Akcent (naglasak) jest isticanje sloga visinom i jainom glasa, samoglasnik je uvijek nositelj naglaska Alofon izgovorna inaica

ca fonema; razlika izmeu glasova uvjetovana je mjestom fonema u rijei Alomorf je varijanta morfema izrazom djelimono razliita, a sadrajem jednaka; do alomorfa dolazi zbog glasnovnih promjena Dijalekt kategorija izmeu narjeja i idioma Etimologija prouava podrijetlo i razvoj pojedinih rijei Filologija znanost koja se bavi jezikom i knjievnou Fonem najmanja jezina jedinica koja ima razloitu funkciju; glas koji sam po sebi nema znaenje, ali ima razlokovnu funkciju Fonemski sustav se ne podudara s grafemskim sustavom hrv.jezika jednom fonemu najee odgovara jedan grafem, ali jednom fonemu mogu odgovarati i dva ili vie grafema Fonetika znanstvena disciplina koja prouava glasove s obzirom na to kako se tvore (artikulacijska svojstva) i kako se uju (akustika svojstva) Fonologija znanstvena disciplina koja prouava funkcionalna svojstva glasova tj. foneme Fonoloka okolina okruje (kontekst) u kojem minimalni par mijenja znaenje rijei Fonoloka opreka (opozicija) naziv je za suprotstavljanje fonema u istoj fonolokoj okolini Fonostilistika (stilistika glasova) prouava varijante glasova do kojih dolazi pri izgovoru Glas najmanji odsjeak izgovorene rijei Govor konkretna realizacija jezika Grafematika znanstvena disciplina koja prouava prijenos fonema u grafeme Grafemski sustav jest sustav pisanih znakova za foneme sustav slova kojima biljeimo foneme hrv.jezika Grafostilistika prouava stilistiku pisma Gramatika element lingvistike, opis jezika (uglavnom struktura) Idiom = govor je jedna od moguih inaica hrv.jezika; govor manje skupine Izraz jezinog znaka ini njegova materijalna strana (glasovi, slova) Jezik pstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju Jotacija glasovna promjena, stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni suglasnik Leksem jedinica leksikog sustava koja predstavlja sve oblike i znaenja neke rijei Leksikografija bavi se stvaranjem leksikona (rijenika) Leksikologija prouava i opisuje rijei kao leksike jedinice Lingvistika ili jezikoslovlje znanost koja prouava jezik i govor Minimalni par glasovi po kojima se razlikuju dvije rijei u kojima je sve ostalo jednako (ostali glasovi i naglasak) Morfem najmanja jezina jedinica koja ima odreeno zaenje; prema poloaju se morfemi dijele na prefiksalne, sufiksalne i korijenske Morfemska analiza rastavljanje rijei na morfeme Morfo(fo)nologija dio je gramatike koji se bavi fonolokim promjenama u morfemima Morfologija znanstvena disciplina koja se bavi oblicima rijei i jezinim znakovima niih razina kao to su morfem i rije Naglasna (izgovorna) cijelina - ini ju jedna naglaena rije i jedna ili vie nenaglaenih rije koje se izgovaraju zajedno s naglaenim rijeima ispred ili iza sebe Nenaglaena duina nalazi se iza naglaenoga sloga (vee se zu naglasak ispred sebe) Nepostojano a je promjena u kojoj se a gubi i ponovno javlja u razliitim oblicima iste rijei (pr. Vrabacvrapca) Organski idiom govor konkretnog sela, pelena, roda i sl. Palatalizacija glasovna promjena u kojoj k, g, h ispred i, e prelaze u , , Pravogovor ili ortoepija propisuje pravila o izgovoru rijei Pravopis ili ortografija propisuje pravila o pisanju grafema, rijei i skupa rijei Prozodija - znanstvena disciplina unutar fonologije koja se bavi prouavanjem prozodijskih jedinica Razlikovna sredstva su fonem, naglasak i duina Rije realizacija govora u pisanom obliku Sadraj jeinog znaka ini njegovo znaenje Semantika prouava znaenje rijei Semiologija se bavi izuavanjem nejezinih sustava znakova Sibilarizacija glasovna promjena u kojoj h, g, h ispred i prelaze u c, z, s Sintaksa lingivistika disciplina koja se bavi prouavanjem pravila po kojima se rijei slau u sintagme, reenice i tekst Standardni jezik - autonoman vid jezika, svjesno normiran i polifunkcionalan, stabila u prostoru i elastino stabilan u vremenu Stil izbor izmeu razliitih mogunosti za izricanje istoga sadraja Stilistika disciplina koja se bavi funkcijama jezika u knjievnom tekstu (objedinjuje jezikoslovlje i knjievnu

teoriju) Stilistika znanost koja prouava stil Substandardni idiom govor izmeu organskog idioma i knjievnoga jezika; njemu primadaju i razgovorni(kolokvijalni) jezik, dobni argoni, struni argoni, atrovaki jezici Supletivni alomorfi potupuno razliiti alomorfi nekog morfema Vokalizacija promjena u kojoj suglasnik l na kraju nekih rijei ili na kraju sloga zamjenjuje se samoglasnikom o (pr. Aneo-anela) Zalihost ili redundancija viak obavijesti koje se moe izluiti iz konteksta (sredine, cjeline) Tipovi pravopisa: Fonoloki (glasovni) pravopis - trai da svako slovo (grafem) u rijei tono odgovara glasu (fonemu) koji izgovaramo Etimoloki (korijenski) pravopis trai da rije piemo tako da se vidi njezin nastanak, unato tome to se izgovor rijei promijenio Morfonoloki pravopis pazi na morfeme odnosno nastoji zadrati isti oblik morfema, bez obzira to se u razliitim okolinama razliito izgovara Na dananji pravopis je fonoloko-morfoloki.

Pravila za naglaske Prvo pravilo: jednoslone rijei mogu imati samo silazne naglaske Drugo pravilo: troslone i ostale vieslone rijei na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske Tree pravilo: dvoslone i vieslone rijei mogu imati sva 4 naglaska na prvom slogu etvrto pravilo: na posljednjem slogu u hrv.standardnim rijeima ne stoji naglasak Hrv.standardni jezik ima 4 naglaska (kratkosilazni, dugosilazni, kratkouzlazni, dugouzlazni)