UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

MEUNARODNO BANKARSTVO

Prof.dr. Fikret Hadi

Studenti Mirza Baji 66052 Zoran Cabo 66014

Sarajevo, decembar 2009

SADRAJ

UVOD 1. RAZVOJ MEUNARODNOG BANKARSTVA 2. MEUNARODNE BANKE I MEUNARODNO BANKARSTVO 3. MEUNARODNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO 3.1. Izbor organizacione strukture banaka 4. MEUNARODNO INVESTICIONO BANKARSTVO 5. MEUNARODNO PRIVATNO BANKARSTVO (Private banking) 5.1. Konkurencija u globalnom private banking-u 5.2. Offsore banhkarstvo 6. STRUKTURA MEUNARODNOG BANKARSTVA 6.1. Meunarodne monetarne institucije 6.1.1. Institucije meunarodnog monetarnog sistema 6.2. Meunarodne razvojne banke 6.3. Meunarodne regionalne banke 7. UPRAVLJANJE RIZIKOM U MEUNARODNOM BANKARSTVU 8. PRANJE NOVCA 9. DERIVATI U MEUNARODNOM BANKARSTVU 10. TRENDOVI U MEUNARODNOM BANKARSTVU 11. MEUNARODNO BANKARSTVO I BANKARSKI SISTEM BIH

1 2 4 6 6 7 8 9 10 12 12 13 13 14 15 19 24 25 32

LITERATURA

34

UVOD Znaajan rast na podruju meunarodne trgovine i meunarodnih investicija doprinjeo je i razvoju finansijskih institucija na globalnom nivou. Naravno to je doprinijelo i razvoju banaka kao centralnih institucija na finansijkim tritima. Meunarodne banke su postale kljuni faktor u globalnoj ekonomiji, omoguavajui protok kapitala irom svijeta, obezbjeujui finansijsku podrku i zajmove. Meunarodno bankarstvo je u posljednjih 20-ak godina postalo jedan od najdinaminijih sektora u globalnoj ekonomiji. Meunarodno bankarstvo se esto percipira kao uurbaniji, uzbudljiviji od klasinog, starog, nacionalnog bankarstva. Zaista, kako se davanje kredita studentima, lokalnim graevinskim kompanijama ili trgovcima moe porediti sa odobravanjem ogromnih kredita potrebnih za izgradnju objekata poput Panamskog kanala ili izgradnju eljeznice irom Rusije, koji se finansiraju putem velikih meunarodnih banaka ili u nekim sluajevima konzorcija banaka. Velike korporacije, kao to su Hong Kong Shanghai Bank (HSBC), Deutsche Bank ili Chase J.P. Morgan Bank, obuhvatile su cijelu zemaljsku kuglu, zapoljavaju desetine hiljada ljudi i obavljaju irok spektar aktivnosti irom zemaljske kugle, dvadeset etiri sata dnevno. Neke od aktivnosti koje meunarodne banke obavljaju se uklapaju u na tradicionalni pogled na meunarodno bankarstvo, dok druge predstavljaju radikalne primjere industrije u konstantnom razvoju. Meunarodne banke na tritima na kojima obavljaju svoje aktivnosti, doprinose razvoju manjih, nacionalnih banaka koje koriste zastarjele metode, tako to pruaju najkvalitetnije usluge i koriste najnovije dostupne tehnologije iz domena bankarstva, i na taj nain one postaju primjer nacionalnim bankama kako treba da posluju.

1. RAZVOJ MEUNARODNOG BANKARSTVA Niko ne moe tano rei kada je bankarstvo nastalo. Svijet nije otiao u krevet jedne noi, probudio se sljedei dan i vidio bankare kako ure na posao. Jedna od prvih referenci vezana za bankarstvo i bankarsku profesiju je Hammurabijev kod, koji je objavio Kralj Hammurabi osniva Babilonskog carstva (1728-1686 B.C). Hammurabijev kod sadri oko 150 paragrafa koji se odnose na pozajmice, kamate, zaloge i garancije.Sljedei veliki korak u istoriji bankarstva je izum novca.Pretpostavlja se da je novac izumljen i prvi put koriten u Kini ,ali u istoriji je prihvaeno da se novac prvi put poeo koristiti u Anadoliji (640-630 p.n.e.). Kada je rije o meunarodnom bankarstvu moe se rei da su prvi koraci na ovom polju ostvareni u 11. vijeku. Kriarski ratovi koji su se odvijali u periodu izmeu 11. i 13. vijeka, doprinijeli su razvoju trgovine na meunarodnom nivou. Geografski locirani izmeu Zapadne Evrope i Bliskog Istoka, italijanski gradovi-drave su ti koji su se najvie razvili u tom periodu zahvaljujui poveanju trgovine sa zemljama Bliskog Istoka, i postali vodee sile u trgovini i bankarstvu. Trgovci iz Milana, Venecije, enove i Firence osnovali su prve banke i uspostavili jednu od prvih mrea meunarodnog bankarstva. Italijani su zadrali primat u bankarstvu sve do kraja 15-og vijeka, kada Antwerp postaje glavni finansijski centar Evrope. U Antwerpu je u to vrijeme bila jedna od dvije svjetske berze, to je privuklo veliki broj internacionalnih bankara iz Njemake, Italije i drugih evropskih zemalja.Antwerp se zadrao kao evropski finansijski centar sve do 1580-ih, kada snage pod vostvom Phillip-a II, pljakaju grad i uzrokuju nepopravljivu tetu. Nakon ovog sluaja, Amsterdam se razvija u glavni finansijski centar, gdje se 1602. godine formira trite za finansijske instrumente, zatim se 1609. godine osniva Amsterdam Exchange Bank, a 1611. godine se osniva Amsterdam Stock Exchange. Poueni Holandskim iskustvom, Britanci 1694. godine formiraju Centralnu Banku, Bank of England, koja se kasnije pokazala kao kljuni faktor za razvoj bankarskog sektora u Engleskoj, naroito poslije poraza Napoleona 1814. godine. Sa vrstom fiskalnom politikom, politikom stabilnosti, brzim ekonomskim rastom podstaknutim industrijskom revolucijom i ekspanzijom trgovine, Britanija preuzima ulogu svjetskog bankara. 2

Ameriko bankarstvo doivljava ekspanziju u periodu izmeu

1890. i

1920.godine.Iako se krajem 19. i poetkom 20. vijeka zbog nepostojanja centralne banke, ameriki bankarski sistem susree sa znaajnim problemima, uspijeva da se odri a zatim i jo vie razvije nakon I. Svjetskog rata. Slabost meunarodnih monetarnih institucija nakon I.Svjetskog rata, potpomogla je depresiji (1920-1930) i razvoju reima, poput nacistikog, koji se temelje na ekonomskoj nezavisnosti nasuprot meunarodnoj trgovini i kooperaciji. Da se iste stvari ne bi dogodile i nakon II. Svjetskog rata od kljunog znaaja je bilo uspostavljanje novog ekonomskog sistema, koji e omoguiti potrebnu koordinaciju monetarnih politika meu vodeim ekonomijama. Na Bretton Woods konferenciji odranoj 1944. godine, vodee sile osnivaju IMF, World Bank i GATT, centralne institucije ovog sistema. Bretton Woods sistem gubi svoj znaaj nakon to Nixonova vlada (1971) donosi odluku o razdvajanju dolara od zlata. Uprkos ruenja Bretton Woods sistema, veina institucija formiranih u ovom sistemu nastavlja sa radom. Meunarodno bankarstvo doivljava procvat 1960-ih i 1970-ih godina. U ovom periodu vidljiva je dominacija Amerikih finansijskih institucija (banaka) na svjetskom tritu. U sljedeoj tabeli prikazani su podaci vezani za razvoj amerikih banka izmeu 1960 i 1975. godine. Godina Krediti dati u inostr. (US$ billion) Broj banaka sa Filijalama u inostr. Broj filijala u Inostranstvu Aktiva filijala u inostranstvu 1960 4,2 8 131 3,5 1965 9,7 13 211 9,1 1970 9,7 79 536 52,6 1975 30,5 126 762 176,5 .

Izvor:Yoon S. Park and Jack Zwick, International Banking in Theory and Practice

Sredinom 1980-ih godina amerike banke gube primat na svjetskom finansijskom tritu, a njihovo mjesto zauzimaju banke iz Evrope i Japana. Potvrda ovome je da je 1974. godine pet najveih svjetskih banaka (po osnovu ukupne aktive) bilo iz Amerike, a 1997. godine nijedna Amerika banka se nije nalazila meu deset najveih. 3

2. MEUNARODNE BANKE I MEUNARODNO BANKARSTVO Centralna figura cjelokupnog sistema meunarodnog bankarstva su banke koje obavljaju svoje aktivnosti na meunarodnom nivou. Iz tog razloga, prije nego to preemo na sistem meunarodnog bankarstva bilo bi od koristi napomenuti ta su to meunarodne banke i kako su organizovane. Postoji veliki broj definicija za instituciju meunarodne banke, ali sve one posjeduju jednu zajedniku karakteristiku, a to je da su meunarodne banke institucije (banke) koje obavljaju svoje aktivnosti u najmanje dvije zemlje, odnosno da podlijeu pod najmanje dva razliita regulatorna sistema. U ovom kontekstu meunarodnu banku bi mogli definisati kao: Meunarodna banka -banka koja obavlja svoje poslove, kako unutar tako i van nacionalnih granica, rasprostire svoje aktivnosti na ira podruja u potrazi za novim klijentima i profitom. Kao to smo ve spomenuli meunarodno bankarstvo se u posljednjih 20-ak godina smatra jednim od najdinaminijih sektora u globalnoj ekonomiji. Konstantne promjene u meunarodnom bankarstvu su posljedica velikog broja faktora od kojih izdvajamo: Globalizacija finansijskih trita Poveanje konkurencije (bankarske i nebankarske) Razvoj i implementacija novih tehnologija Deregulacija (zakonska) Disintermedijacija Da bi bile to efikasnije u pruanju usluga svojim klijentima na meunarodnom tritu banke se organizuju na razne naine od kojih izdvajamo sljedee oblike: Predstavnitva: organizacija sa ogranienim spektrom usluga sa matinom centralom u svojoj zemlji, s ciljem da pridobije nove klijente, ali koja se ne bavi depozitnim poslovima, niti odobrava zajmove. Agencije: Agencije ne primaju depozitne uloge graana, ali mogu da preuzmu obavezu da e odobriti ili otkupiti zajam, da sklapaju sezonske i revolving ugovore o kreditu, da izdaju stand-by akreditive, pruaju tehniku pomo i savjetodavne usluge 4

klijentima, upravlja njihovim gotovinskim raunima i pomae u trgovini hartijama od vrijednosti. Filijale: Filijale su najei oblik u organizacionoj strukturi meunarodnih banaka, one obino nude kompletan obim usluga. Inostrane filijale nisu posebna pravna lica ve samo lokalne kancelarije koje predstavljaju jednu veliku finansijsku korporaciju. Supsidijarne jedinice: Kada meunarodna banka preuzme veinsko vlasnitvo nad inostranom bankom, ta ino banka postaje supsidijarna jedinica meunarodne banke. Korespodentne banke: U zemljama u kojima imaju nizak obim poslova, umjesto otvaranja vlastitih filijala banke uspostavlaju korespodentne odnose sa nekom domaom bankom. Na ovaj nain banke se ne izlau velikim trokovima, a svoje poslove obavljaju preko korespodentne banke koja u njihovo ime obavlja potrebne aktivnosti.

3. MEUNARODNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO

Komercijalne banke nisu samo jedne od prvih finansijskih institucija koje su se pojavile u istoriji finansijskog poslovanja, ve su i jedne od pvih finansijskih kompanija koje su poele da posluju na meunarodnim tritima. Poslovi internacionalnog komercijalnog bankarstva su u stalnom porastu, a bankari na nove pritiske i izazove odgovaraju uvijek novim konkurentskim prednostima i tehnologijama. Prema tome, breadand-butter bussines - primanje depozita i davanje kredita - potisnut je od strane poslova koji ukljuuju sofisticirane finansijske tako instrumente. Stavljaju sve vei da multinacionalne kompanije pruaju

naglasak na nekreditne aktivnosti,

irok spektar tradicionalnih i manje tradicionalnih usluga. 3.1. Izbor organizacione strukture banaka Svaka od gore navedenih organizacionih struktura, koje banka moe da koristi da bi ula na inostrano trite, ima odreene prednosti i nedostatke. Odluka banke koju strukturu da koristi zavisi od slijedeih faktora: Domai zakoni drave u koju banka ulazi - Stavovi drava vezani za finansijske institucije, koji se ogledaju u njenim zakonima, regulativi i politikama, su bitan faktor u opredjeljenju koju organizacijsku strukturu koristiti. U decembru 1997. g., pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije, 70 zemalja potpisalo je ugovor kojim su se sloile da svoje granice otvore za sektor finansijskih usluga. Ovo je znailo da su mnoge zemlje morale i da donesu odreene izmjene u svojim zakonskim propisima. Ogranienja banke u pogledu sopstvenih resursa - injenica je da su banke ograniene sopstvenim, internim resursima, kako finansijskim tako i ljudskim. Da bi organizovala supsidijarnu jedinicu, banci je potreban mnogo vei kapital, nego kad bi za organizacionu strukturu izabrala filijalu. A predstavnitvo kao oblik organizovanja izuskuje najmanje iznose kapitala. Kada su u pitanju kadrovi za kojima banka ima potrebu, ako se odlui za predstavnitvo, to bi trebali biti ljudi koji su vie sposobni za razvoj odreenog biznisa; kod osnivanja filijale potrebni su joj ljudi koji imaju analitike sposobnosti.

Stepen privrenosti banke ino tritu - Na nekim novim tritima banke imaju odline izglede da naprave dobar posao, pa se i vie vezuju za ta trita, osnivajui filijalu ili supsidijarnu jdinicu. Na dugim, rizinijim tritima ele za poetak da izvide situaciju, pa se pojavljuju samo kroz predstavitva. Poreski uslovi - Prihod i dobit filijale u drugoj zemlji utiu na obaveze matine banke prema svojoj dravi, s obzirom da je filijala sastavni dio matine banke. Prema tome matina kua moe osnovati filijalu kako bi njen gubitak u prvim godinama rada mogla odbiti od svoje poreske obaveze. Kada filijala pone ostvarivati prihod, ona se moe preorganizovati u supsidijarnu jedinicu, iji se prihodi ne oporezuju u dravi matine banke, sve dok se oni ne ponu dijeliti kroz dividened

4. MEUNARODNO INVESTICIONO BANKARSTVO

Investicione banke su banke koje na sebe preuzimaju poslove vezane za emisiju vrijednosnih papira svojih klijenata i na odreeni nain ih finansiraju. Investicione banke se takoe pojavljuju kao posrednici u obezbjeenju i davanju odreenih garancija. Usluge koje ine sutinu investicionog bankarstva su: Kupovina i prodaja dionica i obaveznica za investitora Stvaranje trita za investitore koji ele da prodaju ili kupe vrijednosne papire Savjetodavne usluge - najee velikim kompanijama i vladi Dodatni poslovni tokovi - investicioni menadment, trgovanje raznim devizama, finansijski ininjering, poslovi lizinga Prema ovome moemo zakljuiti da se investiciono bankarstvo razlikuje od tradicionalnog bankarstva. Postoji vei poslovni rizik i u velikoj je zavisnosti od stanja na svjetskim berzama i kamatnih stopa. Investicione banke mogu je pojaviti u obliku partnerstva, konglomerata i javnih preduzea.

5. MEUNARODNO PRIVATNO BANKARSTVO (Private banking) Private banking je, ukratko, pruanje finansijskih usluga bogatim (high net worth), fizikim licima. Kad kaemo bogate, high net worth osobe, mislimo na osobe koje posjeduju milion ili vie dolara. Usluge koje private banking prua su slijedee: Aktivnosti povezane sa depozitima (otvaranje i voenje tekuih rauna, tednih rauna, potvda o depozitima, vrijednosnih zapisa, bankarskih akcepata itd.) Line pozajmice Korporativne pozajmice Upravljanje investicijama (koje ukljuuje usluge skrbnitva, investicija u plemenite metale, valute, robe i umjetnine) te finansijsko i poresko savjetovanje. Tradicionalne usluge kao to su: offshore rauni, ulaganje u fondove i poreski savjeti danas se dopunjuju novim kao to su hedge (kombinovani) fondovi i derivativi. Zahtjevi klijenata koji koriste usluge linog bankarstva, a koje obino ne mogu dobiti u konvencionalnom bankarstvu su slijedei: tajnost: bogate osobe, koriste usluge meunarodnog privatnog bankarstva sa ciljem prenoenja njihovih sredstava na sigurno u offshore finansijske centre. sigurnost: mnogi klijenti meunarodnog privatnog bankarstva dolaze iz turbulentnih podruja i trae sigurnost za svoja sredstva u udaljenim offshore centrima. dobit: tipini klijenti meunarodnog linog bankarstva su evoluirali od potomaka bogatih porodica koji, prije svega, ele da sauvaju njihovo bogatstvo i novi klijenti koji su svoje bogatstvo sami stekli i interesuju ih prvenstveno visoki povrati na uloena sredstva. prvoklasna usluga: lino bankarstvo je biznis koji se bazira na vrstim vezama izmeu bankara i klijenata. Personalne veze su tako vane u ovom biznisu da su privatni bankari poznati kao relationship menaderi. Jo su poznati i kao etai pudlica i batleri bogatih.

5.1. Konkurencija u globalnom private banking-u vicarske banke su tradicionalno dominantne na na tritu linog bankarstva.

Najpoznatije kompanije koje se bave linim bankarstvom su slijedee: Assets under Management (milijardi $) 422 288 180 150 140 137 133 121 100 80 80 78 Broj uposlenih 7400 8400 5400 2500 4000 9500 N/A 3000 2400 1387 1500 2000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Kompanija UBS Credit Suisse Deutsche bank Chase Manhattan Citibank Merrill Lynch ABN amro HSBC BNP Paribas J.P: Morgan Pictet & Cie Julius Baer

Izvor: The financial times, Private Banking Survay, July 7, 2000

Iako su gore navedene kompanije jako velike, nema nijednog igraa koji ima vie od 10% udjela na tritu. Na tritu dominiraju veliki igrai ali na ovom tritu jako su uspjene i neke banke srednje veliine kao to je Pictet & Cie i Julies Bear koje, fokusirajui se na dobre odnose sa klijentima uspijevaju uzeti dobar dio kolaa od velikih banaka kao to su UBS i Credit Suisse. U svojoj studiji o private banking-u Financial Times kae vicarska je, jo uvijek, glavni grad linog bankarstva ali je prolo vrijeme kad su se vicarski bankari mogli nasloniti u fotelje i ekati da klijenti sami dou.

5.2. Offsore banhkarstvo

Offshore

bankarstvo

se moe

definisati

kao pruanje

usluga

nerezidentima na

lokacijama koje imaju poreske olakice. Offshore finansijski centri se razlikuju od onshore bankarstva po tome to finansijske usluge ovih centara obino nisu dostupne lokalnom stanovnitvu. Postojanje finansijskih centara za korist stranih klijenata je obino podrano lokalnim zakonima. Offshore finansijske centre karakterie nekoliko kljunih elemenata i to: Poreske beneficije, Korisnici usluga su uglavnom nerezidenti, Rijetke kontrole deviznih tokova, Blizina velikim ekonomijama (kao to su Luksemburg i vicarska Njemakoj ili Bahami SAD-u) i dobre komunikacije, Legalni reim koji podrava tajnost, Visok procenat politike stabilnosti - naravno, niko ne eli poloiti novac u zemlju koja ne moe garantovati sigurnost povrata.

Glavni Offshore finansijski centri su:

U Evropi i na U Americi Aguilla Aruba Bliskom istoku Bahrein Kipar U Aziji i Pacifiku Cook islands Hong Kong Lubuan islands (Malezija) Palau Nieu Singapur Vanuato

Bahamska ostrva Gibraltar Barbados Irska (Dablin)

Bermudska ostrva Isle of man Djevojaka ostrva Lihtetajn Cayman Islands Luksemburg Grenada Panama Monako vicarska

10

Prednosti Offshore bankarstva 1. Offshore banke omoguavaju prijenos kapitala u politiki i ekonomski stabilne zemlje. Ovo posebno moe biti vano za klijente koji ive na lokalitetima sa visokim rizikom od politike nestabilnosti, te se boje da im sredstva mogu biti zamrznuta, umanjena i da jednostavno nestanu. 2. Neke offshore banke mogu obezbijediti vee kamatne stope od onshore banaka zbog manjih optih trokova i zbog nepostojanja intervencija od strane vlade. 3. Offshore bankarstvo je jedna od rijetkih privrednih grana, uz turizam, gdje mogu konkurisati geografski udaljene, ostrvske nacije. 4. Kamata isplaena od strane offshore banke je obino bez ikakvih poreskih odbitaka. 5. Neke usluge offshore banka ne mogu biti dostupne kod domicilnih banaka kao to su anonimni rauni itd.. 6. Neki smatraju da offshore bankarstvo stvara konkurenciju u porezima i bankarstvu to moe biti prednost za konkurenciju.

Nedostaci offshore bankarstva 1. Offshore bankarstvo je esto povezano sa sivom ekonomijom i organizavonaim kriminalom kroz pranje novca. Poslije 09.11.2001. godine offshore banke su optuivane za pomaganje raznih organizovanih bandi, teroristikih grupa itd. 2. Postojanje offshore banaka ohrabruje utaju poreza obezbjeujui utajivaima sigurno utoite za skrivanje utajenih prihoda. 3. Zemlje u razvoju mogu imati problema zbog brzine kojom novac moe biti prebaen iz i u ekonomiju kao vrui novac pravei finansijske poremeaje. 4. Usluge offshore bankarstva mogu koristiti samo osobe sa visokim prihodima, zbog trokova koji nastaju u otvaranju i odravanju offshore rauna. Zbog ovog, teret poreza u domicilnim zemljama neproporcionalno pada na osobe sa srednjim primanjima.

11

6. STRUKTURA MEUNARODNOG BANKARSTVA

Sva legalna meunarodna plaanja se obavljaju preko banaka.Za organizaciju i strukturu meunarodnog bankarstva su relevantni meunarodni sporazumi,ugovori i konvencije.U skladu sa njima konstituisano je vie multilateralnih,regionalnih i drugih finansijskih organizacija i struktura. Osnovni ciljevi pomenutih organizacija su: Omoguavanje slobodne meunarodne trgovine i kretanje kapitala Odreivanje unutranje i meunarodne monetarne i ekonomske stabilnosti Konstituisanje instrumenata i uslova za razvoj najsiromanijh zemalja

Zbog sloenosti pomenutih ciljeva potrebno je razumijevanje,tolerancija i solidarnost meu zemljama lanicama meunarodnih finansijskih institucija. Meunarodnu bankarsku strukturu je mogue sistematizovati na vie naina: Meunarodne monetarne institucije Meunarodne razvojne banke Meunarodne regionalne banke iroka mrea univerzalnih,komercijalnih i specijalizovanih banaka

6.1. Meunarodne monetarne institucije

Meunarodni monetarni sistem-skup meunarodnih sporazuma i institucija kojim se ureuje meunarodna likvidnost,konvertibilnost jedne valute u drugu i u sredstva rezervi kao i procedure kojima se regulie postizanje eksterne ravnotee.Ciljevi meunarodnog monetarnog sistema: 1. Uravnoteen razvoj meunarodne trgovine 2. Stabilnost valutnih sistema plaanja 3. Odravanje multilateralnog sistema plaanja

12

Kljune institucije meunarornog monetarnog sistema su: Meunarodni monetarni fond Evropski monetatni sistem sa Evropskom centralnom bankom Banka za meunarodna poravnanja

6.1.1. Institucije meunarodnog monetarnog sistema

MMF osnoovan 1944 godine s primarnim ciljem da sprijei pojavu jo jedne globalne depresije.Meutim MMF je vremenom prerastao u instituciju koja obazbjeuje zajmove pojedinim zemljama jedino ako ove sprovode politike poput smanjenja deficita i poveanja poreza.Za sva pozajmljena sredstva dunici plaaju Fondu proviziju,trokove i kamatu.

EMS-Godine 1987 se uspostavlja Evropski monetarni sistem koji i danas prestavlja monetarni i pravni okvir za ostvarivanje monetarne saradnje meu evropskim zemljama.

Banka za meunarodna poravnanja-U vajcarskom gradu Bazelu je 1930 godine na osnovu Hake konferencije Osnovana Banka za meunarodne obraune.Zadatak pomenute banke je da se kroz saradnju meu centralnim bankama lanica brine o stabilnosti meunarodnog finanasijskog sistem. 6.2. Meunarodne razvojne banke

Nakon drugpog svjetskog rata dolazi do osnivanja nekoliko bankarskih i finansijski organizacija sa ciljem ubrzavanja obnove i dalji razvoj zemalja.Najznacajnije meunarodne razvojne institucije su : Meunarodna banka za obnovu i razvoj Meunarodna finansijska korporacija Meunarodno uduenje za razvoj Multinacionlana agencija za osiguranje od rizika

Osnovni cilj meunarodne banke za obnovu i razvoj je finansiranje projekata koji su znaajni za nacionalne ekonomije a za koje nije zainteresovan privatni kapital zbog

13

nedovoljne profitabilnosti obzirom da su u pitanju vei iznosi te samim time i vei rizici Meunarodna finansijska korporacija je osnovana 1965. god. Ima katalizatorsku ulogu u smislu povezivanja prvatnih preduzea kojima je potreban kapital sa zainteresovanim ulagaima.Multinacionalana agencija za garantovanje investicija je osnovana 1985. god. Sa ciljem davanja garancija za nekomercijalni rizik ime podstie priliv privatnog kapitala u zemlje u razvoju.

6.3. Meunarodne regionalne banke

Meunarodne regionalne banke finansiraju projekte koje imaju za cilj modernizaciju proizvodnje i razvoj slabije razvijenih oblasti kako bi uklonile strukturne neusklaenosti i neravnomjernosti u stepenu razvoja pojedinih regiona Meunarodne regionalne banke je mogue podijeliti na: Evropske regionalne banke Vanevropske regionalne banke Subregionalne banke Najznaajnije evropske regionalne banke su : Evropska investiciona banka Evropska banka za obnovu i ravoj Nordijska banka Razvojna banka Savjeta Evrope

Vanaevropske regionalne banke su banke koje se osnivaju u zemljama amerikog,afrikog i azijskog kontineneta radi unapreenja svog regionalnog razvoja U tom smislu je konstituisano vie regionalnih banaka: Interamerika banka za razvoj Afrika banka za razvoj Azijska banka za razvoj Najvanije subregionalne banke za razvoj su : Islamska banka za razvoj Istono- afrika banka za razvoj Arapska banka za privredni razvoj Afrike Arapski monetarni fond 14

7. UPRAVLJANJE RIZIKOM U MEUNARODNOM BANKARSTVU Upravljanje rizikom (engl. risk management) ili menadment rizika je proces aktivnosti i pristup menadmenta usmjeren na ouvanje imovine i dohodovne moi preduzea i spreavanje rizika gubitka, posebno sluajnih i nepredvienih. Rizik se moe smanjiti tako da se poduzmu preventivne akcije i poveaju mjere opreza, da se izdvoje fondovi za plaanje gubitaka ili da se rizik prebaci na nekog drugog kao to su osiguravajua drutva. Bankarski posao je upravljati rizikom, a ne izbjegavati rizik, jer ako bankar ne preuzima rizik nee nikad napraviti nikakav posao u smislu davanja zajma odnosno kredita. Tako je upravljanje rizikom centralna funkcija svih bankara kako domaih tako i meunarodnih. Analizom rizika spoznaju se i vrednuju rizici za ciljeve i aktivnosti preduzea. Uobiajeno se razlikuju materijalni i nematerijalni rizici: materijalni se odnose na opasnost od gubitaka, a nematerijalni na neizvjesnost hoe li zbog nekog dogaaja nastupiti dobici ili gubici. Nakon to se odreeni ciljevi i aktivnost prepoznaju kao rizini, slijedi definisanje uestalosti i visine tete ovih rizika. Mjerama poveanja sigurnosti ovladava se opisanim rizicima ili se oni umanjuju. Nadzor nad rizicima trajna je aktivnost stoga to se oni u vremenu mjenjaju, nastaju i nestaju, a promjenjiva je i njihova uestalost te visina tete. Djelotvorno upravljanje njima trajan je proces koji pretpostavlja prilagoen obim i obradu informacija te jasno utvrene kompetencije s obzirom na upravljanje rizicima. Takvo upravljanje rizicima pretpostavlja i trajno obrazovanje kako bi se novim znanjima moglo ii u susret novim rizicima. Specifini rizici kojima se izlau banke u elektronskom bankarstvu i aktivnostima u vezi s elektronskim novcem mogu se grupisati prema grupama rizika na osnovu klasifikacije koju je izvrio Bazelski komitet, pa u tom smislu, ovi rizici nisu novi. U sadanjoj fazi razvoja elektronskog novca i elektronskog bankarstva izgleda da e operativni, reputacioni i pravni rizik biti najvanije kategorije rizika za veinu aktivnosti u vezi s elektronskim novcem i elektronskim bankarstvom. Tradicionalni bankarski rizici, kao to su kreditni rizik, rizik likvidnosti, kamatni rizik i trini rizik mogu takoe proizai iz aktivnosti u vezi s elektronskim novcem i elektronskim bankarstvom.

15

Zbog toga je u elektronskom bankarstvu neophodan proces upravljanja rizikom, koji se sastoji od tri osnovna elementa: procjene rizika, kontrole izloenosti riziku i praenja rizika. U sutini rizik se moe klasificirati u est osnovnih kategorija: 1. Kreditni rizik; 2. Trini rizik; 3. Rizik likvidnosti, 4. Rizik kamatne stope; 5. Operativni rizik; 6. Prekogranini rizik. Kreditni rizik Kreditni rizik je rizik od mogueg neuspjeha, odnosno rizik da zajmoprimci ne izvre svoju obavezu prema banci pod dogovorenim uslovima. Na primjer, Ruska vlada je 1998. godine donijela odluku da za 90. dana odgodi plaanje domaih dugova. Posljedica toga je 6 milijardi gubitka u bankama i osiguravajuim kuama. Kreditni rizik je povezan sa rizikom opadanja kreditne sposobnosti zajmoprimaoca. Smanjena kreditna sposobnost ne mora nuno dovesti do situacije da korisnik kredita ne ispuni svoju obavezu prema banci, ali je ta mogunost poveana. Kreditni rizik je od izuzetnog znaaja za poslovanje banke u sluajevima kad mali broj znaajnih komitenata moe uzrokovati velike gubitke, to moe dovesti banku u stanje nesolventnosti. Ovakve situacije se mogu izbjei odgovarajuim kreditnim politikama banke kojima se ograniava maksimalan iznos kredita koji se moe dodijeliti jednom korisniku ili pripadniku odreene granske industrije. Kao mogue sredstvo borbe protiv kreditnog rizika navodi se diverzifikacija manjih iznosa kredita na vei broj korisnika.Tehnike upravljanja kreditnim rizikom su vjerovatno najrazvijeniji alat kojim bankar raspolae, te tehnike su: Screening - odnosi se na sakupljanje i djelotvornu reviziju pouzdanosti informacija o pregledu zajmova (posudbi) od strane finansijskih institucija; Monitoring - smanjenje rizika kod posuivanja, bankari stavljaju u ugovore o zajmu ogranienja na aktivnosti kojima se moe baviti zajmoprimac; Long-term customer relationships - bankarski nain smanjenja trokova prikupljanja informacija i pravljenja lake zatite od kreditnog rizika; 16

 Loan commitments - izvrenje zajma obavljaju banke u odreenom vremenu, uz osiguranje posudbe (zajma) sa iznosom koji je vei od ugovorenog za iznos kamate; Collateral - ili svojstvo obeanja pozajmljivaa, kao nadoknada ako posudba propadne, smanjuje bankarski gubitak u sluaju propasti zajma; Compensating balances - posebna vrsta kolaterala, koji se zahtjeva kada banke naprave komercijalne zajmove, Credit rationing - javlja se kada pozajmljiva odbije napraviti zajam ili ogranii visinu zajma, ak i kada je zajmoprimac voljan da plati i veu kamatu od uobiajene. Trini rizik

Trini rizik je rizik opadanja vrijednosti vrijednosnih papira u portfoliu banke na tritu kapitala u periodu potrebnom za njihovu likvidaciju. Veliina ovog rizika zavisi od osjetljivosti odreene vrste vrijednosnog papira i perioda potrebnog za njegovu likvidaciju. Kad je rije o nelikvidnim vrijednosnim papirima, teko ih je unoviti bez veih popusta (diskonta), a kako je period unovavanja dug postoji vei stepen rizika da e njihova vrijednost opasti do zavretka eljene transakcije. Upravljanje trinim rizikom: banke se izlau promjenama u vrijednosti finansijskih instrumenata, zbog promjena prije svega trinih cijena, kamatnih stopa, promjena kurseva i sl. Bankari su razvili sloene kvantitativne metode za ocjenu trinog rizika zasnovane na sofisticiranim softverima. Dvije osnovne metode su: cijena rizika (u normalnim uslovima) i testiranje optereenja (nestabilno, nesvakidanje okruenje). Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti postoji za sluaj da nam trenutni novani tok nee biti dovoljan da podmiri finansijske obaveze banke u odreenom trenutku. Rizik likvidnosti se javlja najee zbog neadekvatne rone transformacije sredstava. Drugim rijeima, kratkorone depozite banke plasiraju u vidu dugoronih plasmana ime zamrzavaju likvidna sredstava. Kao vid zatite od rizika likvidnosti navodi se postojanje zlatnog bankarskog pravila finansiranja koji zahtijeva da se kratkoroni depoziti plasiraju u vidu kratkoronih plasmana, a da osnovu dugoronih plasmana ine dugoroni depoziti. 17

Kamatni rizik Kamatni rizik je rizik opadanja zarade banke usljed kretanja kamatne stope. Plasmani banke izraeni u vidu aktive i pasive u bilansu stanja predstavljaju potencijalne izvore zarade ili trokova usljed promjene kamatnih stopa na finansijskom tritu. Operativni rizik

Rizik od potencijalnih gubitaka koji nastaju usljed pogrenih informacija, greki u komunikaciji, nepotivanja pravila i procedura, kao i nepotivanja i neusklaenosti sa zakonima, i sl. Operativni rizik je najtei za kvantificirati. Prekogranini rizik To je rizik od moguih gubitaka koji proizilaze iz operacija banaka na prekomorskim tritima.

18

8. PRANJE NOVCA Pranje novca openito podrazumijeva rjeavanje, pretvaranje ili ienje novca steenog kriminalnim aktivnostima (najee trgovinom droge), njegov prijelaz preko meunarodnih granica (ponajvie povratak u zemlje gdje je droga proizvedena) i ponovno ukljuivanje tog novca u regularne novane tokove. Pranje novca je izuzetna prijetnja integritetu finansijskih ustanova (kako se to ponajbolje oituje u Rusiji gdje mafija nadzire mnoge od najvanijih banaka u zemlji), koja dovodi u nepovoljan poloaj privredne subjekte koji legalno posluju (kao to je to sluaj u Kolumbiji). Perai novca openito ne nastoje ostvariti najviu stopu dobiti na novac koji operu, ve im je vanije mjesto ili investicija koje e im omoguiti najlake i najbre recikliranje novca. Tako novac moe putovati iz zemlje s dobrom ekonomskom politikom u kojoj se ostvaruju vie stope dobiti u zemlje s loijom politikom i niim prinosima od uloenih sredstava. Tako se zbog pranja novca moe dogoditi da se slobodni kapital ulae manje racionalno, to uveliko moe naruiti postojee ekonomske tokove. Smatra se da je pojam "pranje novca" prvi upotrijebio engleski asopis The Guardian piui 1973. o 200.000 USD namijenjenih republikanskoj predizbornoj kampanji u SAD, odnesenih u kovezima u Meksiko radi stavljanja u opticaj. Postupak pranja novca odvija se u tri faze: stavljanje (engl. placement) kao prva faza sastoji se od fizikoga ulaska gotovine kriminalnog porijekla u finansijski sistem preko bankarskih pologa, novanih naloga ili elektronskim transferom preko dravnih granica, ili se njime kupuje odreena imovina. Idua je faza polaganje (engl. layering) pod kojim se podrazumijeva niz sloenih financijskih transakcija kojima se prikriva pravo porijeklo novca. Krajnji cilj ove faze u procesu pranja novca sastoji se u onemoguavanju povezivanja takvih sredstava s njihovim izvorom. Konana je faza u procesu pranja novca integracija (engl. integration) kojom se "prljavi novac" ugrauje u tzv. "iste fondove" i niim vie ne razlikuje od zakonito steenog novca. esto se pojedine faze ne mogu razdvojiti. Za primjer moe posluiti sljedei tipini pranja novca: Novac prikupljen od prodaje droge na amerikim ulicama provercan 19 obrazac

je preko granice u Kanadu gdje je u mnogobrojnim mjenjanicama zamijenjen za vee novanice kako bi mu se smanjila teina i obim. Kuriri su organizirano putovali avionom i nosili ga u London, gdje su obavljana plaanja za finansijsku ustanovu u Jerseyu. U istrazi je ustanovljeno da su iz Velike Britanije obavljene uplate na 14 rauna u Jerseyu, koji su glasili na imena lokalnih direktora. Nakon toga sredstva su s prikrivenim porijeklom vraana u SAD ili putem kredita koji su davani kompanijama koje su bile u vlasnitvu naruitelja cijele akcije ili se pak koristila finansijska ustanova u Jerseyu za depozit i kasnije obavio neposredni transfer u SAD. Smatra se da se godinje u svijetu "opere" oko 900 milijardi USD od ega gotovo polovica novca dolazi iz ilegalne trgovine drogama. To upuuje na povezanost pojave pranja novca s organiziranim kriminalom koji u najveem obimu stoji iza ilegalne trgovine drogama. Pranjem novca, osim to se uveliko podstie slobodna trina ekonomija, naruava se i demokratska politika struktura i politika stabilnost zemlje. Dobro su poznati sluajevi da su predstavnici kokainskih kartela ili mafije pokuavali, i ponekad uspijevali, prodrijeti u sredinja tijela vlasti pojedinih zemalja i potkupiti ih. Sam kolumbijski predsjednik Ernesto Samper optuen je, da je tijekom izborne kampanje primao velike novane iznose narkomafije. Izgleda da su lokalni trgovci drogom nudili potpunu otplatu kolumbijskog vanjskog duga u zamjenu za nesmetano djelovanje. Nita bolje nije ni stanje u Meksiku gdje je otkriveno da Raul Salinas, brat biveg predsjednika Meksika Carlosa Salinasa, ima na raunima stranih banaka 120 miliona amerikih dolara. Korupcija u Meksiku, kao i u mnogim drugim - pogotovo junoamerikim dravama postala je endemska pojava koja zahvaa sve razine administrativnih i vladinih ustanova. Pranje novca neposredno utie na smanjenje transparentnosti i naruavanje zdravlja finansijskog trita, vanih odrednica u djelotvornom funkcionisanju cjelokupne privrede. Novac dobiven iz kriminalnog djelovanja obino korumpira slubenike finansijskog trita, uzrokujui dugotrajnu i teko popravljivu tetu trinom kredibilitetu. Pranje novca moe korumpirati dijelove finansijskog sistema i onemoguiti uspjeno upravljanje sredinjih banaka i nadzornih tijela. Ukoliko neki bankovni rukovodilac postane korumpiran, netrino ponaanje moe se proiriti u druga podruja koja nisu izravno povezana s pranjem novca, to ugroava sigurnost i bonitet banke. Osobe koje obavljaju nadzor nad radom banke takoer mogu biti korumpirane ili zastraene prijetnjama, to smanjuje, a ponekad i potpuno 20

onemoguava djelotvornost nadzora. Stoga je nuno jaati zakonske odredbe protiv pranja novca, ali to ne znai smanjivanje tradicionalne bankarske kontrole. Na meunarodnom nivou, kretanje kapitala pod utjecajem pranja novca moe djelovati destabilizirajue zbog integrativne prirode svjetskog finansijskog trita. Finansijske tekoe nastale na jednom mjestu, mogu se vrlo lako proiriti i u druge zemlje, pretvarajui tako nacionalni problem u meudravni. Organizirani kriminal moe biti i znaajna prijetnja meunarodnom miru i sigurnosti, kao u sluaju amerike intervencije u Panami, poduzetoj sa ciljem da se ukloni s vlasti general Noriega, kada je zabiljeeno jako protivljenje trgovaca drogom. Osim trgovine drogom veliki novac treba oprati i nakon aktivnosti u prevarama i ostalom finansijskom kriminalu, trgovini orujem, terorizmu, iznuivanju, ucjenama i slino. Ono to osobito oteava organiziranu akciju svih drutvenih faktora politike suzbijanja kriminaliteta u borbi protiv pranja novca jesu vrlo brojne i raznovrsne metode pranja novca koje se iz dana u dan mijenjaju i prilagoavaju mjerama poduzetim radi njihova otkrivanja i suzbijanja. Od niza metoda valja spomenuti samo neke: krijumarenje gotovine - fiziki transport gotovine u stranu dravu gdje se novac polae u banku i uskoro postaje neprepoznatljiv; konstrukcija (engl. structuring) - velika financijska transakcija pretvara se u niz malih s malim iznosima novca (tako je jednom prilikom oprano 29 miliona USD u malim svotama od 10 i 20 dolara prebacivanih u Ekvador); lane kompanije - tzv. "shell kompanije" (engl. shell: ljuska) prikrivaju sredstva pranja novca, a "front kompanije" (engl. front: prednja strana, lice, elo, proelje) obavljaju legalne poslovne aktivnosti radi prikrivanja pranja novca; kockarnice - osoba s gotovinom dolazi u kockarnicu, dobiva etone, odigra nekoliko serija i za veinu preostalih etona trai isplatu koju potom deponira na raun treih osoba itd. Nova informatika tehnologija, fleksibilnost i prilagodljivost u djelovanju, struna pomo i ogromna finansijska sredstva koja su na raspolaganju znatno olakavaju proces pranja novca i njegov prenos preko granica. Iako u pranju novca i nadalje ponajvie sudjeluju banke, od njega nisu poteene niti druge ustanove gdje se koriste vee koliine gotovog novca, a esto nisu pod jaom zakonskom regulativom ili nadzorom. Ukoliko su banke umijeane u pranje novca naruava se povjerenje koje javnost ima u njih te se, ako su povezane s organiziranim kriminalom, podriva njihova stabilnost. Usprkos kratkotrajnoj moguoj dobiti, prijeti im neposredna opasnost od gubitka zbog 21

prijevara kako zbog nehajnosti u provjeri neeljenih stranki ili naruenog integriteta njihovih slubenika koji su povezani s kriminalcima. U pranju novca kroz banke, organizirani kriminal se esto slui ljudima koji nemaju kriminalne prolosti, to oteava otkrivanje takvog djela. Oni otvaraju raune preko kojih obru velike novane iznose, esto uz pomo nesavjesnih bankovnih slubenika. Napomenuto je da pranje novca takoe sve vie postaje meunarodna aktivnost globalnih razmjera. Iz tog razloga su mnoge meunarodne organizacije uspostavile standarde, procedure i preporuke kako bi rjeavale ovaj fenomen. Danas se pranje novca u veini zemalja smatra ozbiljnim zloinom, te je opeprihvaeno miljenje da organi vlasti rizikuju da dou u situaciju u kojoj e ih podrivati organizirani kriminal i korupcija, ukoliko nemaju adekvatne zakone i procedure koje su usmjerene na rjeavanje pitanja koja se tiu sprijeavanja, otkrivanja, istraivanja i poduzimanja zakonskih mjera u sluajevima pranja novca. S obzirom da se takoe smatra da finansijsko trgovanje u velikoj mjeri ima meunarodni karakter, u primjeni ovih zakona treba postojati dosljednost. Iz tog razloga su, izmeu ostalih, Vijee Evrope, Evropska unija i Radna grupa za financijske mjere (FATF), koju su uspostavile zemlje-lanice grupe G-7, i Ujedinjene nacije, za svoje zemlje-lanice definirale smjernice za ostvarivanje efikasnih programa za borbu protiv pranja novca. Poto pranje novca i ostale protivzakonite aktivnosti smanjuju poverenje u finansijska trita i ekonomski sistem, moe doi do slabljenja ekonomskog rasta zemlje. Bitno je odgovarajuim mjerama onemoguiti da finansijski sistem bude koriten za pranje prljavog novca. Centralna banka i druge institucije treba da utvrde regulativu i vre superviziju banaka da bi sprijerili i otkrili pranje novca. Ovim regulativama potrebno je propisati mjere za banke i finansijske institucije koje ukljuuju obavezu izvetavanja nadzornih organa ukoliko postoji sumnja u vezi porjekla novca; primjenu odgovarajuih sankcija; stroga pravila kod izdavanja licenci bankama i finansijskim institucijama. Zajedno sa udruenjem banaka, centralna banka treba da odredi pravila bankarske prakse protiv pranja novca; mjere za procjenu, praenje i kontrolu klijenata; utvrdi limite za iznose transakcija i konverzija u stranoj valuti za pojedince; obaveze banke da odredi odgovorne za nadzor u vezi pranja novca; i obezbijedi obuku zaposlenih o tehnikama protiv pranja novca. Za bankarski sektor je vano da sistem upravljanja rizikom i struktura korporativnog upravljanja budu dobro organizovani i prilagoeni da omogue prevenciju, odnosno borbu protiv ulaska prljavog novca u finansijski sistem. 22

William C. Gilmore (1995), profesor javnog meunarodnog prava sa Sveuilita u Edinburghu, kotska, navodi nekoliko preporuka: Upoznajte svoju stranku: banke se trebaju potruditi da saznaju pravi identitet svoje stranke i imati odgovarajue naine provjere bona fide nove stranke, Poslujte u skladu s propisima: rukovodstvo banke treba osigurati da se poslovanje odvija u skladu s visokim moralnim standardima, da se potuju zakoni i odgovarajua regulativa i da se ne ostvari usluga ako postoje opravdani razlozi da je rije o pranju novca. Suraujte s nadlenim tijelima za spreavanje protuzakonitih radnji: banka u svim sumnjivim sluajevima pranja novca treba u potpunosti suraivati s nadlenim tijelima i poduzimati odgovarajue mjere propisane zakonom. Posvetite panju osposobljavanju i informiranju zaposlenih: svi zaposleni u banci trebaju biti dobro obavijeteni o prihvaenoj politici banke, dosljedno provoditi odluke o obveznom utvrivanju pravog identiteta stranke i voenju odgovarajue dokumentacije o raunima, koju treba uvati najmanje pet godina kako bi se po potrebi mogao uspjeno utvrditi redoslijed pojedinanih transakcija. Meunarodno pranje novca temelji se na razlikama finansijskih i bankovnih odredbi u zakonodavstvima pojedinih zemljama. Zbog toga je nuno to je vie mogue smanjiti te razlike, ako se ve one ne mogu u potpunosti ukloniti. Isto tako vano je i iznalaenje novih zakonskih rjeenja u borbi protiv pranja novca, stvaranje i razvoj novih specijaliziranih slubi. U uspjenom spreavanju pranja novca vjerojatno je najbitniji daljnji razvoj meunarodne suradnje uz koritenje modernih i uinkovitih metoda. Inae e svi pojedinani napori donijeti slabe rezultate i prouzroiti velike trokove. U izvorima meunarodnog krivinog prava za pranje novca relevantna je Konvencija Vijea Evrope o pranju, traganju, zapljeni i konfiskaciji prihoda od kaznenih djela i Konvencija Ujedinjenih Naroda o transnacionalnom organiziranom kriminalu.

23

9. DERIVATI U MEUNARODNOM BANKARSTVU Derivati su finansijski sporazumi ija je vrijednost povezana ili izvedena iz vrijednosti neke druge osnovne aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi kao to su dionice, obveznice, ostali osnovni vrijednosni papiri, kamatna stopa i slino.Kompanije koriste derivate da olakaju upravljanje i voenje posla zbog promjena kamatnih stopa i cijena sirovina. Derivati koji se koriste za kontrolu rizika povezanog sa promjenama cijena u spoljnoj razmjeni i promjenama kamatne stope, nazivaju se hedging. Swaps- predstavlja sporazum kojim se ugovorne strane obavezuju na zamjenu: bilo fiksne kamate za fluktuirajuu i/ili zamjenu jedne valute za drugu valutu, po ugovorenom kursu i na tano utvren datum. Options - predstavlja pravo, a ne obavezu kupovine ili prodaje nekog finansijskog instrumenta, po ugovorenoj cijeni. Opcije su fleksibilnije i superiornije u odnosu na tradicionalne terminske transakcije i futures ugovore. Opcije se smatraju najuspjenijim instrumentom savremenih finansija. Futures - je po svojoj formi slian forward ugovoru, te se moe rei da je futures ugovor specifina poslovna transakcija terminskog karaktera. Za razliku od terminskih, futures ugovori se temelje na standardizovanom ugovoru i omoguavaju uee tree strane (Clearing House). Futures ugovor standardizira i kvantitet i kvalitet, to korisnicima znatno oteava pronalaenje adekvatnog ugovora. Ipak, za futures trita se moe rei da su likvidnija i efikasnija u odnosu na trita forvard ugovora. Forwards - se moe definisati kao terminski ugovor izmeu dva subjekta - kupca i prodavca o kupovini (prodaji) odreene aktive (robe), gdje e se isporuka te aktive (robe) i njeno konano plaanje izvriti u budunosti. Finansijski derivati su izazvali krupne promjene na finansijskim tritima najrazvijenijih zemalja, ali i na meunarodnom finansijskom tritu. Danas je gotovo nezamislivo finansijsko poslovanje bez poznavanja i upotrebe ovih finansijskih instrumenata. Stoga je opravdano to se smatraju izvjesnim katalizatorima razvoja finansijskih trita.Bitno je napomenuti da se u praksi moe nai veliki broj kombinacija ovih osnovnih tipova derivata.

24

10. TRENDOVI U MEUNARODNOM BANKARSTVU Vana injenica je, da je meunarodno bankarstvo, odnosno poslovanje na internacionalnom tritu suoeno sa velikim brojem problema. Promjene koje su nastupile procesom globalizacije i internacionalizacije otvaraju pitanja na koja, ini se ni najvei svjetski umovi ne mogu dati konkretne odgovore: -da li e klasino bankarstvo uope preivjeti? - da li e nebankarske finansijske institucije dominirati na meunarodnom tritu finansijskih usluga i tako zamijeniti klasino bankarstvo? - da li e nove tehnologije koje su velikim dijelom zasnovane na internetu doprinijeti da bankar ode u penziju? Ova pitanja su posljedica jednog dosta tekog perioda koji je ini se poeo za banke prije nekoliko godina i traje dan danas. Naime, internacionalno bankarstvo je evoluiralo u podruje estoke konkurencije zahtjevajui od banaka implementaciju menaderskih, finansijskih i vjetina u iznalaenju novih konkurentskih prednosti, to recimo prije desetak godina nije bilo mogue zamisliti. Zahvaljujui razvoju informacionih tehnologija biznis se danas odvija 24 sata dnevno 365 dana u godini. Sa druge strane nestajanje easy profit-a, baziranog na prikupljanju depozita i plasiranju kredita, natjerao je banke da se agresivnije okreu ka sve rizinijim podrujima finansijskih usluga. Dramatinost lei u tome da banke moraju ii u rizinije poslove kako bi uopte preivjele. Sa druge strane to bankama izuzetno teko pada s obzirom da dosta banaka, koje su u klasinom bankarskom poslu dugo, ne posjeduje adekvatno iskustvo niti znanje da bi se nosile sa konkurencijom. Izmeu ostalog rezultat promjena u svijetu je i prelazak komercijalnih banaka u sferu investicionog bankarstva. Istina mali broj banaka je uspjeno tranzitirao od komercijalnog ka investicionom bankarstvu s obzirom da se radi o dva razliita vida poslovanja. Meutim ni mix komercijalnog i investicionog bankarstva nije sretan za banke, jer je ugroen ulaskom nebankarskih finansijskih institucija u ovo podruje finansijskih usluga. Recimo u USA na podruje investicionog bankarstva ulaze multibilionske, dravno potpomognute finansijske korporacije ka to su: Federal Home Loan Mortgage Corporation ili Federal National Mortgage Corporation. Rezultat ulaska ovih kompanija je sljedei: 25

Fannie Mae & Freddie Mac Thrifts Life insurance Foreign Investors Pension Funds Person Funds Credit Unions Private Individuals Total

17% 16% 8% 7% 6% 3% 3% 3% 100%

Pored nebankarskih finansijskih institucija koje nude korporativne i komercijalne zajmove kao to su Heller Financial, Finovo, Household Institution u sferu kredita ulaze ak i tradicionalno proizvodna preduzea kao to su GE i Ford. U Japanu su recimo banke ugroene od strane potanskog bankarskog sistema i nebankarskih institucija Sony i Softbank (internet kompanija). Evropski izazovi U Evropi tradicionalni koncept univerzalnog bankarstva je pod strahovitim pritiskom. Ovaj univerzalni model koji je obezbjeivao sve finansijske usluge pod jednim krovom (finansijski supermarketi) je sprijeavao evropske banke da se razvijaju u visokospecijalizovane ekspertne finansijske institucije. irina odnosno obim poslovanja nije to dozvoljavao. Mnoge evropske banke su postale doktori opte prakse koje postepeno odumiru. Alternativa je ili klju u bravu ili suavanje polja djelovanja, odnosno razvijanje specijalistikih vjetina u uskom podruju finansijskih usluga. S druge strane evropske banke su pokazivale visoku birakratiziranost to je uticalo na rigidnost banaka. Turbulentne promjene zahtjevaju adekvatne i brze odgovore to banke evropskog podnevlja ini se nisu u mogunosti. Ovo su u sutini dva osnovna razloga u takmienju evropskih banaka sa visokospecijaliziranim ustanovama, kao to su US Investment House, Merill Lynch, Goldman Sachs... Univerzalni supermarketi nisu mogli opstati s obzirom da se pojavljuje veliki broj specijalizovanih institucija, gdje u zbroju ine globalni supermarket koji je 26

efikasniji. S tim u vezi veliki broj evropskih banaka je primoran da reducira svoj obim poslovanja, to samo po sebi znai dosta otputanja i jaka ulaganja u specijalistika znanja. Dealing with the Ugly Word - Disintermediation Disintermedijacija je fenomen koji je nastao sa naglim razvojem informacione tehnologije i on-line povezivanjem poslovnih subjekata, tako da su se poslovni subjekti mogli razmjenjivati informacije u real time. U punom jeku ovaj fenomen je isplivao sa podrazumijevalo je trinu uvoenjem jedinstvenog valutnog sistema u Evropi. Naime postojanje vie valuta na evropskom tlu imperfektnost koja je pogodovala pekulantskom ostvarivanju profita. 1991 godine George Soros je pobijedio Bank of England kada je pekulirao protiv britanske funte. Po ovim transakcijam Soros je zaradio prilinu svotu novca. Meutim deset godina nakon toga, ak iako Velika Britanija nije ula u jedinstven valutni sistem, pekulacije takve vrste su skoro pa nemogue. Euro je ispeglao nesavrenosti evropskog trita. Cijela stvar sa eurom je sljedea - vie valuta odnosno imperfektnost trita je druga rije za ostvarenje profita putem arbitrae. Uvoenjem jedinstvene valute arbitraa na evropskom tlu nije bila vie potrebna. Evropske banke su se na ovom polju suoile sa dramatinim gubitkom profita. Banke su se morale usmjeriti na kupoprodaju exotic valuta na emerging markets gdje neefikasnost trita vodi ka veem riziku, ali i veem profitu. Euro je samo jedan, ali eklantan primjer trenda koji e se najvjerovatnije nastaviti i u budunosti - disintermedijacija. Finansijska deregulacija i nove tehnologije kreiraju uslove u kojima banke gube svoje kompetitivne prednosti. Jednostavno, glavne bankarske aktivnosti koje su vezane za prikupljanje depozita i plasiranje kredita su oteane on line pristupom klijenata na trite kapitala gdje finansijske (sve vie nebankarske) institucije zadovoljavaju njihove potrebe. 1999 godine u Economist-u je izaao lanak u kome se izmeu ostalog kae: All over the world, bank's traditional business of taking deposits and lending out proceeds is in terminal decline. The ugly word for this is disintermediation Egg banka je u prvih 6 mjeseci prikupila 10 biliona dolara depozita da bi do kraja 1999 godine bila jedina UK banka meu top ten banaka u svijetu. Svoje poslovanje je zasnovala na internet komuniciranju. Drugi razlog zato disintermedijacija jaa je internet.

27

U SAD npr. postoji jedan sistem koji u potpunosti eliminira medijaciju INSTINET (profesionalni stock trading sistem u vlasnitvu Reutersa korisi se za trgovanje velikim blokovima novca). INSTINET je sistem koji je postao integralni dio fourth market. Fourth market je trite za institucionalne investitore gdje sve transakcije obavlja INSTINET bez uea bilo koga od posrednika. Suoavajui se sa ovim pojavama mnoge banke su tragale za novim strategijama kako bi pozicionirale svoj biznis i nastavile sa rastom. Nekoliko strategija je i materijalizovano: 1. Cost reduction - mnoge amerike banke su reducirale trokove i postigle znaajne rezultate, ipak sniavanje trokova ne znai da prihod raste. 2. Retreat from international market - zbog gubitaka koje su pretrpjele mnoge banke su se odluile izvui iz procesa globalizacije i internacionalnog trita. Logika ove strategije je da se banka povue na trite gdje ima najbolju poziciju. Npr. Bank of Boston je 1999 godine odluila da zatvori nekoliko azijskih filijala u zemljam gdje nije imala kompetitivnu prednost. Ili Bank America se povukla sa nekoliko trita nakon to je ostvarila 433 miliona dolara gubitka u II i III kvartalu te iskazala 500 miliona dolara rezervisanja za potencijalne gubitke. U Japanu je situacija bila dosta dramatinija. Naime, japanske banke su ionako imale dosta problema da ispune bazelske principe o adekvatnosti kapitala. Situacija sa deintermedijacijom je ubrzala povlaenje japanskih banaka. 3. New revenue sources - bankari su takoer istraivali nove izvore prihoda idui tradicionalnom linijom. Off - ballance aktivnosti koje ne ugroavaju kapital su bile dosta popularne jer ne nose skoro nikakav rizik. 4. Investment banking - neke banke su iskoristile opciju da svoje klijente prate na tritu kapitala to znai da sve vie zalaze u sferu investicionog bankarstva. Meutim dosta je teko povezati ova dva vida bankarstva s obzirom da se znaajno razlikuju. I uistinu dosta malo banaka je uspjelo premostiti jaz koji postoji izmeu investicionog i komercijalnog bankarstva, jer poslovna politika i kultura ova dva vida bankarstva se razlikuju. Komercijalni bankari tendiraju ka konzervativnosti i oslanjaju se na sposobnost upravljanja kreditima, te diverzifikaciji i upravljanju rizikom. Minimiziranje rizika je osnovni princip komercijalnog bankarstva. Sa druge strane investicioni bankari su okarakterisani kao quick thinking, risk taking

28

cowboys, spremni da se upuste u rizine poslove. Glavni oslonac investicionog bankarstva su deal makers i visokosofisticirane informacione tehnologije uvedene na najskuplje lokacije u svijetu. M&A Druga injenica koji je obiljeio blisku prolost a koja e se nastaviti najvjerovatnije i u budunosti su merderi i akvizicije kao rezultat smanjenog obima poslovanja komercijalnog bankarstva. U prolosti je bilo dosta poslova M&A tipa. U decembru 1998 godine Deutche Bank je formalno oglasila plan za preuzimanje Bankers Trust Corporation (BTC) u Americi. Planom je bilo predvieno zatvaranje 5500 radnih mjesta u NY i Londonu. Ova kupovina bi bila najvei takeover jedne amerike banke te bi Deutche Bank preko UBS A.G. Svicarska i Citigroupa lansirao kao najveu banku po aktivi. Deutche bank je praktino pokrenula utrku za najveu banku na svijetu. U posljednjem poglavlju te utrke, nekoliko mjeseci nakon proglaenja takeover-a Deutche Bank-BTC, Banque Nationale de Paris (BNP) je dala ponudu za preuzimanje svoja dva najjaa francuska rivala Societe Generale i Paribas. Nakon toga Deutche bank ulae 34 biliona dolara za razne akvizicije po Evropi. Francuski deal je prerastao i u merger BNP i Paribas. Nakon toga tri japanske kompanije objelodanjuju plan o pridruivanju za kreiranje najvee finansijske kompanije na svijetu. Rank/Bank NOW Dai Ichi Kangyo/Fuji/Industrial Bank Deutche Bank-BT Sumitomo/Sakura BNP/Paribas UBS Citigroup Bank of America Bank of Tokyo/Mitsubishi HSBC Bayerische Hypound Vereinsbank 1321 866 864 755 687 669 618 580 554 541 Assets Rank/Bank Ten years ago Dai Ichi Kangyo Sumitomo Fuji Mitsubishi Sanwa Ind.B.of Japan Credit Agricole Citicorp Norinchukin BNP 271 251 244 228 218 216 214 198 187 183 Assets

Sources: Wall Street Journal,March 11,1999;New York Times October 15,1999

29

Lavina mergera i akvizicija je pokrenuta: Ekonomski analitiari smatraju da e se na taj nain po Evropi iskristalizirati 5-10 megabanaka. Meutim pitanje je da li e manija merdera pomoi bankama da se susretnu sa izazovima? Banke merderima pokuavaju neutralizirati svoje konkurente, te osigurati prostor za uveanje profita. Banke su bukvalno htjele kreirati vrijednost kroz cross selling. Cross selling je sveti gral finansijskih usluga merdera. To jednostavno znai da banke tjeraju svoje klijent, koji su ve kupili jedan finansijski proizvod da stalno kupuju nove. Citigroup je npr. ciljao da svoju zaradu iz 1997. godine udvostrui u narednih 5 godina postajui one stop shop. Jedini problem je to bankari ne nalaze prave naine da implementiraju ovu strategiju. Meutim ne postoji dobar razlog da se zakljui da su vee banke i bolje banke. U tom smislu studija Bank for International Settlement je pokazala da val merdera i akvizicija nije rezultirao poveanim profitom preduzea. Recimo u toku perioda 96-98 ROA cjelokupnog bankarskog sistema je pao u 12 od 16 zemalja. Jo uvjek nije jasno da li e merderi i konsolidacije biti arobni eliksir koji e omoguiti bankama da se uspjeno takmie u novom stoljeu. Evropska integracija Mnogi predviaju da bi evropska monetarna unija mogla znaajno uzdrmati bankarsku industriju. Banke su znaajno skrenule sa kursa ostvarivanja profita po kamatnoj stopi ka profitu iz trading income kao to su swap poslovi i derivati. Prelazak na jedinstvenu valutu e izloiti evropske banke kako konkurenciji od strane vanevropskih banaka tako i konkurenciji od strane nebankarskih finansijskih institucija.. Slobodno kretanje kapitala e sniziti kamatne stope i smanjiti profit banaka. Sa druge strane mnogi upozoravaju kako je evropski finansijski sistem, koji je velikim dijelom zasnovan na bankama, koje su velikim dijelom u vlasnitvu nacionalnih vlada, izuzetno lomljiv. Ovo okruenje ne samo da njeguje neefikasnost finansijskog sistema nego i omoguava uslove za nelojalnu konkurenciju od strane domaih banaka. Mnogi takoer smatraju da su efekti uvoenja EMU-a na evropski finansijski sistem: -Transfer finansijskih usluga sa domaih provajdera na globalne igrae - Pomjeranje fokusa sa trita na proizvod

30

- Vea trina efikasnost kroz eliminaciju poreznih i regulatornih barijera -Nestajanje cijenovnih i informacionih prednosti domaih banaka Evropska unija je svjesna da se integracija finansijskog sistema nalazi pred ozbiljnim problemima kao to je harmonizacija regula koji e omoguiti bankama da posluju na ovom tritu bez prepreka. Nacionalna zakonodavna regulativa se mora harmonizirati kako bi se stvorilo okruenje koje potie fer play. Sve ei zahtjevi za promjenu bazelskih principa - ovi principi su propisali da svaka banka mora imati 9% svoga kapitala aside kako bi ostvarila minimum sigurnosti za svoje deponente. Najkritinije su njemake banke koje smatraju da je ovaj cenzus adekvatnosti kapitala preveliki i nepotreban za tradicionalno siguran portfolio njemakih banaka .Zahtjevi su upueni i u pogledu koeficijenta adekvatnosti kapitala za razliite strukture portfolia.

31

11. MEUNARODNO BANKARSTVO I BANKARSKI SISTEM BIH Proces reformi i sanacije bankarskog sistema u BiH je u zavrnoj fazi. Moglo bi se rei da su provedene reforme dovele do pozitivnih efekata i uspjene transformacije u stabilan, siguran bankarski sektor, kojeg karakteriu tradicionalne bankarske aktivnosti i poslovi, i ije je poslovanje zasnovano na meunarodnim standardima i principima. Veoma bitna injenica jeste da je sanacija bankarskog sistema ( u FBiH) obavljena bez ikakvih ulaganja javnih prihoda. Umjesto ulaganja u bankarski sektor, to je ustaljena praksa u zemljama u tranziciji, sanacija se vrila putem privatizacije banaka, u kojima su uestvovale renomirane svjetske institucije u domenu bankarstva. Kako je prethodno naznaeno, dolazak velikih meunarodnih banaka je olakao i ubrzao proces reforme bankarskog sektora u BiH. Pored pozitivnih efekata u procesu reforme, velike meunarodne banke su podstakle jo neke promjene u bankarskom sektoru to se vidi i iz izvjetaja Agencije za bankarstvo FBiH.U izvjetaju (Informacija o bankarskom sistemu FBiH) Agencije za Bankarstvo FBiH iz marta 2007. godine, navedeno je: Dolazak stranih investitora doveo je do okrupnjavanja i smanjenja broja banaka kroz integracije banaka koje su u vlasnitvu iste grupacije, to je rezultiralo zaotravanjem konkurencije, donesen je savremeni know-how, ponueni novi bankarski proizvodi itd. Pojaana je kapitalna osnova bankarstva, poboljana efikasnost i racionalnost poslovanja koja se pribliava svjetskim standardima Prihvaeni su i primjenjuju se meunarodni standardi supervizije, poboljano je upravljanje rizicima itd. Bankarsko poslovanje u BiH spada u exotic podruje poslovanja. Dolazak svjetskih igraa na podruje BiH odnosno iri region uopte ne iznenauje. Visoke kamatne stope obezbjeuju visoke profite bankama. Recimo Raiffeisen banka je u 2006. godini ostvarila 24 miliona KM profita. Bankarska industrija je u BiH najprofitabilniji korpus. injenica je da realni sektor grca u nelikvidnosti dok banke ostvaruju visoke profite.Bankarski sistem kao osnova finansijskog sistema treba da kanalira novac deficitarnim subjektima to su u naem sluaju preduzea. Visoke kamatne stope,

32

nedovoljnost povjerenja banaka, neureen pravni sistem, duge sudske parnice, onemoguavaju banke da smanje kamatne stope to bi potaklo preduzea da koriste kreditna sredstva. Mada se sa druge strane banke ponaaju kao klasini oligopoli- cijene kredita su prilino ujednaene. M&A aktivnosti u proteklih nekoliko godina su bile dosta intezivne u Bosni i Hercegovini. CBS Banka dd koju je privatizirala Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana je napravila merger sa Tuzlanskom bankom dd Tuzla. Prije nekoliko mjeseci posluju pod nazivom NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla. su se spojile te

Univerzal banku je kupila

Zagrebaka banka koju je kasnije kupila Unicredit group. Unicredit group je kupila takoer i HVB banku koja je poslovala pod svojim imenom. Skorije informacije govore kako e i HVB banka biti pripojena zajedno sa Novom Banjalukom bankom te e Unicredit Group postati lider na BH tritu. Volksbanka je kupila Zepter banku. Intesa akvizirala UPI banku i LT Gospodarsku banku, itd Veliki igrai dakle ulaze na velika vrata. ini se da se trend koji je evidentan kako u Evropi, tako i diljem svijeta, ostvaruje i u BiH. Neki smatraju da e u Evropi ostati 4-5 megabanaka. Isti odnos e ini se biti i u BiH. Veliki broj banaka u ranom poslijeratnom periodu nije doveo da pozitivnih efekata u vidu sniavanja kamatnih stopa. Kamatne stope izgleda ne reaguju na pojavu konkurencije u nenormalnim sistemima. Stvar je bila u riziku kojeg je nosio neureen pravni sistem. To je sada valjda svima jasno.

33

LITERATURA: Jane E. Hudges, Scott B. McDonald (2002), International Banking, Text and Cases Pearson Education, Rose, S. Peter & Hudgins C. Sylvia (2005), Bankarski menadment i finansijske usluge, Data status, Beograd Hadi Fikret, Efendi Velid (2006), Bankarstvo-pregled predavanja i vjebi I,II, Ekonomski fakultet, Sarajevo Predrag Kapor, (2005), Bankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i meunarodnim bankarstvom, Megatrend univerzitet, Beograd www.wikipedia.com www.fba.ba www.imf.org

34