SADRAJ

UVOD 1. UZROCI GLOBALNOG ZATOPLJENJA

11.Prirodni uzroci klimatskih promjena 12.Isputanje staklenikih plinova 13.Unitavanje uma

2. POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA

21.Ozon i ozonske rupe

2.1.1. Ozonske rupe 22.Efekt staklenika 23.Topljenje ledenjaka 24.Poveanje broja prirodnih nepogoda 2.4.1. Povean broj uragana 3. SPORAZUMI VEZANI ZA GLOBALNO ZATOPLJENJE
31.Kvoto sporazum 32.Montrealski protokol 4.UTJECAJ NA IVOT NA ZEMLJI 5.ZAKLJUAK

VANI DATUMI U VEZI S EKOLOGIJOM

UVOD

Slika 1. Zagrijavanje Zemlje

Klima se na zemlji mijenja zbog ovjekovog djelovanja koje mijenja kemijski sastav u atmosferi nagomilavanjem

stakleninih plinova, prvenstveno ugljinog dioksida, metana i natrijeva oksida. Toplina koju stvaraju ovi plinovi je

1 I Page

neosporna. Suneva energija utjee na vrijeme i klimu na zemlji. Zagrijana zemljina povrina vraa tu energiju u svemir. Plinovi koji u atmosferi stvaraju staklenik (vodeno vapno, ugljini dioksid i drugi) sprjeavaju poput prodiranje staklene "uinka plinova na

zadravajui stakleniku.

toplinu, Bez

neto

ploe

ovog

prirodnog

staklenika"

temperature bi bile znatno nie nego to su sada, i ivot na zemlji, ovakav kakav je danas, ne bi bio mogu. Umjesto toga, zahvaljujui plinovima u omotau prosjena

temperatura na zemlji je ugodna, i iznosi 15C. Problem moe nastati ako atmosferska koncentracija

oksidnih plinova naraste. Od poetka industrijske revolucije koncentracija ugljinog dioksida u atmosferi poveala se za 30%, koncentracija metana se udvostruila, a natrijeva se oksida poveala za 15%. Ova poveanja utjeu na zadravanje topline u zemljinoj atmosferi. Znanstvenici veinom vjeruju kako su sagorijevanje fosilnih goriva i druga ovjekova djelovanja glavni uzrok poveanja koncentracije ugljinog dioksida i drugih stakleninih plinova. Klimatske promjene su jedan od najuzbunjujuih izazova koji potresaju svijet u 21. stoljeu. Prouavanja koja su se vodila posljednjih 50 godina donose nove i jae dokaze koji zahtijevaju odgovore. Klimatske se promjene dogaaju sada, a ve je oekivano klimatsko zatopljenje u budunosti vee nego to se predvialo. Veina istraivaa o klimatskim promjenama se slae kako se ve suoavamo s neizbjenim poveanjem globalne

temperature i kako je velika vjerojatnost da su klimatske promjene ve nastupile.

Na meunarodnom savjetovanju IPCC1 1997. i 2000. godine,

2 I Page

na kojem je sudjelovalo preko 2000 znanstvenika, upozoreno je kako je ljudsko djelovanje glavni uzrok klimatskih promjena.

Iznosim neke injenice i dokaze o stvarnosti dananjeg svijeta:

>Prirodne se nepogode kao potresi, poplave, oluje,

cikloni i sue svakim ee i vee. danom poveavaju i sve su

>Globalna temperatura moe narasti za 5 stupnjeva u

iduem stoljeu, ali poveanja u pojedinim podrujima mogu biti znatno vea. Arktike ledene kape su se znatno stanjile.

IPCC - Intergovernmental Panel on Climate Change (Meunarodna

organizacja za klimatske promjene)

3 I Page

1. UZROCI GLOBALNOG ZATOPLJENJA

>Unitavanje uma, koje proizvode kisik, poveano je za 20%. Time se

uklanja i njihova mogunost upijanja ugljika, ime ovjek znatno ubrzava klimatske promjene.

>Od Drugog svjetskog rata, broj motornih vozila u svijetu je porastao

sa 40 miljuna na 680 miljuna. Motorna vozila znatno pridonose poveanju ugljinog dioksida u atmosferi. U svijetu je zadnjih 50 godina potroeno oko pola svjetskih neobnovljivih energetskih izvora i uniteno vie od 50% uma.

>Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da globalno zatopljenje

svake godine dovodi do 150.000 smrtnih sluajeva, a do 2030. godine taj broj bi se mogao udvostruiti.. Klimatske promjene poveavaju broj osoba oboljelih od malarije.

Slika 2. Jedan od primjera zagaenja ivotne sredine

Postoji veliki broj uzronika globalnog zatpljenja. Globalno zatopljenje moe biti uzrokovano prirodnim putem, ili ljudskim nemarom i nebrigom za zatitu zadravlja i okoline koja ga okruuje.

1.1. PRIRODNI UZROCI KLIMATSKIH PROMJENA

Od prirodnih imbenika, koji utjeu na globalnu klimu, meu najvanijima su aktivnost oceana i oceanske struje. Oceani mogu konzervirati veliku koliinu topline (ta njihova osobina je poznata kao oceanska toplinska inercija). Dva najpoznatija primjera utjecaja oceana na klimu su Golfska struja i fenomen "El Nino". Topla Golfska struja, koja tee od Meksikog zaljeva du istone amerike obale, pa do britanskog otoja i Skandinavije, ini klimu tih podruja toplijom, nego to bi se oekivalo samo na osnovu njihovih geografskih irina. Velike vulkanske erupcije mogu uzrokovati globalno zahlaenje, tako to materijal izbaen vulkanskom erupcijom (pepeo, vodena para, praina i sumporni dioksid), sprjeava sunevu svjetlost da dopre do zemljine povrine. Najvea poznata erupcija vulkana na Zemlji, bila je erupcija vulkana Toba, na otoku Sumatri, koja se dogodila prije 70.000 godina. Tom prilikom je u atmosferu izbaeno oko 900 kubnih kilometara materijala, to je izazvalo znaajne promjene globalne klime. Procjenjuje se da je nakon te erupcije uginulo 75% biljaka na sjevernoj zemljinoj hemisferi. Oblaci imaju velik utjecaj na klimu, zato to reflektiraju energiju suneve

4 I Page

svjetlosti natrag u svemir. Kad ne bi bilo oblaka, prosjena temperatura na zemljinoj povrini bila bi via za desetak stupnjeva Celzija. Konano, promjene u zemljinoj orbiti i u nagibu zemljine osovine, a moda i varijacije suneve aktivnosti, takoer mogu uzrokovati globalne klimatske promjene.

1.2. ISPUTANJE STAKLENIKIH PLINOVA

Do globalnog zatopljenja dolazi kada se koncentracija odreenih plinova, poznatijih kao stakleniki plinovi, posebno CO2 i klorofluorougljikovodici CFC (freon) , poveava u atmosferi, emu je uzrok ovjekova i industrijska djelatnost. Glavni staklenini plin je ugljini dioksid (CO2) koji se stvara koritenjem ugljena, nafte i plinova, kao i unitavanjem uma i umskih povrina. Natrijev oksid isputaju automobili i industrija, dok metan isputa industrija i nastaje kao proizvod poljodjelske proizvodnje.

Freon, koji uveliko unitava ozonski omota i pridonosi globalnom zagrijavanju, je stavljen pod Montrealski protokol1.

Ugljini dioksid, freon, metan i natrijev oksid su plinovi koji zagauju okolinu i nakupljajui se u atmosferi zaustavljaju sunevu toplinu. Iako oceani i biljni svijet upijaju velike koliine CO2, njihova sposobnost da djeluju kao "slivnici" prelazi njihove mogunosti. To znai da svake godine, odreena koliina nakupljenih stakleninih plinova ostaje u atmosferi i time poveava globalno zatopljenje. U zadnjih 100 godina, koritenje energije u svijetu je poraslo za 70%. Razvijene zemlje koriste 78% energije dobivene iz fosilnih goriva. Ovo uveliko stvara nesrazmjer koji pojedine zemlje osiromauje, dok druge iz toga izvlae veliku dobit. Postotak koritenja obnovljivih energija (suneve, vjetra, biomase, vode) koje bi mogle odigrati znaajnu ulogu u smanjenju koritenja fosilnih goriva, jo uvijek je izuzetno mali, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama."2 1.3. UNITAVANJE UMA

Deforestacija je pretvaranje umskih podruja u tlo bez stabala ime nastaju

1protokol - Protokol o tvarima koje oteuju ozonski omota. 2http://www.hr.wikipedia.org (Slobodna internet enciklopedija)
5 I Page

poljoprivredna tla ili urbani dijelovi svijeta, prostori popunjeni balvanima (ostacima stabala). Autohtone ume pokrivaju oko 21% Zemljine povrine i od neprocjenjive su vrijednosti.

Straan je podatak da je u 20. stoljeu, izmeu 1960. i 1990. unitena jedna petina kinih uma. Ako se nastavi ovim tempom unitavanja uma smatra se da bi tropske kine ume mogle u potpunosti nestati do 2090. godne.

Deforestacija (zajedno s poplavama i suama) je stvorila 25 miljuna "okolinih izbjeglica" (to je 2005. predstavljalo 55% izbjeglike populacije na svijetu).

Nastojanja da se uspori deforestacija traju ve stoljeima, poto je poznato da ona moe ugroziti ili ak uzrokovati raspad drutva i ekosustava.

Unitavanjem uma se smanjuje apsorbiranje ugljika to dovodi do poveanja ugljika u atmosferi za 20%. Time se mijenja mjesna mikroklima i hidroloki slijed, to utjee na plodnost zemlje.

2. POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA

Porast morske razine e imati razarajui uinak na stanovnitvo koje ivi u podrujima izrazito male nadmorske visine. U mnogim e zemljama biti ugroena gusta naselja na obali i uz rijeke. Poplavama i suama e posebno biti ugroene siromane zemlje. Rauna se kako e tri etvrtine svjetskog stanovnitva biti ugroeno poplavom ili suom.

Grafikon 2. Porast morske razine

Siromane e zemlje najvie osjetiti posljedice klimatskih promjena, kako zbog svog geografskog poloaja tako izbog nedostatka sredstava za prilagodbu promjenama. Ljudska, i druga bia na planeti, ve osjeaju posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici ukazuju na koliinu i estinu ugroavanja i navode primjere

6 I Page

toplotnih udara, poveanja i irenja tropskih bolesti sjevernije i junije od ekvatora i porast nezdrave prehrane.

Ukoliko se nita ne poduzme oko smanjenja koliine isputanja stakleninih plinova slijedeih 50 godina, godinji e trokovi uinka globalnog zagrijavanja iznositi i do 300 miljardi US$. Ako nai politiari i oni koji stvaraju politiku ne reagiraju sada, svjetska ekonomija i privreda e doivjeti ozbiljan pad jer su proteklih deset godina prirodne nepogode kotale 608 miljardi $."2

U sijenju je 2001. godine u Maroku odrana sedma konferencija Ujedinjenih Naroda za konvenciju o klimatskim promjenama. UNEP*-ovi su predstavnici upozorili kako e zbog globalnog zagrijavanja proizvodnja hrane, kao to je ito, ria i kukuruz, pasti za 30% u sljedeih 100 godina. Postoji bojazan kako e poljodjelci biti primorani seliti u planinska hladnija podruja, ime bi se opet ugrozile ume i ivotinjski svijet. To bi dakako utjecalo i na koliinu i kvalitetu pitke vode

Nove nam spoznaje pokazuju kako se velik broj seoskog stanovnitva u zemljama u razvoju ve suoava s glau i neishranjenou. Zbog ugroenosti prirodne okoline u svijetu ve postoji 25 tisua izbjeglica. Do postojeeg stanja na zemlji je dovela prevelika potronja 1/3 dijela svijeta u kojem ivi 20 % bogatog stanovnitva koji koristi 86% svjetskih prirodnih bogatstava, a ne zbog 2/3 dijela svijeta u kojem ivi 80% siromanog stanovnitva.

2.1. OZON I OZONSKE RUPE

http://www.vijesti.hr/vijesti UNEP - United Nations Environment Programme (UN-ov program za okoli)

Ozon je plaviasti plin koji je tetan za udisanje. Sastavljen je od tri atoma kisika. Razliite vrste ultraljubiastog zraenja koje proizvodi Sunce konstantno proizvode i unitavaju ozonske molekule. Normalno, proizvodnja i razaranje balansira tako da je koliina ozona u bilo kojem datom vremenu dosta stabilna.

7 I Page

ta je to ozonski sloj?

Ozonski sloj je jedan gigantski zatitni kiobran stvoren od sloja ozona koji obavija Zemlju. Taj sloj je debljine oko 20 kilometara, a nalazi se na 15-35 km iznad Zemljine povrine u gornjoj atmosferi (stratosferi).

Slika 3. Ozonski sloj

Ozon se nalazi u svim slojevima atmosfere, a najvie ga je u stratosferi oko 90%. ak i mala koncentracija ozona igra znaajnu ulogu. Ultraljubiasto zraenje moe otetiti elije ivih organizama, ljudi, ivotinja i biljaka. Male doze ovog zraenja rezultiraju kao opekotine od Sunca, dok vee doze mogu izazvati katarakte ili rak koe, a mogu utjecati i na rast biljaka.

Nalik na dobre sunanice, ozonski sloj djeluje kao prirodni filter, blokirajui veinu tetnih ultraljubiastih Sunevih zraka.

Razaranje ozona uzrokovano je kompleksnim kemijskim reakcijama ukljuujui klor i brom, mada se mala koliina ovih elemenata prirodno nalazi u stratosferi - npr. klor proizvode vulkanske erupcije . Najvee unitenje ozona uzrokovale su u zadnjih 20 godina kemikalije koje su proizveli ljudi.

2.1.1. OZONSKE RUPE

Ozonske rupe su geografski ograniene pojave smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi. Prvi puta su otkrivene u 1970-tim, i to u junoj hemisferi. Ozonski sloj je dio stratosfere na visini od 12 - 50 km. Uzroci pojave ozonskih rupa su sporne. Neki naunici tvrde da su to prirodne pojave, dok drugi tvrde da je ovjek uzrok toga. Bilo kako bilo ozonske rupe utjeu na porast temperature na Zemlji. U skladu sa miljenjem da ovjek izaziva nastanak ozonskih rupa, navodi se da one nastaju i zbog ovjekova utjecaja na okolinu i koritenja staklenikih plinova u industriji. Ti plinovi doprinose unitavanju zemljinog ozonskog omotaa i zbog toga na

8 I Page

povrinu pristie vea koncentracija pogubnih ultraljubiastih zraka sa Sunca.

Iako su gotovo sve drave, lanice Ujedinjenih nacija tokom 1990-tih smanjile ili potpuno obustavile upotrebu staklenikih plinova, zbog "zakanjelog" efekta djelovanja jo najmanje nekoliko desetljea e biti prisutan fenomen pojave ozonkih rupa. 1 Pretpostavlja r se da e ovjekov utjecaj na ozonske rupe i 1 1
1965 1970 1975 1930 19S5 isputanjem staklenikih plinova nestati negdje oko

2050. godine.

2.2. EFEKT STAKLENIKA

Zagrijavanje atmosfere posljedica je djelovanja staklenikih plinova. Postoji razlika izmeu prirodnog i antropogenog staklenikog uinka. Prirodni stakleniki uinak odrava na Zemlji srednju temperaturu od 14 C, a time i uvjete koji ludskim biima omoguuju da preive.

Antropogeni

stakleniki

uinak

javlja

se

zbog

poveane

koncentracije

staklenikih plinova te dodatno zagrijava atmosferu. Time je prirodna ravnotea naruena.

2.3. TOPLJENJE LEDENJAKA

Zatopljenje u Alpama ve je poelo, prosjena temperatura Alpa porasla je od 1985. do 2000. god. za stupanj, vie nego u posljednjih 90 godina. Usporedbe radi; za cijeloga prolog stoljea ta je temperatura u svijetu porasla 0,6 do 0,7 stupnjeva. Topljenje ledenjaka od 1850. godine , primjerice u vicarskoj, iznosi 25 posto. Istraivanje o klimatskim promjenama na Alpama, predstavljeno Beu, u okviru programa "Science-Events", pokazuje da bi se alpski ledenjaci do 2030. godine mogli otopiti za etvrtinu koliine koja je postojala 1850. godine. u

Slika 5. MOUNT HOOD (OREGON), SAD. Gornja slika prikazuje planinu u studenom 1984. god., a donja slika nastala je tono 22 godine nakon toga. Led i snjena podruja na vrhu uoljivo su se povukli.

9 I Page

Po procjenama IPCC-a (Intergovermental Panel on Climate Change) oekuje se do 2100. godine mogui pad tih vrijednosti na pet posto, a to znai da bi Europa time izgubila svoj najvei rezervoar pitke vode. Oekivano zatopljenje za tri stupnja do 2050. godine u Alpama e nastupiti prije. Ono e srednju vrijednost snjenoga pokrova stanjiti za 300 do 500 metara, to znai da ispod visine od 1200 metara zimi vie nee biti snjenoga pokrivaa. Broj e se tih podruja, kako pokazuje istraivanje, prepoloviti, a to e imati i utjecaja na turizam. Na nadmorskim visinama os 1.200 do 1.500 metara snjega e biti jedan do dva mjeseca manje.

Ta je prognoza rezultat interdisciplinarnog istraivanja pod nazivom "Globalna promjena okoline u alpskoj regiji", koju je objavio profesor dr. Karl Steiniger. Naravno, u takvim okolnostima valja oekivati manje oborina. Bit e vie kie nego snijega, a to znai da e vode i bre otjecati. Elektrine centrale morat e se drukije ustrojiti, voda drukije akumulirati, a opasnost od poplava e se poveati. to se pak naselja tie, "bolje" e biti da budu u viim predjelima s uspostavljenom zatitom protiv prirodnih nepogoda. Da bi to ostvarili, Austrijanci e morati raunati s desecima milijardi Eura. Samo odravanje osnovnog standarda glede sigurnosti stajat e godinje oko 100 milijuna.

Slika 6. Pasterze gleer u Austriji slikan 1875. i 2004. godine.

2005. godine, na Antarktici zabiljeeno je najgore topljenje leda u posljednjih 30 godina. Ekipa strunjaka mjerila je nakupine snijega i njihovo topljenje na Antarktici i Grenlandu od listopada 1999. godine do listopada 2005. godine. Veliki ledeni blokovi polako tonu u moru oko Antarktike, poveavajui opasnost porasta razine svjetskih oceana.

2.4. POVEANJE BROJA PRIRODNIH NEPOGODA

Toplotni valovi, oluje, poplave i sue, ubijaju destine tisua ljudi svake godine. Prirodne katastrofe kao to su visoke temperature, sue, poplave, potresi i druge nesree pogodile su od 1990. godine 42 miljun ljudi, od ega je smrtno stradalo 98.119, pokazuje Europska baza podataka o hitnim kriznim stanjima (EM-DAT). Procijenjena je i teta od oko 168 milijardi dolara.

10 I Page

Visoki temperaturni val koji je 2003. zahvatio zapad Europe, bio je uzrokom smrti oko 30.000 ljudi, najvie u Francuskoj i Njemakoj. U poplavama 1990. izgubilo je ljudi. ivot 3.593

U poarima na Sredozemlju od 1990. je smrtno stradalo 228 osoba, dok je njih oko 300.000 pretrpjelo neku tetu. U potresu u Turskoj 1999. godine poginulo je oko 18.000 ljudi, a posljedicama je pogoeno oko dva miljuna. Najzad, od 1990. u europskoj regiji registrirano je 600 velikih industrijskih, odnosno tehnolokih incidenata u kojima je poginulo 17.000 ljudi, da se o inim posljedicama i ne govori.

2.4.1. POVEAN BROJ URAGANA

Velike monsunske kie u sjevernoj su Indiji, Nepalu i Bangladeu prouzroile snane poplave u kojima je stradalo oko dvije tisue osoba. Ipak, najveu su materijalnu tetu poplave napravile u Kini. Usto, na kojekakve naine negativno su utjecale na ivot vie od 100 miljuna ljudi.

Rast prosjene temperature zraka utjecao je i na broj uragana. Za atlantske sezone uragana podignulo se 15 jakih tropskih oluja. Devet oluja preraslo je u uragane, od kojih je ak est proglaeno izrazito snanima.

U novoj 2010. ovjeanstvu nee biti nita bolje. Broj poginulih e rasti, materijalna teta bit e jo vea, a trpjet e i ivotinjski te biljni svijet. Sve dok se ne smanji emisija tetnih staklenikih plinova, koja potie globalno zatopljenje, jednu od najveih prijetnji civilizaciji.

3. SPORAZUMI ZATOPLJENJE

VEZANI

ZA

GLOBALNO

Da bi se sprijeilo daljnje tetno djelovanje globalnog zatopljenja, efekta staklenika, irenje ozonskih rupa, porast morske razine i dr., doneeni su zakoni u obliku sporazuma o zatiti ozonskog omotaa. Najznaajniji sporazumi su oni koji su doneeni u Kyotu i Montrealu.

3.1. KYOTO SPORAZUM

11 I Page

Kyoto sporazum je sporazum na kojem su se razvijene zemlje dogovorile da e smanjiti isputanje plinova tetnih po ozonski sloj za 5.2% u usporedbi sa 1990 godinom. To je protokol Ujedinjenih Naroda (UNFCCC- United Nations Framework Convenction on Climate Change) koji je usvojen u Rio de Janeiru 1992. U Kyotu je samo unaprijeen (neke tehnike sitnice i slino). Protokol predvia da razvijene zemlje moraju platiti i osigurati tehnologiju

nerazvijenima da sprijee promjenu klime. Ali protokol isto tako predvia i kvote proizvodnje CO2, tako da neke razvijene zemlje mogu kupovati kvote od nerazvijenih kako u teoriji ne bi usporili svoj razvoj, u praksi se takvo ponaanje "velikih" zemalja esto poistovjeuje s neokolonijalizmom*.

Sporazum iz Kyota je pod estim kritikama jer ga neke razvijene zemlje

Politika koju u slabo razvijenim zemljama, i u bivim kolonijama vode imperijalistike zemlje posredstvom tzv. ekonomske pomoi" koja se dodjeljuje sa svrhom da se te zemlje zadre u stanju zamasakrirane politiko-ekonomske zavisnosti.

smatraju restrikcijskim, a neke nerazvijene neokolonijalistikim. Budunost sporazuma iz Kyota je nesigurna poglavito zbog amerikog odbacivanja.

Slika 7. Promet je jedan od najveih zagaivaa prirodne sredine

Da bi postao valjan sporazum iz Kyota mora ratificirati barem 55 zemalja, koje su odgovorne za 55% emisije CO iz 1990. godine. Kako je ameriki predsjednik
2

Bush povukao SAD ("najvei svjetski zagaiva" odgovoran za preko 33% emisije ugljinog dioksida ) iz protokola, te ga ocijenio "tetnim za amerike gospodarske interese" EU nagovara ostale zemlje (poglavito Rusku federaciju sa 17.4% emisije CO da ratificiraju sporazum. Trenutno je sporazum ratificiralo
2)

119 zemalja, odgovornih za oko 44.07% emisije CO

3.2. MONTREALSKI PROTOKOL

Nakon to je postalo jasno da freoni prorjeuju ozonski sloj 1987. god. potpisan je Montrealski sporazum. Njime je propisano smanjenje proizvodnje

12 I Page

freona za 50%. Ubrzo se uvidjelo da takvo smanjenje nije dovoljno.

Pocetkom 1990-ih Montrealski protokol je izmijenjen. Zatraeno je da se do 2000. god. u potpunosti obustavi uporaba freona. Bude li se svijet pridravao sporazuma, potpuno zacjeljenje ozonskog omotaca predvidja se oko 2050. god.

Danas Montrealski protokol broji 184 zemalja lanica, od ega su 122 zemlje, s niskom potronjom freona i halona. Zemlje s velikom potronjom ovih tvari, preteno razvijene zemlje, ukinule su potronju freona i halona.

4. UTJECAJ NA IVOT NA ZEMLJI

Globalno zatopljenje, zbog kojega biljke sve ranije cvatu, a ptice sve ranije grade gnijezda, mijenja navike i ponaanje stotina vrsta biljaka i ivotinja irom svijeta.

Ostvare li se predvianja, rezultati globalnoga zatopljenja u iduem stoljeu mogli bi biti strani za vrste koje su ve izgubile stanite, objavio je asopis "Nature". Znanstvenici kau da studije, utemeljene na prijanjim istraivanjima u Sjevernoj Americi i Europi, najavljuju izumiranje ivotinjskih i biljnih vrsta tijekom iduih desetljea jer e ih porast temperature prisiljavati na suoavanje s gubitkom stanita i s novim prirodnim neprijateljima.

Slika 9. Izumiranje ivotinja

Alastair H. Fitter, profesor biologije sa Sveuilita u New Yorku, rekao je da su biljke i ivotinje ve pogoene globalnim zatopljenjem, iako je temperatura Zemlje u prolom stoljeu porasla za samo 0,5 stupnja celzija. "Studije pokazuju da priroda ve odgovara na klimatske promjene, iako su one tek poele, a najgore tek dolazi", rekao je Fitter. Po podacima UN-a, temperatura Zemlje bi, zbog taloenja tetnih plinova u atmosferi, u iduem stoljeu mogla porasti za gotovo 5,8 stupnjeva celzija. Dvije su skupine znanstvenika odvojeno pregledale stotine objavljenih radova o promjenama

13 I Page

broja i ponaanja ivotinjskih i biljnih vrsta, za koje se pretpostavlja da su uzrokovane globalnim zatopljenjem.

Utvrdili su utjecaj zatopljenja na stotine vrsta, od insekata preko ptica do sisavaca, pa ak i onda kada su iskljuili druge imbenike, poput gubitka stanita. Znanstvenici ocjenjuju da su rezultati njihovih analiza, uz otapanje ledenjaka i zagrijavanje oceana, dodatni dokaz da globalno zatopljavanje ugroava ivot na Zemlji.

Globalne temperature mogle bi narasti za samo dva desetljea do kritine granice koja bi mogla pokrenuti opasne poremeaje u klimi planete Zemlje, tvrdi svjetska organizacija posveena zatiti okolia. Arktika regija se najbre zagrijava, topei polarne ledenjake, to prijeti izumiranju polarnih medvjeda do kraja stoljea. Globalne temperature su do sada, od 1750., porasle za oko 0.7C. Klimatski modeli ukazuju na to da bi tijekom ovoga stoljea moglo doi do povienja temperature za vie od 5C. Osim toga, primijeen je porast morske razine od 15 pa ak do 90 centimetara.

5. ZAKLJUAK
Kriza okolia je kriza osnovnih ivotnih vrijednosti. Kako bi svijet gledali na drugaiji nain, trebamo mijenjati sebe. Uz promjene koje moemo napraviti u svom svakodnevnom ivotu, jo je vanije promijeniti politiku na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Time se podrazumijeva da bi poziv na ekoloke promjene trebao produbiti nae razumijevanje klimatskih promjena i ekolokih problema. Izobrazba je nuno potrebna. Ne samo kako bi se upozorilo na ono to ugroava na planet, ve i kako bismo otkrili bit svog postojanja. Stvarni ekoloki integritet moe biti postignut samo zajednikim naporom svih nas.

Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje e biti teko zaustaviti u narednih nekoliko godina ili desetljea. Ipak, mnogi od ovih moguih utjecaja mogu se izbjei ili kontrolirati. U zdravstvenom sektoru i drugim relevantnim sektorima utvrene su mjere za smanjenje izalganja klimatskim promjenama i njihovom utjecaju. Na primjer, kontrola vektora, smanjenje zagaenosti od prometa, efikasno iskoritavanje zamljita i menament voda su dobro poznate i provjerene mjere koje mogu pomoi. Na primjer, poveano koritenje bicikla i sredstava javnog prijevoza umjesto upotrebe osobnih automobila u

14 I Page

industrijskim zemljama smanjiti e emisiju plinova koji dovode do efekta staklenika. Na taj nain e se, takoer, poboljati kvaliteta zraka i postii bolje respiratorno zdravlje stanovnitva i smanjiti broj preranih smrti. Poveana fizika aktivnost tokom vonje bicikla i pjeaenja moe rezultirati smanjenjem gojaznosti, a samim tim i smanjenom incidentom bolesti koje su uzrokovane gojaznou. to se ove mjere prije poduzmu, biti e i vei njihov utjecaj na javno zdravlje.

6. LITERATURA
Svi izvori informacija su sa interneta te sa internet enciklopedije Wikipedije

ovjek kao pojedinac u zajednici moe uiniti tri stvari:

1. RECIKLIRANJE Preispitati potroake navike. Kupovati i koristiti samo ekoloki pakirane proizvode. Traiti deterdent, sapun i sredstva za ienje koja nose ekoloki znak. Reciklirati sve to se moe reciklirati: plastika, ostaci voa i povra, papir, karton, staklo i konzerve. 2. SMANJIVANJE

Potronje vode Koritenja automobila Isputanja freona Paljenje nerecikliranih tvari Isputanje freona Smanjiti potronju elektrine energije ...
3. PODSJEANJE (vlasti, ljude koje susreemo u svakodnevnom ivotu

VANI DATUMI U VEZI SA EKOLOGIJOM

22. oujka - Meunarodni dan voda 22. travnja - Dan planete Zemlje

15 I Page

22. svibnja - Meunarodni dan bioloke raznolikosti 5. lipnja - Svjetski dan zatite okoline 17. lipnja - Meunarodni dan borbe protiv isuivanja tla 16. rujna - Dan zatite ozonskog omotaa

16 I Page