Budizam etiri plemenite istine predstavljaju fundamentalni koncept budizma.

Upravo njihovim uvianjem akjamuni Buda (kako se esto naziva istorijski Buda, Siddhartha Gautama) je doiveo probuenje i nirvanu. U tom smislu tenja i napor da se etiri plemenite istine shvate, ne samo na intelektualnom nivou ve, pre svega, na intuitivnom nivou, tzv. direktnim uvidom, predstavljaju sutinu budistikog uenja i prakse. Upravo je ovo bila tema prve propoved nazvane Dhammacakkappavattana sutta, koju je Buda odrao nakon to je doiveo probuenje. etiri plemenite istine su: Plemenita istina o patnji (pali: dukkha) postoji patnja u ivotu svih bia. "A ovo je, monasi, plemenita istina o patnji: roenje je patnja, starost je patnja, bolest je patnja, smrt je patnja, biti sa onim to nam je mrsko jeste patnja, biti razdvojen od onoga to nam je drago jeste patnja, ne dobiti ono za im udimo jeste patnja. Ukratko, pet osnova prijanjanja su patnja." Plemenita istina o nastanku patnje (pali: samudaja) postoji uzrok patnje, a to su vezanost i udnja(pali: tanha e) koji nastaju iz neznanja (avidja): "A ovo je, monasi, plemenita istina o nastanku patnje: to je ona udnja koja vodi do novog roenja, to zdruena sa ushienjem i strau, uvek nalazi novo uivanje, sad tu, sad tamo -- dakle, to je e za ulnim uicima, e za postojanjem i e za nepostojanjem." Plemenita istina o prestanku patnje (pali: nirodha) postoji nain da se patnja prevazie, a to je iezavanje i iskorenjivanje vezanosti i udnje: "A ovo je, monasi, plemenita istina o prestanku patnje: to je potpuno iezavanje i iskorenjivanje upravo te udnje, odustajanje od nje i odbacivanje, oslobaanje i okretanje od nje." Plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje (sanskrit: marga, pali: magga) postoji nain da se eliminiu vezanost i udnja, a to je Plemeniti osmostruki put: "A ovo je, monasi, plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje: to je upravo onaj Plemeniti osmostruki put sainjen od ispravnog razumevanja, ispravne namere, ispravnog govora, ispravnog delovanja, ispravnog naina ivota, ispravnog napora, ispravne svesnosti i ispravne koncentracije." Kada se govori o etiri plemenite istine Buda se esto uporeuje sa lekarom jer su istine izloene prema drevnom indijskom medicinskom modelu: postoji bolest (postavljanje dijagnoze) postoji uzrok bolesti (analiza faktora koji do bolesti dovode) postoji nain da se bolest izlei (konstatovanje prognoze i postojanja ili nepostojanja naina za otklanjanje uzroka bolesti) propisivanje leka odnosno naina da se bolest izlei Ovakav pristup problemu predstavlja jednu od kljunih karakteristika u diskusiji budizma u odnosu na druge religije. Naime, ovime se izbegava metafizika spekulacija i potreba za verom u ono to se izlae. U svakoj od etiri plemenite istine se referira na pojave i pojmove koji su u potpunosti u domenu iskustva svake osobe to joj omoguava da na osnovu tog iskustva da sud o istinitosti ili neistinitosti predmeta rasprave. tavie, u budistikim spisima Buda upravo insistira na ovakvom, empirijskom, pristupu i neoslanjanju na slepo verovanje njegovim reima. Od budiste se oekuje da sve izloeno ne prihvata samo na osnovu vere u istinitost, ve se insistira na aktivnom preispitivanju uenja kroz lino iskustvo i analizu tog iskustva jer je, prema Budi, to jedini nain da se doe do istinskog znanja i samim time do osloboenja od patnje.

Treba, meutim, istai da bi bilo pogreno rei da vera nema nikakvu ulogu u budizmu. Naprotiv, termin rada (pali: sada) je bitan konstituent budistikog uenja. Ovaj termin se priblino prevodi kao vera, mada on obuhvata samopouzdanje, upornost, skromnost i istrajan napor. Iako se Buda protivi slepom verovanju baziranom na autoritetu, tradiciji i sl. ostaje potreba za odreenom dozom vere u budistiko uenje. U principu, srada je rezultat dubokog promiljanja i akumuliranog iskustva. U kontekstu etiri plemenite istine ovo se pre svega odnosi na etvrtu poverenje u to da osmostruki plemeniti put zaista vodi ka unitenju vezanosti i elje. Jedini dokaz delotvornosti osmostrukog plemenitog puta i budistikog uenja u celini je dostizanje nirvane od strane akjamuni Bude i, kasnije, arhata (pali: arahat ili arahant onaj koji je vredan; osoba koja je dostigla probuenje i nirvanu ali ne samostalno, kao to je sluaj sa budama, ve sledei budino uenje). No, poto ne postoji nain da se objektivno i direktno proveri da li su ove osobe zaista postigle osloboenje od patnje ostaje nam da tu mogunost prihvatimo kao istinitu na osnovu poverenja. Iako se u razliitim budistikim kolama stepen i objekti vere, odnosno poverenja, razlikuju, moemo rei da je vera u istinitost osmostrukog plemenitog puta zajednika svim kolama. Na taj nain vera u budizmu igra ulogu pokretaa osobe na putu dostizanja probuenja i nirvane. Tri karakteristike fenomena [uredi - ] Plemeniti osmostruki put [uredi - ] Plemeniti osmostruki put (pali: Ariyo ahagiko maggo; sanskrit: rya 'ga mrga) jeste prema uenju Gotame Bude put koji vodi do prestanka patnje (dukkha) u ovekovom ivotu. U sutini praktian vodi za ivljenje, zasnovan na etikoj i meditativnoj disciplini, plemeniti osmostruki put je etvrti lan grupe od etiri plemenite istine, koje su oblikovale i pokretale razvoj kasnije budistike tradicije. Kao to samo ime govori, postoji osam elemenata plemenitog osmostrukog puta i oni su podeljeni u tri osnovne kategorije: mudrost (sanskrit: praj, pali: pa) 1. ispravno razumevanje 2. ispravna namera moralno ponaanje (sanskrit: la, pali: sla) 3. ispravan govor 4. ispravno delovanje 5. ispravno ivljenje usavravanje uma (sanskrit i pali: samdhi) 6. ispravan napor 7. ispravna svesnost 8. ispravna koncentracija U svakom od ovih delova plemenitog osmostrukog puta re "ispravan" jeste prevod rei samyac (sanskrit) ili samm (pali), koja oznaava potpunost, skladnost, a isto tako nosi u sebi znaenje "savreno" ili "idealno". Iako su delovi puta numerisani, to ne znai da su oni linearna serija koraka koje neko mora jedan po jedan da naini kako bi napredovao ka prosvetljenju; umesto toga, njih bi trebalo razvijati vie ili manje simultano, onoliko koliko to doputaju individualne sposobnosti, jer napredak u jednom pravcu olakava razvoj i drugih kvaliteta, tako da se oni meusobno dopunjuju i potpomau. U budstikoj simbolici plemeniti osmostruki put se esto predstavlja Tokom darmel (sanskrit: dharmacakra, pali: dhammacakka), ijih osam paoka predstavljaju osam elemenata puta. Budistika praksa Uzimanje utoita Tri drgulj (snskrit: tri-rtn, pli: tirtn) su tri glvn obelej budizm, odnosno tri stvri u kojim svki budist moe ni utoite. Stog su poznte i ko tri utoit. To su: Bud (probueni) Dhrm (uenje) Sngh (zjednic) Pet recepata ivljenja [uredi - ] Ne ubiti ili povrediti nijedno ivo bie >> To znai biti blagonaklon.

 Ne uzeti bilo ta to ti nije dato (ne krasti) >> To znai biti poten. Ne biti neveran u vezi sa drugom osobom >> To znai biti iskren. Ne koristiti pogrean govor >> To znai biti istinoljubiv i ne lagati. Ne uzimati alkohol i droge. >> To znai imati bistar um. Meditacija Budistik meditcij predstvlj niz tehnik kojim se rzvijju svesnost, koncentrcij, mirno i uvid. Budisti uprnjvju meditciju ko deo put prem prosvetljenju i nirvni Po budistikom shvtnju, meditcij predstvij deltnost u kojoj ovek nstoji d prevzie diskurzivno rzmiljnje, d uniti ili sprei nepovoljn duevn stnj, te zne ili utvrdi povoljn duevn stnj. Sutin budistike meditcije je u sbrnosti pnje i svesnosti, pljivosti i posmtrnju.

Budizam je jedna od tri velike svjetske religije koja je nastala na tlu sjeverne Indije prije vie od 2500 godina. Osniva budizma, ili po njegovim vlastitim rijeima onaj koji je ovo uenje samo nanovno otkrio, je akyamuni Buddha. Buddha nije osobno ime ve titula koja oznaava budnog ili probuenog, onog koji se probudio iz sna o ivotu i koji stvarnost vidi onakvu kakva ona zaista jest. Prije nego to je kroz svoje duhovno pregnue stekao taj naziv, Buddha je nosio ime Siddhartha Gautama, a roen je kao kraljevi u malom kraljevstvu akya. Odatle nam dolazi prvi dio njegova kasnijeg imena, akyamuni ili utihnuli mudrac plemena akya. Budizam, Buddhin nauk ili kako ga sami budisti nazivaju Buddha Dharma je uenje o probuenju. To je uenje koje je nastalo na temelju Buddhinog izravnog iskustva probuenja ili uvida u pravu prirodu ivota i predstavlja detaljno opisan put koji do njega vodi. I pored izuzetnog bogatstva i velike raznolikosti kola, uenja, metoda i praksi koje krase budistiku tradiciju, a koja su nastajala i razvijala se kroz mnoge vjekove i razliite kulture, poruka budizma je i danas vrlo jasna, i podjednako relevantna za nae iskustvo ivota kao to je to bila i prije vie od 2500. godina. Proitamo li neke od Buddhinih govora upuene njegovim uenicima, ili neke od razgovora koje je vodio, vidjet emo da su pitanja na koja je Buddha odgovarao u osnovi ista ili vrlo slina pitanjima koja i mi danas postavljamo. Budizam se tako smatra univerzalnim uenjem koje nije odreeno stranom svijeta s koje dolazi, ve koje se obraa ovjeku i onome to je u njegovom ivotu temeljno i neovisno o njegovoj geografskoj, etnikoj, kulturnoj ili drutvenoj pripadnosti. Uzimajui nezadovoljstvo kao i ovjekovu vjenu tenju za sreom i sigurnou kao zajedniki nazivnik svekolikog ljudskog iskustva, Buddha je ukazao na uzroke nezadovoljstva, ustanovio da je te uzroke mogue ukloniti i pokazao put kojim je to mogue uiniti. Buddhin Plemeniti put moralnosti, meditacije i mudrosti nije promijenio samo ivote onih koji su ga aktivno upranjavali, ve se njegov utjecaj odrazio i na sva ostala podruja drutvenog i kulturnog ivota zemalja u kojima se budizam udomaio. Budizam je u svakoj od njih irio duh nenasilja, tolerancije, prijateljstva, blagonaklonosti, potovanja prirode i ostalih oblika ivota. Temeljna shvaanja Buddhinog nauka su vrlo izravna i upotrebljiva u praksi. Loa i nepovoljna djela koja inimo nisu posljedica nae izvorno zle prirode, ve dolaze iz neznanja. Iz neznanja o prirodi ivota nastaju pohlepa i odbojnost, a iz njih svi ostali jadi poput ljutnje, elje za povreivanjem, straha, zavisti, ljubomore, prianjanja, nestrpljenja i uznemirenosti koji ljudski ivot u osnovi ine nesigurnim, tekim, bolnim, a ljudske odnose neskladnima i zamrenima. Da bi izali iz ovog stanja duboke uronjenosti u tokove ivota ije kretanje esto ne razumijemo i nad kojima imamo vrlo malu ili nikakvu vlast, budizam nas upuuje kako smirivanjem uma, razvijanjem svjesnosti i razumijevanja, te njegovanjem pozitivnih emocija uzeti konce ivota u vlastite ruke. Drugim rijeima, da bi uope zapoeli duhovni razvoj iju kulminaciju budizam vidi u konanom postignuu budastva, trebamo prije svega postati istinsko ljudsko bie. To znai izgraditi samopouzdanje, objediniti energiju, osvijestiti prirodu svojeg djelovanja i njegove posljedice, odnosno usvojiti odreena moralna naela vladanja i imati jasnu viziju svojeg daljnjeg duhovnog razvoja. To takoer znai otputanje mnogih nepotrebnih napetosti i strepnji i poetak jednog slobodnijeg, skladnijeg, smislenijeg i sretnijeg ivota. Takvo postignue nije dalek i nedostian ideal, njemu vode ve prvi koraci na Buddhinom putu moralnosti, meditacije i mudrosti. Kao to izreka kae - kao to veliki ocean na povrini, u sredini i na dnu ima samo jedan okus, okus soli, tako i Dharma na poetku, u sredini i na kraju ima samo jedan okus, okus osloboenja. Budizam nije religija u onom uobiajenom smislu te rijei, jer Buddha nije bio ni bog ni prorok ni mesija. Budizam ne nudi uenje u koje treba vjerovati, niti njegova filozofija slui produbljavanju znanja o stvarnosti samo tog znanja radi. Budizam radije upuuje na to to initi, omoguujui tako stvarnu i cjelovitu promjenu. Kao to je rekao Buddha, kada je netko pogoen strijelom njemu nije najpree saznati tko je tu strijelu odapeo, iz koje je kaste, od kakvog je drveta izraen luk - najpree je strijelu izvaditi i spasiti ivot. Bez obzira na to to budistika misao nerijetko see do dubina nedostinih drugim religioznim i filozofskim sustavima, ona ni u jednom trenutku ne gubi niti naputa tu osnovnu svrhu. Sredstva filozofije su rijei, logika i razum. Budizam, sluei se tim sredstvima, vodi iskustvu koje je onkraj rijei, onkraj logike i onkraj razuma, vodi nas istini o prirodi stvarnosti same koja nadilazi sva gledita, pa ak i ona koje sam budizam dri ispravnima. To je iskustvo potpune slobode od patnje i svih oblika uvjetovanosti, iskustvo u kojem se otkriva naa prava priroda bezgranine mudrosti i suosjeanja. Sam izraz "buda" znaci "prosvjetljeni". Kao princ, roden u bogatoj porodici , Buda je u 29.godini zivota dozivio veliko preobracene ili " otkrovene" kraj nekog drveta. Razvio je tako religijsko ucene koje su mogli prihvatiti svi slojevi naroda, i obrazovani kao i neuki. Potom ucenu, "apsolutno blazenstvo", koje se u ovoj vjeri

naziva nirvana, mogu ostvariti svi ljudi, bez obzira na svoj drustveni stalez. Budizam polazi od stava da su ljudsko tijelo. Odnosno tjelesne zelje covjeka, izvor njegovih patnji, zbog toga se glavni smisao zivota sagledava u oslobodenju od zelja. To se postize upraznjavanjem pravila propisanih u tzv. osmokrakom putu. Vrhunska mudrost je, dakle, prosvjetljenje koje se naziva NIRVANA. Kao sto u hriscanstvu postoji tzv. Deset Bozjih zapovjesti, tako i budizam propisuje petslicnih uputstava kojih treba da se pridrzava vjernik. Cetiri uputstva od pet, koliko ih ima, sasvim su identicna hriscanskim. To su: NE UBIJ NE KRADI NE VRSI PRELJUBU NE LAZI NE UZIMAJ ALKOHOL.

Darma

Ukazujui ta postoji apsolutno a ta je uslovljeno, Buda je poduavao metode pomou kojih je mogue ostvariti puno prosvetljenje. Pokazivao je svojim uenicima kako da sve ivotne situacije koriste kao korake ka prosvetljenju i davao uenja koje vode ka trajnoj, najvioj radosti. Podsticao je uenike da budu nezavisni i kritini, da sami paljivo ispitaju da li su uenja sputana dogmama i slepom verom ili su istinski oslobaajua. Budistiki metodi meditacije mogu pokrenuti mone unutranje promene - kroz iskustvo prostora radjaju se neustraivost, spontana radost i aktivno saoseanje a ivot poprima narastajue bogatstvo i smisao. Nivo svesnosti ostvaren meditacijom mogue je uvrstiti tako da se nikad vie ne izgubi. Najvia uenja, Mahamudra i Dzogen, omoguavaju spoznaju jedinstva subjekta, objekta i akcije. Karma

U budizmu re karma ne znai "sudbina" ve "delo" ili "uzrok i posledica". Najjednostavnije reeno, svaka aktivnost, pozitivna ili negativna, ostavlja utiske u umu. Poto sadraji uma uslovljavaju nain na koji doivljavamo svet, negativni utisci neizbeno vode buduoj patnji. Tako svojim mislima, reima i delima sejemo seme buduih iskustava. Prema tome, u naim je rukama mo da primenjujui ovo shvatanje, promenimo svoje ivote. Upotrebljeno na pravi nain, razumevanje karme donosi slobodu oblikovanja sopstvene budunosti. Dijamanski put koristi veoma delotvorne metode kojima se utisci tetnih dela uklanjaju iz uma. Njihovom primenom moemo se osloboditi svega to bi u budunosti dozrelo u vidu tekih stanja i neprijatnih situacija. Meditacijom je mogue ak i prevazii celokupan proces uzroka i posledice. Ako, ipak ne izaberemo da radimo sa svojim umom, neemo imati nikakvu kontrolu i jednostavno emo biti rtve sopstvenih dela. Meditacija U budizmu, meditacija predstavlja "nenaporno ostajanje u onome to jeste". Ovo stanje moe biti ostvareno umirivanjem i usredsreivanjem uma, kada se spoznaju mudrost i saoseanje, ili radom sa energetskim kanalima tela i meditacijom na svetlosne forme Buda.

Najdelotvorniji metod, ukoliko smo u stanju da ga koristimo, je poistoveivanje sa vlastitom Buda prirodom, i doivljaj da smo u istoj Zemlji - oba metoda pripadaju Dijamantskom Putu. Kada nema odvojenosti izmedju posmatraa, posmatranog i samog ina posmatranja tokom i izmedju meditacija cilj - Mahamudra, je ostvaren. Pregled odabranih meditacija Karma Kau kole moete pogledati ovde. Prosvetljenje "Svi atomi trepere od radosti, sjedinjeni ljubavlju...i sve donosi sveinu, smisao i blista neogranicenim potencijalima. Svako bie - bilo ovde ili negde daleko, svesno toga ili ne - pojavljuje se kao Buda..." Lama Ole Nidal Buda je, pre vie od 2550. godina, spoznao da je um - nikad rodjen i besmrtan - jasna svetlost. Iako se tela, misli i oseanja pojavljuju, menjaju i nestaju, sam um, koji je otvoreni, jasni i beskrajni prostor je nepovrediv i neunitiv. Kada je Buda ostvario oslobodjenje, prestao je da sebe doivljava kao metu - nije vie bio telo podlono bolestima, starosti i smrti, niti misli i oseanja koja se neprestano menjaju i nestaju. Postao je blistava svesnost. To je dovelo do prosvetljenja, spoznaje da nema odvojenosti izmedju prostora i energije ni u jednom trenutku, ni na jednom mestu. Znao je sve i svega bio svestan. Oseao je najviu radost i izraavao neizmernu ljubav koja sve sjedinjuje i pokree.