YJO'O\I -rii) XCX.AWc;. -
&1tt -rii) EO&U[Lwc;
'Av-rt umjesto da, repo.; -rij) osim sto,
-r6 zato sto, repo<; -r6 zato da,
&ret -rij) pod uvjetom da, &ret -r6 zato da.
Glava XXIII.
PARTICIP
A. 0 participu uopce
Particip je glagolski pridj ev ( 225, 5) koji se u gdjecem slaze 498.
s imenom, a u gdjecem s glagolom.
s imenom slaze se particip u tom sto se sklanja kao pridjev i
sto k njemu pristupa clan.
S glagolom slaze se particip u tom:
1. sto se poblize oznacuje prilozima, a ne pridjevima: 0 XCX.AWc;
7tpcX'!'!W\I ;
2. sto njegov o b j ekt stoji uvijek u onom padezu s kojim se
slazu ostali oblici istoga glagola: o &.crx&v o XPWfLEvoc; -roi:c;
lS7tAOLc;;
3. sto izrice v r s t e g 1 ago 1 s k e: Mcrcx.c;, )..ucroc[Le:voc;, )..u-3-e:lc;;
4. sto izrice nacin radnje: &.7to&vflcrxwv umiruCi, &.7to&cx.vwv
umrvsi, -rE&v1Jxwc; umro;
5. sto se slaze s partikulom &v ( 506).
Particip se upotrebljava atributno, predikatno, adver-
bno i apsolutno.
Bilje8ka. Atributni particip ima atributan polozaj, a predikatni,
adverbni i apsolutni predikatan ( 375, 376).
B. Atributni particip
1. Atributni particip ima vrijednost pridjeva ili relativne 499.
recenice.
'0 7tcx.pwv xcx.Lpoc; sadasnja zgoda, at vuv ISv-rEc; &v&pw7tOL,
[LEVCX.L At6)..ou v-YjcroL otoci koji se Eolovi zovu (takozvani Eolov1 otoc1).
236
Atributni i predikatni particip. 500-501.
2. Particip s clan om postaje supstanti v. Clan je:
a) ili individualan ( 371): 6 't"OV I:UlxpOCTY), 6 ou
7ntl"'t"EUUlV is qui non credit;
b) ili genericki ( 372): 6 tko god hoce, 6 "uxwv
tko se god nade, 6 fL-1J mcr't"EUUlV si quis non credit.
'0 fL'YJaev ouaEvoc; V6fLOU.
C. Predikatni particip
500. Predikatnim participom dopunja se nepotpuni smisao glagol-
skoga predikata. Ta muse sluzba moze objasniti hrvatskosrpskom
e k s p 1 i kat i v n 0 m recenicom sa da ili sto, ovisnom 0 kakvom
demons t rat i v nom izrazu koj i dopunj a predikat. Predikatni se
particip proteze:
1. ili na subjekt te stoji u padezu subjekta (u nominativu),
0 ' 'All - ' ' ,., ' ' ' ' ' - ' - r.< npr. 't"OV 7to/\EfLOV E7tiXUO"IXV't"O 't"UlV IXU't"UlV t-OU-
A. prestadose o d tog a da uvijek o istom raspravljaju =
prestadose uvijek o istom raspravljati; isp. Ona ide gorom pj evaj uci
( = tako da pjeva), a ulazi u dvor igrajuci ( = tako da igra);
2. ili na objekt te stoji u padezu objekta (najcesce u akuza-
ti vu), npr.: '0 7t6AEfLoc; 't"ouc; 'A&"YJVIXLouc; &.d 7tEpt 't"WV IX1h&v
rat odvrati A. od tog a da uvijek o istom raspravljaju;
isp. Nade brata placuci ( = tako da je plakao).
1. Predikatni se particip proteze na subjekt:
501. a) kod glagola dfLL ( {mocpxUl) i za opisivanje prostoga finitnog
glagola: aEap!XxWc; d[LL (= aeap1Xx1X) ucinio sam, &iXUfLOCO"IXc; (=
't"e:&IXUfLIXXIX) zacudio sam se = cudim se (isp. 2n, 2).
'HcriXv &.mcr't"ouv't"ec; xiXt vouv bijahu neki
takvi da nisu vjerovali F. = neki ne vjerovahu F., i to pametni.
- e&e"AoV't"IXc; U7t0CpXEW 't"il. 7t0LE'i:v (treba da budete
voljni ciniti ono sto je potrebno)
b) kod nekih kopulativnih glagola, umjesto kojih se u hrvat-
skosrpskom j eziku upotreblj avaju p ri 1 o z i, a grcki se :p art i ci p
zamjenjuje hrvatskosrpskim finitnim glagolom. Takv1 su npr.
ovi glagoli :
't"uyxocv(i) upravo, slucajno, A!Xv&ocvUl potajno,
aLOC)"Ul, aLIX)"L)"VOfLIXL neprestano,
a:rjJ...oc;, Cfl1XVe:p6c; ocito,
cp&ocvUl prije, odavde itd.
"E"uxov 7t1Xp6v't"Ec; udesise se tako da su bili nazochi - upravo
(slucajno) bijahu nazocni. - 'E7t't"il. 7tOCcr1Xc; aLE't"eAEO"IXV
Predikatni particip. 501.
237
(izdr:Zase tako da su se borili = borili su se neprestano). - Kupoc;
7tOCV't"UlV 't"WV aL!XcpepUlV ECfliXLVE't"O. - Ot "E"A"A"I)VEc; cp&&voumv bd
't"{j) &xp<p )"EV6fLEVOL 't"OUc; 7tOAEfLLOuc;. - ''[.hXE't"O &.7t07tAeUlv.
Bilj. s inf. znaci: ddeor. chcx(-noc;; videor esseinno-
cens; ali &v &:vcxlnoc;; apparet me esse innocentem.
c) kod glagola koji znace: pocinjati - prestajati, podno-
_siti - sustajati:
&pxofLIXL pocinjem,
podnosim,
prestajem,
&.7t!XyopdUl, XOCfLVUl sustajem.
Ot oux e7t!XUcr!Xno "il.c; x!Xx&c; 7towuv't"e:c;.
'Avexou 7tOCO"XUlV" ap&v yil.p - M-1) XOCfL"{lc; cpLAOV &vap!X EUEp)"E't"WV.
B ilj. 1 "Apxw ).ywv govorim prvi, "J.eywv pocinj em govod:ti (pro-
tivno je: nastavljam, prestajem), pocinjem govoriti (protivno je:
pocinjem raditi nesto drugo).
Bilj. 2. IIcxuCil nvoc n:mOUV"t"CX cinim da tko prestaje, zaustavljam (odvracam)
koga. 'AycxfLefLvwv Touc;; (lsp. 500, 2).
d) kod glagola koji znace dobro ciniti - krivo ciniti, pre-
stizati, zaostajati:
EO, XIXAWc; cinim dobro, cinim krivo, grijesim,
xocpw cpep(i) radim komu po volji,
xp))('t"w prestizem, zaostajem.
I:Ulxpoc't""YJc;, ot>c; &e:ouc;, ou S. grijesi
tako da (ili: tim sto-) ne vjeruje u bogove u koje dr:Zava vjeruje. -
IlocV't"IXc; VLXOCV EO eil.v yil.p 't"OUc; cp["Aouc; xp1X't"7jc; di ou
I > I ' ">I 0 > \ "'> ,I, I Cl ' "'> -
fL"YJ - UOEVOc; UlqlE/\OUV't"Ec;
:t"ouc; cp["Aouc;.
e) kod glagola koji pokazuju dusevno raspolozenje (verba
affectuum); npr.
X1XLpUl, radujem se, &.yiXviXx't"& ljutim se,
stidim se, kajem se.
crUfL7t1XV't"Ec; svi se ljudi raduju tomu da
bivaju postovani = svi ljudi rado bivaju postovani. - Oux
' 'A I ' \ R R I \ t:' I \ I ' Q_ I
"YJ mX:piX r-IXPr-IXPOU c,EVOU 't"IX O"UfLCflEpOV't"IX EXfLIXV'lJ'Q(-
VOV't"Ec;. - 'A&"Y)VIX'i:OL 't"OUc; aEO"fLW't"IXc; fLE't"EfLeAOV't"O &.7toaEaUlx6't"Ec; 't"O'i:c; AIX-

Bilj. n:oL&v n stidim se sto radim nesto, mm:rv -n
stid me radi ti nesto (te ne radim).
238 Predikatni particip. 502.
502. 2. Predikatni particip proteze se na subjekt (ako je glagol
pasi van) iii na objekt (ako je glagol aktivan):
a) kod glagola koji znace tjelesno iii dusevno osjecanje
(verba sentiendi); npr.
opw, 7tE:pLopw ( dopustam), OCKOOW, IXLO"&OCVOfl.IXL,
OL3oc:, yLyv6Jcrxcu, i sl.
'Opw ycl:p ou3ev iSv't"otc;; tft..Ao e:'l3cu/..' 5crome:p
xoocp"Y)v crxLocv vi dim nas takve da nismo nista drugo nego - ( = vi dim
da nismo nista drugo - ). - Otc;; &v yvwcrL 't"OO't"(J)V 'TL oc3LKOUV'TIX<;,
't"Lfl.CUpounotL. - Ze:uc;; ycl:p 't"cl: fl.eYLO"'TIX fl.eV 7tpOC't"'t"(J)V opoc't"otL, 't"OC3e: 3e OLKO-
VOfl.WV oc6pot't"oc;; Isp. Caumem vidi sedentem. Socratem audio
dicentem. - N aCi cete dij ete povito;
b) kod glagola koji su causativa glagolima pod a); npr.
3e:LxVUfLL, 3l)A6cu, ( oc1to )cpcx(vcu,
ocyyet..Acu, cu.
ToU't"O 'TO YPOCfl.fl.IX ljie:u3Yj 3Loc:&1)x"Y)V oi5crcxv ovo slovo po-
kazuje oporuku (kao) takvu da je kriva ( = pokazuje da je oporuka
kriva). - Ilocv&' gve:xcx S:oc:u't"ou 7toLwv <l>(/..m7toc;;
Bilj. 1. Kod takvih glagola maze stajati i recenica sa (wr;) ( 467) iii
inf. ( 493, 1. B. 1).
Bilj. 2. Ako predikatni particip i glavni glagol imaju isti subjekt, subjekt
se izrice, a particip stoji u padezu subjekta: &v6l)'l"Oc; CJJv znaj da si lud.
Bilj. 3. Kod E!J.!XU'l"/ii svjestan (svjedok) sam particip stoji iii u no-
minativu iii u dativu: &a:u-rorc; 7to:A.t.<X iii
svjesni su da su mnogo sagrijesili.
Bilj. 4. 'Axouoo (a:!a&&vo!J.a:L, 7tuv&tivo!J.a:L) konstruira se na tri nacina:]
s gen. i part.: cujem (slusam) (sam) nekoga (nesto) gdje- ( 402, 1. c);
s ak. i part.: cujem (od nekoga) da -;
s ak. s inf. cujem (glasa se) da -.
"HxOUO"OI; llLa::A.e:yo!J.il:vOu audivi Sacratem disputantem, cuh s.
gdje je raspravljao. - e:!J.LO"'l"oxf.ea: oox &xoue:1c; &vllpa: &ya:&ov ye:yov6'l"a:; - 'Axouoo
'Pollou<;
Bilj. 5. Osim vee napomenutih glagola upotrebljava se particip iii infinitiv
s razlicnim znacenjem jos i kod ovih glagola:
y1yvcl>axoo s part.: vidim, znam (da nesto jest),
s inf.: odlucujem (neho raditi);
E7t!O"'l"!X!J.!XI
o!lla:, !J.a:v&&voo
!J.il:iJ.vlJ!J.!XL
s part.: razumijem, znam, ucim se (da nesto jest),
s inf.: razumijem, ucim se (nesto raditi);
s part.: imam na umu (da nesto jest),
s inf.: imam na umu (nesto raditi);
(he: sind.: memini cum, sjecam se (onoga vremena) kad
Adverbni i apsolutni particip. 503-504.
239
D. Adverbni particip
Takav part1c1p zastupa adverbne recenice, i to temporalne, 503.
kauzalne, finalne, hipoteticke i koncesivne kojih se subjekt nalazi
u glavnoj reqenici. Taj particip stoji dakle:
1. temporalno: '0 Ee:vocpwv ocvoc:yvouc;; ocvoc:xmvoihoc:L
- Koc:t o cpoc:u/..oc;; xoc:t &oc:vci>v
Bilj. Da bi se participu vremensko znacenje ostrije istaklo, pristupaju k
njemu prilozi (supplementa particip#): &!J.a: zajedno, a:o-rxa:, e:Mur; odmah,
usred itd., a ka glavnom glagolu: e:!-ra:, zatim, -r6-re: onda. 'E!J.axov-ro &!J.a:
dok su putovali. - lle:mvouv-re:<; usred gozbe. -
II&v-ra: -r6-re: xpva:-re:.
2. kauzalno: .. n Ze:u, 7to&' 3ouc;; xp6vov -rou
7t/..exe:LV oct..Umuc;; 'rOU'TOV OUK
Bilj. K takvom participu pristupaju rijeci:
che: (otov, ota:) (kod objektivnoga uzroka): bu duci da, jer;
we; (kod subjektivnog uzroka): kao da.
&-re: quoniam vicerant; wr; quod
vicissent.
3. finalno, samo part. fu t., cesto sa we;; (neg. !L-fJ):
Kupov we;; OC7t0K'TE:VWV.
4. hipoteticki (neg. fl.-fJ, 509, 2 b): 3poccroc:c;;] O"Ufl.fl.OCXOU<;
&e:ooc;;. - Oux &v Mvoc:Lo xoc:fl.ci>v e:u3oc:Lfkovdv.
5. koncesivno (neg. ou): Ilo/../..ot fl.eV iSv't"e:c;; e:uye:vdc;; dmv KIXKOL
'0 ypoc:fl.fl.OC't"cuv &7te:Lpoc;; ou
Bilj. 1. K takvom participu pristupaju rijeci xa: (etiam), xa:(m:p (quamvis),
a ka glavnom glagolu: O!J.Wt; (tamen). Ka:1te:p ooi!E:v &1te&a:vov. -
aot O!J.OOt; xa:t EV 'l"'ij 7to:A.e:!J.Lq<: /)v'\"e:t; &01;ppoti!J.e:v.
Bilj. 2. Radnja izrecena adverbnim participom prezenta vr8i se redovno
u isto vrijeme sradnjomglavnerecenice, aradnjaizrecenaparticipom aorista
vrsi se redovno prij e radnje u glavnoj recenici. Ka:t cp,a:u:A.oc; xod &a:vwv xoM-
i zivuci i umrvsi, tj. dok zivi i kad umre (isp. 459. B. 1).
E. Apsolutni particip
1. Poput latinskoga ablativa apsolutnoga zastupa grcki 504.
geniti v apsolutni adverbne recenice, i to: temporalne, kauzalne,
finalne, hipoteticke i koncesivne kojih se subjekt ne nalazi u glavnoj
recenici.
Kupoc;; -rcl: iSp"Y) ou3e:voc;; KCUAUOV't"Oc;; nullo impediente. -
Etc; &n 1to/../..wv ilv't"WV 'TWV 7to/..e:fl.(cuv. - Iloc:p-ljyye:L/..e:v
> - I)' "' < 1 > I A \ "'' '"''
IXU'TOL<; 7totp1XO"KE:UIX'oE:0"'lTIXL cue;; fl.IXX"YJ<; E:O"Ofl.E:V"Y)c;;. - .ULO<; oLoOV'TO<; OUoe:V
) I (l_l \ \ ) 1 I
LO"XUE:L qlV"OVoc;;, KIXL fl."Y) oLoOV'TO<; OUoe:V LO"XUE:L 7t0VO<;.
240 Apsolutni akuzativ. lnf. i part. sa &v. Glagolski pridjevi. 505-507.
Bilj. Grcki genitiv apsolutni razlikuje se od latinskoga ablativa apsolutnoga
u ovom:
a) subjekt se cesto izostavlja ako se iz saveza lako razumijeva:
ix6v-rwv quae cum ita sint;
b) particip se ne moze zamijeniti samom imenicom iii pridjevom (isp.
Cicerone consule, Hannibale vivo), nego mora pristupiti (},v; dakle: Pericle duce
- IIe:pLx).eou<; 1jye:fL6vo; 5v-ro<;. - 'Exwv i &xwv dde se za participe: il:fLou oox
me invito;
c) apsolutni je genitiv u grckom ieziku rj edi nego abl. aps. u latinskom,
gdje se zato sto nema aktivnoga participa za proslost aktivna recenica cesto
mora pretvoriti u pasivnu. Isp. -rov Kpo1:crov xo:t"e:cr-rpstjlo:-ro
C. Croeso victo Lydos in suam dicionem subegit.
505. 2. Apsolutni akuzativ na1azi se ( cesto sa we;, &crm:p) od be z-
licnih izraza:
Mov, buduCi da (premda) treba (je treba1o),
nocp6v buduCi da (premda) je moguce (bilo),
ae:aoy[LeVOV buduCi da (ako, premda) je od1uceno (bilo),
&a"t]AOV, octcrxpov ISv buduCi da (ako, premda) je nepoznato, ruzno (bi1o).
Ouadc; &ym n6f..e:[LOV -
OCU't"OL<; we; ocu-r[xoc ae:-Yjcrov fL&xe:cr&ocL. - at
XOUO"LOL nocpe:xe:f..e:uov-ro xpocuy?i oux of..[ YYl xpci>[LE:VOL, &Mvoc-rov av EV
vux-rt &_f..f..<p 't"<j}
,,
Infinitiv particip sa ocv
506. ''Av stoji kod infinitiva i participa ako zamjenjuju recenicu u
kojoj bi bio optativ sa &v ili preterit sa &v (dakle, ako imaju
potencij a1no ili irealno znacenje).
Lloxe:L-re [LOL noM &v ne:pt -rou noAe[LOU
f..e:ucrocLcr&e: &v), d -rov -r6nov -r"fjc; xcf>poc<; npoc; 7tOAE:[Le:"L-re: ev&U[L"t]&d"tj-re:.
E
t.. I I .,, I I ( f of ) - "'>"'> f
- UpLO"X(l} 't"OCU't""t)V OCV [LOV"t)V ye:VO[LE:V"t)V ye:VOL't"O OCV 't"WV [LE:/\1\0V't"WV XLV-
a\Jvwv - 'Ap' &v [LE: ote:cr&e: -rocr&ae: aLocye:vecr&ocL (&p' &v
aLe:ye:v6[L"t]V), d 't"Ot a"t][L60"LOC; - &v occpe:&dc;
07tO 't"WV aLxoccr-rwv, d xoct [LE:-rp[wc; ocu-rouc; nocpOt 't"OU<; v6[LOU<; exof..ifxe:ucre:,
npodf..e:-ro [LCXMOV 't"OL<; v6[LOL<; E[L[Levwv ocno&ocve:"Lv nocpocVO[LWV
(
,, ""' ,, , '<:> )
= oc; ocv octpe:Lv"t) .
Glagolski pridjevi
507. 1. Glagolski pridjev na --r6c;, --r6v pokazuje da je radnja
koju glagol znaCi iii
a) izvrsena: f..u-r6c; odrijesen (solutus); ili
b) izvr8ljiva (moguca): f..u-r6c; odrjesljiv.
Glagolski pridjevi. Negacije. 508-509.
241
2. G1ago1ski pridjev na --reoc;, --reoc, --reov pokazuje da je radnja
koju glago1 znaci potrebna (lat. gerundiv): f..u-reoc; solvendus, a kon-
struira se ili
a) 1icno ako Se nag1asuje SUbjekt: 0 7tOCTfjp O"OL 't"L[L"t)'t"eoc; EO"'t"LV
pater tibi venerandus est; i1i
b) bezlicno ako se nag1asuje radnj a; u tom je s1ucaju g1ago1ski
pridjev u srednjem rodu sing. (katkad i plur. 366): veaL<;
"tJAw-reov -roue; yepov-rocc;.
Lice koje vrsi radnju stoji u jednom i drugom s1ucaju u dativu
( 412, 5).
Ot O"U[L[LOCXOL e&e/..ov-re:c; e:O 7tOL"t]'t"eOL. - Tcj) ocaLXOUV't"L ao-reov atx"t)V.
- Ouae:vt -rp6ncp tpOC[LEV tx6v-rocc; ocaLX"t]'t"eov dvocL.
Bilj. Glagolski pridjev pripada i aktivu i mediju; rre:Lcr-reov icr-r(v 1. o:Ot"6v
treba ga nagovarati (rrd-&e:Lv); 2. o:O-riji treba ga slusati (m:-&e:cr-&o:L).
G1ava XXIV
NEGACIJE
Negacije ou i razlikuju se tako da ou nesto porice (objek- 508.
tivno), a nesto odbija (subjektivno).
Kao ou i tako se razlikuju i ouadc; i fL"tJadc;, oihe: i o\Sno-re:
l [L it d.
1. Ou se upotrebljava u recenicama kojima se izrice tvrdnja, - 509.
dak1e u samostalnim i pod1oznim izricnim, uzrocnim i upitnim
recenicama pa u onim re1ativnim i tempora1nim recenicama.
koje nemaju pogodbena smis1a ( 482; 488, 1).
&pLcr-roc; oux &v e:'l"t] - d ou [LOL aoxe:"L
e:!vocL - oux &v &/../..we; vuv[ tp"t][LL ae:r:v
npocrexe:w -rov vouv. - ''Ocr' &v o?JaE: xoc-rocpcf>[Le:VO<; e:iSpe 't"L<; ocu-roi:c;, -rocrocu-roc
ne:n6v&occrL xocx&.
Bilj. Pamti: fl-6\I0\1 oo, fl-6\IOV ooxt tantum non, gotovo.
2. se upotrebljava:
a) u recenicama kojima se iznce zahtijevanje,- dak1e,
u samostalnim i podloznim zapovje.dnim, zeljnim, namjernim
recenicama i u recenicama bojazni pa u dubitativnim pitanjima.
'Eyci> &poccruc; xoct o\S-r' d[Lt ye:VOL[L"t)V. - cp&6ve:L
't"OL<; e:u-ruxoucrL, aox?jc; dvocL xocx6c;. - II6-re:pov tpW[LE:V tpW[LE:V
dvocL; - Lleamxoc emf..oc&cf>[Le:&oc -r-Yj<; otxocae: oaou;
16 Ckamatika grckoga jezika
242 Negacija. 5I0-5Il.
b) u pogodbenim recenicama [i u re1ativnim i tempora1-
nim recenicama s pogodbenim smis1om ( 486; 488, 2), pa kod
participa koji zastupa pogodbenu recenicu ( 503, 4)].
Oux i'lv 'Aytx(J.EfJ.vwv -rocrou-rov hp&:-re:L, d -rL xa:t va:u-rLxov dxe:v.
''A , "'?> , , o , , , , -
{J-1) OL IX, OUo OLO(J.IXL EWEVIXL. - 7tO't" 't"L<;; (J-1) 7tpOO'EXOL 't"OV vouv,
' ""' ' ' '0 '!:' ' e:vou..:re:-re:L IXu-rov. - !J.1Joe:v e:wwc; ouot::v e:c,IX(J.txp-ra:ve:L. - Tako 1: To
?>txa:Lov gpyov ou .&e:ouc;.
c) kod infinitiva kod kojega samo iza g1agola sentiendi i
dicendi redovno stoji ou ( 493, 1).
T' ' ' ' ' 'lo 'lo' ' ' II' IX<;; O!J.OLIX<;; X1XpL-ra:c; !J.1J IXv-rwwovtXL IXLcrxpov. e:TIELO'!J.IXL xwv
eLVIXL (J.1)?3Ev!X oc?>Lxe:'i:v. - Ali: ToA.(J.&O'L Aeye:w ou?>E[LLIXV fL&:X1JV ye:yoveviXL.
Bilj. 1. Pamti: o\l <p'l)fLL nego, oox too veto.
Bilf. 2 .. Iza znace poricati, sumnjati, ima
u podloznOJ recemcl opet ou: Oux &v 1Xp.v'l)&e:re:v we; oOx 't"OLOU't"OL
ne bi porekli da su takvi (tj. ne bi tvrdili da nisu takvi). '
Bilj. 3. Iza glagola koji znace: smeta.ti, zabranj ivati uzddavati se
braniti se, poricati itd. pristupa k infinitivu ako negativni
oo: '0 -rov vouv &:rrdpye:L fLlJ ).ye:Lv & strah smeta razumu da kaze
(= _kazati) ono sto.ho_ce (tj. smeta mute ne kaze).- 'Hpvouv-ro fl.lJ rre:rr-rwxev<XL
da su (tJ: da nisu pali), oox fLlJ oo rre:rr-rwxtv<XL ne
poncahu da su pah (tJ. pnznavahu da jesu pali).
5IO. iza negacije ima slozena negacija iste vrste, poricanje
sene nego potkreplj uj e; ako ima prosta negacija, poricanje
se uk1da.
Oux gO''t"LV ouoev xpe:Lnov VO(J.OL 7t0AL nista nije bolje nego zakoni.
Ou?>dc; oux &rco.&IXVEL't"IXL svatko ee umrijeti (nitko neee ostati bez
smrti). - Ou?>dc; mimo-re: ou?>E:v oME: OCVOO'LOV o\5-re:
7tp' "'?) " A.' " ' ' '
1
EL ;v OU't" EYOV't"O<;; 1JXOUO'V. - UoL<;; txv.&pW't"WV oc?3Lx&v
't"LO'LV OUX IX7tO't"LO'L.
5Il. Negacije ou L sastavljaju se u ovim slucajevima:
_1. ou .. s k_onj unk:i v?m (aor.) ili indikati vom futura po-
kazuJe potknJepljeno poncan)e za buduenost: doista ne ( 471
B 1 c) "E "' ' ' ' ' ' - T ' ' . . . we; IXv E(J.7tve:w, ou fL1J 7tiXUO'WfLIXL q:nA.ocrorpwv. - ouc; 7tOv1Jpouc;
ou
, 2. ou s konj. (ili opt.) iza izraza bojazni = ne non: da ne
(cu) ( 471). Ou -roi::i't"o ?>e?>mxtX, oux gxw, 15 -rL ?>& h&:cr-rw -r&v rp(A.wv
&t-Aa oux gxw txa:vouc; ole; ?>&. ' '
_3. infinitivom ako je (makar kakvi) g1avni glago1 ne-
gat1van 1h 1ma harem negativan smisao. Oux 15crLov g[Lmye: dviXL
-ro _ou C,= - Aicrxpov ou 1tcxv-rt
-rpo7tCfl 7tpo.&ufJ.ELO'.&txL ( = 1t. -r. 7tpo.&UfLELO'.&cxL).
Bilj. Isporedi 509, Bilj. 3.
Partikule. Sastavni veznici. 5I2-513.
243
Glava XXV
PARTIKULE
One partikule kojima se vezu recenice ili Clanovi recenica zovu 5I2.
se veznici (coniunctiones), a dijele se na usporedne (coordinantes) i
zavisne ( subordinantes).
Po mjestu razlikuju se prepozitivne partikule koje se uvijek
u recenici na1aze na prvom mjestu, i postpozitivne koje se uvijek
u recenici nalaze bar iza jedne rijeci.
A. U sporedni veznici
I. Sastavni veznici (c. copulativae) 513.
1. XIXL (et, etiam); i, takoder; (da)pace; kod kompt. jos.
Pri nabrajanju veze wx( sve clanove (polysyndeton): (xod) cr-rp1X-
't"l)yot :x.tXt xa:t A.oxtXyo(;
I I
XIXL - XCXL 1 - 1;
XCXL iza izraza jednakosti znaci: kao; 15[LOLO<;;, OfLOLWc;, 0 IXU't"oc; xcxt:
simi/is, similiter, idem ac;
xcx( - ?3 a - i;
xcxt XCXL pa - i;
&AA.wc; -re: xcx( o sob ito;
- XCXL vee - a evo, iam - cum (cum invesum);
oiJ1tw - xa:( j os ne - a evo, nondum - cum;
ou fLOvov - &A.AIX xcx( ne samo - nego (vee) 1.
2. -r ( enkl., postpoz. lat. que): i; u prozi veze
-r -r i - i - redovno recenice, a
-r - xcx( ne samo - nego (vee) i - pojedine pojmove.
3. ou?> ([L1)?3): a) i (a) n e, ni(ti) (neque) iza negativnoga c1ana
(iza pozitivnoga clana znaci: i (a) ne XCXL ou); - b) ni (ne quidem);
oo8' &c; 222, I ; oo8' e:! 480, B. I;
ooM - oo8i ni - ni ti.
4. o\5-re:- o\5-re: ni(ti)- ni(ti) (neque- neque);
o\l-re: Ti: ne samo ne - nego (vee) i (neque - et).
244 Rastavni, suprotni i zakljucni veznici. 514-516.
514. II. Rastavni veznici (c. disiunctivae)
515.
- 516.
1. a) disjunktivno: ili (al{t, vel; an 520), - ili- ili;
b) komparativno: nego (li) (quam) iza komparativa
komparativnih pridjeva (&1./.o,:;, g-re:po,:;,
&:t.t.' 7] iza negacije: osim; &cr't'E s inf. 473, B. 2. b.
Bilj. Iza 'T(;Aeov (rrt.erv), Eft.ocnov, fLdov moze se 7] izostaviti kod brojeva: if'l'7)
yeyovwc; rrt.dw (plus septuaginta annos natus).
2. dTe: - e:he:: bilo (da) - bilo (da) (sive - sive).
Bilj. 0 dn - ehe u indirektnom disj. pitanju (da li - iii) v. 469.
III. Suprotni veznici (c. adversativae)
1. &.t.A&: ali, no; (iza negacije) nego, vee (at, sed); - kod
poziva i u odgovoru: ta (&.1.1.' gTte:cr-9-e:);
d - &:t.A& ye ako ne - a ono ((si non - at tamen).
ou fL-1Jv &:1.1.& ali (pa) ipak (verum tamen).
2. ae: (postpoz.): a, p ak (autem), cesto: i;
M&nov at iii bolj e (vel potius).- A ne - ne znaci ou M, nego &:t.t.' ou iii
ou 0 o\Jae v. 513, 3. - Mev- at 519, 7.
3. oci5 (postpoz.): o pet.
4. (postpoz.): ali, ipak (vero) isp. 519, 6);
&:t.Ad: : at vero,
xoct et vero,
ou fL-1Jv &:t.A&: ali (p a) ip ak (isp. 1).
5. pa ipak.
6. 8fLW<:;: i p ak (tamen) (isp. 503, 5, B. 1).
7. &:'t'&p (hom. ocu-r&p) : a 1 i.
IV. Zakljucni veznici (c. conclusivae)
I. &poc (postpoz.): dakle;
d &per., t&:v &poe: ako (da li) doista;
et f1.1J &poe: nisi forte, nisi vero (isp. 4 79, 3, d).
2. oi5v (postpoz.) : d a k 1 e ( igitur) ;
o\lxouv (potkrijepljeno oux): d akl e n e (non igitur);
Uzrocni, zavisni veznici. Uzvicne partikule. 517-519.
ouxouv (potkrijepljeno oi5v): dakle (igitur),
u pitanju: ne li dakle? (nonneigitur)?
Bilj. 0 oi3v s relativima isp. 218.
3. vuv (enkl., postpoz.): dakle (ili sene prevodi);
vo[vuv (postpoz.): po tom, dakle.
4. Tmy&p ili To[yocp: z at o, d akl e;
Tmy&p'l'm, bas zato.
5. (postpoz.): til., dakle (isp. 519, 3).
V. Uzrocni veznici (c. causales)
y&p (postpoz.): j er (enim), ta;
245
u pitanju: TL<:; y&p; til. tko? (quisnam?); 1tW<:; ycX:p ou; ta kako
ne?
&:!.Ad: y&p: ali dakako (at enim);
d y&p, et.&e y&p: utinam (isp. 461, 3; 464, 1);
-ij y&p iii ou y&p; zar ne?
xoct y&p: j er (ta) i (etenim, 1lam etiam).
B. Zavisni veznici
517.
1. izricni (deklarativni): 8n, &,:;: da; 518.
2. vremenski (temporalni): 8-re:, cm6-re:, &,:; : kad (cum
sind.); kad, posto (cum s konj.); npwTov
kako, cim (ubiJ cumprimum); &.cp' o\3, o\3: Otkako (ex
quo); c}l: dok (dum); gw,:;, (o\3): dok (ne) (dumJ quoad);
np[v: p r i; e n e gol i (priusquam);
3. namjerni (finalni): tvoc, &,:;, 8nw,:;: da(ut); da ne(ne);
4. p os 1 j edi c ni (konsekutivni): &cr-re: ( &,:;) : t ako t e, d a (ut);
5, u zr 0 cni (kauzalni): &,:; : j er, s t 0 (quod); z at 0
sto; buduCi da, kad (cum); kad vee (quoniam);
6. pogodbeni (hipoteticki); d: ako, da, kad.(si);
7. dopusni (koncesivni): d xoc[: ako i; xoct d iako.
Uzvicne partikule
1. ye (enkl. i postpoz.): barem; upravo, bas;
Efywye, tfLouye, tfLeye 206, 2; llc; ye 443, B. 3.
trrdyE kad evo; &:t.A& ye a ono barem;
520.
246 Uzvicne partikule. Partikttle u pitanjima i odgovorima. 520.
youv ( = y oov, postpoz.); barem, d akako (certe).
2. 7tep ( enkl., postpoz.; od m:p): up r avo, bas;
8crrre:p 443, B. 3; errdrre:p kad upravo;
&crrre:p upravo kao, kao; 8Te:rre:p kad upravo; drre:p 479, 3. c.
3. (postpoz.): vee (iam), upravo, bas, dakako, dakle
( 516, 5);
vuv il-f) upravo sada; il'ij:Aov il-f) ta ocito je; :Aye: il-l] ta reci.
B ilj. il-f)rrou (postpoz., slabije od il-f)) valj d a (cesto ironicki); il'ijTOG (postpoz.,
jace od il-f)) dakako (oo il'ij'l"OG niposto, TL ll'ij'l"OG sto to?); il'ij.&e:v ocevi dno,
toboze.
, 4. 1j: zaista.
5. To ( enkl., postpoz.): z ai st a, i p ak;
XIX['t"OL 515, 5; fJ.eV't"OL 519, 7;
Tmy.Xp 516, 4; To(vuv 516, 3.
6. (postpoz., isp. 515, 4); zaista.
7. [LEV (postpoz.): zaista;
xcxl (&:A:Aa) fl.SV il-f) i (ali) zaista (ipak);
oo fJ.eV il-f) zais ta ne;
fl.SV oov: dakako, pace;
fJ.E:vToL: dakako, zaista, ipak ( 515, 4);
oo fJ.E:vToL: zar ne?
Cesto se pored [LEVu jednoj recenici nalaziu drugoj 3E ( 515, 2),
[LEV -3E: dod use - ali (no [LEV se ne moze svaki put prevesti).
o o f1.v - o ae: 370, 1.
8. u odgovorima: da; isp. 9.
9. [L& i s akuz;. ( 384, B.): [Lti T01)<; &e:ou<; tako mi bogova;
Ll(IX tako mi Zeus a; [LtX Ll(IX da, tako mi Zeus a; ou fLOC Ll(IX ne,
tako mi Z.
Partikule u pitanjima i odgovorima
Upravno prosto pitanje pocinje iii
a) s upitnim zamjenicama i prilozima ( 217, 219, 221;
isp. i 469) - pronominalno pitanje; ili
b) s upitnim partikulama- konjunkcionalno pitanje:
&piX lat. ne.
ou, &p' ou lat. nonne - ouxouv nonne igitur? ( 516, 2).
T
Partikule u pitanjima i odgovorima. 521.
y&p ( 517.) i &"A"Ao n zar ne?
&piX [LWV ( = oov) num.
Upravno rastavno (disjunktivno) pitanje poCinje sa
7t6Te:pov (7t6Te:p1X) - utrum - an.
Bilj. 0 neupravnim pitanjima vidi 469.
247
Odgovor se izrice: 521.
1. ponavljanj,em naglasene rijeci: E!ile:<; ToLvuv &vilpOG TmouTov; E!ilov.
2. rijecima: q>'l)fl.E aio, o(hoot;, !(ern TOGUTIX -
o\l q>'ljfl.L nego, oox itd.
3. partikulama: VIXL da, rr.Xvu fl.SV ouv svakako, fl.<l.ALCITIX; - o\l ne, oo il'ijTOI:
niposto, nikako, ye: ni izdaleka itd.
DODATAK
I. Epski heksametar
522. je sastavljen od sest daktila (- v v) od kojih je
Zat.o se heksametar svrsavasad spondejem (- -),
a to b1Va. trohe)em (- v ), koji je na svrsetku stiha s obzirom
na metncku vnjednost jednak spondeju. Po dvije krai':ine u heksa-
metru m.ogu se u ?uzinu, tj. svaki se daktil moze zamijeniti
sp_onde)em. SpondeJ umJesto petoga daktila je rijedak, a stih u
ko)em se to dogada zove se versus spondiacus
Prema tome je oblik epskoga heksametra ovaj:
- v vi- v vi- v vi- v v[- v vf--
npr. & I ELae:, I &, II "fJ I AELcX I 'AxL I
523. Najznatnije su cezure u epskom heksametru ove:
1. Cenzura iza trece jai':ine; npr.
Wt; cp&-ro II II 7to-rt ae crx1j7t-rpov yOt[ Yl
-vv -vv -\\vv -- -vv --
Cezura se zove penthemimeres P).
2. Cezra iza prvoga sloga trece slabine; npr.
,, a ,, M
OtV pOt (.LOL EVVE'rE, oucrOt, II 7tOAU-rpo7tOV, (.LcXAOt 7t0McX
- v v - v v - v 11 v - v v - v v - _
Ce.zura se zove. x.Ot-roc -rpl-rov = Kt) jer se
uz1ma da dolaz1 1za trecega troheja.
e .s- 3. iza jacine. Zove se hephthemimeres
cp H), a dola21 sad kao glavni odmor, sad kao sporedna
stanka u s cezurom P ili Kt. Kao glavni odmor rado se veze
s cezurom 1za druge jai':ine = T); npr. .
oupOtv6.3-EV' II 7tp0 yocp .3-Ea, II "Hp"f)
- v v -llv v- v v -fj-- v v--
Epski heksametar. 524-526. 249
Najobicnija je dijereza u epskom heksametru ona koja dolazi 524.
iza cetvrto ga daktila. Zove se obicno bukolska dij erez a
= B) jer su je bukolski pjesnici (pjesnici pastirskih pjesama)
vrlo mnogo upotrebljavali; npr.
- v v - - - v v - v v 11- v v - -
Druga, slabija dijereza, jest ona koja dolazi iza prvoga daktila
(= D), a rado se nalazi pred cezurom H; npr.
" ,, ' ' I II \ ' IQ IQ
EqJOt'r , e:ooELcrEV o 0 "(EF(J)V :K.1XL E7lELvE'rO (.LUv(jl
-vvjj-- -vv -1\vv -vv --
Slog je po naravi kratak ako je u njemu kratak samoglasnik 525.
(E, o, ii, t, u), a po naravi dug ako je u njemu dug samoglasnik ('YJ,
w, iX,'E, u). Ali slog jed ug i onda ako je u njemu kratak samoglasnik,
pa ako za njim slijedi vise nego jedan suglasnik ili sastavljen suglasnik
= zd, =ks, ljJ = ps). Rimska metrika kaze u tom slucaju da je slog
dug positione, tj. polozajem. Sveza bezvucnoga suglasnika (muta)
s tekuCim (liquida) shvaca se sad kao dva, sad kao j edan suglasnik,
pa po tom i slog pred njima moze u metrici prema potrebi biti dug
ili kratak Pozicija pred muta cum liquida
zove se slaba pozicija (positio debilis).
Dug i zavrsni samoglasnici i1i diftonzi p okra c u j u s e pred po- 526.
cetnim samoglasnikom ako je krai':ina u metru potrebna. A potrebna
moze biti samo u slabini, dakle pokracuju se u slabini, a dugi
ostaju u j acini; npr.
X
-vv-vv-vv-vv-vu--
X X
-- -vv -vv -vv -vv --
Radije se pokracuju diftonzi nego dugi samoglasnici, jer npr. u
navedenom stihu slogovi xd i .3-0tL vrijede koliko: iEp-YjOt x.Otj &yAOtOC ..__.
Mx-S-Oti &7toLvOt.
'-"
Bilje8ka. Ako se druga rijec u Homerovo doba pocinjala s digamom (f),
ostaje duljina:
X
-vv -- -vv -vv -vv --
250
Epski heksametar. 527- 528o
527. Kratki zavrsm slogovi (na samoglasnik ili na suglasnik) pro-
duljuju se u jacini ako je iza njih stanka (pred cezurom, pred
interpunkcijom, u vokativu), a kod dativa sing. na i mimo toga npr.
X
-vv -vv -- -vv -vv --
X
-vv -vv -vv-
Kratki zavrsni slogovi na samoglasnik mogu se pred nekim
suglasnicima (A., fL, v, p, cr, f) produljivati i bez stanke. To je
uistinu ponajvise prava, ali prikrivena pozicija, kod koje je
jedan suglasnik tokom vremena nestao; npr.
X
---- -vv -vu -vv --
slog crov u je dug jer je oiooc nekada bilo
X
-- -vv -vv -vv -vv --
aE je dugo jer su nekada bili iza njega suglasnici crp ( = pp); ispo ptw,
ali EppEov.
528. Za zi j ev (hijat) nije epska poezija tako osjetljiva kao lirska i dra-
matska, pa ga donekle i dopustao A dopusta ga u ovim slucaj"evima:
l. kad je prva rijec apostrofirana, jer se elizijom ( 68) dvije
rijeci spajaju u jednu; npr. &A.ye:' E:&"IJxe:v.
2. iza rijeCi koje se otimaju od elizije: -r[, 'Tt, il1:L i dr. ( 68), pa
u dativu sing. 3. deklinacije; npr. I ISmxcrcre::v.
3. kad iza dugoga ili pokracenog samoglasnika i1i diftonga
( 526) slijedi samoglasnik; npro
X X
-- -vv -vv -vv
Epski heksametar. Pentametar. 529-5300
251
4. Kod nekih odmora u stihu, ito kod trohejske cezure, bu-
kolske dijereze i dijereze iza prvoga daktila; npr.
&.AA' &.xE:oucro: XcXlhjcrO II EfLC}l ()' smnd&e:o [LU&cp.
&.AA.' il ye: XO:'t"Oc cppE:va:, II we; , ...
tvo: II ton x-rA..
Bilj eska. Cesto je hijat u epskom heksametru samo prividan jer je druga
rijec u Homerovo doba imala na pocetku glas f (crf); npr. 'i]v 'Ayo:f1.Sf1.VOvo: 1
&vllpa: I !:Ka:crTov (crfE:xo:cr-rov). '
H. Pentametar
Epski stih (heksametar) stari su metrici cesto oznaCivali i rijecju 529.
E:noc;, pa je po tom i onaj njegov dio sto tece do cezure penthemimeres
.&e:&) dobio naziv (hemiep ), tj. polovina epskog a
stiha. Spajanjem dvaju takvih hemiepa nastao je ovaj metricki oblik:
- v v- v v-II- v v- v v-
npr.
Taj se stih najprije nazivao sA.e:ye:!:ov jer Sc upotrebljavao u tu-
zaljkama za mrtvima ( 6 E:A.e:yoc;); kasniji su ga metrici prozvali penta-
metrom.
Bilje8ka. Naziv pentametar ne odgovara pravom stanju stvan )er
mjereci kao kod heksametra, po stopama, nalazimo u njem doduse pet stop a,
ali su od toga tri daktila + dva anapesta:
I 2 3 I 2
- v vi- v vi- -I v v -lv v-
' ' ,
ili dva daktila + tri anapesta:
I 2 1 2 3
- v vj- v vi- -jv v -Jv v -,
a takvo vezanje mjera, dakako, nije ovdje na mjestu.
U pentametru posljednji je slog prednjega hemiepa uvijek dug, 530
pa se s njime svrsava i rijec. Pored toga mogu se u prednjem hemiepu
kraCine obiju slabina zamijeniti duljinom, u straznjem ne mogu.
Pentametar se javlja katkad i samostalno, ali ponajvise dolazi u vezi s
heksametrom cineCi S njime tZVo elegij ski distih; npr.
ocr't"Ea o' E:xe:t L:a"A.afLlc; TCC\:Tplc; os K6pLv&oc;
&.n' e::uspye:crtY)c; II &nE:&YJXE "60s.
252 Jampski trimetar. 531-533.
Bilj eska. Zbog ceste upotrebe na natpisima elegijski se distih rado naziva
epigram; npr.
"Q 8n 't'?jae:
x.dfLe:&oc 't'ol:.; xdvwv II
lll. Jampski trimetar
531. Jampski trimetar, kako i samo ime kaze, sastavljen je od tri
532.
jampska metra:
v-v-jv-v-Jv-v-
't'O yocp ''Apyo<;; 't'6ae:.
U jampskom je pak metru prvi slog neodreden (syllaba
anceps), pa ta mjera ima dva glavna oblika: jedan s jam born,
a drugi sa spondejem:
v.- v- --v-
Iz tih su mjera rastavljanjem duzina (kako prvobitnih, tako i
onih u neodredenom slogu) izisli ovakvi metri:
a) jampski metar u kojem se jedan jamb ili oba javljaju u
obliku trij u kracina ( v v v tribrah):
v vv v- vvvvvv
b) jampski metar u kojem se umjesto spondeja javlja
(- v v daktil naoko) :
-vv v-
c) jampski metar u kojem se umjesto spondeja javlja anapest
(v v -):
vv- v-
533. Jampski metar dolazi i samostalno, ali se ponajvise sastavlja u
dimetre, trimetre i tetrametre. Najznatniji i najcesCi je od tih stihova
j amp ski trimetar u kojem lica u grckoj drami govore i razgovaraju
se. U metrima, od kojih je on sastavljen, mogu, prema onom sto je
receno u 532. pod a), b), c), nastati u tragediji ove promjene:
1
Glavni oblici
2 3
v- v- v- v- \_,- v-
Daktil -vv -vv
Anapest v v- v v- v v- v v- vv-
Tribrah vvvvvv vvvvvv vvv
Jampski trimetar. 534. 253
Tablica pokazuje:
a) da je spondej u neodredenom slogu (syll. anc.) dopusten u
sva tri metra, ali tri su spondeja u tragediji rijetka; npr.
&_).._).._' <1 xpoc't'UVWV OUH7toU<;; xwpoc.; EfL-Yj<;;
X X X
--v-1--v-1--v-
b) da je daktil umjesto spondeja u neodredenom slogu (syll.
anc.) dopusten samo u prvom i drugom metru; npr.
oux rl'A'Aw.;, &.'A'A' tme:p't'1hou.; <l>puywv
. . . . . .
-vv v-[--v-lv-v-
c) da je anapest umjesto spondeja u neodredenom slogu (syll.
anc.) dopusten u sva tri metra, ali da se k tomu i svi ostali jambi,
osim posljednjega, zamjenjuju anapestom. Uistinu je pak anapest u
obicaju samo na pocetku stiha, ana svim ostalim mjestima dolazi
samo kod vlastitih imena; npr.
vv- v-[--v-lv-v-
- ' \ - 'A '
w 't'O .
-- v-jv-v-jv-v-
d) da je tribrah dopusten kod prvoga i drugog metra u oba
jamba, a kod trecega samo u prvom; npr.
A6yo:.;
-- v vvj--v-jv-v-
Glavne su cezure u jarnpskom trimetru ove: 534.
a) cezura iza drugoga neodredenog sloga
= P); npr.
, AyocfLfLVOVO<;; 1t'OCI:, vuv exe:l:v'
7tctp6v'"t"r. Aa:Uacrer.v, &v &eL
1 2 3
vv- v-1-11-v-1--v-
v-v-1-!1-v-lv-v-
b) cezura iza druge kraCine
<1 't'OU ev T po[Cf 1t'o't'
1 2 3
--v-l--vll-1--v-
H);
535.
536.
I
254
Mjere, tezine i novci. 535-536.
IV. Najobicnije mjere3 tezine i novd
1. Mjere za duljinu
I
I
I
I
cnoc3wv rrAE:&po:
I

(stadij) I (pletri) (hvati) (lakti) (stope)
I I I
1 6 100 400 600
----
l1tM&pov 16
2
/3 662;3 100
1 Op"'(ULcX 4 6
1 7t'ijxuc; F/2
1 7touc;
I
Parasanga = 30 stadija = oko 1 sat puta.
Olimpijski stadij = 192,27 m.
2. Suplje mjere
za suhe stvari za tekucine
I XOlVLXE:I;
litre
x6e:c; XOTUA<XL
(medimno): (heniks) (metret) (hoe) (kotile)
!
1 48 I 52,5 1 I 12 144
----
1 1,1 1 xouc; 12
metri
178
29,6
--
1,78
----
0,44
-----
I
0,30
litre
I 39
3,24
----------

---
1 XO"'t"UA"IJ 0,27
----
Mjere, teiine i novci. 537.
255
't"OCAO:VTOV [LVO:t apo:xwx(
te:lina
(talenat) (mine) (drahme) (oboli)
I
1 60 6 000
I
36 000
I
26,2kg
1 fLviii 100 600 436,6 g
1 6 4,37 g
1
I
0,73 g
Zlato je vrijedilo deset do dvadeset put a vise od srebra. Od-
nos antickoga novca prema danasnjim vrijednostima tesko je tacno
odrediti. Priblizna se vrijednost moze izracunati po navedenoj tablici
ako se vrijednost srebra u starini usporedi s njegovom danasnjom
vrijednoscu.
,,
I
Hrvatskosrpsko kazalo
(Brojevi pokazuju paragrafe; B znaci biljesku, str. stranu, d. dalje.)
Ablativni genitiv 402 i d.
adjectiva, v. pridjevi
adverbia, v. prilozi
adverbni particip 503
afereza 69
aktiv 447
akut. 17, 32, 33
akuzativ 380 i d.; izvanjega objekta
381 i d.; unutrasnjega objekta 385;
dva akuzativa 389 i d.; prosti 289;
obzira 389; protezanja 390.; smjera
390, B. 2; adverbni 391; apso-
lutni 505
akuzativ s inf. 491,
anapest u jampskom trimetru 581 c
anastrofa 37
antidpadja 466, 3
aorist jaki 254 i d.; bestematski 316;
- slabi 267 i d.; sigmatski 269;
naknadni oblik 270; - pas. jaki 292
i d.; pas. slabi 296 i d.; - znacenje
oblika aor. osnove 450, 2; indikativ
454; ingresivni a. 454, B. 1 ; gnomicki
454, B. 2; u temp. irelat. recenicama
454, B. 3; bez &v 461, 1, 2; u neispu-
njivim zeljama 461, 3; aorist sa &v
462, u irealnim pogodbenim receni-
cama 478, 2 i B.
apodoza 474
apokopa 72
apostrof 15
apozicija kod 1icne zamjenice 371, B. 2
apsolutni genitiv 504; a. akuzativ
505
asibilacija 59
asimilacija sugl. 52. i d.; - asimilacija
relativa 444, in versa 444, B. 1; asimi-
1acija nacinii 470. B. 1
aspiratae v. hakmxti sugl.
aticka deklinacija 111; reduplikacija
275, 2
atone 38, naglasene 40, e
atrakcija 444
atributna composita 358; polozaj
375; sad atributni, sad predikatni po-
lozaj 378, 379; particip 499
augment 234 i d.; silabicki 234, a;
temporalni 234, b, 235, 236; kod
glag. slozenih s prijedlozima 238;
dva augmenta 240; u pluskpf. 283,
B. 1
Baritone 21
bestematski aor. 316
bojazan, recenice zavisne o izrazima
bojazni 471
brojevi glavni, redni, prilozni 223; i d.
imenice 224, 5; glavni s clanom
371, B. 3
Cezure u heksametru 523; u trimetru
534
cirkumfleks 20, 32, 34, 35
consecutio modorum 466, 2
Clan 80; upotreba 370 i d.; kao pokazna
zamjenica 370; Clan individualni 371,
zastupa posvojnu zamjenicu 371, B
1; Clan genericki 372; supstantivi-
ranje 373; Clan ne stoji 374; clan kod
inf. 497; Clan kod part. 499, 2
cuvati se 472, B.
Daktil u trimetru 533, b
dativ 410 i d.; indirektnoga objekta
411; interesa 412; commodi ili in-
commodi 412, 1; posesivni 412, 2;
eticki 412, 3; relationis 412, 4; aucto-
ris 412, 5; drustva 413; instrumen-
talni 414; lokativni 415; temporis 415,
2; mjesto urr6 s gen. 449, 2, B.; kod
glag. prid. na - r t o ~ 507, 2
decomposita, augment 241, 242
I
258
defektivni glagoH 372 b
de!d:inadja, razdioba 81; a-dekl. 90 i d.;
o-dekl. 82 i d.; konsonantska dekl.
113 i d.; razdioba 113-114
deli.berativna pitanja 463, 2
deminutiva 342
denominativa 335
dentali, v. zubni suglasnici
deponentia 225, 2; pasivna 328, 2;
med. 328, 4
desiderativa 352, B
determinativna composita 356, 1
dl.ftonzi v. dvoglasnici
digama 3, B.; od u 60 b, B. 2, 179 i d.
248, B., 253, B.
dijereza 9, 22, B.; u heksametru 524
disimiladja sugl. 53; disimilacija aspi-
racije 56.
dopusne recenice 480; veznid 480,
518, 7
dorski gen. 1 02
dualni oblici 187
duljina naravna 29; polozajna 30, 525;
stupnjevi duljine 49
dvoglasnici (diftonzi) 45
Elizija 68
enklitike 39; promjene naglaska 40-42;
zaddavaju naglasak 43
epenteza 57 e
eventualni oblik pogodbenih recenica
476; ev. protaza sastavljena s poten-
cijalnom apodozom 479; ev. konjunk-
tiv 476, 1
Figura etymologica 385, 1, B.
futur 258 i d.; sigmatski 260; f. con-
tractum 262; f. atticum 263; f. dori-
cum 264; -cr- u fut. medu samogla-
snicima 265; f. egzaktni 291; f. pasivni
jaki 292 i d., slabi 296 i d.; f. medi-
jalni s akt. znac. 328, 1; - znacenje
futura 450, 2, 455; znacenje fut. egz.
458; f. u recenicama zavisnima o gla-
golima: starati se, truditi se 472; f. u
posljedicnim rei. rei':. 484; u namjer-
nim rei. rec. 485
Genitiv darski 102; sint. 392 i d.;
pravi 393 i d.; ablativni 402 i d.;
subjektni (possessoris, auctoris) 393;
gen. pos. u atributnom polozaju 375,
3. objektni 3 94; partitivni 395 i d.;
gen. part. u predikatnom polozaju
377, 3, 395, B. 4; qualitatis 399; me-
moriae (curae) 400; potentiae 401;
separationis 402; copiae et inopiae
403: comparationis 404; materiae 405;
causae 406; criminis 406, 2; pretii
407; temporis 408; uz glagole slozene
s prijedlozima 409; gen. apsolutni 504
gentilia 344
glagoli na fH, razdioba 304, oblici po
I. konjugaciji 307; glagoli s osobitim
oblicima 320 i d.; glagoli izvedeni
352; glagoli slozeni 355
glagolska osnova 227, 7, 245 i 246 i d.
gnomicki aorist 454, B 2
gravis 19, 37
grleni sugl. (gutturales) 46; pred [.L 54
gutural:i, v. grleni
Hak, v. spiritus
haknuti suglasnici (aspiratae) 46; od
tvrdih 74; u dva sloga ne podnose se
56; aspiracija premjeiita se 56
heksametar 522 i d.
hifereza 71
hijat, v. zijev
hipoteticke recenice, v. pogodbene
recenice; hipoteticke relativne rece-
nice 486
Imenice, kako postaju 336 i d.
imperativ, naglasak 333, C; znacenje
465
i:mperfekt 452; de conatu 453, I; bez
Y.v 461, 1, u neispunjivim zeljama 461,
3; s Y.v 462, u irealnim pogodbenim
rei':. 478, 1 i B.
indikativ 450, 2; 460 i d.
indirektni govor, v. neupravni govor
infinitiv, naglasak 333, A; znai':enje
459; upotreba 490 i d.; inf. (s &cr-r<.)
u posljedii':nim recenicama 4 7 ~ , B. 2;
u neupravnom govoru 489, 1; mf. kao
subj. 492; kao obj. 493; inf. s vrem.
znac. 493, 1, B.; inf. apsolutni 496;
inf. s clanom 497; inf. s CJ.v 506;
negacija kod inf. 509, 2, c
iteal 460
irealnost izrii':e se preteritima s CJ.v 462,
1; irealni oblik pogodbenih rec. 478
:i.terativni prez. 454, B. 2; it. konj.
476, 2; it. opt. 476, 2
izjednacivanje, v. asimilaci)a
izmetanje glasova 60
Hrvatsko srpsko kazalo
259
izmjena samoglas. 4 7-51
izricne recenice 467; i.. veznici 467
518, 1
Kauzativno znacenje aktiva 447, 3
kolicina 14, 28-30; metateza koliCine
51
komparadja v. poredenje
kongruencija 361 i d.
konjugacije glavne 230; prva glavna
231 i d.; druga glavna 302 i d.
konjunkcije, v. veznici
konjunkcionalna pitanja 520 b
konjunktiv 228; kako se prevodi 463;
adhortativni 463, 1 ; deliberativni 463,
2; prohibitivni 463, 3; u podloznim
upitnim rec. 469; u namjernim receni-
cama 470, 1; u podloznim rei':enicama
bojazni 471; u eventualnim pogodbe-
nim recenicama 476; konj. eventualni
476, 1; konj. iterativni 476, 2; u rela-
tivnim rei':. 486, 2; u vremenskim re-
cenicama 488, 2
kontrakcija, v. stezanje
korelativne zamjenice 219; pri!ozi
221
korijen 245; korjenit glagol 245
koronida 16, 66
kraza 16, 66
kvalitativna izmjena samogl. 49
kvantitativna izmjena samogl. 49
LabijaU, v. usneni suglasnici
licni izraz umjesto bezlii':noga kod inf.
492, B. 2
liquidae, v. tekuci sugl.
Hsavati 403, 1, B. 2
lokativ 188 B.; lokativni dativ 415 i d.
Mediae, v. meki sugl.
:medij 448; direktni 448, 1; indirektni
448, 2; dinamii':ki 448. 3; kauzativni
448, 4
medijalni pasiv 328, 3
:meki sugl. (mediae) 46
metateza 51 B; m. kolii':ine 51; m.
aspiracije 56
:mjere 535 i d.
mjesto, koji ga nastavci pokazuju 341
mutae, muta cum liquida 274, 2, 525
Nacini. 459; u samostalnim rec. 460 i d.;
u podloznim rec. 466 i d.; konsekucija
naCina 466, 1; asimilacija nacina 4 70,
B. I
naglasak 17-22, 31-43, n. hnena u
deklinaciji 84; n. nepravilan u dekli-
naciji 110, 112, 118, 136, 158; n. pri-
djeva na o ~ , 1J (ex), ov 105; n. stegnutih
pridjeva 110; n. komparativa na Lov
201; n. priloga 204, 1; n. slozenih
rijeci 358, B. 3; - n. glagola 229;
u j. aor. 255; u sl. aor. 268, B. 1; u
perf. med. 284; u j. pas aor. 293;
n. slozenih glagola 307. B., 332; 333,
B.; pregled naglasivanja glag. oblika
331 i d.
naknadno produljivanje 50
namjerne recenice 470 i d.; veznici
470, 518, 3; hipotetii':ke namjerne re-
i':enice 4 79, 4
nastavci nalik na padezne 188; n. licni
226; osobiti kod glagola na [LL 302; za
imperativ 228; n. za tvorbu imenica
336 i d.; pridjeva 345 i d.; priloga
353
nazaH, v. nosni sugL
negacije 508 i d.; vise neg. 510
neupravni govor 489
nizin:a u prijevoju 49 B.
nomina agentis 336; actionis 337
nominativ s. inf. 491, 2
nosni sugl. (nasales) 46; n. slogotvorni
(sonantski) 63
novci 537
Objekt izvanji 380, 381 i d.; unutrasnji
380, 385
objektna composita 359, 3
odgovori 521
oksitone 17
optativ 464; kako se na hs. prevodi
464; opt. fut. 459, B.; opt. sa CJ.v 464,
2 i B. 1; opt. obliquus 466, 2; opt.
u podloznim izricnim rei':. 467, sa zna-
cenjem proslosti 467, B. 1; opt. u
podloznim uzrocnim rec. 468; u pod-
loznim upitnim rec. 469, i B. 2; u
namjernim rei':. 470, 1 i B. 1; u rece-
nicama bojazni 471; opt. iterat. 476,
2; opt. sa CJ.v u potencijalnim .pogodb.
rec. 4 77; u relativnim rec. 486, 3 i
B.; u vremenskim rei':. 488, 2 i B. 2;
u indirektnom govoru (opt. obliquus)
489, 2, b
ortotoniranje enklitika 43
orude, koji ga nastavci pokazuju 340
osnovni samogl., v. tematski vokal
osobitosti u deklinaciji 122, 128, 138,
150, 152, 171, 172, 178, 180
260
Padezi 380 i d.
parateticke relativne recenice 482
paroksitone 17
particip, naglasak jednosloznih parti-
cipa 118; tvorba zen. roda kod part.
perf. na v-r 145, kod part. perf. akt.
130; naglasak participa 229, 333, B.;
znacenje 459; poraba 498 i d.; atri-
butni i predikatni polozaj 498, B.,
atri butni p. 499; predikatni p. 500
i d.; adverbni part. 503; part. prez.
i aor. kao adv. part. 503, B. 2; ap-
solutni part. 504; part. s Clanom
499, 2; part sa IJ.v 506
partikule 512 i d.; uznosne 519; u pi-
tanjima i odgovorima 520-521
pasiv 449; medijalni pas. 328, 3
patronymica 343
pentametar 529 i d.
perfekt 272 i d.; jaki 277 i d.; haknuti
279; slabi 280 i d.; medijalni i pasivni
284 i d.; mjesoviti 317; znacenje 450,
2, 456
perispomene 20
pitanja i odgovori 520-521; pod!. up.
rec. 469
pluskvamperfekt akt. 283; med. i pas.
290; znacenje 457
podlozne recenice 466 i d.
pogodbene recenice 474 i d.; u indi-
rektnom govoru 479, 2; pogodbeni
veznici 474, 518, 6
pokraci.vanje zavrsnih samoglasnika
dvoglasnika u heksametru 526
polozajna duljina 30, 525
ponavljanje u sadasnjosti 476, 2, a;
488, 2; u proslosti 462, 3, 476, 2, b.;
488, 2
poredenje (kop1paracija) 197 i d.
posljedicne recenice 473; veznid 473,
518, 4
postanje rijeci. 334 i d.; imenidl. 336
i d.; pridjeva 345 i d.; glagola 352;
priloga 353
postpozitivne partikule 512
potencijal prosli 460, 462, 2; sadasnji
460, 464, 2
potencijalni oblik pogodbenih. rece-
nica 477; pot. apodoza sastav!Jena s
realnom ili eventualnom protazom
479, I
predikat potpumbeni 369; prolepticki
369, B.; predikat nema Clana 374, 1;
pr. kod infinitiva 491
predikatni part. 500 i d.
predikatni polozaj 376, 377; pred.
i atr. polozaj 378, 379
predusni sugl. (spiranti) 46
prelazno i neprelazno znacenje 329
prepozitivne partikule 512
preteriti u neispunjivim zeljama 46!'
3; pr. sa IJ.v 462, u
nim rec. 478; pr. u namJermm rec.
470, 1, B. 1
prezent 231 i d.; znacenje 450, 2, 451;
pr. historicum 451, B. 1.; pr. de co-
natu 453, 1
prezentske osnove, razlika od glagolske
236 i d.
prezentski prosirci 246
pridjevi, deklinacija 189 i d.;
o- i a-deklinacije 103; stegnutl pn-
djevi 107; pridjevi na -wv, -ov 131,
136, 193, 1; pridjevi na -uc;, -sw:, -u
167, 191; pridjevi na -"1)<;, -sc; 153,
155, 2; zenski rod pridjega 3.
nacije 170; tvorba 345 i d.; pndjevt
glago1ski 300, 412, 5, a, 507, pr.
re1ativni s inf. 494
pri.jedlozi kod elizije 68 B.; pred
mentom 238, 239; kako se slazu s
glagolima 355, s imenicama 355,_ B.;
glagoli slozeni s njima su
384; glagoli slozeni s pnJedloztma
slazu se s gen. 409, s dat. 416;
treba prijedloga 417 i d.; pr.
417; pregled prijedloga 418? pnJedlozt
s ak. 419. i d., s gen. 422 1 d., s dat.
426 i d., s gen. i ak. 428 i d., s gen.,
dat. i ak. 432 i d.
prijevoj, prijevojni redovi 49
prilozi 204; od komp. i superlativa
3 tvorba 353; u atribut. polozaJu
375, 5; korelativni 221 i d.
primarni nastavci 226
pripadanje, kako se kazuje 440
usporedni veznici 512, 513 i d.
produljivanje u nominativu 132;
knadno 50; glagoli koji n7. pro_du]JUJU
samoglasnika 301; produljtvanJe krat-
kih zavrsnih slogova u heksametru
527
prolepsa 466, 2
pronomina, v. zamjenice; pronomi-
nalna pitanja 520, a
261
proparoksitone 1 7
properispomene 20
protaza 474
Rastavljanje slogova 24-27
rastavni veznici 514
rasirci prezentski 246
razgoci, v. recenicni znaci
razjednacivanje, v. disimilacija
razredi glagolski: I. 247, H. 248, III.
249, IV. 250-253, V. 321, VI. 324,
VII. 325, VIII. 327
realni oblik pogodb. rec. 475; r. pro-
taza sastavljena s potencijalnom apo-
dozom 479
recenicni znaci 23
reduplikacija u perfektu 273 i d.; r.
aticka 275, 2; r. u prezentu kod gla-
gola na - f.LL 308
relativne recenice 481 i d.; r. zamje-
nice, v. zamjenice
rod, opca pravila 77-79, kod o-dekl.
83, kod a-dekl. 91, kod kons. dekl.
114 B.
Samoglasnici 41-45; kad se u rijeci
stjecu 47; zamjenjivanje u istoj osnovi
49
sekundarni nastavci 226
sinalefa 67
siniceza 70
sinkopa 73
slabljenje suglasnika 59, 60, a
slogotvorne likvide i nazali 61-63
slova 1 ; izgovor 2-9
slozene rijeci 354 i d.
sonantske likvide i nazali 61-63
spiranti 46
spiritus asper 10, 74, 75, B. 1; od cr
60, a; lenis 11; kako se pise 12, 22
sastavni veznici 513
spondej u heksametru 522, u trimetru
533. a.
spreza.nje (konjugacija) 225 i d.
sredina u prijevoju 49, B.
starati se 472
stegnute rijeci vok. dkl. 107 i d.
stezanje (kontrakcija) 47-48; naglasak
stegnutih slogova 48; verba contracta
243
stupnjevi prijevojni 49
subjekt kod inf. 491
suglasnici 46; kad se stjecu 52 i d.
supplementa participii 503, 1 B.
suprotni veznici 515
svojstvo, koji ga nastavci pokazuju 339
svrha izrecena infinitivom 495
svriietak rijeCi 74
Tekuci sugl. (liquidae) 46; slogotvorni
(sonantski) 62 i d.
tematski vokal 230, 233, 1
tenues, v. tvrdi suglasnici
tezine 537
trimetar jampski 531 i d.
truditi. se 4 72
tvorba rijeci, v. postanje r:i.jecl.
tvrdi suglasnici (tenues) 46; postaju
haknuti 74
Upitne recenice 469
usneni sugl. (labiales) 46; pied fl. 54
I!Sporedni veznici 512, 518 i d.
ustrucavati se 471, B. 3
uzrocne recenice 468; u. veznici us-
poredni 517, zavisni 468, 518, 5
uzvici, gen. u njima 406, 1, B. 1
Verba contracta 243 i d.
verbali.a 335
versus spondiacus 522
vezni.k kod elizije 68 B.; usporedni 512,
513 i d.; zavisni 512, 518 i d.
visina u prijevoju 49, B.
vlastita imena, clan kod njih 374, 2, B.
vokativ sg. kons. dekl. 135, 140, b;
147, b; 156; 157: 174, 3; 186, 2
vremena glavna i sporedna (historijska)
225, 466, 1; znacenje i upotreba
450 i d.
vremenske osnove 227; vr. recenice
487 i d.; vr. veznici 487, 518, 2
vrste glagolske 447 i d.
Zabrane 463, 3, 465, B.
zaklucni veznici 516
zamjenice (pronomina) 205 i d.; upo-
treba 438 i d.;- Hcne 39, 2, 205 i d.,
kao gen. pos. 377, 2, upotreba 438, 1,
povratne 208, po1ozaj 375, 2, di-
rektne 439, 1, a; indirektne 439, 1, b.;
posvojne 210, polozaj 375, 2, 394, 1,
B.; red.procna 212; pokazne 213,
262 Hrvatskosrpsko kazalo
368, polozaj 377, 1, upotreba 442;
re1ativne 215, 218, 6, 368, razlika
medu prostima i slozenima 443, upo-
treba 443 i d.; upitne 217, 446; ne-
odredene 217; korelativne 219 i d.
czijev (hiatus) 65 i d., 528
zubni sugl. (dentales) 46, 5r, 53, 54, 55
Zelje neispunjive 461, 3; ispunjive
464, 1
Grcko kazalo
A privativum 64, 358, 2
&.ycx%6.; kompt. 202
otyCXfLCXL 312, 4, 328, 2; - 't"tVcX 't"tVOt;
406, 1, 't"tV6t; 'l"t iii 'l"tVCX he( 't"tVt 406,
1, B. 2
&.ycxvcxx-rero s pred. part. 501, e
&.ycxn:&:ro nv( (-rt) i -rtV&: 414, 2, b
&.yyff..)..ro str. 118; perf. 282; aor. pas.
298; - s pred. part. 502, b
&yvufLt 319, 10.
-r[ 407, 1
&.yope:oro 327, 7
&yro str. 116; j. aor. 257; perf. 279,
1 ; - prel. i neprel. znac. 44 7' 1
&.ywvcx 385, 1, a, f1cXX.7JV 385,
1, b
&.atxero aug. 242; fut. med. spas. znac.
328, 1, B. - znac. 453, 2; -rtv&: 381,
1; s pred. part, 501, d
q.aro fut. med. 266; 328, 1
352
'A&7JVCX 108, 1, b
'A&1Jv7Jcrt(v) 188; 415,
&.&ufLero aug. 242
cxtaeofLcxt aor. pas. 299; 301, 1; 328, 2,
'l"tVCX 383
"Ataou (E:v, d.;) 393, 1, B.
cxtM>.; 163
cxtvero 301, 1
-CXtVC1l 352
cx!pero 327, 1; nv&: -rtvo.; 406, 2, a; -
med. 448, 2; cx!peofLcx[ -rtv&: -rt 338
cxtpro str. 118; fut. 262, 270, B. 2; sl.
aor. 270, B. 2; perf. 282; prel. i
neprel. 44 7, 1
cxtcr&&:vofLcxt 322, 9; - -rtv6<; -rt 402, 1, c;
s pred. part. 502, a, ili inf. 502, B. 4
cxtcrx_p6<; kompt. 200
cxtcrx_ovro 328, 3, b. - cxtcrx_ovofLcx( nvo:
383; E:n:L nvt 414, 2, b; s pred. part.
501, e; s inf. 501, e, B.
cxt-rero nv&: n 386
cxt-rt&:OfLO:t 328, 4. - nv&: -rtvo.; 406, 2, a
cxt-rt6<; 'l"tVOt; 406, 2, b
rxX)7Jp6<; 'l"tVOt; 397
&.xo)ou&ero -rtvL 411, 2
&.xooro str. 116,; fut. med. 266; 328, 1;
perf. 275, 2;- -rtv6c; -rt 402, I, c, -rt i
nv6t; 402, 1, c, B.: znac. prez. 453, 1;
s pred. part. 502, a, ili s inf. 502,
B. 4
&.xpcx-rijc; nvo<; 401, 1
&.xpo&:ofLCXt fut. 260
&xpoc; u atr. i pred. pol. 378, 1
&:!.LcrxofLCXL 324, 15; aor. 316, 6;- -rtvoc;
406, 2, a
&!."A&: 515, 1, &"AM y&:p 517, &.ll&: ye: 519,
1, &.n' J 514, 1, &.A"A&: af) 519, 1,
&"AI.&: fLfJv 515, 4
&."A"A&:-r-rro perf. 279, 1; aor. pas. 294
&"A"AofLttt aor. 270
&noc; 212; &"A"Aot i o! &AAot 371, B. 4;
df)..).o -rt u pit. 520, b
&JJ.6-rpt6c; nvo, 393, 3, 'l"tVL 413, 1, b
&JJ.roc; -re: xa( 513, 1
&(La 202; &fLcx -rtv 413, 1, c; uz adv.
part. 503, 1, B.
tXfLctp-r&:vro 321, 10;- -rtv6c; 396, e; e:ft;
nva 419 c,
ttfLdvrov 202
&fLe:Mro -rtv6(,: 4oo; 1, pas. 449, 1
GtfLE:Aijt; 'l"LVO<; 400, 2
Gtf1V7Jf1overo n 4oo, 1, B. 1
Gtf1VfJfLC1lV 'l"LV6t; 400, 2
&f10tp6t; 'l"LVOt; 397
ttfLOVro osn. 253; med. 448, 2; - ttfLO-
VOfLct( nva 383
&.fLq>( 432
ttfLq>tevvufLt 319, 5;- 'nv&: -rt 386; med.
448, 1
GtfLq>tro 319, 5
&f1q>6-re:poc; u pred. pol. 377, 4
&fLq>o-repro&e:v 41 7
&f1q>C1l 224, 3; 362, B.; pred. pol. 377,4
&v privativum 64, 358, 2
.
' . ' l! .,
11
I
I
'
264 Grcko kazalo
&v s pret. 462; s opt. 464, 2 i B. 1;
u namjernim rec. 470, 1, B. 2; s opt.
u pot. pogodb. rec. 4 77; s pret. u
irealnim pogodb. rec. 478; u relat.
rec. 486; u vrem. rec. 488, 2; kod
inf. i part. 506; pregled upotreblja-
vanja 489 b
&v (= Mv) 474
&voc 420; bez anastr. 37 B.
&votyxotiov 1jv 461, 1
&vocyxn 414, 2, a; &vocyx7l &en s inf. 492
aor. med. 328, 3, B. 2
&votn6c; 406, 2, b
j. a or. 256
&vot:t.axcu 324, 6
nvoc n 386; 't'LVoc nvoc; 386,
B. 2, 400, 1 B. 2
nvoc; 407, 2
&ve:u s gen. 417
327, 13; aug. 240; s pred.
part. 501, c
149
&v.&pwrmuc; kao subjekt inf. 491, 3
328, 3, b
&vo!ycu 318; aug. 237, 2; pf.
279, 1
&v-r 422; &v-rl -roi3 497
&vucu per. pas. 288; aor. pas. 299,
301, 1
&vcu kompt. 204, B. 2
-nvoc; 407, 2; s inf. 494;
ecrn s inf. 492
nvoc 407, 1
&7l"otyope:ucu 327, 7; s pred. part. 501, c
328, 3, c; 402, 1, a
ot7l"lli:V-rotcu fut. med. 328, 1
&1t"ot<; 379
314, 1 B. 2
&1't"dpycu s (f1.7J oo) kod inf. 509 B. 3
't'LVO<; 394, 2
321, 12
&1't"exOfi.otL 402, 1, a
&mtxcu 402, 1, a; 402,
1, a
&7t"6 423; genitiv uz glagole slozene s
&7t"6 409; &cp' 00 423, b, 487
409
324, 10; l!or. 316, 1; -nvoc
382
327, 11; -r 407, 1
&1t"o.&v'flaxcu 324, 8; 07t"6 nvoc 447 2;
isp. .&v'flaxcu '
dep. m. 328, 4 i B.
&7t"oxpu1't"-rOfi.otL nvoc 386
&;cox-r,e:vcu str. 118; pas. 447, 2; isp.
X't'C:LVCU.
&1't"oAotucu aug. 241; fut. med. 328, 1;
396, c
319, 15; znac. 329
'A7l"6AACUV 137
augm. 241
328, 2
&1't"opecu nv6c; 403, 1
329
&7t"ocr-re:pecu fut. pas. 328, 1, B.; n
386; nvoc nvoc; 386, B. 2, 403, 1
&1't"o-rpe1't"cu 409
&7l"o-ruyxocvcu -rw6.; 396, e
&1't"ocpot!vcu s pred. part. 502, b
&1't"ocpe:uycu 406, 2 a
CC7l"'t'Ofi.otL 396, d
&pot 516, 1
&pot 520, b; iXp' oo, iXpot 520, b
&pecrxcu 324, 3
(demin.) 342
e7t"' 374, 3
202, 1
&pxecu 301, 1
&pf1.6ncu str. 118, osn. 250; fut. 261;
pf. 281; aor. pas. 298
328, 2; UZ 00 U podl. rec. 509,
B. 2; UZ (f1.7J oo) kod inf. 509, B. 3
fut. med. 328, 1
(oo, -r7)v 391
&pxcu str. 116, 401, 1, 402, 1 b;
s pred. part. 501, c, B. 1; -
448, 2; 402, 1 b; s pred. part.
501, c i B. 1; s inf. 501, c, B. 1
148, B. 2
&cr-ru 167
&-r&p s1s, 1
&-re: uz adv. part. 503, 2, B.
&not 217
&not 218, 8
oto 515, 3
321, 11; fut. med. s pas. znac.
328, 1, B.
oto-rocp 515, 1
otO-r!xot uz adv. part. 503, 1, B.
otO-r6.; 207; kao licna zamjenica 3. 1.
207, 3; 438, 2; zastupa indir. ref I.
za 3. 1. 439, 2, a; kao gen. pos. u
pred. pol. 377, 2; u atr. i pred. pol.
378, 5; u dat. 413, 3; 0 ao-r6c;
413, 3; XotL aO-r6<; 441, 2; -rp-ro<;
441, 3
Grcko kazalo 265
nvoc 386; -rw6c; 386, B.
2, 403, 1, B. 2
321, 8
&cpcr't'7)fl.L (med.) 409
325, 12, 328, 2; 2, b;
S pred. part. 501, e; otX&Ofi.C:Vlp
ylyve:-ra 412, 4.
bez elizije 68; s gen. 417
-cicu (glagoli) 352
Bot81;cu fut. med. 328,
321, 6; aor. 316, 2
str. 118; j. aor. 256, B.; pe.rf.
282; sl. aor. pas. 299; glag. pnd.
300
bez clana 374, 2
v6c; 401, 1
202, 1
414, 3
328, 4
fut. 263, 1
327, 8
327, 9; aor. 316, 7
str. 116; osn. 249; perf. 279,
1; j. aor. pas. 294; 281, 1
fut. med. 328, 1
381, 1, B. 2, 411, 2
524 .
325, 13, 328, 2; 2 I. smg.
233, 3; aug. 234, B.; o
372, B., 2, b;
ylyve:-ra;[ 412, 4
180
rlli:[.LtCU 325; 1; 't'tvOC 411, 2; ya;[.LEO[.Let;L
411, 2
yocp 517
148
ylf: 39, 5, 5_19, 1
ye:yovw<; h"l) 390, B. 1
ye:Mcu 301, 1; fut. med. 328, 1; sl.
aor. pas. 299
yt[.LCU nv6c; 403, 1
kompt. 197, B. 1
yepa;c; 159
ye:ucu nvoc 396; c; ye:uofi.a;t
396, c
y'ij, x01:-r&. y'ijv xa;l xa;-r&. &oc:t.a;-r-ra;v 374, 3
y'ijplll:<; 159
Y"YJ poccrxcu 3 24,
yj = 1; 57, b
y[yVOfLOI:L 325, 11
324, 12; aor. 31_6.' 5; perf.
274. Iz.; s pred. part. 1h mf. 502, a
i B. 5
y6vu 128
youv 519,
yp01:uc; 183
ypoccpcu str. 116; perf. 277; j. aor. pas.
294; ypoccpofLa;t yp01:cp-f]v 387; ypoc-
cpof.La;l nvoc; 406, 2, a; ypoccpcu
(v6[.Louc;) med. 448, 2
str. 118; med. 448, 1
YU[.LV6c; 403, 2
122
6. se umece u &v8p6c; itd. 149
Mxvcu 321, 3
8a;vdl;cu med. 448, 4
-8e: 39, 5, 41, 188
8E: 515, 2
lle8ta; 317, 3, 327 b
8E:8otxa; 317, 3, 327 b; 383
8e:i: 325 14; 8e:t fi.OL nvoc; 403, 1, B. 1, a;
8e:i: s\nfin. 492; 8e:i: 7l"OA:Aoi3 (o:Alyou)
s inf. 403, 1, B. 1, a; isp. aE:cu
8dxvuf1.t 318; s pred. part. 502, b
8e:i:va 218, 11
ev 374, 3
8E:pcu str. 118; j. aor. pas. 295
8e:cr7t"6-r7J c; vok. 101
8e:u-re:p6c; -rtvoc; 404, 1, B.
328, 4
8E:cu 325, 14; uz brojeve 403, 1, B. 1,
b, a;; Mcu 7t"o:t.:t.ou (6:Ayou,
s inf. 403, 1, B. 1, b, -rocrou-rou 8e:cu
s inf. i &cr-re: s ind. 4 73, B. 3; -
325, 15, 328, 2; nvoc; 403, 1,
i B. 1, b, n 403, 1, B. 1,
b, - isp. 8d
8ecu (vezem) str. 116; 244, 301, 2
8-f] 218, 516, 5, 519, 3
8'ij&e:v 519, 3, B.
8'ijA6c; s pred. part. 501, b; 8'ij).ov
8-f] 519, 3
87)AOCU s pred. part. 502, b
148, B. 1
87Jfi.OO"[qt 414, 3
-87)'1 353
218
81j7l"OU 519, 3, B.
-87)<; (patron.) 343
8'ij-ra; 519, 3, B.
8j = 1; 57, b
428; bez anastr. 37, B.; -c6 497
266
Grcko kazalo
n 384
s pred. part. 501, b
327, 7, 328, 2; 't'LVL 413, 1, a
328, 2
/)Lcx't's!-ew s pred. part. 501, b
prel. i rreprel. 447, 1; nv6c;
404, 2; TLVL 413, 1, a
/)Lo:tp&dpw, v. cp.&dpw
twoc; 404, 1, B.
324, 9; 1:LVOC n 386
324, 10; aor. 316, 1
305; oblici po L konj. 307;
redupl. 308; aor. 309; vremena 311
ilLEPXOfLO:[ '1:t 384
med. 448, 4
iltx.o:L6v scrn s inf. 492; iltx.rxLov 461, 1
(nv6c;) 391
/)L6'1:L 468
ilm:t-0Cm6c; 404, 1 B.
ilttj;&w 244
ilLwx.w perf. 279, 1; fut. m. 328, 1;
nv& TLvoc; 406, 2, a; pas. 447, 2
ilox.iw 325, 2; ilox.w fLOL 439, 1, a, B. 2;
s inf. 492
-Mv 353
Mpu 128
ilou:t-suw ilou:Adcxv 385, 1, a; 't'tv( 411, 2;
med. 448, 3
ilouAOffi str. 116
3pcx[LOU[Lcxt 327, 4
414, 3
Mvo:f.Lo:L 312, 5, 328, 2; naglasak 312,
B. 2; aug. 234, B.
iluvo:T6v &an s inf. 492
ilUo 224
aug. 242
301, 2; aor. 316, 8; prel. i neprel.
znac. 329
391
328, 4
'Eaf.wv 316, 6
Mv s konj. 476; kako se zamjenjuje u
neupr. govoru 479, 2; E:Qo.v x.o:[ 480
Mcu aug. 236
kompt. 204; s gen. 417
E:ydpw str. 118; perf. 275, 2; 329
401, 2
!:ywys 206, 2; 519, 1
461, 1; E'ilst IJ.v 462, 1, B.
327, 8
327, 8
327, 4
E:&s:t-w 325, 4
aug. 236; perf. 278, 2, B.; 327, b
d u pod!. uzr. rec. 468, B.; u podl.
upit. rec. 469; s in d. 4 7 5; s opt.
476, 2, b, 447; s pret. 478; u neupr.
gov. 479, 2.- d &pcx 516, 1; d y&p
517, s pret. 461, 3, s opt. 464, 1;
d 1)8 479, 3, b; d - u podl.
upit. rec. 469; d x.cx 48 0; d
poslije neg. 479, 3, a; d - &!.!.&
ys 515, 1; d llpo: 479, 3, d, 516, 1
-ELO: 336
dilov 327, 3
st.&e; s pret. 461, 3; s opt. 464, 1; d&s
y&p 517
TL 411, 2
461, 1
s'Cx.w (nalikujem) perf. 278, 2, B.; 327,b
s'Cx.w Ttv nvo<; (ustupam) 402, 1, a
278, 2, B.
d!.ov 327, 1
Et[LO:pTO(L 274, B.; 327, b
EL!J.L 314, 1; fut. znac. 314, B. 1, 451,
B.2
d[L[ enkl. 39, 3; 315, 2, s pred. part.
501, a; E:aTLV 8cr'nc;, ({), o'l, 0'Te, oO
443, B. 2; E'crnv u odgov. 521,
2; TCXUTO: u odg. 521, 2; dcrlv
o'{ 443, B. 2
-E:LOV 341
dnsp 479, 3, c, 519, 2
drr:ov 327, 7
dpyw '\'LVtX 420, 1, a
dpY)X.O: 32 7' 7
(f. scrcr()(, n. sv) 144, 193, 348
de 224
419
pre!. i neprel. znac. 447,
dcrnpoc'l"l'W TLVOC n 386
dcrw s gen. 417
e;ho: iza adv. part. 503, 1, B.
eohs 41; shs-e;'{Ts 469, 514, 2 i B.
dw.&cx 278, 2, B., 283, B. 1, 327, b
E:x., E:x. i 75, B. 2; E:x. pred augm.
23 8; upotreba 424
377, B.; E:x.occrTou 408,
377, 4
E:x.cx't'tpw&sv 417
'\'LVtX 409; pas. 447, 2
&x.Mw v& n 3 8 6
ex.d, ex.d'&sv, ExELO'E 217; 212,
438, 2, 442, 1
Grcko kazalo 267
exrr:rc1:W 409; pas. od
447, 2
327, 10; fut. 261;
. f.LCX[ nvcx 383
s gen. 417
E:x.wv dvon 496
21.&1:1:wv, 21.&xw1:o<;; 202, 4
sl.cxuvw 321, 7; prel. i neprel. znac.
447, 1
E:Atyxw perf. 275, 2; perf. med. 286, 1,
B.; s pred. part. 502, b
E:Mi:v 327, 1
402, 2
i:J.su.&eop6w '1:Lv& 402, I, a
327, 2
E:J..&Ei:v 327, 2
E:J.lcrcrw aug. 23 6
sAx.w augm. 236, 301
osn. 251
p;el. i neprel. znac. 44 7, 1
Ef.Lf.LE\IW TLVL 416
i 6 371, B. 4
394, 2
Ef.Lrr:lfLn);rw 1: 't'tvo<; 403,
Ef1.1tL7t'1:(i) '1:LV[ 416
403, 2
aug. 241
E'[Lrr:pocr.&sv s gen. 417
sv pred aug. 23 8; upotreba 426; E:v za
vrijeme 415, 2, b; dat. uz glagole
slozene s njim 416; sv <!} 426, b,
487
svrxv't'[ov s gen. 417
EVO(Vn6of1.C<:L aug. 240, B., dep. 328, 2
nv[ 411, 3
403, 2
svMw 329; nv& n 386
2ve;yx.Ei.'v 327, 5
aug. 241
EVEL[L[ '1:LVL 416
ltvsx.cx ( ve;x.sv) s gen. 417
327, 5
327, 5
E'v.&cx X.O(c E'v&cx 217, B.
E'v.&sv x.cd E'v.&sv 217, B., 41 7
sv&UfLEO[LrxL aug. 241; 328, 2
EVVOEO[LCXL 328, 2
SVVU[LL 319, 5
svoxi.Ew aug. 240
406, 2, b
EV'1:EAAO[LCXL 328, 4
s gen. 417
i:nuyzocvw nv[ 413, 1, a, 416
7 5, B. 2; super!. 203; gemtlv uz
glagole slozene s njim 409; oi5
424, b, 487
315, B. 2; s inf. 492; 461, 1
aug. 241
prel, j nepreJ. znac. 447, 1
396, e
TLv& 409
s gen. 417
eOL){(X 278, 2, B., 327, b; pluskvamperf.
283, B. 1; 278, 2, B.;
loLY.tX '\'LVL 411, 2
(prid.) 346
E:rr:()(Lvew, v. o:tvsw; fut. med. 328, 1
tnd U UZIOC. rec. 468; (rcpW'l'O'I, 't'tX-
;(Lcr'\'0:) u vrem. rec. 487
E:rcdys 519, 1
tndyw 328, 3, b
u uzrocnim rec. 468; (npwTov,
T&xwTo:) u vrem. rec. 487
ercdrr:e;p 519, 2
E'rcsLTO: iza adv. part. 503, 1, B.
E1tEO'OV 327, 17
en 436; dat. UZ glagoJe slozene S njim
416; E7tL T{j) 497; E7tL 436,
B., c, il; tcp' l)iTe; 436, B., c, s inf.
iii ind. fut. 473, B. 2, d; To br' Eo[Lol
dvcxt 496
nv[ 416
E:m&u[LtW '1:Lv6c; 396, e
sml.o:v.&&vo[Lrx 400,
smf.dne:L nv& n 382
400, 2
400, 2
tm[LE:l-o!J.O:I 325, 17, 328, 2; nvac; 400, 1
smopxE:w aug. 247; .&e:6v 384, B.
E:rr:lcr't'cx[LO(L 312, 6 i B. 2; 328, 2; s pred.
part. ili inf. 502, a i B. 5
nv6c; 394, 2
de; 1:1 419, 1, ex
ZltL'\'L&E[LCXt '1:1\11 416
emTuyxocvw nv 413, 1, a
e'1tO[LO:L 327, 12; aug. 236; 1:LVL 411, 2
327, b
312, B. 1, 2; 327, 6
lp()(f1.CXL 328, 2
Epocw 396, e
aug. 236, dep. Dl. 328, 4
i B.
tpycp 414, 3
'1:Lvoc; 403, 2
'\'LV[ 413, 1 a
268 Grcko kazalo
epn:w aug. 236
eppwf!.evoc; kompt. 199, [3
E:p)(OfLotL 327, 2
tpW't'ctW 325, 10; 't'LVct n 386
E:cr.&[w 327, 8; 't'tv6c; 396, c
ecmepot, &<p' l:crn:ipotc; 374, 3
317, J
iicrTe: 487
-Ea'TE:poc;, -EO"TIXTO<; 199
231, 2
ecrTtctW aug. 236
ecrni>c; 317, 1
E:crxcxToc; 203; u atrib. i pred. pol. 378, 3
iicr;.::ov 327, 13
hA'I)V 327, b
d) Myw nv& 381, 1; e:o 7tacrxcu 6n:6 Ttvoc;
447, 2; e:o n:otecu nv& 381, 1 i B. 1,
pas. 447, 2, s pred. part. 501, d; e:o
n:pctTTW 381, 1, B. 1
Ttv& nv6c; 406, 1
e:Os:pye:TECU aug. 242; TLVct 381, 1,
fl.E:'([crT'I)V e:Oe:pye:cr[otv 3 87
e:0&uc; uz adv. part. 503, 1, B.
e:O/.ot[3eO[J.OC[ 't'LV(')( 383
E:UAO'(ECU TL Vet 3 81, 1
e:uvouc; Ttv[ 411, 3
e:un:opecu nv6c; 403, 1
e:6pcrxcu 324, 7; s pred. part. 502, a
-e:uc; 336; (gent.) 344
e:UTU)(ECU aug. 242
e:O<ppot[vcu 328, 3, b
EU)(O[J.tx[ -rtvt 411,2,B. ;&e:o'i:c;n 411,2, B.
-e:ucu (glag.) 352
ii<potyov 327, 8
U heksam. 523, 3
u trimetru 534, b
E:<p[e:[J.<X[ nvoc; 396, e
E:<ptxvEO[J.<X nvoc; 396, e
iix&pot e:'ic; Ttvot 419, c, [3; n:p6c; nva 435,
c, c, 0(
.tx&p6c; kompt. 200, Tm 411, 3
exp'ijv 461, 1
itxw aug. 236; oblici 327, 13; pre!. i
neprel. znac. 447, 1; s pred. part.
501, a; iixof!.cx[ Ttvoc; 396, d
-ew (glag.) 352
112, 3; &fl.' iicp 374, 3
itwc; u vrem. rec. 487
z 57, b
244; 327, 9
188
319, 11
Z<:uc; (dekl.) 178
"t"LVct TLVO<; 382, 406,
fut. pas. 328, 1, B.
319, 7
7
H znac. 519, 4; u pit. 520, b; y&p
517, 520, b
1) znac. 514, 1 i B.
'ii 415, 1
324, 2
TLVct TL 388 j TtvO<; i TLVL 401,
1 i B.; b 372, B.
'IJil'IJ - xcx.[ 513, 1
"IJilO[J.<XL 328, 2 j -ljiJO[J.EVCfl [J.OL y[yve:Td TL
412, 4; 7Jilo[J.cx.[ nvt 414, 2, b; s pred.
part. 501, e
komp. 200; Tjilu y<X&.v 385, 2
7\XWTCX. 202, 2; 1\xtcrTct '(E: U odg. 521, 3
1\xw 453, 2
327, 2
315, b
Tj[J.Epotl;" 374, 3, 408, 1;
razlika medu (T'ij<;) -i)[J.E:pcx.c;, (E:v) Tii
-i)[J.Epqt i Tj[J.Efl<XV 415, 2, b, B.
Tj[J.ETe:poc; <XUTWV 440, 2, B. 1
1wt 312, 9
319, 5
'IJv = Mv 474; Of.poc 516, 1
'IJve:yxov 327, 5
-l)vlxct 487
325, 10; 327, b
-'l)c; (neutr. -e:<;) 351
41
-ljTTctO[J.CX.I 328, 2, 453, 2; TLVO<; 404, 2;
s pred. part. 501, d
1\nwv 202, 2
ElctAIXTTCX. 97; XCX.TcX y'ijv :KCX.L X<XTcX &ct-
AIXTTIX'I 374, 3
.&&n:Tw str. 116; osn. 249; fut. 261;
j. aor. pas. 294
.&&ncuv 56, 200
fut. med. 328, 1; TLVct TLVO<;
406, 1; Ttv6c; n 406, I, B. 2; nvc);
en;( TLVL 406, 1, B. 2
&et.w 325, 4
-.&e:v 188
&e:potn:e:ucu nv& 411, 2
.&E:polJ<; 408, 1
&ew osn. 248; 327, 4
.&'l)p&.cu (str. 116), .&7Jpe:ucu nv& 382
-&t 188
.&tyy&vcu Ttv6c; 396, d
Grcko kazalo 269
&vflcrxw 324, 8; fut. egz. 291, 2; perf.
317, 2
(Tptx6c;) 56, 121
.&uyctT'I)fl 148
.&u[.t60[L<XL fut. 328, 2
.&uw 301, 2; sl. aor. pas. 299
I u savezu sa suglasnicima 57, 250 i d.
-ja. (prid. fern.) 190 i d.
t&o[J.<XL 328, 4
til[qc 414, 3
-tiltov (dem.) 342
TLVO<; 393, 3; TIVI 473, 1, b
1e:p6c; nvo<; 393, 3
352
'{'l)f..tl 305.; redupl 308.; oblici 311.
lxa.vo<; TL 419, c, ot; s inf. 494
L){VEO[J.CX.L 323, 27
\:).e:wc; nvt 411, 3
LVtx 470, 1
-LVO<; (prid.) 346
-tov nast. kompt. 200
-wv (dem.) 342
-to<; (prid.) 345
-taxa<; (dem.) 342
tao<; nv[ 411, 3
tcrT'I)[J.t 305, 311, 2; redupl. 308; aor.
306, 310; perf. 311, 2, 317, 1; fut.
egz. 291, 2;- med. 448, 1;- znac.
vremena 311, 2, 329
-tcrTo (nast. superl.) 200
tcrxw 327, 13
tx.&uc; 173
(patron.) 343
Ka.&dpcu str. 118
xcx..&cr.p6<; nvoc; 402, 2
327, 14; aug. 240; osn. 251
xot&e:uilcu aug. 240
x&&'I)[J.<Xt 3I5, a
327, I4; aug. 240
xot&LcrT'I)[J.[ nv& Tt 388
xa[ 513, I; s part. 480, B. ,2, 503, 5,
B. I ; xcr. t y&p 51 7; xal xot [ 513,
1; XIXL e:t (Mv) 480; :KIXL [LEV 519,
7; xat 515, 4; xcx.l 370, 2;
xcxl OOTO<; 442, 3; xotl TOV 370, 2
xot[7te:p s part. 480, B. 2, 503, 5, B. 1
xatp6c; ecrTI s inf. 492
xcx.[Tot 41, 515, 5, 519, 5
xdcu str. 116; osn. 253; fut. 261
XIXX'I)'(OpECU TLVot 381, 1
xocx6<;
1
kompt. 200, 202, 2; xcxxw<; t.E:ycu
nv& 381, 1; xotxwc; n:&crxw 6n:6 TLvoc;
447, 2; 1wtew Ttv& 38I, 1 i
B. 1; xctxwc; n:otew pas. 447, 2; xot-
xwc; 7tpct"t""t"CU 381, 1, B. 1
XIXXOUpyeoo TL'Vct 381, J
XCIAEW str. 116; 301, 1; fut. 263, 1;
pf. m. 289; TLVct n 388; :KctAEO[J.IXL
&rr6 nvo<; 423, c, [3.
xocA6<; komp. 200; xotA6v E:crn s inf. 492;
xotf.wc; n:otlf:cu s pred. part. 501, d
Xot[J.VCU 321, 4; Xct[J.VW v6crOU<; 385, 1 b;
389; s pred. part. 501, c
x&[J.n:Tw perf. med. 286, 1, B.
x&v 480
xcr.T& 429; gen. uz glagole slozene s njim
409, B.; To xctT' E:w: 391; xotT' &ypouc;
429,B. a;xcx.TcX y'ijv X<XLX<XTcX&ct/.rxTTIX\1
429, B. a; x:nc); Tphov TflO)(ot"i:ov
523, 2
X<XT<XYEActW nv6c; 409, B.
xotorotytyvwcrxw n 409, B.
XOC"t"ct'(VUfLt 319, 1 0
xcx.'t'&yo[J.<XL aor. m. 328, 3, B. 2
XIXTOC3tJCU 329
xcx.Totxoclvw aor. 256
X<XTct){Et[L<Xt 314, 2, B.
xcx.Ta.f.a.[J.[3&vcu s pred. part. 502, a
XCX.TCX.AE:UW v. AEUCU
XCX.T<XAUW prel. i neprel. znac. 447,
TLV<X 383
xot-rcx<ppoviw Ttv6<; 409, B.
Tt\16<; 409, B.
XtxTe:i:n:6v nvoc; 409, B.
xotT'I)yopE:w aug. 241; Ttv6c; 409, B.
x&'t'w kompt. 204, B. 2
x&w 244; isp. xcx(w
Xe:i:[J.CX.L 315, a
xe:J..e:uw str. 116; perf. med. 288; sl.
aor. pas, 299; glag. prid. 300; Ttv&
411, 1, B .
xe:v6c; nvoc; 403, 2
xe:v6cu TL Ttvoc; 403
xe:pctWU[J.t 319, 1; TL'It 413, 1, a
xipo:<; 161
xe:pilot[vw sl. aor. 270
xe:puncu perf. 279, 1
XLVECU 328, 3, b
xf.ot[w osn. 253; fut. 261
xMcu 244, isp. x).cx[w
xA&w 301, 1
xt.dw sl. aor. pas. 299
270 Grcko kazalo
XAErtTw str. 118; perf. 279, 2; j. aor.
pas. 295; fut. m. 328, 1
(vlastita imena na -) 157
xillvw perf. 282; sl. aor. pas. 299
XOLfL6:U> 328, 3, b
XOLVTI 414, 3
393, 3; TLVL 413, 1, b
xotvwvi:w (nv[) 396, b; 413, 1, a
XOLVWVoc;; TWO<; 397
xoAaxe:uw nv& 381, 1
str. 118; fut. 263, 2; znac. a or.
m. i pas. 328, 3, B. 1
x6rnw str. 116; perf. 279, 1; j. aor.
pas. 294
(prid.) 347
perf. 278, 2
xpa:Tew Ttv6c;: i nv& 401, 1 i B.; s pred.
part. 501, d
202,
xpauy'ij 414, 3
xpeu.c;: 159
xpdTTWV 202, 1
xpefLO:fLaL 312, 7
XpEfL6:WUfLL 319, 2
xplvw str. 118; osn. 253; fut. 262;
perf. 282; perf. med. 286, 1, B.;
sl. aor, pas. 299; glag. prid. 300;
xp[vw nv& n 388; nv& TLVO<; 406, 2 a
xpurrTw osn. 249; nv& n 386
xT&OfLOCL perf. 274, Iz.; konj. opt. perf.
289
xTdvw perf. 278, 2
XOXA<p 415, 1.
xorr-rw perf. 278, 1
XOpLO<; 401, 2
xowv 138
xwJ.ow nv& Ttvoc;; 402, 1, a
Ao:navw 321, 16
321, 14; nv& nvoc;; 396, d
J.o:v-ll-&vw 321, 15; nv& 382; s pred.
part. 501, b
J.eyw 327, 7; perf. 274, B., 279, 2; j.
aor. pas. 295; nv& n 388
J.e:[rrw j. aor. 256; fut. 261; perf. 278,
2; aor. p. 298; ).d7tOfLOC[ 404,
2; J.drrofL<XL s pred. part. 501, d
J.e:uw sl. aor. pas. 299
s pred. part. 501, c
J.j ='A). 57, d
dep. m. 328, 4
J.6ycp 414, 3
'Aotilopew Ttv&, 'AotilopE:ofLoc[ nvt 411, 2
-ro 'Aom6v 391
(prid.) 351
'Aoow me d. 4 48, 1
ilufLcdvofLaL d. m. 328, 4
'Aurrew 328, 3, b; AU7tEOfLOC[ TLVL 414, 2, b
).ucrtTe:J.ew nv[ 381, 1, B. 2, 411, 2
Mw str. 108 i d; 301, 2; nv&:
402, I a
'Ac}lwv, 'A<j\crToc;; 202, 1
M, promjene sugl. pred njim 54
fLeX 519, 9
-[La (neutr.) 338
fLalvofLaL perf. 278, 2; j. aor. pas. 294;
fut. 328, 2
TLVOC 406, 1
fLaxp&v 391
fLcXAa 204, 3
fLcXALcrTa 204, 3; U odg. 521, 3
fLCXAAov 204, 3; fLCXAAOV /le 515, 2
fL<XvB-&vw 321, 17; 453, 2; s pred. part.
502, B. 5
fLcXpTuc;; 152
fL&;(OfLaL 325, 21; 't"LVL 413, 1, a; 0"0\1
nvt ili fLE:TcX nvoc;; 413, 1, a, B.
dekl. 196, kompt. sup. 200, 7
fLEYCX <ppovE:w 385, 2
fLe:&ocrxw 3 2 4, 4
319, 12; '"CLVL 413, 1, a
fLdwv 202, 3
fLAe:L fLOL 325, 16; 400, 1, 411, 2
fLE:/.'Aw 325, 15; aug. 234, B.; upotreba
455, B.
f.I.EfLV7JfL<XL 274, Iz.; konj., opt. 289; s
pred. part. ili inf. (ili fSn s ind.) 502,
a i B. 5
fLE:fL<pOfLat 328, 4; nv[ TL i fL nvcx 411, 2
fLEV 519, 7; fLE:v - IU: 519, 7; f.1.v ouv
519, 7
fLevTOL 515, 4, 519, 5, 519, 7
t-ti:vcu 325, 7; nv& 384
fLEcroc; u atr. i pre d. pol. 3 78, 2
fLe:Cl''t"OC TLVOc; 403, 2
fLe:TcX 430
(TLV[) TLVO<; 396, b
(TLV[) TLVoc; 396, b
fLE:T<XfLE:Ae:L fLO[ 400, 1.; s pred. part.
501, e
fLETafLeAOfLaL s pred. part. e
s gen. 417; uz adv. part. 503,
1, B.
fLE:TOmEfL1tOfL<Xt 328, 4
fLETE:O"Tt fLO[ TWO<;; 396, b
Grcko kazalo 271
fLE:TE)(Ul (nv[) 396, b; 413, 1, a
fLETO)(O<; 397
[LE;(pt bez elizije 68, s gen. 417; fLE)(pL
ot'i 487
razlika od ou 508; upotreba 509, 2
u namj. rec. 470, 1; u podl. rec.
bojazni 471; s konj. u samost. rec.
bojazni 471, B. 1, a; s ind. u pod!.
rec. bojazni 471, B. 2; iza glagola
koji znace; cuvati se 472, B.; kod
infin. iza glagola koji znace: smetati,
zabranjivati itd. 509, B. 3; - u
pit. 520, b; u podl. disj. pit. 469, B.
1;- fL-IJ ou u podl. rei':. bojazni 471,
511, 2; fL-IJ ou s konj. u samost. rec.
bojazni 471, B. 1, b; fL-IJ ou s inf.
511, 3
fL'tJM 513, 3; fL'113' d 480, B. 1
515, 4, 519, 6
41, 513, 4; - TE: 513, 4
148
-[LL glagoli na -, 302, i d
fLLalvw str. 118
fL('YWfLL V. fLd{VUfLL
fLLxp6c; kompt. 202, 3; fLLXpou s aor.
461, 2; fLtxpou E:ilE:'t)crcx s inf. aor. 461,
2; fLLxpou ile:Iv 496
fLLfLEOfLaL 328, 4 i B.; TL'IOC 382
fLLfLvflcrxw 324, 11; 328, 3; perf. 274,
Iz.; Ttv6c; 400, 1
ak. 112
fLLcrB-6w nv& 407, 1; med. 448, 4
fLV't)fLOVE:OW T[ 400, 1, B. 1
'"CLVO<;; 400, 2.
fLOVO<;; U atr. i pred. pol. 378, 4; fLOVOV
' ou 509, 1, B.
(prid.) 351
(mask.) 337
-[LWV (neutr. -[LOV) 349
[Li:W U pit. 520, b
N E:<pe:'Axucrnx6v 75, 244, 4
v pred. sugl. 58, VT, vil, vB- pred cr 58,
B. 1
va[ 519, 8; vo:t fLIX D,[a 384, B., 519, 9
180
VEfLW 325, 6
vsw osn. 248
519, 9; v-1] D,[a 384, B.
vm&w 453, 2; fLcXX't)V, 'O'Au[Lma 385, 2;
s pred. part. 501, d
fut. 263, 2; TLVtt Tt 388
ecrT[ s inf. 492
-voc; (prid.) 3 51
vocrE:w v6crov 385, 1 a
374, 3, 408, 1
vuv, TO vuv 391; To vGv dvat 496; viJv
519, 3
vov 516, 3
'
= cruv
'0 fLEV - 0 ils, TO (ora) fLEV - TO ( Ta)
ile 370, 1; 6 1lE: 370, 2; xat Tov 370,
2; TOU 408, 1; isp. clan.
Bile: 213, 1, 438, 2, 442, 1
osn. 251
oi zastupa indir. refl. 3 lica 439, 2, b
oryw v. &vo[-yw
o Ill a 317, 4; s pred. part. ili inf. 502, a
i B. 5
orxrxile: 188
393, 3; nvt 413, 1, b
otxew fut. m. s pas. znac. 328, 1, B.
OtXOL 188, 415, 1
osn. 251; fut. m. 261, 328, 1
o'{OfLCXL 325, 18; 328, 2
oioc s inf. 473, B. 4; oi6c; TE dfLL 473,
B. 4, s inf. 494, oi6v -rE: !Scrn s inf.
492; oiov (oicx) il-f) uz adv. part. 503,
2, B.
o'Ccrw 327, 5
o'CxofLCXL 453, 2; s pred. part. 501, b
komp., sup. 202, 4; o'A[yov 414,
4,B.;o'Alyou 407, 1, B.l; o'Alyou s aor.
461, 2; o'A[you E:ile"Y)O"<X s inf. aor. 461,
2; oil[you 3e:i:v 496; o'Aly<p 414, 4;
o'A[yot i o! OAL{OL 371, B. 4
6'ALywpew nv6c;; 400, 1
IIAJ.ufLt 319, 15; pre!. i neprel. znac. 329
8'Ao<; 379
DfLt'Aew nv[ 313, 1, a
OfLVUfLt 319, 16; Touc;; 384, B.
8fLOt6c;; 't"LVL 411, 3
OfLOAoyew nv[ 413, 1, a
OfLOvoew TLVt 413, 1, a
OfLOU TLVL 413, 1 c
l5fLw<; iza adv. part. 502, 5, B. 1.
ovap 177, 9
ovLV't)fLL 312, 1 i B. 2; aor. med. 312,
B. 2; nvo: 381, 1; ov[vcxfLcx[
396, c
ovofL& fLO[ Ecrn 411, 2, B.
TLVcX TL 388
T<j\ OVTL 413, 3
omcr&e:v s gen. 417
272 Grcko kazalo
aor. m. 328, 3, B. 2
o7t"6Te: u uzr. rec. 468; u vrem, rec. 487
il71"<>l7\"tx 327' 7
(fL-fJ) u namj. rec. 470, 1; iza gla-
gola sa znacenjem: starati se, truditi
se 4 72; fL-fJ iza glagola koji
znace cuvati se 472, B.
op&:< 327, 3; aug. 237, 2, s pred. part.
502 a
328, 3, b; TLVL 411, 2
OpeyafLtx( 396, e
opfL&:< 328, 3, b; prel. i neprel. 447, 1
aor. m. 328, 3, B. 2
opOn< perf. 275, 2
(neutr.) 338
ij, IS 215; s pokaznim znac. 214,
5; xtx! 214, 5; 1i a 214, 5;
ye: 443, B. 3, 519, 1;
442, 4
ij, 8v 210, B. 3
s inf. 4 73, B. 4; IScr'll - TacraOTCj)
414, 4.
1Scr1t"e:p 443, B. 3, 519, 2
8 n 41, 217
8Te: u uzr. rec. 468; u vrem. rec. 487
IS-re:1t"e:p 518, 2
8n u izricnim rec. 467 i B. 2; u izr.
rec. 468; u neupr. gov. 489, 1, a i B.
au, aux, cux 75, B. 1; razl. od fL-fJ 508;
upotreba 509, 1; u podl. rec. iza gla-
gola koji znace poricati, sumnjati
509, B. 2; u pitanjima 520, b; au
y&:p 517; au a'ijTtx 519, 3, B.; au (a'ijTtx)
u odg. 521, 3; oux u odg. 521,
2; au fLOC Tau<; .fte:aoc; 384, B.; au fLoc
.Mtx 519, 9; au fLEV'raL 519, 7; au fL-fJ
s konj. iii ind. fut. u samost. rec.
bojazni 471, B. 1, c, 511, 1; au fL'IJV
&1-A&: 515, 1, 4; au fL6vav- &AM xtxE
513, 1; aux e.fJ-EA<>l, aux ew, a\) (jl'l)fLL
509, c, B. 1; aux 80"1.t<; (au) 443,
B. 1, 484, B.; aux (au)
484, B
aU8txfLaU 219
aU8txfLW<; 219; u odgov. 521, 3
aU8e 513, 3; aua' e:t 480, B. 1
au8e:<; 222, 4, 224, 2; aU8e:E<; tcr-rLv 8cr-rt<;
443, B. 1, 484, B.; auae:t<; 8crTL<; au
444, B. 2; aU8ev 391, 414, 4, B;
aU8ev xtxx6v 395, B. 1
auaeTepa<; 222, 4
auxai:iv znac. 516, 2; u pit. 520, b
ai.lxauv znac. 516, 2
aov 516, 2; uz rel. 218
a\.171"< - xtxE 513, 1
ao<; 128 .
a\.1-re: 41, 513, 4; ai.ITe: - Te 513, 4
aline; 222, 4
aoTac;, txilT'l), TaUTa 213, 2; 442, 1; kao
licna zamjenica 3, 1, 438, 2; xtx!
aOTa<; 442, 3; aOTac; IS<; 442, 4
aOTOO'[ 214, 2
ailT<<; i ailT< 442, 2
325, 19; 253; j. aor. 256
321, 13
otjJE: 'IUXT6<; 398, b
lltjlafLtxL 327, 3
-a< (glag.) 352
127; ex 7\"txEa<v 374, 3
71"txtaeuTeav 1jv 461, 1
7\"txE< 327, 10
71"txAtxt6<; kompt. 197, B.
mivu fLEV aov u odg. 521, 3
11"txp&: 434, dat. uz glagole slozene s njim
416
11"txptxfjtxv< -rL 384
1t"txptx1t"Ae<>l TL 384
mxptx11"1--f)crt6<; TL'IL 411, 3
1t"txptxcrxeu1) etc; TOV 71"61-efLav 419, c, tx
1t"&:peLfLL 315, 2, B. 3; TLVL 416
1t"txpex< &fLtxUT6v TL 388
1t"txpcr-rtxfLtx( TL'IL 416
71"/ic; dekl. 193 znac. 379 (-roc) 71"&:11-rtx;
391; 71"ii<; 8cr-rL<;, 71"&:11Te<; IScraL 443, B.
1 ; mxiiTL cr.ftelle:L 414, 3; 7t"&:cr1J TE)(Y?l
xtx! 414, 3
71"&:0")(< 327, 15
1t"tx't"1)p 148
7\"txO< TLV&: TLVa<; 402, 1, b; S pred. part.
500, 2, 501, c, B. 2; 7\"txOafLtxL 448,
1; 7\"txOafLtxL nvoc; 402, 1, b; 7\"txOOfLtxL
s pred. part. 501, c
7t'e!.ft< str. 118; 7\"eE.ft< perf. 281, 282;
7\"eE.e-afLtxL perf. 278, 2; aor. p. 298;
328, 3, b; prel. i neprel. znac. 329
n:e(.ft< TLII&:411,2; n:e:(.ftafJ.txhLIIL 411,2
n:ew&:< stezanje 244
7\"C:Lp&:afLtxL 328, 2; 396, d
7\"C:LO"'t"Ea'l znac. 507 B.
n:el-exu<; 167
71"EfL71"< str. 116; perf. 279, 2
n:ev'l)<; kompt. 199, B.; TLv6<; 403, 2
n:ev.ft'l)fLLfLep-f)<; ( TOfL-fJ) 523, 1; u trim.
534, a
n:rnp<TtxL 327, b
Grcko kazalo
273
7\"e7\"T<>lXtx 327, 17
71"E71"<Xtx 327, 16
1t"ep 519, 2; uz relat. 213, 443, B. 3
1t"eptx s gen. 417; kompt. 204, B. 2
1t"eptxv s gen. 417
7t"ep[ 433; bez elizije 68; pred. aug.
239; dat. uz glagole slozene s njim
416; n:ept n:al-1-ai:i 407, 1, B. 2
1t"epLyyvafLtx[ 404, 2
11"ep(e:LfL[ nvoc; 404, 2
11"e:pLap&:< s pred. part. 502, a
11"e:pm[-n;T< TLVE 416
7\"ecrai:ifLtxL 327, 17
7\"C:T&:WUfLL 319, 3
7\"ETafLtxL 325, 20
11"fl enkl. 39, 4
11"-fJY'JUfLL 319, 13; 328, 3; 329
11"1)11Extx 1JfLeptx<; 398, b
dekl. 167
1t"[fL1t"A'l)fLL 312, 2; redupl. 312, B. 3
1t"[fL1t"P'l)fLL 312, 3; redupl. 312, B. 3
-n;(v< 327, 16; TLV6<; 396, C
-n;(afLtxL 327, 16
m1t"p&:crx< 327, 11; T 407,
71"[7\"'r<>l 327, 17
maTeO< TwE pas. 349, 1
7\"Atxv&:< 328, 3, b
-n;l.&:n< osn. 250
7\"AE< str. 116; osn. 248;fut. 261, 264;
perf. 281; -r1)11 .fJ-&:1-txntxv 384
-n;l--f)v s gen. 417
TLII6<; 403, 2
7rA'l)p6< n116<; 403, 2
' 't"LII( 411, 2
7\"A'l)cr[ov s gen. 417
71"A1jTI< 327, 10; j. aor. pas. 295
7\"VE< osn. 248; fut. 261
7\"a.ftev 39, 4
7\"0[ 39, 4
7\"aLe< str. 116; 7t"6AefLall 448, 3; 7\"aLe-
afLtxL 1t"ept 7\"al-1-au 407, 1, B. 2, 433,
A; 7\"aLeafLtxL 1t"po 7\"al-1-au 425, c, tx
7\"0AefLe< -n;6l-efLav 385, 1, a; 7\"ol-efLe< nv
413, 1, a; 'rLIItx 435, C, C, tx;
crOll TL'IL ili fLC:'r&: "Lila<; 413, 1, a, B.
-n;oi-Lopxe< fut. med. 328, 1, B.
165
-n;ai-LTeO< med. 448, 3
7\"oAOc; 196; -n;aM 391, 414, 4, B.; -n;al--
1-ai:i 407, 1, B. 1; 7\"aAAw 414, 4; -n;al--
1-a i o1 71"al-l-o( 471, B. '4; (-roc) -n;aJ-A&:
391 kompt. 202, 5; 1t"Ada11ec; i a1
18 Gramatika grckaga jezika
371, B. 4; -n;al-1-ai:i (11"1-dO"Tou)
)(p6vau 408, 2; isp. i 7\"ate<
1t"apE0< 328, 3, b
n:cpp< s gen. 417
7\"aTe 39, 4
71"6Tepav (-n;6-reptx) - iJ 469, 520
71"ai:i T'ijc y'ij<; 398, a
71"a0 enk1. 39, 4
126
196, B.
1t"p&:n< str. 116; perf. 278, 1; aor. p.
298; prel. i neprel. znac. 447, 1
1t"pE1t"eL fLOL 411 ,. 2 .
1t"pecrfju<; 171
1t'ptxcr.fttxL 312, B. 1, 2; 327, 6
1t"pEv 487, 488, 2, B. 1; T6 1t'p[v 391
1t"p6 425; kompt. 203; pred aug. 239;
genitiv uz glago1e slozene s njim409;
-n;po Tai:i 370, 3, 425, b
7rpOtxLpEafLtx( TLVO<; 409; 7rp0txLpe:Teav 1jv
461, 1
-n;paex< Ttv6<; 404, 2
7rpa.fJ-UfLEafLtxL 328, 2
7rpa[O"'r'ljfL( nvac 409
n:paxtllauveo< TLv6<; 409
7rpaxpv< -rtv6<; 409
-n;pavaeofLtxL 328, 2
1t"p6, 435; dat. uz glagole slozene s njim
416; ae 417; 1rpo<; T6 497;
Tii\ 497
11"pocrex< (Tov vai:iv) nvt 416
7rpa0'1jxe:L fLaL 411, 2; 't"LVa<; 396, b; S
inf. 492; -n;pacr'ijxev 461, 1
-n;p6cr< s gen. 417
-n;pa-rE.ft'ljfL[ nva<; 409
1t"pa'rLfL&:<>l 409
414, 3; 391
-n;pwTa<; super!. 203; (TO) -n;pwTav, ( -r-l)v)
-n;pOO'r'l)V 391
7\"uv.fJ-&:vafLtxL 321, 18; n 402, 1, c;
s pred. part. iii inf. 502, B. 4
71:00 39, 5
7\"<>lAe<>l 427, 11; 't(; -r( 'rLVa<; 407, 1
-r'ij<; 398, c; 7rw<; yocp au;
517
71:00<; 39, 4
kompt. 202, 6; s inf. 494
pe< 325, 8; osn. 248
p-f)yVUfLL 319, 14; 328, 3; 329
pE7rT<>l str. 118, pf. 279
pOOWUfLL 319, 8
,,.

l
I
274 Grcko kazalo
I:, promjene sugl. pred njim 55; od
zubnih pred zubnima 53; prelazi u
spiritus as per 60, a; od T pred 59;
izmece se 60, b; umece se u perf.
med. 288, u sl. aor. pas. 299, u glag.
prid. 300
osn. 251
319, 6; aor. 316, 4; prel.
neprel. znac. 329
CIE: }88
crdw perf. med. 288; sl. aor. pas. 299
3 3 7
my&w 384
cny7j 414, 3
(prid.) 351
(fern.) 337
384
mdrrTw perf. 278, 1; j. aor. pas. 294
319, 4
327, 18
crxorrew 327, 18; med. 448, 3
nv6r; 403, 1
crrr&w str. 116; 301, 1; perf. med. 288;
sl. aor. pas. 299
crndpw str. 118; j. aor. pas. 295
crrrevllw str. 118; fut. 261; perf. me d.
286, 1, B.; 413, 1, a
crrrsoilw TL 384
fut. med. 328, 1; n 384
crcr 57, a
crTeHw str. 118; perf. 282; j. a or. pas.
295
osn. 251
TLvoc; 403,
osn. 251
319, 9
nvor; 396, e
crTpaT"Y]yew 401, 1
cnpecpw str. 118; perf. 278, 2; perf.
rned. 285; j. aor. pas. 295; znac.
328, 3, a.
319, 9
cr-ruyv6c; s inf. 494
cru"Af.E:yw 327, 7; v. "Aeyw
S inf. 492
nv[ 416
3 79
nvl 416
TLvL 416
381, 1, B. 2, 411, 2.
crov 427; pred aug. 238; dat. uz gla-
gole slozene s njim 416
416
(we;) cruvsA6vn drrdv 412, 4
-r:JUV"YJ 339
crovoLila s pred. part. 502, B. 3
crcp&f."Aw perf. 282; j. aor. pas. 294;
328, 3; 396, e
crcpoc-rTw j. aor. pas. 294
crcphspoc; 210, B. 3
zastupa indir. ref!. 3. 1., 439,
2, b
crxdv 327, 13
crxo).ocior; kompt. 197, B. 1
str. 118; sl. aor. pas. 299; znac.
aor m. i pas. 328, 3, B. 1
T pred prelazi u cr 59
T&.f.Aa 391
TaptX't"'t"W 250; fut. ffi. S paS. znac. 328,
1, B.
--rato nast. super!. 197
Ttinw str. 116; osn. 250; perf. 279, 1
T<XD"rYJ 416, 3, 415, 1
-r:6txa 204, 2, B.
kompt. 56, 200, 2; -raxlcrT"YJV
(6S6v) 391
Te 39, 5, 513, 2
291, 2
Tdvw str. 118; perf. 282; perf. med.
286, 1, B.; sl. aor. pas. 299; glag.
prid. 300
336
'\"0 391
-rsf.ew str. 116; 301, 1; TE:AEW fut. 263,
1; perf. med. 288; sl. aor. pas. 299;
gl. pr. 300
391
321, 5
-Te:po nast. kompt. 197 i d.
Th-rapsc; 224
-r7jlle: 414, 3; 415, 1 .
fut. 261; perf. 278, 2,
j. aor. pas. 294; 328, 3; 329
T"YJALXOUTOC, "r"Y]ALx6crils 213, 4
-T7)p 336
-T"Y]pWV 341
--r"Y]c; (gen. --rou) 336; gent. 344
-"r"YJ<; (gen. -"r"YJToc;) 339
-n (prilozi) 353
't"[ v. 'dt;
305; obl. po 1. konj. 307; redupl.
308 vremena 311; aor. 309; perf.
' I(\_ I ''
pas. 315, b, B. 4; sv
T6rrw 426, a; med.
448,' 2
-rlx-rw osn. 249; j. aor. 256; perf. 278,2
str. 116; fut. pas. 328, 1, B. TLVcX
&ocvtXTOU 407, 1, B. 1
-rLvl 411, 2; TLvoc
383
-r:[vw 321, 1; med. 448, 4
-rlrr-rs 73
-rlc;, -r[ (Ttc;, -rt) 217; TL<;, TL enkl. 39, 1;
TLVOC kao subjekt infin. 491, 3; TLc;
E:cr-rLv 15crnc; 443, B. 1; TL<:; y&p 517
T(, TL adv. ak. 391, 414, 4, B;. -rl;
385, 2; 't"L 31jT<X 519, 3, B.;
&ya&6v n 395, B. 1
-nc; (gen. -nlloc;) 336, 343, 344
-TL<; (fern.) 337
-r:L-rpwcrxw 3 24, 13
"rAljV<XL 327 b
-ro[ (partikula) 39, 5, 519, 5
Tolyap (TOLy&p-r:OL, TOLyapouv) 516, 4,
519, 5
TOLVUV 516, 3, 519, 5
-r:OL6crils i 't"OLOUTO<; 213, 4, 442, 2
0 372, B
Tacr6crils i TOO"OU"rOc; 213, 4, 442; 2;
TOO"OOTCp - /5crtp 414, 4
-r6Ts jza adv. part. 503, 1, B.
TOTE 221, 2
TOU = -rlvoc; 218, 3
-roOvctVTLOV 3 91
Tpdc; dekl. 224
Tpbcw str. 118; aor. 257, 271; perf.
279, 2; perf. med. 285; aor. pas.
295
Tpecpcu str. 118; fut. 261; perf. 278, 2;
perf. med. 285; j. aor. pas. 295; fut.
m. s pas. znac. 328, 1, B.
-rpxw 327, 4
Tpew 301, 1
336
perf. 279, 1; j. aor. pas. 294
523, 3
--rpov 340
't"p6rroc;, Tp6rrcp ( TOD"rtp Ti:[> -, o0Se:v[ -)
414, 3; Tp6rrov (-rou-rov 'I"OV -) 391
-ruyx6tvw 321, 19; nv6c; 396, e; s pred.
part. 501, b; 6 Tuxwv 372, B., 499,
2, b
"t"On"TW 327, 10
Tif> = "rLVL 218, 3
-TWp (gen. -TO;:>oc;) 336
1' postaje od f 60, B. 2, 175, 180,248,
B., 253, B.
Grcko kazalo
275
nva 381; il<mtX 385, 2
ullwp 128
ul6c; 172
a0-r:wv 440, 2, B.
-uvw (glag.) 352
urr&pxw s pre d. part. 501, a
urrep 431; kompt. 203
in 431; 431
urrspE)(W TLV6c; 404, 2; TLv6c; i 't"LVL 431;
nv6<; i n 431
U7tspoptiw TLV6<; j 't"LVil 431
U7tspcppovew TLV6c; j TLVtX 431
UIT"YJPETEW nvt 411, 2
327, 13
urr6 437; s gen. kod pas. 449, 2; un'lj.
toga dativ 412, 5, b
urr6ilLx6c "t"L\10<; 406, 2, b
TLVOC 386
urrorrTsow aug. 241
ucr-rzptw nv6c; 404, 2
ucr-r:spoc;, UO""r<XTOc; 203; ucr-rsp6c; TLVO<; 404,
1, B.
384
<Paydv 327, 8
cpoclvw str. 118; fut. 258, 262; sl. aor.
267; j. perf. 278, 2; sl. perf. 282;
perf. med. 286, 1, 3, 4, 291 b;
aor. pas. 294, 298, 299, 328, 3, c;
329; znacenje 448, 1; cpx[vw
s pred. part. 502, b; s pred.
part. 501, b. i B.; s inf. 501,
b, B.
cpavsp6c; s pre d. part. 501, b
-rLvoc; 402, 1, a
cpE:pw 327, s; 328, 3
cpeoyw str. 116; j. aor. 256; fut. 261
i 264; perf. 278, 2; nv6t 382; TLv6c;
406, 2, a; pas. od ilLwxw 447, 2
312, 8; 327, 7; enkl. 39, 3; u
odgov. 521, 2
cp&&vw 321, 2; aor. 316, 4; 382;
cp&dpw str. 118; j. perf. 278, 2; sl.
perf. 282; j. aor. pas. 295; glag.
prid. 300
cp&ovtcp TLvl pas. 449, 1; nvt nvoc; 406,
1, 411, 2
cp&6vcp 414, 2, a
s"ic; "t"LV<X 419, c, rrp6c; 435,
C, c, a
kompt. 197, B. 2; nvl 411, 3
276 Grcko kazalo
328, 3, b; 'tVJIJ(; 383;
s inf. 471, B. 3
414, 2, a
cppovw [Ley(J(; b:( 436, B, c, y
nv6<;; 400, 1
cpu/.ocnw osn. 250; perf. 279, 1; fut.
m. s pas. zn. 328, 1, B.;
znac. 448, 2; cpul.ocno[La[ n VIJ(; 3 83
cpuw a or. 316, 9; prel. i neprel. znac.
329
Xa[pw 326, 9; 414, 2, b; s pred.
part. 501, e ,
s inf. 494; xaAE7tW<; cppw
(n) 414, 2, b
X<Y-fLa[, xafLii.&ev 188
kompt. 199, B.
S pred. part. 501, d
cpFw nv[ s pred. part. 501, d;
391
408, 1
xEfp 150
328, 4
XdFWV, 202, 2
xew str. 116; osn. 248; fut. 261; sl.
aor. 269; perf. 281 ; sl. aor. pas. 299
str. 116; stezanje 244; fut.
260; aor. pas. 299; XPOCOfLCXL
ili 7tp6<;, 414, 1, B., 419, c, IY.
315, B. 4; s inf. 492
d<;. n 419, c, a
)(p[w sl. aor. pas. 299
xwpSw nv6<; ili nv[ 402, 1, a
't"LVOC 402, 1, a
'Fauw 396, d
tjleullw str. 118; aor. pas. 298; znac.
aor. m. i pas. 328, 3, B. 1; tjle:ullo[Loc[
't"LVO<; 396 e
'Oile 442, 2
prid. 158
w.&ew 325, 3; aug, 237, 1
327, 3
237, 1; 327, 6; dep. m. 328,
4, B; 't"L 407, 1
407, 2
't"LVO<; 407, 2
&pa cn[v s inf. 492
w<;; (prijed1og) 421
w<;; s pret. 461, 3; s opt. 464, 1; u
izricnim rec, 467; u uzrocnim rec.
468; u namj. rec. 470, 1;
iza glagola sa znacenjem starati se,
truditi se 472; u posljedicnim rec.
473; u vremen. rec. 487; u neupr.
govoru 489, 1, a i B.; (C!lcrTCe:p) uz
adv. part. 502, 2, B. 502, 3; w<; E[LOt
lloxerv 496; w<; d1terv 496;
cruveA6vn (cruv't"6[Lwc;) d11:e:rv 496
222, 1
&cr11:ep 519, 2; &cr11:ep &v d 479, 3, e
C!lcr't"e: 41; u posljed. rec. 473; &cr't"e:
zato, dakle 473, B. 1; s infin. u po-
sljed. rec. 473 i B. 2; &cr"t"e:: pod
pogodbom da 473, B. 2, d; s ind.
poslije 't"ocrou"t"ou llw s inf. 473, B.
3; &cr't"e 514, 1
wcpe:l.ew 't"LVOC 381, 1; fut. 328, 1, B.
&cpe:l.ov 256; s inf. za neispun. zelje
461, 3, B.
C!lcp.&'Y)V 327, 3
-
! RO SKOLSKA KNJIGA, Zagreb, Masarykova 28 Za izdavaca: JOSIP MALIC --
Stnll:ni urednik: ANKICA TOMIC - Graficki urednik: TOMISLAV JUKIC - Lektor:
EMA PRIJATELJ - Korektor: Prkedivac
Tisak zavrsen u kolovozu 1980.
XI izdanje presnimljeno prema X izdanju
Leona je ZENA.
Zena koja zna Sto hoce.
Samouvjerena. Samosvoja.
Samostalna.
Zena koja zna birati.
Koja zna reCi NE.
Koja zna reci DA. LeOna.
v
Zenska modna kolekcija
LeOna oblikovana je upravo
za nju. Podjeljena je u tri
grupe boja, u tri tematska
sklopa. PromiSljen izbor
tkanina, niansi boja, stilskih
detalja i modnih dodataka
omogu6ava joj individualno
kombiniranje odjece
joj
' "J.zbor
_y

Gramatika Grckoga Jezika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gramatika Grckoga Jezika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAMATIKA

"t"oi:c:; 'A&'YJVIXLOL<; ou "t"OU<;

You might also like