Seminarski rad iz predmeta Ekonomika preduzea

Tema: Just In Time (JIT)

Sadraj

1.

Uvod ........3 1.1. Pojam JIT sistema ..........3 JIT sistem ............ 4 2.1. Prednosti i nedostaci sistema ... 4 2.2. Filozofija JIT miljenja ....................4 2.3. Karakteristike JIT proizvodnje ....................................................................................5 Primjer implementacije JIT sistema ............................7 Zakljuak .......11

2.

3.

4.

5.

Literatura ...............................................................................................................................11

1. Uvod

Pojam JIT sistema

Just In Time (Tano na vrijeme) predstavlja ekonomski pojam koji je nastao u Japanu i oznaava strategiju kojom se smanjuju trokovi proizvodnje, gubi se potreba za velikim trokovima skladitenja repromaterijala, te se sirovine iskoritavaju u najkraem moguem roku u proizvodnom procesu. Proces i faze proizvodnog procesa se usklauju, zajedno sa izjednaavanjem kapaciteta Cilj koritenja JIT strategije jeste poveanje produktivnosti i cjelokupnog poslovanja preduzea. JIT sistemom se nastoji poboljati poslovanje na nain da se zalihe minimiziraju i time se uklone trokovi koji inae predstavljaju najznaajnije trokove za kompaniju. On predstavlja zapravo jednu filozofiju poslovanja gdje ljudi (zaposlenici) moraju savreno funkcionirati kako bi i taj sistem funkcionirao. Menadment mora ukljuiti i zaposlenike u donoenje odluka, zaposlenici kontroliraju itav proizvodni sistem, otkrivaju greke i ispravljaju ih. Kako bi JIT sistem funkcionirao, cijeli lanac od dobavljaa pa sve do kupca mora biti savreno integrisan. Dobavlja mora isporuiti materijal na vrijeme, a materijal mora biti savrene kvalitete. Zbog toga je potrebna dugorona saradnja i povjerenje izmeu kompanije i njenih dobavljaa. JIT metoda uspjena je ako je kvaliteta dijelova visoka i ako nema velikih zaliha i skladitenja. Uz vrstu saradnju sa dobavljaima, odgovarajuom lokacijom dobavljaa (u blizini kompanije), timski rad i veliinu proizvodnje u skladu s potranjom dolazi se do rezultata koji na kraju predstvalja zadovoljnog kupca.

2. JIT sistem

2.1. Prednosti i nedostaci sistema

Implementacija JIT sistema predstavlja veliki troak za kompaniju obzirom da se mora provesti reinenjering poslovnih procesa u preduzeu, ali donosi i niz prednosti. Prednosti: Nedostaci: ovisnost o dobavljaima (ako dobavlja ne isporui materijal na vrijeme nastaje zastoj cjelokupnog sistema sto dovodi do velikih trokova), vee posljedice greaka u proizvodnji (greka u proizvodnji dovodi do nemogunosti ispunjenja narudbi na vrijeme), administrativni trokovi narudbi rastu zbog velike koliine malih narudbi koje trebaju biti obraene, JIT loe trenutno reaguje kod naglih promjena tranje (broj dijelova, razliite opcije)... smanjenje trokova rada, smanjenje transportnih trokova, vea motiviranost zaposlenika, smanjenje vremena za proizvodnju proizvoda, visoka kvaliteta proizvoda, nema manipulacija zalihama u skladitu, smanjena mogunost osteenja ili neiskoritenosti zaliha

3. Filozofija JIT miljenja

Poznat je podatak da je JIT filozofiju popularizovala japanska kompanija TOYOTA (zbog ega se u nekoj literaturi moe pronai pod nazivom Toyota sistem kao i mnotvom drugih naziva poput Proizvodnja bez zaliha, Nulte zalihe, Lean proizvodnja, Japanska proizvodnja i sl.). Njihova tenja je bila da uspostave idealne tokove materijala kroz cijelu mreu sndbijevanja u skladu sa zahtjevima potroaa. Pojam idealni podrazumijeva maksimalno redukovanje svih ulaganja, napora i trokova, a poveanje performansi i efekata u funkciji perfektnih ciljeva poslovanja. Put ka tim ciljevima zapoeo je sa JIT pristupom proizvodnji. Polazna, osnovna tenja ovakve proizvodnje je smanjivanje zaliha. Komparativno gledano u odnosu na masovnu proizvodnju, ovakva proizvodnja smanjuje napore radne snage, smanjuje proizvodni prostor, smanjuje trokove opreme, skrauje vrijeme potrebno za razvoj proizvoda. To direktno vodi smanjivanju trokova i poveanju ekonominosti. Kljuna pitanja JIT filozofije jesu koliko i kada naruiti. Odgovor na pitanje koliko dijelova proizvesti u datom vremenu daju ekonomski pokazatelji kvantiteta, dok se za pitanje kada naruiti koristi princip granine vrijednosti, odnosno sigurne vrijednosti zaliha. 1Koncepti ekonomskih pokazatelja kvantiteta (eng.- EBQ) i obima narudbe (eng.- EOQ) tee da trokove svedu na minimum, kao i da ostvare osnovni princip JIT strategije reagovanje na zahtjeve potroaa.

4. Karakteristike JIT proizvodnje

Just In Time proizvodnja u savremenim uslovima industrijske proizvodnje ima sljedee karakteristike: 1. proizvodnja po narudbi 2. proizvodnja u malim serijama 3. proizvodnja sa nula greaka (Zero QC) 4. proizvodnja sa najkraim ciklusom izrade (Min Tc) 5. proizvodnja bez skladita 6. proizvodnja bez zaliha Da bi se ostvarila proizvodnja Just In Time, odnosno proizvodnja u pravo vrijeme, potrebno je:
1

http://www.indmanager.edu.rs/site/pdf/a-1.pdf

1. znati sta trite trai 2. precizno planirati proizvodnju 3. usavriti proces proizvodnje

Cilj proizvodnje Just In Time je da se postigne rentabilnost preduzea. Rentabilna proizvodnja ima vane karakteristike, a to su nizak nivo angaovanja kapitala, niski trokovi i veliko iskoritenje kapitala.

Primjenom proizvodnje Just In Time postie se sljedee: 1. viskok kvalitet proizvoda 2. proizvodnja prema potrebama trita (fleksibilnost kapaciteta) 3. kratak ciklus preduzeca 4. efikasna izmjena alata 5. angaovan odnos svih zaposlenih 6. efikasno upravljanje materijalom 7. smanjenje zaliha robe 8. pouzdanost isporuke 2

Tradicionalni pristup

JIT pristup

Slika 1. Tok materijala u sluaju primjene JIT principa

Peter Stimpson, AS Level and A Level Business Studies, Cambridge University Press, 2002., str. 362.

5. Primjer implementacije JIT sistema

Kao primjer za poslovanje po Just In Time sistemu koristit emo poslovanje u sferi ugostiteljstva, konkretno restorana. Restoran koji uzimamo za primjer otvoren je za posjetitelje sedam dana sedmino, uz fiksnu cijenu ponude dana (dnevni meni) za vrijeme ruka i otvoreni meni za ostale periode dana. Na ovom primjeru pokazat emo kako primjena JIT sistema nije nemogua, ali da bi se izvrila potrebno je obaviti proces reinenjeringa poslovnih procesa. Kratkorono, implementacija JIT sistema prouzrokovat e dodatne trokove za organizaciju zbog kreiranja veza sa dobavljaima i trokova koje prouzrokuje proces reinenjeringa. Ipak, gledajui dugorono, organizacija e najvjerovatnije biti u mogunosti da smanji trokove i povea profit. Ovaj primjer ukazat e na pozitivne i negativne aspekte impelmentacije JIT sistema. Menadment spomenutog restorana eli primijeniti ovu strategiju kako bi postigli odreene benefite koje JIT omoguava kao to su unaprijeenje produktivnosti, eliminacija otpada, isporuka dobara u odreenoj koliini u zadato vrijeme, minimalno koritenje ureaja, sredstava, materijala, ljudskih resursa i simplifikacija proizvnodnog procesa. Paljivo planirana i sprovedena implementacija nove strategije e odmah utjecati na poveanje timskog rada i openitog sudjelovanja osoblja u svim procesima proizvodnje jer e se vriti napori da se identificiraju procesi koji su nepotrebni, odnosno, koji predstavljaju viak to e na kraju dovesti do znaajne simplifikacije proizvodnje. Takoer, biti e ispitane veze sa dobavljaima s ciljem osiguravanja potrebnih dostava u vrijeme koje e omoguiti kontinuiranost proizvodnog procesa sve do nove narudbe. To e rezultirati redukcijom vikova u proizvodnji kao i poveanjem efikasnosti (primjenom JIT strategije upotreba ljudskih resursa i fizikog prostora e biti smanjena). Konkretno u ovom sluaju, ukoliko restoran eli da isporui klijentu eljeno jelo, koristei se JIT strategijom prilikom organiziranja cjelokupne proizvodnje, to e znaiti da e prostor za skladitenje hrane biti reduciran kao i mogui vikovi, odnosno otpadi nastali npr. proizvodnjom prevelike koliine hrane i njenom neupotrebljivou (kvarenjem) nakon odreenog vremena. Jedan od osnovnih problema koji mogu nastati jeste taj da veina dobavljaa namirnica potrebnih za proizvodnju odreenih jela koji su u ponudi restorana, nije navikla poslovati na nain koji JIT strategija zahtijeva kao i injenica da njihova prilagoenost ovoj strategiji nije na istom nivou kao restoranom kojem su neophodne usluge tog odreenog dobavljaa. Ovaj nedostatak moe predstavljati ozbiljnu prepreku pri pokuaju kompletne implementacije JIT strategije u svoje poslovanje. JIT zahtijeva znaajne promjene svih procesa u organizaciji, pa tako procesi u restoranu trebaju biti redizajnirani, odnosno prilagoeni kako bi odgovarali JIT pristupu. To e ukljuivati ne samo oigledne promjene menadmenta robe i dobara potrebnih za 7

proizvodnju, nego i prakse kontrole kvaliteta, menadment nastalih vikova, kao i sam proizvodni proces, to je sve neophodno ukoliko se eli postii napredak u proizvodnji i uinkovitosti. Naravno, ne postoji garancija da e primjena ove strategije zasigurno osigurati odreene benefite koje smo ve spomenuli pa se zbog toga u itav proces treba ui paljivo i u odgovarajuem stanju kako ne bi dolo do neeljenih situacija.

Slika 2. Proizvodni proces Prvi korak koji e se trebati napraviti jeste iznalaenje naina da se sakupe podaci koji e pomoi da se predvide proizvodne i uslune mogunosti restorana. Konkretno, to se tie menija za ruak, rekli smo da je on prethodno odreen pa je tako jedini podatak koji bi bio potreban broj klijenata koji e biti usluen svaki dan to se moe pretpostaviti iz podataka od ranije. to se tie menija za ostatak dana, komplekniji podaci su potrebni, koji ukljuuju i relativnu popularnost odreenog jela meu klijentima. Naredni korak bi bio reinenjering proizvodnog procesa kako bi se izvrila to vea simplifikacija proizvodnje. Potrebno je identifikovati podruja neefikasnosti u organizaciji i unaprijediti prozvodne procese koji bi doveli do poveanja efikasnosti. Npr. trebalo bi ispitati koji od ponuenih specijaliteta su najmanje popularni i eliminisati ih, reducirati kompleksnost posua, smanjiti broj sastojaka koji se koriste za pripremu i sl. Nakon toga, potrebno je utvrditi raspored dobavljanja potrebnih sastojaka i mogunost dobavljaa da se prilagodi novim zahtjevima koji se pojavljuju sa primjenom JIT metode, posebno onih dobavljaa koji obezbijeuju namirnice i potrebne sastojke do kojih je tee doi na tritu, a koji su neophodni za proizvodnju odreenih specijaliteta.

Slika 3. Gotovi proizvodi

Kao to je ve reeno, kratkorono gledajui, implementacija JIT sistema e izazvati visoke trokove koji ukljuuju trokove implementacije IT sistema potrebnih za menadment robe, narudbi i oekivanja poslovanja, i uz sve to, bit e potrebno uvjeriti odabrane dobavljae da se prilagode novom nainu poslovanja uz unaprijeenje i svojih procesa. Meutim, gledajui dugorono, ukoliko se JIT sistem implementira efektivno, realno je za oekivati da se trokovi smanje, a efikasnost, odnosno produktivnost poraste. Benefiti koji e odmah proizai iz implementacije novog sistema jeste redukcija vika proizvodnje, bez gubitka u prodaji jer e potranja, odnosno zahtjevi kupaca biti u skladu sa ponudom.

6. Zakljuak

JIT (Just In Time) strategija predstavlja proces smanjenja trokova planiranjem zaliha koji ima za cilj da, zapravo, minimizira zalihe. JIT predstavlja tenju da zaliha uopte nema i da se proizvodi proizvode tano kada su potrebni u koliini u kojoj su potrebni. To je zapravo proces postizanja stroge kontrole nabavke, efektivnog planiranja procesa proizvodnje, motivacije radnika, smanjenja trokova i logistike. Bitna karakteristika Just In Time strategije je maksimalna iskoritenost potencijala radnika. Radnici su stimulisani da proizvode dijelove bez greaka koji e odgovarati narednoj fazi proizvodnje. Kada se sve uzme u obzir, dolazi se do zakljuka da je potrebno poveati kvalitet u svim menaderskim poslovima- kvalitetu zapisa, kvalitetu procedura, kvalitetu nabavke, isporuke, predvianja i odreivanja ciljeva, i naravno kao rezultat svih aktivnosti poveati kvalitet krajnjeg proizvoda. Da bi ova strategija uspjela potrebno je savreno planiranje nabavki i precizna proizvodnja po utvrenom planu. Just In Time koncept, jednostavno reeno, trai da sredstva za proizvodnju imamo samo kada ih trebamo, odnosno, da ih uopte nema ako nisu potrebni. to se bolje kontrolie lanac nabavke i proces proizvodnje, manje je zaliha potrebno. Na primjeru restorana smo pokazali da je mogue primijeniti JIT sistem u uslunoj djelatnosti ovoga tipa ukoliko se, naravno, izvri reinenjering poslovnih procesa na nain da odgovara zahtijevima novog sistema.

10

7. Literatura

- Stimpson Peter, AS Level and A Level Business Studies, Cambridge University Press, 2002. - Todorovi Jovo, Menadment proizvodnje, Mrlje, Beograd, 1994. - http://www.indmanager.edu.rs/site/pdf/a-1.pdf

11