E-MAIL KAO SERVIS NA INTERNETU (seminarski rad)

PREDMET: PROFESOR STUDENT: SMJER STUDIJA:

juni 2010. godine

SADRAJ

1. UVOD.........................................................................................................................................1 2. E-MAIL KAO SERVIS NA INTERNETU.....................................................................................2

2.1 E-mail kao oruje e-marketinga............................................................................................................... 4 2.2 Plan e-marketinga..................................................................................................................................... 7 2.3 Koritenje e-marketinga u kompanijama BiH.......................................................................................... 9

3. ZAKLJUAK............................................................................................................................11 LITERATURA...............................................................................................................................12

1. UVOD
Praenje razvoja novih trendova iznimno je zahtjevan posao i jedan od kljunih faktora uspjene online kampanje. Internet oglaavanje ima nekoliko prednosti u odnosu na konvencionalne oblike. Kljuna prednost je njegova daleko nia cijena, a potom dolazi mogunost preciznog ciljanja eljenih skupina te lako mjerljiv povrat na investiciju. Svakodnevno oglaiva moe pratiti sve relevantne statistike o posjetiteljima svoje internet stranice te kupcima pojedinog proizvoda ili usluge. U svakom trenutku je poznato da li se pojedina investicija isplati i na vrijeme je mogue prekinuti kampanje koje ne ostvaruju zadovoljavajui povrat. Informatika era najbre je rastui fenomen kojeg drutvo poznaje. Na Googleu se danas mjeseno obavlja vie od 30 milijardi pretraivanja. Za doseg od 50 milijuna korisnika, radiju je trebalo 38, televiziji 13, Internetu 4, iPodu 3, a Facebooku samo 2 godine ivimo u eksponencijalnim vremenima. Internet kampanju mogue je pokrenuti u svega nekoliko sati, a rezultati su vidljivi gotovo trenutno. Udio internet oglaavanja u svijetu rapidno raste, a u Velikoj Britaniji je primjerice nadmaio TV oglaavanje. Internet marketing ili internet oglaavanje, jo se i skraeno naziva i-marketing, web marketing, online marketing, ili e-marketing, jest oglaavanje proizvoda i usluga putem Interneta. Postala je sveprisutna fraza: "ivimo u doba globalizacije"; teko je meutim opisati u emu je njeno tono znaenje. Ujedinjavanje svijeta zapoinje u 19. stoljeu kroz dramatini razvoj sredstava prometa (eljeznica, parobrod) i telekomunikacija (telegraf, telefon). Taj je proces nastavljen i ubrzan u dvadesetom stoljeu, sve do pojave interneta. Globalizacija je dakle proces zapoet prije oko 150 godina, iako je sam termin nov. (Da bismo napravili vanu terminoloku distinkciju, za ovaj mnogoznani proces moemo koristiti pojam planetarizacija. Tada pojam globalizacija moe oznaavati filozofiju ekstremnog ekonomskog liberalizma primjenjenu na planet, kakvu zastupa World Trade Organisation. Globalizacija je veoma kontroverzna tema. Ona nije kontroverzna samo za politiko obrazovanje, nego je takvo i znaenje tematike. Ve u samoj jezgri debate o globalizaciji su osnovna pitanja politikih znanosti i politike - pitanja o demokraciji, vaenju i potivanju donesenih odluka i odnosu politike i ekonomije.

2. E-MAIL KAO SERVIS NA INTERNETU

Najkrae reeno, Internet je velika mrea u koju je ukljueno stalno ili povremeno na milijune raunala diljem svijeta. Internet nema centralnog nadzora niti ga itko u cijelosti posjeduje bolje bi bilo kazati da Internet objedinjuje stotine i stotine manjih mrea na nivou drava, pokrajina ili velikih korporacija. Kao i veina dananje moderne tehnologije i Internet svoje korijene ima u vojnoj industriji. Predak dananjeg Interneta je bila mrea ARPANET ije je namjena bila povezivanje vladinih institucija SAD-a, pogotovo u sluaju nuklearnog rata kada bi ostali oblici komunikacije bili uniteni. S vremenom su se na kostur prvobitne mree poele povezivati i ostale institucije (najprije sveuilita), mrea je poela nezaustavljivo rasti i prerasla je svoje poetne okvire. Broj prikljuenih raunala je naglo rastao, da bi Internet svoju konanu ekspanziju doivio u zadnjih deset godina kada je pad cijena opreme uinio da pristup Internetu bude dostupan svakom graaninu. Unato zlogukim prognozama da e se zbog sve veeg broja korisnika Internet zaguiti, tj. da e se preopteretiti postojea infrastruktura, do toga ipak nee doi jer Internet neprestano raste i postaje sve popularniji. U bliskoj budunosti (a za neke ve i sad) oekuje nas sve vei utjecaj Interneta na svakodnevni ivot-primjerice kupovanje preko Interneta je ve sad normalna stvar u svijetu, a odnedavno i u nas. Vrlo vjerojatno e uskoro svako domainstvo imati prikljuak na Internet i koristiti njegove pogodnosti slino kao to sada koristimo telefon ili televizor. Naravno, uz dobre strane postoje i one loe kao primjerice pretjerana ovisnost o Internetu, osamljivanje i sl. Na svakom je da odabere koliko e i u kojoj mjeri ta suvremena i uzbudljiva tehnologija utjecati na njegov ivot. Jedno je sigurno Internet neete moi ignorirati. Podaci (tekstovi, slike, animacije itd.) kojima moemo pristupiti putem Interneta spremljeni su na nekoliko milijuna servera diljem svijeta (naravno ne ravnomjerno, velika veina servera ili hrv. posluitelja nalazi se u SAD). Serveri su jaka raunala kadra spremiti velike koliine podataka i istovremeno opsluivati na desetine i stotine korisnika. Takva raunala se obino nalaze unutar velikih kompanija, sveuilita ili vladinih institucija. Ona su ujedno TRAJNO (24 sata na dan) povezana na Internet. Svako serversko raunalo ima jedinstvenu adresu na Internetu po kojoj se razlikuje od ostalih servera. Za razliku od serverskih raunala koja su trajno spojena na Internet, obini ljudi i mala poduzea se svojim kunim raunalima samo povremeno i po potrebi spajaju na Internet preko telefonske ice i serverskog raunala organizacije koja omoguuje pristup Internetu (koja se jo naziva i ISP od engl. Internet service provider kod nas je to npr. HiNet). Internet je u poetku bio namijenjen veinom za razmjenjivanje poruka meu korisnicima tj. za popularnu elektroniku potu (E-mail). Razmjenjivao se uglavnom tekst jer su veze bile spore i bilo ih je malo, pa su podaci sporo putovali. Slike i ostali multimedijalni materijali se nisu razmjenjivali jer bi zauzeli previe mrenih resursa. Razvojem raunala i telekomunikacija razvili su se i drugi oblici upotrebe Interneta koji vie nisu bili ogranieni samo na razmjenu tekstualnih poruka. Kada govorimo o raznim oblicima upotrebe Interneta, najee rabimo termin Internet servisi. Pa koji su najpopularniji Internet servisi? Bez sumnje najpopularniji servis kojeg mnogi poetnici poistovjeuju s Internetom (Bio sam na Internetu obino znai Bio sam na Webu). Baza ovog servisa su web stranice tj. stranice koje se sastoje od teksta, slika, animacija i zvukova i koje korisnik 2

pregledava s pomou programa koji se zove Web browser. Web stranica danas u svijetu ima na desetke milijuna i neprestano nastaju nove, dok se neke stare gase. Dva najpopularnija programa za pregledavanje web stranica su Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator. Iza WWW-a ovo je servis kojim se slui najvei broj korisnika Interneta. Datira iz samih poetaka Interneta (za razliku od WWW-a koji je nastao prije deset godina). Najkrae reeno, E-mail omoguuje da korisnik Interneta alje poruku ili vie njih nekom drugom korisniku Interneta i da prima poruke od drugih korisnika. Funkcionira vrlo slino kao klasina pota (ak se rabe i slini termini kao npr. Mailbox), s time da je neusporedivo bra jer primatelj dobiva poruku u roku od nekoliko minuta (zbog toga se u Americi za obinu potu rabi termin Snail mail). Da bismo mogli koristiti elektroniku potu, moramo imati E-mail account tj. korisniki raun za E-mail. Ako postanemo korisnik Interneta kod bilo kojeg od ISP-ova kod nas, dobit emo uz pretplatu i jedan E-mail account. E-mail primamo i aljemo s pomou programa za rad s E-mailom od kojih su danas najpopularniji Microsoft Outlook i Eudora. Ovo je vrlo koristan servis kojim se, naalost, ne slui velik broj korisnika Interneta iz dva najea razloga: nije popularan i atraktivan kao WWW ili chat i nije neophodan kao E-mail. Najkrae bi se mogao opisati kao gomila oglasnih ploa od ega se na svaku mogu stavljati poruke vezane uz neku temu npr. ploa posveena jedrenju, ploa s porukama o makrobiotikoj kuhinji, ploa o intimnim problemima itd. Oglasna ploa se kod ovog servisa naziva konferencija (newsgroup) i postoji na tisue razliitih konferencija u kojima stalno ili povremeno sudjeluje na tisue Internauta. Svaki korisnik Interneta moe odabrati u kojim e konferencijama sudjelovati bilo kao pasivni promatra (itanje to drugi piu i o emu raspravljaju), bilo kao aktivni sudionik (postavljanje pitanja, odgovaranje na tue poruke). Za razliku od E-maila gdje je korespondencija izmeu dvaju korisnika privatna, tj. nitko osim primatelja i poiljatelja ne moe proitati poruku (bar teoretski, ako iskljuimo tajnu policiju), kod newsa su sve rasprave pa moe sudjelovati to vie korisnika. Na taj nain kada nas mui neki problem i postavimo pitanje oekujui odgovor (npr. u konferenciji posveenoj igrama postavimo pitanje Koje su ifre za Duke Nukema?) mnogo korisnika e vidjeti nau poruku i pa je vea vjerojatnost da e nam netko odgovoriti i rijeiti na problem. Da bismo itali i slali poruke u konferencijama, moramo imati program za tu namjenu tzv. Newsreader. Danas veina korisnika kao svoj Newsreader rabi Microsoft Outlook Express jer je jednostavan za koritenje, a u sebi sadri i podrku za E-mail. Ovo je meu poetnicima i mlaom populacijom uvjerljivo najatraktivniji servis. Omoguuje nam da u realnom vremenu avrljamo tj. razmjenjujemo poruke s jednim ili vie korisnika koji su spojeni na Internet. Naglasak je na realnom vremenu to znai da poruku koju piemo primatelj istog trenutka vidi na ekranu, odgovara nam, mi njegovu poruku istog trena dobijemo (osim ako su veze zaguene), odgovaramo i tako unedogled. U par minuta moemo tako izmijeniti i po desetak poruka - za razliku od E-maila gdje obino s jednim korisnikom izmijenimo jednu ili dvije poruke dnevno. Iako poetno zamiljen kao servis za brzu razmjenu korisnih ideja, ubrzo se pretvorio u jednu ogromnu brbljaonicu gdje se 95% vremena troi na nekorisno avrljanje koje u sluaju da se na Internet prikljuujemo od kue, moe znatno utjecati na iznos telefonskog rauna. Ipak, to svakako treba isprobati. 3

Za avrljanje je najbolje imati poseban program za tu svrhu, premda je u zadnje vrijeme omoguen i chat preko weba tj. koritenjem web browsera. Jedan od boljih programa za chat je mIRC. Od manje popularnih Internet servisa koje moemo ponekad koristiti izdvajam: - Internet telefonija telefoniranje preko Interneta (raunalo mora imati zvunu karticu i mikrofon). Naprednija varijanta istoga je Videotelefonija - treba imati i raunalnu kameru (nae se jeftinih) - Internet radio i TV sluanje radija ili gledanje TV programa preko Interneta treba imati zvunu karticu i program RealPlayer - Igranje preko Interneta nije potrebna nikakva dodatna oprema, zgodno je imati program koji olakava traenje tzv. Game servera tj. raunala koja omoguuju da vie igraa odjednom igra neku igru (kao npr. Quake) E-mail je drugi najpopularniji Internet servis. Za razliku od WWW-a nastao je u samim poecima razvoja Interneta i dok su se neki drugi stari servisi modificirali ili nestajali zbog prodora suvremenijih tehnologija, E-mail je i do danas ostao nezamjenljivi servis za komunikaciju izmeu korisnika Interneta. Kratak opis E-maila je dan na poetku prirunika a na sljedeim stranicama opisat emo taj servis malo detaljnije. Nakon uvoda i opisa osnovnih principa, navest emo kako se moemo koristiti E-mailom na primjeru najpopularnijega programa za E-mail, Internet Outlook Expressa. E-mail funkcionira vrlo slino kao i obina pota i mnogi termini i operacije su sline ili iste kao i kod obine pote. Da bismo se mogli koristiti E-mailom, moramo imati otvoren bar jedan e-mail korisniki raun (e-mail account). Ako postanemo mali korisnik Interneta preko bilo kojeg ISP-a (Hinet, Iskon, BBM) automatski e nam biti dodijeljen jedan e-mail account. Na uputama za koritenje Interneta biti e nam navedeni podaci o accountu: korisniko ime (username ili login name), lozinka (password) i e-mail adresa. Prva dva podatka su nam potrebna da bismo ispravno konfigurirali svoj E-mail program za itanje pote s e-mail servera, a e-mail adresom se identificiramo na Internetu i na nju nam drugi korisnici mogu slati poruke. 2.1 E-mail kao oruje e-marketinga Broj e-mail korisnika svakodnevno raste u svijetu, stoga je uz World Wide Web postao najkoritenija Internet usluga. Brzo je postao komunikacijski standard i u poslovnom svijetu, tako da ga i marketing agencije sve vie koriste u svojim propagandnim aktivnostima. Tu posebno dolazi do izraaja e-mail kao nain komunikacije i samim tim pojava novog marketinkog kanala tj. E-mail marketinga. Na primjer, jedna novinska kua je poslala ponudu za kupnju knjige koju je izdala, putem e-maila. E-mail adrese je prikupila uglavnom putem web stranice sa jednostavnom formom za upis e-maila. Sadraj poruke je naslovna strana knjige, kratki opis sadraja i promotivna cijena. Stoga E-mail marketing predstavlja slanje poruka putem e-maila na adrese koje su odobrene od strane svakog pojedinanog korisnika. Te poruke mogu sadravati razne

promocije, biltene, razne obavijesti, izvjetaje za javnost, praznine estitke, ponude i sve ostale informacije koje unapreuju odnos sa korisnicima.1 Poruke mogu sadravati i informacije koje nisu reklamne prirode. Tako npr. korisnicima moemo slati razne vrste upita i anketnih pitanja u cilju poboljanja usluga/proizvoda, a time i znatno unaprijediti odnos sa korisnicima. Navedena novinska kua koristei klasian nain slanja e-mail poruke putem e-mail klijenta (Outlook, Eudora) ili javnih e-mail servisa (Gmail, Yahoo) ima potekoa pri slanju poruke (sa ponudom za prodaju knjige) na vie e-mail adresa (npr. vie od 1.000), zbog sve rigoroznijih odnosa firmi koje nude pristup Internetu, prema SPAMu. Promotor e vjerovatno sastaviti e-mail poruku koja e izgledati lijepo, sa slikama i skladno ukomponovanim tekstom (HTML format), ali nema uvid koliko i koji korisnici ele da primaju poruke sa HTML formatom, a koji i koliko u istom tekstualnom formatu. Takoer, javlja se problem uvida u povratne informacije o itanosti vae poruke i zainteresiranosti korisnika za vie informacija o ponudi koje se eventualno nalaze na vaoj web stranici, sve do informacija o broju i e-mail adresama korisnika koji su naruili ponuenu knjigu. Nedostaci su, takoer, i nemogunost sistematskog naina praenja slanja e-mail poruka sa statistikim podacima o broju poslatih, primljenih, otvorenih i sl. poruka, korisnici su vam morali slati zahtjev da ih uklonite sa vae distributivne liste, to zahtijeva uposlenika koji e se brinuti za odravanje e-mail lista i sl. Napredni vid koritenja E-mail marketinga rjeava gore navedene probleme, a u svijetu se poeo razvijati prije nekoliko godina, dok ga na naim prostorima skoro i nema. Medijske kue i firme na naim prostorima, ako ve koriste e-mail kao nain komunikacije sa korisnicima, to rade sa jednostavnim periodinim slanjem novosti i biltena. Rijetki su oni koji koriste rjeenja koja omoguavaju sigurnu dostavu velikog broja e-mail poruka, jednostavno odravanje e-mail lista, upotrebu e-mail anketa, praenje i analizu uinka dostavljenih e-mail poruka, itd. U naelu, postoje tri naina implementacije naprednijeg E-mail marketing rjeenja: - Potpuna usluga angaovanjem specijalizirane marketinke kue, koja e voditi brigu o vaoj komunikaciji sa klijentima, - Koritenjem usluga aplikacijskih provajdera (engl. Aplication Service Provider), koji su dostupni putem Interneta, tako da ih moete koristiti i van
1

Rajkov, M., Jovanovi, P.,arki-Joksimovi, N., Milievi, V., Leksikon menadmenta, Fakultet

organizacionih nauka, Beograd, 1993

vaeg poslovnog okruenja, - Razvijeno rjeenje unutar organizacije vlastitim resursima. Na naim prostorima najoptimalnija je druga opcija koritenja usluga ASP firmi, s obzirom na to da nae marketinke kue tek poinju da ovladavaju E-mail marketingom, a trea opcija zahtijeva velike ljudske i financijske resurse. Od nekoliko vodeih svjetskih firmi koje pruaju usluge E-mail marketinga izdvojit u ove dvije kompanije: http://www.intellicontact.com/ i http://www.constantcontact.com/, zbog jednostavnosti alata i odline podrke korisnicima. Na njihovim web prezentacijama moete saznati sve o mogunostima njihovih rjeenja za e-mail marketing uz mogunost, vremenski ogranienog, besplatnog koritenja alata, kao i odlinom podrkom. Gore navedena novinska kua koritenjem naprednijeg alata za E-mail marketing, mogla bi saznati koliko je korisnika primilo e-mail promotivnu poruku, ne bi vodila rauna o formatu e-maila kao i o problemima sa slanjem vie hiljada e-mail poruka, imala bi na uvid koliko je korisnika otvorilo poruku, koliko ih je proitalo dodatne informacije (ako je dostupan link), koliko ih je naruilo, i konano koliko ih je kupilo knjigu. Sve ovo bi mogla saznati u nekoliko minuta koritenja alata. Novinska kua bi odluivala o sadraju poruke, vremenu i frekvenciji slanja poruka, a svaki bi korisnik odluivao dobrovoljno eli li ili ne dobijati poruku. OSCE Misija u BiH je jedna od prvih, ako ne i prva organizacija koja je uvela jedan ovakav napredniji nain e-mail komunikacije sa korisnicima. Pojava Interneta je omoguila da se izmeu proizvoaa i konzumera proizvoda/usluga uspostavi direktan kontakt. Kao posljedica, dolo je do promjene u karakteru proizvodnje i karakteru potroaa. Proizvodnja je prestala da bude masovna, a potroa je podigao prag svoje tolerancije i kriterijuma za izbor. Marketing je dobio novu dimenziju poznatu u teoriji kao one-to-one (1:1) marketing, to oznaava individualnost u pristupu, prezentaciji, a kada je proizvodnja u pitanju, ide se na detekciju pojedinih potroakih grupa (segmenata), procjenu njihovih potreba i zainteresovanosti. Upravo ova izmjena u pristupu dovela je do potrebe da se na metodolokom planu posveti posebna panja detekciji ciljnih grupa, drugim rijeima segmentaciji trita na kom se kompanija ve nalazi ili eli da prodre. Osnovni razlog za segmentaciju trita je da se procjene koje grupe klijenata su trenutno pogodne za plasiranje roba/usluga i da one predstavljaju takozvano ciljno trite. Dalje se ide na sagledavanje potencijalnih klijenata i razvijanje novih ili usavravanje postojeih proizvoda/usluga kako bi se u narednom periodu privukli i postali dio ciljnog trita. Primjer ankete koja je sprovedena posmatra i obuhvata klijente koji ve koriste usluge kompanije, tako da se na ovaj nain ne moe govoriti o plasiranju usluga na potpuno novom tritu ili korisnicima koji nisu upoznati sa uslugama koje kompanija prua. Pa ipak, imajui u vidu specifinu djelatnost kojom se kompanija bavi, mnogo je vanije da se zadovolje potrebe postojeih klijenata i 6

pobolja maksimalno kvalitet usluge po mjeri korisnika, poto se na taj nain podie ugled kompanije. 2.2 Plan e-marketinga Prihod se ostvaruje kroz: Oglaavanje E-trgovinu Online igre Online dogaanja Plan e-marketinga je: -nacrt za formulaciju i provedbu strategije e-marketinga; -povezuje poslovnu strategiju firme, marketinke strategije i nove tehnologije.
Slika 1. Plan e-marketinga mapa puta za usmjeravanje pravaca firme, raspodjelu resursa te donoenje tekih odluka na kritinim raskrijima (Kalakota i Robinson, 1999.)

Tipovi: Plan salveta Sistem: jednostavno to uradi Ad hoc pristup Plan temeljen na investicijskom kapitalu Aneoski investitori Kapitalni investitori Analiza situacije podrazumijeva: Pregled ambijentalnih i SWOT analiza firme, Pregled postojeeg marketinkog plana i svih drugih informacija koje se eventualno mogu dobiti o kompaniji i njezinim brendovima, Pregled poslovnih ciljeva, strategija i metrike uspjenosti firme. Strateko planiranje u polju e-marketinga podrazumijeva: 7

Utvrivanje uklapanja izmeu organizacije i njenih mogunosti na tritu koje se stalno mijenjaju, Analizu marketinkih mogunosti, ponude i potranje i segmenata.

Definiranje ciljeva podrazumijeva: Utvrivanje opih ciljeva koji proizlaze iz ciljeva e-marketinga, Definiranje sljedeih aspekata: Zadatak TA? Mjerljiva koliina KOLIKO? Vremenski okvir DO KADA? Definiranje strategije e-marketinga podrazumijeva: Utvrivanje toka prihoda predloenih u skladu s modelima e-poslovanja. Mogue strategije: Ponuda - strategije proizvoda Vrijednost - strategije odreivanja cijena Dinamiko odreivanje cijena, Online aukcije. Distributivne strategije Direktni marketing Modeli e-poslovanja posredstvom zastupnika Strategije marketinke komunikacije Strategije upravljanja odnosima Plan provedbe podrazumijeva: Osmiljavanje taktike e-marketinkog miksa: Ponuda proizvoda/usluga, Vrednovanje/odreivanje cijena, Distribucija/lanac dostave, Integralni komunikacijski miks. Osmiljavanje taktike upravljanja odnosima Osmiljavanje taktike prikupljanja informacijama Osmiljavanje organizacijskih struktura za provedbu plana Budet podrazumijeva: Predvianje prihoda Vrednovanje trokova potrebnih za postizanje ciljeva Trokovi e-marketinga Trokovi tehnologije, Dizajniranje site-a, Plae, Ostali izdaci oko izgradnje site-a, Marketinka komunikacija.

2.3 Koritenje e-marketinga u kompanijama BiH Gotovo svako tree domainstvo u BiH posjeduje raunalo, ali manje od polovice njih ima i prikljuak za internet. U Federaciji je taj procent neto vei (38%) nego u Republici Srpskoj (24%). Takoer u urbanim krajevima BiH penetracija raunara u domainstvima je 43% a u ruralnim tek 24%. 2Inae, 21% graana BiH tvrdi da se koristi Internetom i to najee za provjeravanje elektronske pote. Internet Explorer je najei browser (75%) a njegova najee koritena alternativa je Mozilla Firefox koja je instalirana na 17% raunala u BH domainstvima. Elektronska pota (e mail ) prua uslugu primanja i slanja poruka pojedinanih korisnika putem Interneta. Jeftin i efikasan nain komuniciranja. (poruka do primaoca putuje oko 3 sek.). Najpopularniji programi su: Outlook, Outlook Express, Messenger, Eudora, Pegaus Mail) OSCE Misija jedna od prvih organizacija koja je dosta panje i resursa posvetila Internetu kao mediju u Bosni i Hercegovini. Uz online sadraj na web stranici, koristi se i e-mail kao komunikacijski kanal sa posjetiocima. Ekspanzija e-mail komunikacije, ogranieni ljudski resursi i neophodan sistematski pristup, naveo nas je da analiziramo nain koritenja tog Internet servisa u OSCE Misiji.E-mail adrese korisnika su se uglavnom prikupljale putem formi na web stranici. E-mail korisnika dolazi do osobe zaduene za prikupljanje adresa (urednik stranice), koju ukljuuje u distribucionu listu. Urednik stranice prema potrebi komponuje e-mail poruku i alje je na distribucionu listu. Problemi su se javili sa korisnicima koji dobijaju e-mail poruke u drugim e-mail klijentima (Outlook) ili servisima (Yahoo, Google) od onih koje koristi OSCE Misija. Prikaz poruke je ovisio i o postavkama korisnika, preferira li e-mail poruku sa slikama u formi web stranice (HTML format), ili isti tekstualni format.Ispis sa distribucione liste takoer se obavljao putem formi na web stranici, gdje urednik stranice dobije zahtijev i manualno ukloni korisnika sa liste. Kako su te liste rasle sve je bilo tee i vremenski zahtjevnije odravati ih: pronai i izbrisat korisnika, locirati i brisati lane adrese, ubacivanje novih adresa koje svakodnevni pristiu i sl. Slanje e-mail poruke na 1.000 e-mail adresa takoer se javilo kao problem zbog ogranienja od strane Internet servis provajdera (mjere protiv SPAM-a). I na kraju, veliki nedostatak je bio i nemogunost uvida u rezultate komuniciranja. Na primjer, da li je i koliko njih, otvorilo e-mail poruku i proitalo izvjetaj za medije ili neki drugi sadraj. Na osnovu gore navedenog dolo se do sljedeih zakljuaka: - Sve tee odravanje i auriranje e-mail lista od strane urednika stranice, - Problemi sa slanjem veeg broja e-mail poruke, - Neujednaenost formata poruke koju korisnici dobijaju u raznim e-mail klijentima i servisima i - Nemogunost saznanja rezultata e-mail aktivnosti, a samim tim i analize i planiranja daljnjih koraka.

Rui, D.: e-Marketing, Osijek 2oo3.

Nakon provedenog istraivanja doao sam do www.constantcontact.com gdje se nude rjeenja za gore navede probleme. Alat je dostupan putem Interneta i pristupate mu registracijom sa korisnikim imenom i lozinkom. Izabrao sam tu firmu i zbog specijalnih povoljnijih uslova koji su rezultat saradnje sa naom Hosting firmom (Interland). Visina cijene ove usluge koja je dostupna putem Interneta zavisi od broja prijavljenih korisnika i kree se od besplatno (do 50), pa do 150$ mjeseno (do 25.000 prijavljenih korisnika).Sa ovim sistemskim pristupom prema E-mail marketingu rijeili smo dugorono gore navedene probleme komunikacije sa naim online korisnicima i dobili smo sljedee: - Automatsko odravanje i upravljanje e-mail listama korisnika - Slanje veeg broja e-mail poruka u HTML ili tekst formatu - Jednostavno i brzo formatiranje e-mail poruka uz pomo arobnjaka za newsletere, obavijesti, i sl. - I, najvanije za vie strukture menadmenta, redovno i jednostavno izvjetavanje o svakoj pojedinanoj e-mail kampanji (npr. koliko je i od koga itan na newsletter ili izvjetaj za medije).

Uz pomo alata dolazimo do rezultata kao to su: Broj poslatih poruka, broj poruka koje iz odreenih razloga nisu zavrile u inboxu korisnika, broj korisnika/e-mail klijenata koji su nae poruke klasificirali kao SPAM, broj i lista korisnika koji se dobrovoljno ispisao sa liste distribucije, broj i lista korisnika koji su otvorili poruku, broj i lista korisnika koji su kliknuli na link (ako postoji) u e-mail poruci, broj korisnika koji su nau poruku prosljedili drugim korisnicima. Tako, na primjer, nakon uvoenja novog online marketing alata, OSCE je u periodu od dva mjeseca poslao ukupno 10 razliitih e-mail poruka (najava dogaaja, saetaka novosti sa stranice sa linkovima, newletera), na 1.332 adrese.

10

3. ZAKLJUAK
Moe se rei da je sa razvojem Internet Intelligence rjeenja, dolo do velikog zaokreta u oblasti Internet Marketinga. Informacije za koje je nekada bilo potrebno da se prikupljaju i sistematski obrauju mjesecima, sada su na dohvat ruke odmah u realnom vremenu. Ne samo podaci, ve krae i iscrpne informacije. Stoga posebnu panju treba obratiti na rezultate kontrolne faze. Permanentno praenje trita, analiza i fleksibilnost u nastupu su pravi put ka uspjenom online poslovanju. E-Marketing u finansijskim organizacijama ne znai potpuno odbacivanje svega to je do pojave Interneta na planu marketinga uraeno. Naprotiv, princip migracije sa usluga na klijentske potrebe je opti princip nove ekonomije, nezavisno da li je rije o offline ili online poslovanju. Jedini pravi nain za efikasno unapreenje poslovnih modela i nastupa na tritu ogleda se u permanentnom praenju teholokih inovacija i sinergiji IT dostignua sa e-biznis strategijama u jedinstvenu cjelinu - savremeno bankarsko poslovanje. Da e-mail marketing eka svijetla budunost, zakljuili su i u magazinu Marketing Week; njihovim je istraivanjem utvreno da tek 3 posto marketinkih direktora misli kako je banner dobar nain da se generira novi posao, odnosno privue odreena publika. Utvreno je i da 63 posto kompanija ima e-marketing strategiju, pri emu im je web site najuinkovitije marketinko orue. S ovim se nije sloilo 17 posto kompanija, koje su kao najefektniji vidjele e-mail marketing. Tek mali broj kompanija bannere vidi kao glavno sredstvo promocije. Za to je dijelom kriv i softver za blokiranje reklama, poput Adsubtracta i Advipera. Inae, po efektivnosti vodi direct mail s 45 posto, banneri su zastupljeni s tek 3 posto, a web siteovi s 23 posto. Dobra je predvianja za tekuu godinu donijela i kompanija Jupiter Research. Njihov je zakljuak bio da e se on-line oglaavanje udvostruiti 2010. godine.

11

LITERATURA

1. 2. 3. 4.

Rui, D.: e-Marketing, Osijek 2oo3. Strauss, El-Ansary, Frost: e-Marketing, Zagreb, 4.izdanje, 2001. Goran Milovanovi, Internet I globalizacija, Beograd, 2000. Filipovi, Kosti, V. M.: Marketing menadment, FON Menadment, Beograd, 1999. Rajkov, M., Jovanovi, P.,arki-Joksimovi, N., Milievi, V., Leksikon menadmenta, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 1993 Kramari Milo, Iskrice marketinga, Bodex, Beograd, 2000

5.

6.

12