www.fmrpo.gov.

ba

Kako otvoriti obrtniku radnju?

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta

Kako otvoriti obrtniku radnju?

Veina buduih poduzetnika suoava se sa pitanjem treba li odabrati obrt ili poduzee (pravno lice)? Odgovor je stvar izbora i line odluke na osnovu potreba i mogunosti. Prije konane odluke potrebno je razmotriti sve pozitivne i negativne strane i jedno drugog. Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih i registrovanih privrednih i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.

Postupak registracije obrta jednostavniji je, krae traje i obavlja ga obrtnik sam.

Prednosti obrta
Prednost obrta u odnosu na pravna lica je u manim trokovima i jednostavnijem postupku regstracije. Za registraciju obrta treba izdvojiti manej novca (ovisno o visini propisanih opinskih taksi) i pritom se trokovi ne poveavaju s brojem djelatnosti koje se u obrtu registriraju. To je daleko manji izns od trokova otvaranja pravnog lica. U ureenje radionice,poslovnog prostora ili nabavku strojeva i druge opreme potrebno je u oba sluaja uloiti ista sredstva. Postupak registracije obrta traje 15 dana i budui obrtnik moe ga jednostavno obaviti sam, dok registracija pravnog lica traje neto due i obavezno ukljuuje usluge advokata ili notara. Znaajna prednost obrta svakako su i manje sloene poslovne knjige, koje se vode po naelu jednostavnog knjigovodstva, to znai da ih veliki broj obrtnika moe voditi samostalno, a ako koriste usluge knjigovoe, te su usluge jeftinije od voenja knjiga pravnih lica. Vrlo vana prednost odnosi se i na nain plaanja poreza, a posebno poreza na dodatnu vrijednost (PDV-a). Naime najvei broj obrtnika plaa porez na dohodak, pri emu se oporezuju samo oni primici koji su stvarno naplaeni od kupaca, a jedako se tako u izdatke priznaju samo oni iznosi koji su plaeni dobavljaima. Isto pravilo vrijedi i kod PDV-a, tj. obrtnici su duni obraunati i upaltiti samo porez na dodanu vrjednost po naplaenim raunima, za razliku od pravnih lica koja PDV obraunavaju i plaaju na sve izdane raune za obavljenje usluge ili isporuene proizvode. U uslovima dugih rokova odgode plaanja ovo se pokazuej kao velika prednost.

2 Kako otvoriti obrtniku radnju?

Uslovi za otvaranje obrta

Uslovi za otvaranje obrta dijele se u dvije grupe: ope i posebne.

Opi uslovi koje treba ispuniti fiziko lice su:

da je dravljanin Bosne i Hercegovine, da je poslovno sposobno, da udovoljava optim i posebnim zdravstvenim uslovima, ako je to propisano posebnim zakonom, da mu pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili upravnim aktom nije izreena zatitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima.

Posebni uslovi su:

propisani nivo strunosti (struna osposobljenost ili poloen majstorski ispit) ako se radi o obavljanju vezanih obrta, saglasnost o obavljanju posebnog obrta u sluaju obavljanja posebnih obrta koju izdaje nadleno federalno ministarstvo ili drugo dravno tijelo (npr. za obavljanje poslova miniranja ili cestovnog prevoza putnika ili stvari). Fiziko lice moe obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako ispunjava nabrojane uslove i ako ima ve zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu. U tom sluaju vodi obrt putem poslovoe koji mora zadovoljavati sve uslove propisane Zakonom o obrtu. Obrt se moe obavljati i kao sezonski obrt i to najdue est mjeseci unutar jedne kalendarske godine a u to vrijeme obrtnik uspostavlja svojstvo osiguranika. Sezonsko obavljanje obrta upisuje se u Obrtni registar. Obrtom se smatra i obavljanje domae radinosti, odnosno djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovlauje runi rad i usluge u domainstvu. Ovakav obrt obavlja se samostalno ili uz pomo lanova zajednikog domainstva. lanovi zajednikog domainstva (brani drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorad) mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku. Dvoje ili vie fizikih lica mogu zajedniki obavljati obrt ako ispunjavaju ope uslove iz Zakona o obrtu, i da najmanje jedno lice ispunjava i posebne uslove. Meusobni odnosi i odgovornosti tih lica ureuju se pisanim ugovorom kojim se ureuju obavezni odnosi u ortakluku Zajedniko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivaa svede na jednog i u tom sluaju moe se izvriti preregistracija u samostalno obavljanje obrta. Penzioneri mogu obavljati obrt, ali im se u sluaju istovremenog voenja obrta, penzija stavlja u stanje mirovanja.

Obrtom se smatra i obavljanje domae radinosti, odnosno djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovlauje runi rad i usluge u domainstvu.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 3

Strani dravljanin moe obavljati obrt pod uslovom da ima radnu dozvolu, da ispunjava ope i posebne uslove i uz primjenu naela uzajamnosti. Uz uslove iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti panju i na posebne zakonske propise (kao npr. Zakon o prevozu u cestovnom prometu, Zakon o komunalnim djelatnostima itd.) koji odreuju posebne uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti. Prostor i oprema za obavljanje obrta moraju zadovoljavati propise o tehnikoj opremljenosti, zatiti na radu, zatiti i unapreenju ovjekove okoline, zatiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uslovima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje -odreene privredne djelatnosti. Najmanja visina radnih i pomonih prostora je 2,40 m. Najmanja visina pomonih prostora, manjih od 10 m je 2,10 m. Najmanja irina povrine za kretanje izmeu opreme ne smije biti manja od 0,70 m. U radnom prostoru mora biti na svakog zaposlenog, odnosno na svako radno mjesto, napravljeno najmanje 3 m slobodne podrumske povrine sa najmanje 10 m zapremine. Poslovni prostor koji je izgraen na dva ili vie spratova mora imati izgraeno stubite irine 1,00 m ili ire. Poslovni prostor mora imati prostore za linu higijenu zaposlenih, koji su obuhvaeni najmanje sa jedne strane predprostorom, u kojem je postavljen umivonik sa tekuom toplom i hladnom vodom. Ove odredbe ne odnose se na ve izgraene poslovne prostore u kojima se obavlja obrtnika djelatnost, sa odobrenjem nadlenog opinskog organa, kao ni na postojee poslovne prostore koji se nalaze u zonama gdje je zabranjena gradnja ili koji se nalaze u objektima proglaenim kulturno istorijskim spomenicima. Uslov strunosti ispunjavaju i sva lica sa VS ili VSS u istoj struci. Lice koje ne ispunjava poseban uslov strunosti, takoer moe obavljati vezani obrt, uz uslov da zaposli radnika koji ima propisani nivo strunosti. Opinski organ nadlean za oblast obrtnitva na teritoriju na kojem e biti sjedite obrta izdaje rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrtnike djelatnosti, odnosno rjeenje kojim se zahtjev odbija u roku od 15 dana. Ako u tom roku nadleni organ ne donese rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrtnike djelatnosti, odnosno rjeenje kojim se zahtjev odbija, obrtnik moe, ako smatra da ispunjava uslove propisane zakonom, zapoeti sa obavljanjem obrta o emu je duan prethodno pisanim putem izvjestiti nadleni organ. Nadleni organ duan je donijeti rjeenje u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti. Ako u ovakvom sluaju nadleni organ utvrdi da nisu ispunjeni uslovi propisani zakonom, a obrtnik je zapoeo sa radom, smatrat e se da se obrt obavlja protivno Zakonu o obrtu.

Uslov strunosti ispunjavaju i sva lica sa VS ili VSS u istoj struci.

4 Kako otvoriti obrtniku radnju?

Postupak i trokovi otvaranja obrta

Postupak otvaranja obrta pokree se pisanim zahtjevom u opinskom organu nadlenom za oblast obrtnitva, na ijem e podruju biti sjedite obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u opinskom organu i besplatni su. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta nedavno je pokrenulo voenje Obrtnog registra putem raunara, ime se ubrzava i olakava registracija obrta. U ovoj godini ministarstvo namjerava pokrenuti i internetski servis e-obrt. Ova usluga omoguavala bi da se elektronskim putem popune sve stavke potrebne za pokretanje postupka osnivanja obrta. Sjedite obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod graevinskih ili prijevoznikih djelatnosti), tada je sjedite obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalite, a to je najee adresa stanovanja. Ako se obrt obavlja u vie radionica ili poslovnih prostora, sjedite je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni prostori (obrazac RL-2). U sluaju preseljenja, sjedite obrta se moe promijeniti prijavom promjene u opinskom organu nadlenom za oblast obrtnitva.

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priloiti:

ovjerenu fotokopiju CIPS line karte, popunjene obrasce RL-1 i RL-3, ljekarsko uvjerenje kojim se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira, dokaz o ispunjavanju uslova strunosti (svjedoanstvo o zavrnom ispitu, majstorska diploma, uvjerenje o strunoj osposobljenosti ili izjava o zapoljavanju strunog poslovoe), dokaz o pravu koritenja poslovnog prostora, ako je potreban za obavljanje djelatnosti koja se registrira ( ZK izvod o vlasnitvu ili ugovor o zakupu), potvrdu da odlukom organa starateljstva nije stavljen pod starateljstvo, potvrdu da mu pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili upravnim aktom nije izreena zatitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, potvrdu od nadlene poreske uprave da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima, saglasnost o obavljanju posebnog obrta u sluaju obavljanja posebnog obrta i dokaze o uplati cijene obrtnice i upravnih taksi.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta nedavno je pokrenulo voenje Obrtnog registra putem raunara, ime se ubrzava i olakava registracija obrta.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 5

U obrazac RL-1 upisuju se podaci o firmi obrta i vlasniku obrta. Firma je ime pod kojim obrt posluje i mora sadravati naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite (npr. Staklorezaka radnja Biser, vl. Ime Prezime, Mostar, XXXV. ulica 12), a moe sadravati i posebne oznake (npr. neki znak ili logo). Firma se mora istaknuti u obliku ploe ili natpisa na ulazu u sjedite obrta i izdvojene prostore Obrazac RL-3 sadri podatke o djelatnostima obrta po iframa djelatnosti iz Standardne klasifikacije djelatnosti uz njihove nazive. Ukoliko predvieni naziv ne odgovara sasvim eljama obrtnika, mogue ga je proiriti prema potrebi kako bi tono definirao ime se taj obrt bavi. Obrazac ima rubrike za upis tri djelatnosti, ali broj djelatnosti za koje se obrt moe registrirati nije ogranien, pa se u sluaju registriranja vie djelatnosti koriste dodatni RL-3 obrasci. Cijena obrtnice zavisi od visine propisanih opinskih taksi.

Peat slui za ovjeravanje rauna i drugih dokumenta koji nastaju u poslovanju obrta.

ta nakon registracije?
Kod upisa u Obrtni registar obrtnik moe odluiti da odmah zapone s obavljanjem djelatnosti ili moe odrediti neki datum unutar godinu dana od registracije za poetak obavljanja djelatnosti, a ak i ne mora unaprijed odrediti taj datum, nego ga moe naknadno prijaviti. Vano je samo da prijavi datum poetka djelatnosti unutar godine dana od registracije, jer se u protivnom obrt brie iz registra i cijeli postupak ponavlja. Opinski organ nadlean za oblast obrtnitva duan je sva rjeenja u vezi s obavljanjem obrta dostaviti obrtniku, organu nadlenom za poreze, nadlenim inspekcijama, obrtnikoj komori kantona, nadlenom fondu zdravstvenog i penzijskog osiguranja i Federalnom zavodu za statistiku, ali dobro je i da obrtnik sam s kopijom rjeenja o otvaranju obrta i radnom knjiicom posjeti ispostave dva fonda kako bi regulirao svoj penzijski sta i pravo na zdravstvenu zatitu. Takoer, obrtnik ima obvezu u roku od osam dana od poetka obavljanja djelatnosti prijaviti se u registar poreznih obveznika pri ispostavi Porezne uprave, prema svom prebivalitu ili uobiajenom boravitu. Ukoliko ocijeni da e u prvoj godini poslovanja ostvariti ukupne primitke u iznosu veem od 50.000 KM, trebao bi podnijeti i prijavu u registar obaveznika PDV-a.

Osim ovih administrativnih obaveza, da bi se stvarno poelo poslovati treba:

otvoriti iroraun i napraviti peat.

6 Kako otvoriti obrtniku radnju?

Peat slui za ovjeravanje rauna i drugih dokumenta koji nastaju u poslovanju obrta. Moe se napraviti kod peatoresca, kojemu je potrebno donijeti kopiju rjeenja o registraciji obrta. iroraun se otvara u bilo kojoj poslovnoj banci koju obrtnik sam odabere i za to je potrebno u banku donijeti rjeenje o registraciji obrta. Prije poetka obavljanja obrta obrtnik je duan pribaviti Rjeenje o minimalnim tehnikim uslovima za poslovni prostor.
UPIS U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA

PRIJAVA FONDU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

PRIJAVA FONDU PIO/MIO

OTVARANJE IRO - RAUNA

RJEENJE O MINIMALNIM TEHNIKOIM UVJETIMA

UPIS U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a (ako je potrebno)

IV. korak

RJEENJE O UPISU U OBRTNI REGISTAR

PRIBAVLJANJE IDENTIFIKACIJSKOG BROJA

POPUNJAVANJE PRIJAVE I OBRAZACA RL-1I RL - 3

PREDAJA POTREBNIH DOKUMENATA

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 7

UPLATA TROKOVA

I. korak

OBRTNICA

II. korak

IZRADA PEATA

III. korak

Kontakti u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i obrta:

Ministar: Velimir Kuni, dipl. iur., Tel.: + 387 36 44 91 20, fax: + 387 36 44 91 22, E-mail: ministar@fmrpo.gov.ba Tajnik/Sekretar: Jozo Beji, dipl. ing. stroj. Tel.: + 387 36 44 91 23, fax: + 387 36 44 91 22 E-mail: tajnik@fmrpo.gov.ba Sjedite: Zgrada Projektant, III. kat, Stjepana Radia 33, Mostar, Tel.: + 387 36 44 91 20, fax: + 387 36 44 91 22, Internet: www.fmrpo.gov.ba, E-mail: fmrpo@fmrpo.gov.ba