Sustavi istosmjemih razvoda uelektroenergetskimpostrojenjima

9. Selektivnost zatitnih uredaja u sustavu

istosmjemog razvoda
115
Selektivan rad zastite jedan je od temeljnih cimbenika ispravnog pogona sustava
istosmjernog razvoda, zbog cega mu treba posvetiti odgovaraju6u pozornost. Pod
selektivnim radom zastite podrazumijeva se pravovremeni isklop sarno neispravnog
dijela istosmjernog sustava, uz mogu6nost isklopa od zaStite slijede6e nize razine (tj.
prve prema izvoru gledano od mjesta kvara). Za ve6e struje kratkog spoja i veCi broj
zastitnih razina selektivnost se teZe postize, pa broj razina ne bi smio prelaziti 3 iii 4.
Smatra se daje postignuta selektivnost ako je vremenska razlika u proradama dva ser-
ijski ugradena zastitna uredaja ve6a od 100 ms. Ako to nije mogu6e posti6i treba raz-
motriti dogradnju neovisnog vremenskog zatezanja na automatskim zastitnirn preki-
dacima prve i druge razine zastite.
Gledaju6i sa stajalista pouzdanosti sustava istosmjernog razvoda, sustav je pouz-
daniji sto je manji broj trosila iskljucen iz mreze u slucaju greske u vodovima. To znaCi
da se pouzdaniji sustav moze posti6i s pove6anjem broja strujnih krugova i razine
zastite, uz obvezno postizanje selektivnosti isklopa zastitnih uredaja smjestenih u svim
razinama zastite. Pri tom treba obratiti pozornost da je selektivnost zadovoljena sarno
ako zastitni uredaji selektivno isklapaju od najmanje do najve6e struje greske (od stru-
je preoptere6enja prekidaca nize razine do maksimalne struje kratkog spoja neposred-
no iza stezaljki prekidaca vise razine).
Na slici 9. J. predocen je jednostavan teorijski primjer korektnog postavljanja
zastite.
ProizvodaCi akumulatorskih baterija najces6e postavljaju zahtjev da se struja krat-
kog spoja koja nastane u blizini baterije iskljuCi u vremenu od 10 s. Medutim, za naziv-
ne napone vise od 80 V potrebno je postovati zahtjev proizasao iz vaze6ih Hrvatskih
normi da se za napojne strujne krugove, u sustavu zastite IT, struja kvara uslijed dvos-
trukog zemljospoja treba isklopiti za t < 5 s. PrekidaCi koji za isklop koriste TM okidace
imaju koljeno u vremenskoj krivulji prekidanja struje kvara. Dok magnetski okidac
isklapa struju kvara ovisno 0 njenoj visini u vremenu od nekoliko ms do 25 ms, termic-
ki okidaCi isklapaju struju greske u vremenu od nekoliko sekunda do nekoliko deseti-
na minuta. Zbog togaje potrebno struju kvara uslijed kratkog spoja isklopiti uz pom06
magnetskog okidaca. To nije uvijek lako postiCi, s tim vise sto se na taj naCin cesto
oteZava postizanje selektivnosti isklopa zastitnih uredaja. Zahtjev za sto bdim
isklopom kratkog spoja u skladu je s potrebom da se smanji vremenski period pada
napona u cijelom razvodu zbog isklapanja struje kratkog spoja jednog prekidaca.
116
Srr1an Skok
Vecinom najveCi je problem postiCi zadovoljavajuce vrijeme isklopa baterijskog
prekidaca, u razvodima izvedenim s tri razine zailtite, ako je akumulatorska baterija
malog kapaciteta. Za baterijski prekidac se tada najcesce koristi MCCB kojemu ter-
micki okidac isklapa struju greske u vremenu ad 30 s na vise. Zbog toga baterijski
prekidac treba obvezno isklopiti minimalnu struju kratkog spoja pomocu magnetskog
okidaca. Kako bi se postigla selektivnost, nazivna struja baterijskog prekidaca treba biti
visoka, a s tim i struja prorade magnetskog okidaCa. Stoga je prakticki nemoguce
postiCi dovoljno brzo isklapanje baterijskog prekidaca uz istovremeno postizanje selek-
tivnosti u tri razine, u sustavu istosmjemog razvoda s baterijom izuzetno niskog
kapaciteta.
(A)
,....
'000
100
D
400s
(
rr I
~ ~ . s 1,1-208
: 100A
(0
;;;

"<-/
t's)
'000
1\
100
\
I
\
1.
.i\.
,
1
\ \
AC
..,
\\ \ \.
'\
1(.,
0.01
I
1.
'00
1000 1.... I.
1
100
1.

'000
NVO osigurac automatski prekidac
SJika 9. J. Teorijski primjer seJektivnosti zastite
Sustavi istosmjemih razvoda D eJektroenergetskimpostrojenjima
9.1. Vrste selektivnosti
117
Vremenska selektivnost se koristi u podrucju od najmanjih struja kvara do struje
kod koje zapocinje ogranicenje struje kratkog spoja prekidaca nize razine. U tom po-
drucju se usporeduju pripadajuce krivulje isklopa, a prekidac vise razine, uzimajuci u
obzir i propisima definirana moguca odstupanja krivulja, u cijelom opsegu struja od 0
do struje kratkog spoja, mora brZe isklopiti od prekidaca nize razine.
Energetska selektivnost se koristi kod velikih struja kratkog spoja, a zasnovana je
na svojstvu nekih prekidaca (npr. tip NS - Merlin Gerin), oOOosno da prekidac nize
razine nece iskljuCiti ako tijekom prekidanja struje kratkog spoja prekidac vise razine
ne propusti dovoljnu energiju ft, potrebnu za aktiviranje prekidaca nize razine.
Selektivnost na temelju ogranicenja struje kratkog spoja prekidaCa niU razine je
priklaOOa u sustavima gdje se koriste prekidaCi koji ogranicavaju struju kratkog spoja.
Opcenito je pravilo da se u svim strujnim krugovima u kojima prekidac vise razine
prekida struju kratkog spoja tako da ograniCi njezin maksimalni iznos moze postiCi
selektivnost kod velikih struja kratkog spoja, ako je maksimalan iznos struje kratkog
spoja koju prekidac propusti prije prekidanja manji od 1
m
(struje prorade magnetske
zastite) prekidaca nize razine. Pri tom treba obratiti pozornost na vremensku konstan-
tu i nazivni napon mreZe koji znatno utjece na razinu ogranicenja struje.
9.2. maksimalne vrijednosti struje kratkog spoja i
propmtene energije
Pod visoke struje kratkog spoja podrazumijevaju se struje (15-20) puta vise od
nazivnih struja prekidaca iii osiguraca vise razine. Selektivnost zastitnih uredaja, pre-
kidaca i osiguraca, koji ogranicavaju struju kratkog spoja moguce je kod visokih
struja kratkog spoja utvrditi usporedbom krivulja ogranicenja struje kratkog spoja iii
propustenih energija. Navedene krivulje proizvodaci najcesce definiraju sarno za
izmjenicne struje, te one nisu primjenjive za utvrdivanje selektivnosti kod istosm-
jernih struja. Utvrdivanje selektivnosti isklopa zastitnih uredaja kod istosmjernih
struja se dodatno uslozava zbog toga sto razina ogranicenja struje kratkog spoja
ovisi, osim 0 visini nazivnog napona i 0 velicini vremenske konstante istosmjernog
kruga (T = LlR) [28].
Struja kratkog spoja u istosmjernom strujnom krugu iznosi:
i
k
=I{I-e-
f
] [A]
gdje je:
i
k
- trenutna vrijednost struje kratkog spoja [A],
T - vremenska konstanta istosmjernog kruga [s],
l
k
- trajna struja kratkog spoja [A].
(9.1)
118 Srdan Skok
Struja kratkog spoja se, tijekom ogranicenja, najprije ogranicava, a zatim prekida.
Ona se moze, kao i izmjenicna struja aproksimirati sinusoidom Cija perioda iznosi 2t
vb
(proracunsko vrijeme isklopa). Buduci da u trenutku t = 0.4 (ogranicena struja kratkog
spoja) i I
k
(izracunata trajna struja kratkog spoja) imaju isti Mdt vrijedi:
di ==!..I == 0) 'I .
dt T k D'
7t TI
D
t ----
vb - I
k
E =J;.tVb
b 2
I 7t
0)=-
t
Vb
(9.2)
(9.3)
(9.4)
(9.5)
(9.6)
gdjeje:
I
D
- maksimalna prekidna struja [A],
E
b
- propustena energija tijekom isklapanja [J].
L
~ u ,
o
Un - nazivni napon
U, napon luka
I
k
proraeunska struja kratkog spoja
I, - limitirana struja kratkog spoja
1
0
maksimalna prekidna struja
I, - struja reakcije kontakata
di/dt
T to tv(; I
b
t
f
- vrijeme reakcije kontakata
t
l
- vrijeme pojave IUka
to - vrijeme nastajanja I 5
t.
e
- proracunsko vrijeme isklopa
t
b
- stvarno vrijeme isklopa
T - vremenska konstanta (lJr)
Slika 9.2. Prekidanje istosmjeme struje ogrnnicenjem
Sustavi istosmjemib razvoda u elektroeaergetskim. postrojenjima 119
Proizvodaci daju najcesce krivulje ogranicenja struje kratkog spoja pri vremenskim
konstantama T = (15 iii 4) ms. Medutim, stvarne vrijednosti vremenskih konstanti su
promjenljive, a u sustavima istosmjemog pomocnog napona najcesce ne prelaze vri-
jednosti od I ms. Postavlja se pitanje kako utvrditi razinu ogranicenja struje kratkog
spoja za strujni krug s vremenskom konstantom T
2
liZ poznatu krivulju ogranicenja za
vremensku konstantu T,.
Prekidac "oslobada" istu koliCinu energije tijekom prekidanja struje kratkog spoja
ik bez obzira na visinu vremenske konstante strujnog kruga, odnosno:
E - 1;Tt I ~ I _ T
2
Tt -112 - E
bl - 2.I
k
- 2.I
k
- b2 (9.?)
(9.8)
(9.10)
gdjeje:
E
b
, - propustena energija pri vremenskoj konstanti T, [1],
E
b2
- propustena energija pri vremenskoj konstanti T
2
[J],
I
DI
- maksimalna prekidna struja pri vremenskoj konstanti T
1
[s],
I
D2
- maksimalna prekidna struja pri vremenskoj konstanti T
2
[s].
Koristenjem izraza (9.8) moze se odrediti razina ogranicenja struje kratkog spoja za
bilo koju vremensku konstantu istosmjemog kruga T
2
liZ poznatu krivulju ogranicenja
za vremensku konstantu T
I
_
U slucaju kada se raspolaze sarno krivuljama ogranicenja izmjenicne struje moze se
izracunati razinu ogranicenja u slucaju istosmjeme struje.
UzimajuCi da je:
E
b
= = E
b
=
dobiva se
/1=
I - I
D
=
D= - V.J2.O).T
gdje je:
E
b
=- propustena energija izmjenicne struje [J],
Ef>= - propustena energija istosmjeme struje [J],
I
D
= - maksimalna prekidna izmjenicna struja [A],
IfF - maksimalna prekidna istosmjema struja [A],
f - frekvencija izmjenicnog strujnog kruga [Hz].
(9.11)
(9.12)
120
Sr&nSkok
Vvjet za preracunavanje struja je da razina napona po polu tijekom prekidanja treba
biti ista. Kod visih napona razina ogranicenjaje niza,jer je potreban visi napon luka VI
da bi se dostigao napon Un i pocelo prekidanje (slika 9.2.).
Na slici 9.3. predocenaje krivuIja ogranicenja istosmjerne struje kratkog spoja mi-
nijaturnog prekidaca C32HDC lOA "Merlin Gerin". Krivulja vrijedi za dvopolno pre-
kidanje pri nazivnom istosmjernom naponu 220 V i vremenskoj konstanti sustava isto-
smjernog razvoda T = 15 ms.
I
D
(Al
600
500
400
300
200
100
C32HDC
lOA
220Y
1-15
o 1400 1600 1800 2000 I
k
1300 1500 1700 1900 (A)
Slika 9.3. Krivulja ogranicenja struje kratkog spoja za prekidac C32HDC lOA
Selektivnost na temelju ogranil!enja stmje
Najcesce se koristi za utvrdivanje selektivnosti izmedu tzv. minijaturnih prekidaca.
Potrebno je definirati nazivni napon istosmjernog kruga, stvarnu vremensku konstantu
T
2
i proracunsku struju kratkog spoja It na mjestu kvara. Na temelju krivulje ogranicen-
ja struje kratkog spoja (slika 9.2.) oCita se razina ogranicenja IDJ prekidaea nize razine
kod vremenske konstante T/. Koristeci izraz (9.8) izracuna se razina ogranicenja I
D2
kod
vremenske konstante T
2
Ako je struja ogranicenja prekidaea nire razine rnanja od stru-'
je prorade rnagnetskog clana prekidaca viSe razine (ID2<I
m
) selektivnostje zadovoljena.
Energetska selektivnost
Najcesce se koristi za utvrdivanje selektivnosti u slucajevirna kad je zastitni uredaj
vise razine osigurac iii tzv. kompaktni prekidac. Potrebno je, kao i u prethodnorn prim-
jeru, definirati nazivni napon istosmjernog kruga, stvarnu vremensku konstantu T
2
i
proracunsku struju kratkog spoja I
k
na rnjestu kvara. Koristeci krivulju ogranicenja
struje i izraz (9.5) utvrdi se propustena energija zaStitnog uredaja niZe razine. Ako je
propustena energija prekidaca niZa od minirnalne energije potrebne za aktiviranje
zastitnih uredaja vise razine selektivnost je zadovoljena.
Sustavi istosmjemib razvoda u elektroenergetskimpostrojeo.jima 121
9.3. Metodologija ispitivanja selektivnosti
U ovom poglavlju se opisuje ispitivanje selektivnosti postrojenja u pogonu. Nairne,
buduCi da se kod sustava u pogonu ne ispituje baterijski prekidac, te selektivnost
izmedu prekidaca prve i druge razine ocekivane su i znatno manje struje kratkog spoja
paje u skladu stirn i odabrana ispitna oprema [45].
Ova se ispitivanja djelomicno razlikuju od primopredajnih ispitivanja nakon rekon-
strukcije starih iii izvedbe novih sustava.
9.3.1. Preduvjeti za provedbu ispitivanja
Prije izvodenja provjere selektivnosti odgovorna osoba u elektroenergetskom po-
strojenju treba ocijeniti:
- da su akumulatorska baterija i sam razvod u stanju podnijeti ispitivanje selek-
tivnosti bez ostecenja i
- da Hje pouzdan pogon elektroenergetskog postrojenja u cjelini izrazito vaian i da
Ii ce biti velikih poteskoca ako dode do nezeljenog ispada cijelog iii sarno dijela
elektroenergetskog postrojenja koji je u pogonu.
Ostali vaini preduvjeti:
- Prije pocetka ispitivanja treba postojati tocna jednopolna shema istosmjernog
razvoda na kojem ce se obavljati ispitivanje, sa svim karakteristicnim podacima
(tipovi i nazivne vrijednost zastitnih uredaja u svim krugovima razvoda, presjek
i duljina vodica i kabela).
- U pravilu, prilikom provjere selektivnosti sustava istosmjernog razvoda (PIRN-
a) elektroenergetsko postrojenje nalazi se u pogonu.
- Dio visokonaponskog elektroenergetskog postrojenja u kojem se ispituje selek-
tivnost istosmjernog razvoda treba biti iskljucen iz pogona.
- lspitivanje selektivnosti obavlja se sa zatecenim stanjem akumulatorske baterije.
Pozeljno je da akumulatorska baterija bude u potpunosti napunjena.
- lspravljac treba biti u pogonu i prikljucen na sabirnice napajanja.
- Prilikom ispitivanja selektivnosti ocekuju se struje kratkog spoja reda veliCine
kiloampera (u izuzetnim slucajevima i desetak kiloampera). Pri takvim uvjetima,
ako postoje, galvanski slaba mjesta nece izdrZati. Posebno se ukazuje na moguc-
nost prekidanja spojeva na akumulatorskim baterijama.
- U elektroenergetskom postrojenju treba biti ispravna pricuvna (prijenosna) aku-
mulatorska baterija prilikom provjere selektivnosti.
- Rezimi rada zastitnog uredaja tzv. "toplo" i "hladno" ne razmatraju se u provjeri
selektivnosti, tj. ispitivanje se izvodi u zatecenom stanju [45].
9.3.2. Mjesta i broj mjerenja
Mjerna mjesta ispitivanja selektivnosti odabiru se obzirom na:
- maksimalnu i minimalnu struju kratkog spoja,
- tipove i nazivne struje zastitnih uredaja (vrijeme prorade zastitnih uredaja).
122 Srdan Skok
Mjerna mjesta odreduju se za provjeru selektivnosti posebno za:
- I i II razinu zastite i
- II i III razinu zastite.
Pri provjeri selektivnosti u slucaju maksimalne struje kratkog spoja mjerno mjesto
je odman iza zMtitnog uredaja, a u slucaju minimalne struje kratkog spoja na kraju vo-
dica na koji je spojen taj zastitni uredaj.
Za provjeru selektivnosti izmedu zMtitnih uredaja I i II razne zastite obicno je po-
trebno obaviti dva mjerenja, za maksirnalnu i minimalnu struju kratkog spoja istog
strujnog kruga. Takva praksa obicno se provodi u novijim elektroenergetskim postro-
jenjima, gdje bi svi zastitni uredaji trebali biti istog tipa, a izabire se strujni krug u
kojem je zastitni uredaj najvece nazivne vrijednosti struje. Ako svi zMtitni uredaji II
razine nisu istog tipa, za svaki tip zastitnog uredaja treba provjeriti selektivnost u sluca-
jevima minimalne i maksimalne struje.
Za provjeru selektivnosti izmedu II i III razine zastite obicno je potrebno provesti
mjerenje u vise izvoda jer je cesto veci broj kombinacija tipova zastitnih uredaja i
nazivnih struja.
Ako su postavljeni otpornici za ogranicenje struje kratkog spoja iza zastitnih ure-
daja u III razini, tada se mjesto za slucaj maksimalne struje odreduje iza otpornika.
Za svako mjerno mjesto dovoljno je iZvrSiti sarno jedno mjerenje pod uvjetom da
je kratki spoj uspjesno izveden i da su rezultati uspjesno registrirani. Provedba sarno
jednog mjerenja nalazi svoje opravdanje u cinjenici da kratki spojevi nisu bezazlen do-
gadaj i mogu imati neugodne posljedice. Kada se ne bi bilo bojazni, tri uspjesna mje-
renja zajedno mjerno mjesto bi bilo bi prihvatljivo, obzirom na tocnost mjerenja [45].
9.3.3. Oprema za provedbu mjerenja
Na mjestu kratkog spoja potrebnoje prikljuciti sklop za iniciranje kratkog spoja. Za
sada na trzistu nema takvog sklopa, koji bi zadovoljavao trazene kriterije. Sklop za ini-
ciranje kratkog spoja treba sastaviti od vise e1emenata, koji svaki posebno ima svoje
karakteristike, te time odreduje i ukupnu karakteristiku sklopa. Razlikuju se dva sklopa
za iniciranje kratkog:
- sklop s niskonaponskim prekidacem i
- skJop sa sklopnikom.
Na slici 9.4. je shema sklopa s niskonaponskim prekidacem (obicno AS prekidac),
ana slici 9.5. je shema sklopa sa sklopnikom. Iako sklopnici nisu prikladni za ukljucen-
je kratkog spoja, navode se ovdje zbog njihovog ranijeg vrlo ucestalog koristenja pri-
Iikom ispitivanja selektivnosti.
Niskonaponski prekidac mora sigurno prekinutu struju kratkog spoja u slueaju zatajen-
ja svih zastitnih automata u sustava istosmjemog razvoda na kojem se provodi mjerenje.
Sustavi istosmjemib. rnzvods u elektroenergetskim postrojenjima
123
220 V iii 110 V DC
220 V iii 110VDC
Oznake: I - Niskonapanski prekidafi
II - Strujna iii shunt
III - Osciloskop smemorijom
Slika 9.4. Shema spoja s nisko-
naponskim prekidacem
P
N
P
N
'-f"1 IT

Oznake: I - Visokou6inski
II
III - Sigumosno tipkalo
IV - TipkaJo za iniciranje kratkog spoja
V - Strujna iii shunt
VI - Osciloskop s memorijom
Slika 9.5. Shema spoja sa sklopnikom
Prekidac ne smije prekinuti struje kratkog spoja brZe od ispravnog zastitnog automa-
ta u krugu ispitivanja selektivnosti. Tako primjerice niskonaponski prekidac 5AS I00
RS I00 s vremenskim zatezanjem od 250 ms prekida istosmjerne struje od 5 kA, sto
opravdava njegovu upotrebu u mnogim elektroenergetskim postrojenjima. Niskona-
ponski prekidac treba biti konstruiran da bez opasnosti za osoblje koje sudjeluje u
mjerenju, ukljuCi i odmah iskljuCi kratki spoj. Takoder se zbog vece sigurnosti osoblja
moze primijeniti niskonaponski prekidac s daljinskim upravljanjem [45, 53].
Strujna klijesta trebaju imati mjerno podrucje od najmanje 2000 A. Izuzetno se
umjesto strujnih klijesta moze koristiti i shunt. Pri mjerenju se moze zanemariti pogres-
ka radi zagrijavanja shunta i radi toga se moze primijeniti shunt nazivne struje 200 A
iii vece (npr. LEM LT 1000-TI/SP 1). Pozeljno je da shunt ima prikljucke za spajanje
mjerne sonde.
Mjerna sonda se koristi za prikljucak osciloskopa na shunt iii strujna klijesta (ako
strujna klijesta nemaju adapter za prikljucak na osciloskop). Mjerna sonda mora biti s
visokoomskim ulazom i prijenosnog omjera xl (1: 1).
Za snimanje strujno - vremenske karakteristike prorade ispitivanog zastitnog ure-
daja koristi se digitalni osciloskop s memorijom i programskom podrskom za obradu i
ispis rezultata mjerenja pomocu racunala i pisaca. Osciloskop koji se koristi treba imati
mogucnost podesavanja vremenske baze od I ms/pp na vise i mogucnost podesavanja
osjetljivosti od 10 mV/pp do I V/pp. Ukoliko osciloskop nema vlastito napajanje, a
koristi se shunt, treba se koristiti transformator za galvansko odvajanje.
Mjemi uredaj treba imati mogucnost memoriranja. Zbog toga je potrebna programs-
ka porlrSka za transferiranje rezultata mjerenja (oscilograma) sa osciloskopa na racunalo.
U normalnim slucajevima prilikom ispitivanja selektivnosti provodi se vise (ponekad i
desetak) mjerenja i pri tome treba imati prijenosno racunalo na koje se prebacuju rezul-
tati mjerenja. Obicno rnjerni uredaji ne rnogu rnemorirati vise od nekoliko rnjerenja.
124 SnlaIJ Skok
Visokoucinski rastalni osigurac ne smije prekinuti struju kratkog spoja brie od
ispravnog zatitnog uredaja u krugu ispitivanja selektivnosti. Visokoucinski osigurac
NVO 1 250 A ima zadovoljavajucu karakteristiku za svrhu ispitivanja selektivnosti u
sustavu istosmjemog razvoda.
Tipkalo za iniciranje kratkog spoja moze biti i dvopolno. Sigurnosno tipkalo sltiZi
za slucaj da se tipkalo za ukljucenje "zaglavi" u ukljucenom polozaju. U krugu za ini-
ciranje kratkog spoja treba upotrijebiti bakrene yodice od minimalno 6 mm'.
Radi velikih struja kratkog spoja posebnu pozomost treba posvetiti kvaliteti spoje-
va. Posebno obratiti pozomost na zalivene olovne spojeve izmedu clanaka akumula-
torskih baterija.
9.3.4. N a ~ i n izvo4enja mjerenja
Prije poeetka ispitivanja potrebno je imati i obaviti slijedece:
- Izraden dobar progrnm ispitivanja odobren od rukovoditelja odjela za odrZavanje.
Program ispitivanja mora sadrzavati:
shemu sustava istosmjemog razvoda,
mjesta iniciranja kratkih spojeva (mjesta mjerenja),
broj ispitivanja,
uredaje za mjerenje i shemu sklopa,
zastitne uredaje koji su u strujnim krugovirna u kojima se provjerava selek-
tivnost (proizvodac, tip, nazivna struja ),
oeekivane struje kratkog spoja kod svakog mjerenja.
- Ishoditi sve dokumente potrebne za izvodenje radova u postrojenju.
- Djelatnici koji obavljaju mjerenje moraju biti upoznati s provodenjem rada na
siguran nacin cega se moraju pridrZavati prilikom ispitivanja.
- Pricuvna akumulatorska baterija treba biti pripremIjena za interventnu zarnjenu i
fizicki raspoloziva na lokaciji na kojoj se provodi ispitivanje.
- Pricuvni ispravljac treba biti pripremljen za brzu zamjenu i fizicki raspoloziv na
lokaciji na kojoj se provodi ispitivanje.
- Visokonaponski dio postrojenja, u cijirn se krugovima sustava istosmjemog
razvoda provodi mjerenje, treba biti izvan pogona.
- Potrebno je imati na lokaciji ispitivanja nekoliko pricuvnih zastitnih uredaja
odgovarajuCih karakteristika.
Provjera prije izvodenja ispitivanja:
Provjera mostova i spojeva na akumulatorskoj bateriji koja napaja sustava isto-
smjemog razvoda.
Provjera rada ispravljaca (napon i struja).
Provjera eventualne prisutnosti trajnog alarma iz sustava istosmjemog razvoda.
Provjera ispravnosti pricuvne akurnulatorske baterije i pricuvnog ispravljaca.
Provjera funkcionalnosti alarrnne signalizacije za slueaj ispada zastitnog uredaja
u sustavu istosmjemog razvoda.
Sustavi istosmjemib razvoda u elek1roenergetskimpostrojenjima 125
9.3.5. Postupci pri ispitivaJ}ju selektivnosti
Ispitivanje selektivnosti treba izvoditi slijedeCim redoslijedom:
- Prikljuciti osciloskop na mrezu (220 V, 50 Hz) preko transformatora za galvan-
sko odvajanje. AIm osciloskop ima vlastito napajanje (baterija) ova radnja se ne
obavlja.
PrikljuCiti opremu za iniciranje kratkog spoja na mrezu (220 V, 50 Hz).
Spojiti strujna klijesta iii mjeme sonde osciloskopa.
Utvrditi prisutnost istosmjemog napona 220 V iii 110 V u tocki iniciranja kratkog
spoja (Voltmetrom).
IskljuCiti zastitni uredaj cija se selektivnost ispituje i utvrditi beznaponsko stanje
(Voltmetrom).
Prikljuciti + pol uredaja za ispitivanje na + u toeki ispitivanog sustava istosmjer-
nog razvoda.
PrikljuCiti - pol uredaja za ispitivanje na - pol u tocki ispitivanog sustava isto-
smjemog razvoda.
Ukljuciti zastitni uredaj cija se selektivnost ispituje.
Podesiti parametre osciloskopa prema ocekivanoj struji kratkog spoja i vremenu
djelovanja zastitnog uredaja, Cija se selektivnost ispituje. Podaci 0 ocekivanim
strujama kratkog spoja su navedeni u Programu ispitivanja.
Pritisnuti i odmah otpustiti tipkalo za uklop sklopnika kojim se inicira kratki spoj
iii ukljuCiti i odmah iskljuciti niskonaponski prekidac.
Provjeriti da Ii je izbacio ispitivani zastitni uredaj, a ostao ukljucen zastitni ure-
daj na visoj razini.
Provjeriti da Ii je osciloskop ispravno registrirao prijelaznu pojavu. Ukoliko reg-
istracija pojave nije bila uspjesna ponoviti postupak.
Prijelaznu pojavu presnimiti na prijenosno racunalo s upisom podataka relevant-
nih za izvodenje mjerenja, sukladno s Programom ispitivanja.
Odspojiti mjemu opremu s ispitivane tocke u sustava istosmjemog razvoda.
Izmedu dva mjerenja treba imati vremenski razmak priblizno 5 minuta zbog ter-
mickih uCinaka na elemente kroz koje je protjecala struja kratkog spoja.
9.3.6. Postupci nakon obavljenog ispitivanja u sustavu istosmjernog
razvoda
- Provjera akumulatorske baterije: clanaka i mostova izmedu clanaka.
- Iskljuciti ispravljac, cekati 15 minuta i izmjeriti napon baterije. Napon clanka
treba biti najmanje 2 V. Ako je napon nizi od te vrijednosti, utvrditi da Ii je ispi-
tivanje nacinilo eventualnu nezeljenu posljedicu na akumulatorskoj bateriji iii
spojevima.
- Provjera rada ispravljaca.:
Ampermetar na ispravljacu treba pokazivati odredeno definiranu vrijednost
struje,
provj eriti izlazni napon,
126 Srdan Skok
strujnim klijestima izmjeriti struju u svakoj grani tiristorskog mosta. - (za
ispravljace YFLH).
- Provjera prisutnosti alarma u sustava istosmjernog razvoda.
- ZakljuCiti sve dozvole za rad.
9.3.7. Kriterij za ocjenu selektivnost
Osnovni kriterij selektivnosti je da zastitni uredaj koji je najblizi mjestu iniciranja
kratkog spoja, treba proraditi, a zastitni uredaj u razini iznad njega treba ostati ukljucen.