Uvod

Povijest prijevoza je veoma duga, a zapoinje od jednostavnih, pretpovijesnih splavi do nadzvunih putnikih aviona. Stoljeima je jedini nain kretanja bilo hodanje ili koritenje ivotinja za vuu i noenje tereta. Izum kotaa , a potom i vozila na kotaima, potaknuo je ubrzani razvoj prijevoza. Poto ivimo sve brim ivotima,te smo pod pritiskom sve brih komunikacija i donoenja to brih odluka, vrijeme je postalo od velike vanosti. Usporedno s time raste i vanost i potreba za javnim prijevozom, poto je upravo ova vrsta prijevoza najjeftinija i najpristupanija kako radnicima tako i obinim graanima. Javni prijevoz putnika cestom je samo jedan od mnogobrijnih naina transporta putnika, ali je upravo zbog svoje efikasnosti, efektivnosti i isplativosti najzastupljeniji i najpogodniji. Taksi je tip vozila za najam s vozaem, a koristi se za jednog putnika ili male skupine putnika,.Taksi prijevozi putnika do mjesta po vlastitom izboru. U sluaju javnog prijevoza mjesto odreuje davatelj usluga, a ne putnik, a uslugu prijevoza i dijeljenje mjesta za prijevoz pruaju taksi autobusi. Postoje etiri razliite vrste taksija, koji se razlikuju od zemlje do zemlje: Hackney koije u Indiji, taksiji koji se dozivaju na ulici (New York), privatni iznajmljivai vozila takoer poznati kao minicabs ili privatni iznajmljivai s licenciranim taksijima koji prijevoze putnike preko rezervacija. Taxibuses, takoer poznat kao Jitneys, koji voze unaprijed postavljenim rutama sa obiljeenim postajama s vie nezavisnih putnika; i limuzine, specijalizirana vozila, koja rade na sistemu pred-rezervacije. Iako se vrste vozila i metode regulacije, iznajmljivanje, plaanje znaajno razlikuju od zemlje do zemlje, mnoge zajednike znaajke taksi prijevoza ipak postoje.

VRSTE PROMETA
Od samih poetaka ljudske civilizacije ovjek je imao potrebu za putovanjem. Jednako vaan bio je transport ljudi i robe. U poecima se veina prometa odvijala kopnom (cestovni) ili vodama (pomorski ili rijeni promet). S razvojem ljudskog znanja i tehnologije dolo je do otkria eljeznice koja je polako poela preuzimati veliki udio prometa. Naposljetku razvio se i zrani promet. Istraivanja su pokazala da stanovnici razvijenih zapadnih zemalja u prosijeku dnevno putuju 1-1,5 sati (to ukljuuje 3-4 povratna putovanja, s trajanjem najdueg putovanja izmeu 40-50 minuta), i za to troe 10-15% osobnih prihoda, a godinje ostvare 3 do 4 povratna putovanja izvan svog prebivalita.

Cestovni promet
Automobilski promet imao je veliku ulogu u razvoju ljudskog drutva. Prijelaz na automobilski promet utjecao je na formiranje velikih gradova (u SAD-u je koritenje automobila dovelo do urbanizacije 60% stanovnitva7),meutim istraivanja su pokazala da okolinu najvie zagauju motorna vozila i to vie od 50%. U atmosferu se izbacuje velika koliina ugljikovih oksida (CO i CO2), duikovih oksida (NOx), sumporni oksid (SO2), olova i olovnih spojeva te velika koliina krutih estica, aa i tekih metala. Tako je npr. koncentracija CO na nekim krianjima u Zagrebu ak 35 mg/m3, to je za 3,5 puta vie od svjetskih standarda (10 mg/m3)! Automobilski promet smanjuje kvalitetu okoline i otpadnim tvarima koje nastaju troenjem automobilskih guma i povrinskih slojeva kolnika. Velik dio prometnica, osim autocesta, nema adekvatno rijeen problem odvodnje oborinskih voda. Zbog toga zagaene vode s kolnikih povrina odlaze u okolno tlo te moe doi do zagaenja podzemnih voda. Negativna uloga prometa ne oituje se samo emisijom tetnih plinova, ve bukom i vibracijama, nego i zauzimanjem obradivih povrina.

Vodeni promet
Vodeni promet, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utjeu na kvalitet voda i mora. U vodene ekosustave dnevno dospijevaju velike koliine razliitog otpada, npr. nafta i naftni

derivati, razliita kemijska sredstva, fekalije itd. te koliine otpada izrazito se poveavaju zbog izvanrednih stanja poput havarija brodova. Upravo zbog tih problema (a zbog velikog opsega vodenog prometa) donesene su brojne meunarodne konvencije za zatitu vodenih ekosustava.Poseban problem vodenog prometa u posljednjim godinama predstavlja problem balastnih voda.

Zrani promet
Intenzivan razvoj zranog prometa je u nekim podrujima doveo do optereenja okoline do gornjih podnoljivih granica. Glede aerozagaenja najvea je polucija prvih deset minuta kod polijetanja i kod slijetanja zrakoplova. Udio civilnog zranog prometa u odnosu na sve druge izvore procjenjuje se na oko 1%. Meutim, osim ovog direktnog zagaenja avionski promet ima dva globalna i pogubna efekta. Utjee na smanjenje ozonskog omotaa oko Zemlje i time direktno poveava koliinu i energiju suneve insolacije naroito UV spektra koji ima kancerogeno djelovanje na kou ovjeka. Indirektni uinak je poveanje globalne radijacije na populaciji ispod ruta avionskih linija (gdje je i objektivno zabiljeena via uestalost malignoma koji ovise o sunevoj radijaciji).

eljezniki promet
Utjecaj eljeznikog prometa na stanje okoline manje je invanzivan i obuhvaa manje prostora od cestovnog prometa. Od otvaranja prve pruge 1825. godine razvoj klasine eljeznike tehnologije rezultirao je u sve brim, iim i rentabilnijim pogonskim nainima, a maksimum je postignut ostvarenjem tzv. TGV ideje. Prednosti eljeznikog prometa vezane su uz manje emisije tetnih plinova u usporedbi s drugim prometnim sredstvima. Jedna od rijee spominjanih prednosti eljeznice je niska potronja prostora . tlo je osnova ivota na Zemlji, a odlika je eljeznice da malo troi prostor. Dvokolosijena pruga zauzima prostor irok oko 15 metara, a u jednome satu njome je mogue provesti isti broj ljudi i tereta kao autocestom od 16 trakova irokom 122 metra.

POVIJEST CESTOVNOG PROMETA

Prve ceste javljaju se prilino rano. Njihova pojava datira iz starog vijeka u Babilonu jo prije gotovo 5.000 godina. Osobito su ih u starom vijeku razvili Rimljani. U srednjem vijeku se dobar dio starovijekih cesta zaputa. Formiraju se novi, karavanski putevi. Tek u novom vijeku cesta dobiva na znaenju, i to najprije kao put za kretanje zaprenih vozila, a u novije vrijeme motornih vozila. Poeci izgradnje novih cesta bili su teki. Bilo je raznih pokuaja kako izgraditi dovoljno kvalitetnu cestu za brz i udoban promet, a da istovremeno ta cesta bude trajnije prirode. Najstarije ceste su graene s kamenom podlogom. Prva autocesta je izgraena kraj Berlina 1921. godine u duini od 10 km. SAD i Europa raspolau s glavninom svjetskih cesta sa suvremenim kolnikim zastorima. U Europi ih ima oko 4.000.000 km, a u SAD 3.633.520 km (1994.g.). Stupanj osuvremenjivanja cesta je razliit u pojedinim dijelovima svijeta. Mogu se pronai zemlje koje imaju sve ceste sa suvremenim kolniim zastorom, npr. Velika Britanija i Belgija. U Italiji, Austriji i vicarskoj je 80% kategoriziranih cesta koje imaju suvremeni kolnii zastor. Najvaniji izum u povijesti prijevoza bio je kota. Teglee ivotinje mogle su kola na kotae s tekim teretima vui mnogo due nego vui ili nositi isti teret. Kotai su bili od punog drveta sve dok se nisu pojavile bice, oko 2000.g.pr.K. Gdje danas imamo gume, neko je bilo eljezo.Pneumatske gume, ispunjene zrakom i izraene da vonja bude udobnija, pojavile su se1890-ih.Nekadanjim su cestama ljudi putovali kolima na dva kotaa ili koijama. Vukli su ih konji ili volovi. Koije bez konja, to su ih pokretali parni strojevi, prvi put su se pojavile u 18. stoljeu. Pokusni automobili napravljeni su 1876.godine. Godine 1886.godine javnosti je predstavljen prvi praktini automobil.Danas je automobil u mnogim zemljama najee prijevozno sredstvo.

Povijest automobila
Povijest automobila u najirem smislu rijei poinje s nastojanjem ljudi da stvore prijevozno sredstvo koje e se pokretati kopnom bez pomoi ljudske i ivotinjske energije. Automobil je cestovno vozilo koje se pokree vlastitim motorom, a slui prijevozu ljudi i dobara. Ve je R. Bacon oko 1250. godine predviao pojavu prometala s vlastitim pogonom, Leonardo da Vinci je oko 1500. godine izradio i prve nacrte za samohodna kola. No, tek su prvi praktiki rezultati samohodnih vozila mogli biti ostvareni prolanaskom mehanikog pogona, odnosno pronalaskom parnog stroja, odnosno motora s unutranjim sagorijevanjem. Francuz Cugnot je konstruirao prvi automobil na parni pogon, 1769. godine. Jedan od kasnijih Cugnotovih modela iz 1771. godine sauvan je u Parizu do dananjeg dana. Cugnotovi modeli, kao i kasnije konstruirani parni automobili Murdora, Evansa, Tervithcka, Gordona, Jamesa i Gurneva, nisu imali veeg uspjeha, prvenstveno zbog njihove glomaznosti i tehnike nedoreenosti. Parni automobili su pored toga imali velikog konkurenta u eljeznici, koja se u tim vremenima pokazala daleko naprednijim oblikom prometa. Uz niz neuspjelih pokuaja, bitna prethodnica u konstrukciji prvih uspjenih automobila je pronalazak motora s unutranjim sagorijevanjem. Dvotaktni motor konstruirao je ve 1860. g. Lenoir, a N.A. Otto je 1867. godine konstruirao etverotaktni motor, preteu dananjih suvremenih automobilskih motora. Tek su daljnja tehnika usavravanja ovoga motora i posebno sustava prijenosa snage motora na kotae vozila kod Daimlera i Benza 1885/86.g. dovela zapravo do stvaranja prvog automobila, pretee suvremenih cestovnih motornih vozila.

Uz G. Daimlera i K. Benza javlja se na prelazu iz 19. u 20.stoljee niz konstruktora zaslunih za uspjean pohod automobila u svijet: Maybach, Panckhardt, Royce, De Dion, Root, Durvea, Olds, Havnes, Winton, Ford i Diesel. Osobito je za brzo irenje automobila zasluan Ford koji je oko 1900. god. zapoeo industrijsku serijsku automobilsku proizvodnju na traci.

U poetku su automobili vrlo teko prihvaani. Imali su niz prepreka od steenih navika sve do administrativnih zabrana. Uz sve poetne tekoe automobili su sebi relativno brzo, slino kao i prethodno eljeznica, krili put prihvaanja, prvenstveno zbog niza prednosti.

Na kraju Prvog svjetskog rata u svijetu je ve bilo 10,5 milijuna automobila. Izmeu dva rata automobili se jo bre proizvode, tako da ih 1939. godine ima u svijetu ve 43 milijuna. Poslije drugog svjetskog rata poinje jo bra proizvodnja cestovnih motornih vozila, pa ih je 1967. godine zabiljeeno u svijetu oko 204 milijuna, 1969. godine 216 milijuna, 1971. 257.500.000, 1982. godine 442.934.000 i 1991. godine 591.565.600. Automobil je danas najbrojnije jedinino prometno sredstvo u svijetu. Suvremeni cestovni promet je nesumnjivo najrazvijeniji i najznaajniji vid kopnenog prometa. Ovaj oblik prometa je u relativno kratkom razdoblju poslije drugog svjetskog rata izborio dominantnu poziciju u prometu onih dijelova svijeta u kojima je industrijski nain proizvodnje najrazvijeniji. Danas se, apsolutno, cestovnim prometom prevozi najvie putnika u svijetu, a u prijevozu robe na kopnu uspjeno asistira eljeznici. Naalost, nema na nivou svijeta odgovarajuih podataka o prevoznom uinku cestovnog prometa. On se samo procjenjuje na nekoliko stotina milijardi putnika i desetine milijardi tona robe godinje.

Povijest taksi prijevoza

Sama rije TAXI dolazi od kovanice taximetar, mehanizma za obraun iznosa za naplatu (taxa lat. cijena/pristojba i metron gr. mjera) Prvobitni taksimetri su postojali ve u antikom Rimu, a suvremeni taksimetar je izum njemakog ininjera Wilhelma Bruhna 1891. godine. Prve taksije opremljene taksimetrima u automobilima s benzinskim motorima izradio je Gottlieb Daimler 1897. godine. Prvu primjenu su nali godinu kasnije u Parizu, u Londonu 1903, a u New Yorku 1907. godine.1950. prvi put se primjenjuje radio-taxi1980. prvi put se primjenjuje elektronski taksimetar. Poetkom 17. stoljea na ulicama Pariza i Londona prometovale su koije koje su vukli konji a koje su se mogle iznajmiti za prijevoz ulicama ovih gradova. U 19. stoljeu u ovim gradovima su kraljevskim nukazima odreena i prva pravila taksi slube koja su zahtjevala unaprijeenje dizajna radi poveanja sigurnosti i brzine prijevoza. Prvi javni taksiji su se pojavili u 17.st. u Parizu i Londonu. U Londonu ve 1635. godine postoji Hackney Carriage Act koji regulira poslovanje koija za iznajmljivanje, a prvi pisani trag u Francuskoj o tome imamo o uslugama fijakera- koija za iznajmljivanje, francuza Nicolasa Sauvagea u Parizu 1640. godine. Njegova vozila su bila poznati kao fijakeri ,jer je glavno taksi stajaliste navodno bilo nasuprot nasuprot svetita Sv. Faicre (fijaker). Danas,pojam fijaker se koristi za opisivanje vozila za najam s konjskom vuom. U 19. stoljeu, laka pokrivena dvokolica - cabs u velikoj mjeri je zamijenila starije dizajne zbog poboljanja njihove brzine i sigurnosti. Thorthon Blackburn, bivi rob koji je pobjegao iz Detroita nakon neuspjelog pokuaja pobune (Blackburn Riot) utemeljio je prvi taksi prijevoz u Torontu - The City. Harry N. Allen. uvezao je taksije u New York iz Francuske .Allen je bio prva osoba koja je dala obojiti njegove taksije utom , nakon saznanja da je uta boja najlake vidljiva iz daljine.

Taksiji koji su kao pogonsko gorivo koristili benzin,poeli su s prijevozom 1899.godine u Parizu,1904. godine u Londonu te 1907. godine u New Yorku. Taksi prijevoz se proirio diljem svijeta.tokom 20.stoljea. Prva bitnija inovacija,nakon taksimetra dogodila se kasnih 1940-ih godina kad je uveden taksi radio.Auto-radio je omoguavao vozau i dispeeru laku komunikaciju,te usluivanje klijenata sa veom brzinom i prezinou nego ranije. Sljedea vea inovacija uvedena je 80-ih godina prolog stoljea kada je uvedeno kompjuterski asistirano dispeerstvo. Vremenom su koije sa konjima zamijenili automobili koji su kroz prolost postajali udobniji, sigurniji i bri nain prijevoza putnika. U SAD-u 1930-ih godina,uobiajeni taksiji su bili DeSotos ili Packards.Tvrtka Genaral Motors nudila je prijevoz specijalnim vozilima zvanim Generals.Tvrtka Checker koja je bila isto poznata tih godina ,zavrila je poslovanje sa taksi prijevozom 1980-ih godina zbog loe zarade. 1960-ih tvrtke Mercedes Benz i Peugeot ponudile su vozila na dizel.Danas u Europi takva vozila su uobiajena zbog ekonominosti,pouzdanosti i dugovjenosti. Dananji automobili namjenjeni taksi slubi su klimatizirani i opremljeni najsuvremenijom opremom za to udobniji prijevoz . U nekim djelovima svijeta taksi usluga se i danas obavlja na stari i tradicionalan nain sa vozilima poput riki (dvokolica koju vuku ljudi) ili trokolica na motorni pogon.

Taxi Zagreb Prvi autotaksi u Zagrebu pojavljuje se na Trgu Bana Jelaia 11. lipnja 1901. godine. Nakon Buickove automobilske premijere, naruio je fijakerista Tadija Bartolovi auto iz tvornice Nesseldorf u Badenu kraj Bea, da uvede prvi autotaksi u Zagrebu. Njegov auto imao je motor od 6 KS, teak je bio 950 kilograma, a stajao je 4600 kruna. Kod pokusne vonje, osim lanova povjerenstva, sudjelovao je i gradski naelnik A. Mosinski. Auto je morao voziti i u Gornji grad, da se vidi moe li se uspeti na brijeg. Poto je pokusna vonja uspjela, otvorio je Bartolovi stajalite prvog autofijakera na Trgu Bana Jelaia. Cijena vonje je bila ista kao kod fijakera. Naravno, da su graani odmah nagrnuli na taj prvi autotaksi, da se iz znatielje provezu gradom. Danas u Zagrebu, gradu od gotovo 1.000.000 stanovnika, vozi 1.150 taksi vozila. U Hrvatskoj na 4.850.000 stanovnika prometuje oko 2.000 taksi vozila. Udruenje autotaksi prijevoznika grada Zagreba osniva se 1924. godine. Radio centar se otvara 1977. godine i poinje s radom sa 160 vozila ukljuenih u radio mreu. Nakon gotovo trideset godina rada radio centra, svih 1.150 vozila ukljueno je u radio mreu. Udruenje je struno poslovna organizacija obrtnika koji obavljaju djelatnost autotaksi prijevoza osoba u javnom gradskom prometu na podruju Grada Zagreba, koje promie, usklauje i zastupa zajednike interese udruenih lanova. U udruenje je trenutno udrueno 1150 taksista. Udruenje je udrueno u obrtniku komoru Zagreb.

Javni prijevoz - taxi prijevoz

Taksi prijevoz spada u individualni javni promet, a u pojedinim gradovima ima nezanemarivu vanost u sustavu gradskog prijevoza i time direktno utjee na smanjenje koritenja osobnih v o z i l a . Iako se koritenjem taksija st varaju jednake emisije ispunih plino va k a o i p r i l i k o m koritenja osobnih vozila, vano je naglasiti da poveano koritenje taksija smanjuje potrebu za parkiralinim mjestima. Osim toga, kvalitetan i jeftin taksi prijevoz moe eliminirati potrebu zak u p o v i n o m o s o b n o g a u t o m o b i l a k o d p o j e d i n i h g r a a n a , i m e s e o p e t s m a n j u j e p o t r e b a z a parkiralinim mjestima te problem zbrinjavanja osobnih automobila nakon isteka vijeka trajanja,kao i utroak energije kod proizvodnje automobila. Jedan od odluujuih faktora pri odluci o koritenju taksija je cijena prijevoza. Ona se u pravilu s a s t o j i o d c i j e n e s t a r t a , c i j e n e p o p r i j e e n o j u d a l j e n o s t i t e c i j e n e e k a n j a , s t i m d a s e o v a posljednja usluga rijetko koristi.

Taxi u slubi hitnosti

Taksi vozila su odigrala kljunu ulogu u prvoj bitci na Marni.Od 10 tisua lanova francuskih postrojbi,ak 6 tisua prevezeno je taksijima. 21.studenog 1974.nakon teroristikih napada na birmingemske pubove ,koji su ubili 21 osobu i ranili 182 ljudi,zbog nemogunosti dolaska velikog broja hitnih pomoi,organizirani su taksi prijevozi do oblinje Birmingham Accident Hospital i do Birmingham General bolnice.

ZAKONI ,PROPISI I OPREMA

Moderno taksi vozilo je danas nezamislivo bez taksimetra, klima ureaja, radio prijemnika, udobnih sjedita pa ak i TV prijemnika. Taksi vozilo takoer raspolae sa velikim prtljanikom za smjetaj putnike prtljage. Na krovu vozila mora se nalaziti istaknuta osvjetljena oznaka TAXI sa jedinstvenim brojem vozila. Vozai taksi vozila u Hrvatskoj moraju biti osposobljeni prema vaeim zakonima i propisima. Svaki taksi voza mora poloiti odgovarajuu B kategoriju za upravljanje motornim vozilima, zavriti izobrazbu za vozaa cestovnog vozila te poloiti teaj na kojem ui kulturno-povijesne znamenitosti i raspored ulica, hotela i drugih vanijih institucija i lokacija grada u kojem e obavljati taksi slubu. Ovisno o propisima koje nalae lokalna samouprava taksi vozila moraju biti posebno oznaena, obojana u odreenu boju, a ponekad i sa istaknutim grbom grada na vratima vozila. Za vrijeme pruanja usluge prijevoza voza taksi vozila duan je ukljuiti taksimetar prilikom prijema putnika u vozilo te ga iskljuiti odmah po dolasku na cilj. Po dolasku na cilj voza je duan izdati ovjereni raun usluge. Pravilnik Osobni automobil namijenjen za autotaksi prijevoz mora ispunjavati sljedee uvjete: ugraen taksimetar odobrenog tipa, umjeren i postavljen na korisniku vidljivom mjestu u vozilu,

ovjeren cjenik autotaksi usluge, postavljen na korisniku vidljivom mjestu u vozilu, ugraenu svijetleu oznaku TAXI na krovu vozila, koja mora svijetliti kada je vozilo slobodno za vonju, na svijetleoj oznaci TAXI istaknut evidencijski broj taksi prijevoznika, najmanje etiri bona vrata ili troja bona vrata od kojih su vrata u drugom redu sjedala izvedena na desnoj strani vozila,

 ugraeno stranje svjetlo za maglu u skladu s Pravilnikom ECE-R 48, ugraen ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera u skladu s Pravilnikom ECE-R 48.

Osobni automobil namijenjen za autotaksi prijevoz koji se nabavlja prvi put ili unajmljuje od druge pravne ili fizike osobe mora ispunjavati i sljedee posebne uvjete: ugraene sigurnosne pojaseve na svim sjedalima u skladu s Pravilnikom ECE-R 14 i ECE-R 16, ugraene naslone za glavu na svim sjedalima u skladu s Pravilnikom ECE-R 25 i ECE R 17; ugraen klima ureaj, ugraen koni protublokirajui sustav (ABS) u skladu s Pravilnikom ECE-R 13, ugraene zrane jastuke najmanje za vozaa i suvozaa, ugraeno tree stop svjetlo u skladu s Pravilnikom ECE-R 48, ako je vozilo opremljeno vunom kukom, ista mora biti EURO izvedbe, zapremina prtljanog prostora smije iznositi najmanje 350 litara (VDA).

CIJENE USLUGA PRIJEVOZA Cjenik taksi usluga odreuje se na lokalnoj razini pa je tako usluga negdje puno skuplja a negdje jeftinija. U cijenu usluga ulazi startna cijena vonje, cijena po prijeenom kilometru i cijena po komadu prtljage. ekanje se naplauje prema posebnom cjeniku. Uobiajeno je, a i propisima dozvoljeno, da se cijena meugradske vonje moe unaprijed dogovoriti, pa u tom sluaju taksi voza nije duan ukljuivati taksimetar.

Cijena taksi prijevoza

Cijena taksi prijevoza je najee via od drugih oblika javnog prijevoza. Cijena se ne formira na temelju broja putnika. Osim navedenih initelja, na cijenu taksi usluga utjee i utvrena cijena po kilometru, poetna cijena, udaljenost, vrijeme ekanja, te vrijeme kad je usluga zatraena. Cijena se utvruje na temelju obrauna taksimetra, a ponekad se utvruje paualna cijena. Veina taksi trita su strogo kontolirana, posebno to se tie formiranja cijena, licenca za obavljanje prijevoza te sigurnosti putnika. To je donekle utjecalo na visoke cijene taksi prijevoza zbog ograniene konkurencije. S druge strane deregulacija ovog trita dovodi do niih cijena usluga, ali i do vee brige za samu kvalitetu usluge. Trokovi u prijevozu mogu se promatrati s nekoliko stajalita:

1.

sa stajalita prijevoznika za prijevoznika su trokovi sve ono to ulae u proces proizvodnje, tj sve ono to koristi da bi pruao prometne usluge. sa stajalita korisnika prodajna cijena koju je izraunao prijevoznik je za korisnika usluge troak sa stajalita drave drava financira ili sudjeluje u financiranju izgradnje prometne infrastrukture. Takoer subvencionira odreene putnike linije i poduzea zbog interesa zajednice.

2.

3.

U veini zemalja taksi se doziva na cesti. Takoer postoje taksi stajalita koja su veinom smjetena na prometnim terminalima, hotelima, shopping centrima gdje je velika koncetracija potencijalnih kupaca, a u nekim zemljama preuzimanje klijenata dozvoljeno je samo preko centralnih dispeerskih ureda koji prosljeuju pozive pojedinim taksi prijevoznicima, a preuzimanje putnika na ulici uzrokuje gubitak dozvole i novane kazne. U Hrvatskoj autotaksi prijevoz se obavlja na temelju licence ili koncesije koju izdaje tijelo lokalne samouprave Najei oblik organizacije taksi prijevoza je da se taksi vozila kontroliraju iz jedne centralne slube koja prua usluge dispeera, knjigovodstva i nekih drugih zajednikih poslova. Vozai taksija komuniciraju s centralom duplex radio vezom, danas ve i kompjuterskim terminalom koji uz pomo GPS-a utvruje najblie slobodno taksi vozilo ili ono u blizini koje se najprije javilo te ga upuuje do korisnika usluge. Na taksi stajalitima utvruje se raspored prednosti preuzimanja klijenata, a negdje jo postoje i telefoni na taksi stajalitima na kojima se primaju pozivi te se klijenti preuzimaju utvrenim redoslijedom. Za navigaciju vozai taksija koriste svoje znanje i iskustvo, a ponekad i GPS navigaciju. Neki gradovi trae opsenu provjeru znanja vozaa. Npr. londonski vozai taksija moraju proi itav niz provjera znanja ( The Knowledge ) koji se tiu prepoznavanja 25000 ulica centalnog Londona, vanijih zgrada i vanijih pravaca izvan grada. U Hrvatskoj takve provjere se ne predviaju, ali obveza sukladno Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu je ispit o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turistikim, prometnim i drugim znaajnim objektima i znamenitostima na podruju na kojem obavlja prijevoz koji je potrebno poloiti prije izdavanja koncesije. Lokalna samouprava propisuje program ispita i nain provjere znanja. Gradske vlasti obino utvruju i izgled i opremu taksi vozila. Grad Dubrovnik je predvidio bijelu boju za gradske taksi prijevoznike. Taksi prijevoznici imaju krovno udruenje TLPA (Taxicab, Limousine & Paratransit Association) osnovana 1917. godine. To globalno udruenje broji 1100 lanica.

VOZAI TAXI VOZILA

Vozai taksija prevoze putnike na razna odredita: u bolnice, zrane luke, hotele, u kazalite itd. Vozai taksija u nas voze vlastita vozila i organizirani su u svoja udruenja. Na putnike ekaju na stajalitima za taksije koja se nalaze na eljeznikim i autobusnim stanicama, pokraj bolnica i na drugim prometnim mjestima. Mogue je takoer da putnik podignutom rukom zaustaviti prazan taksi koji krui gradom. Vonja taksijem moe se naruiti i telefonski. U veim gradovima taksisti imaju zajedniku radiovezu kojom dobivaju narudbe za vonju. Na taj nain putnike preuzima najblii taksist. Nakon to stignu na odredite, vozai taksija naplauju vonju. Cijenu u pravilu pokazuje taksimetar, to ga voza ukljui kad putnik ue u vozilo i iskljui kad stigne na odredite. Cijena zavisi od udaljenosti i trajanja vonje, a sadri i fiksni poetni dio. Za posebnu vonju, kao to je vonja na veoj udaljenosti ili ona koja ukljuuje ekanje, vozai taksija ugovaraju cijenu mimo taksimetra. Vozai taksija najvie voze u sreditu grada, gdje je promet najgui. Da bi izbjegli mogue sudare ili okrznua, moraju vjeto upravljati vozilom i stalno pratiti kretanje drugih vozila i pjeaka, kao i rad semafora. Vozai taksija moraju poznavati gradske ulice. Tako mogu putnike odvesti na odredite najboljim putem s obzirom na prometne guve u gradu. Osim toga, moraju poznavati i razliita mjesta od opeg interesa, kao to su bolnice, kazalita, hoteli i turistike znamenitosti, jer se taksijima esto voze i oni koji ne poznaju grad. Korisno je da se znaju barem sporazumijevati na nekom stranom jeziku. Vozai taksija najee se sami brinu o svom vozilu. Provjeravaju ispravnost vozila, iste unutranjost, prozore, zrcala, vode rauna o gumama, svjetlima i konicama. Vee popravke povjeravaju mehaniarima, elektriarima, limarima. Kao privatni obrtnici moraju voditi poslovne knjige ili nekoga angairati za te poslove.

Radni uvjeti
Radno vrijeme vozaa taksija jest 8 sati. Meutim, oni sami fleksibilno odreuju radno vrijeme u skladu s nekim drugim svojim obavezama. Katkada rade krae, katkada due, mogu otii kad ele na objed ili kavu. Rade nedjeljom i praznikom, kao i nou. U svom poslu mogu upoznati razliite ljude, voditi zanimljive razgovore i sklapati poznanstva. Vonja u gustom gradskom prometu, vonja nou i vonja po loim meteorolokim uvjetima zahtijeva poveanu panju. Gradske ulice nisu dovoljno osvijetljene da bi se lako vidjeli pjeaci, a po kii i snijegu moe doi do klizanja pri koenju. Rad vozaa taksija tretira se kao lak tjelesni rad. Umara stalno sjedenje pri duoj vonji te povremeni ukrcaj i iskrcaj prtljage. Vozai taksija izloeni su moguim napadima putnika u vozilu, jer su sami u vozilu i jer imaju novac od naplaenih vonji. Zanimanje vozaa taksija rizino je zanimanje i zbog mogue prometne nesree. U gradskom prometu s puno vozila i pjeaka mogue su ljudske rtve i materijalna teta. Stoga vozai mogu i krivino odgovarati. U svom radu stalno su izloeni opasnosti od prometnih prekraja.

Poeljne osobine
Taksist mora biti vjet voza i dobra zdravlja. To mora biti osoba staloene linosti koju nee ivcirati ekanje na stajalitu, vonja u gradskoj guvi ni ponaanje putnika. Uljudnost, ljubaznost i strpljivost vane su u ophoenju s putnicima. Poeljno je da vozaa taksija ne smeta rad nou i praznicima. Moderno taksi vozilo je danas nezamislivo bez taksimetra, klima reaja, radio, prijemnika, udobnih sjedita pa ak i TV prijemnika. Taksi vozilo takoer raspolae sa velikim prtljanikom za smjetaj putnike prtljage. Na krovu vozila mora se nalaziti istaknuta osvjetljena oznaka Taxi sa jedinstvenim brojem vozila.

Taksi stajalita
Taksi stajalita su unaprijed odreena mjesta za prihvat taksi vozila a odreuju se na lokalnoj razini. Uobiajeno je da se taksi stajalita grade na kolodvorima, pomorskim lukama, zranim lukama.Stajalita se takoer grade u najfrekventnijim dijelovima grada. Taksi stajalita su opremljena telefonom za poziv i naruivanje taksi vozila na odreenu lokaciju.

MARKETING
Oglaavanje je jedna vrsta komunikacije kojoj je svrha informiranje, obavjetavanje potencijalnih kupaca o proizvodima ili uslugama. Reklame kao nain oglaavanja sadre injenice, informacije i uvjerljive poruke o onome to reklamiraju. Danas se za oglaavanje veinom koriste masovni mediji kao to su: televizija, radio, filmovi, asopisi, novine, internet, plakati, pa ak i video igre. Razne reklame (u Hrvatskoj i drugdje u svijetu) moemo nai i na prijevoznim sredstvima (tramvajima, autobusima,automobilima...), autobusnim i tramvajskim stanicama itd. Oglaavaki materijal se stavlja gdje ga svi ljudi mogu lako uoiti. Oglaavanje u svrhu promoviranja koriste i politike stranke, vjerske organizacije, vojska, neprofitne organizacije, itd. Prvi primjeri oglaavanja javljaju se 550. godine pr. Kr.- crne figurice Lekythos na kojima je bio natpis. Primjeri reklamnih i politikih poruka naeni su i u ruevinama na Arapskom poluotoku, a egipatski trgovci su koristili papirus na kojima su bile poruke o proizvodima i robi. Ostaci reklamnih poruka su naeni i u Staroj Grkoj i Starom Rimu. Crtei i natpisi, u svrhu oglaavanja, danas se jo uvijek koriste uglavnom u siromanijim dijelovima Azije, Afrike i June Amerike. Tehnika oglaavanja se poinje sve vie razvijati i mijenjati nakon otkria tiskarskog stroja (Johannes Gutenberg, (prva pol. 15. st.) 17. stoljee - reklame se pojavljuju i u tjednim novinama u Engleskoj

Do porasta oglaavanja dolazi razvojem ekonomije u 19. st.

1841. godina - osnovana je prva oglaavaka agencija, a osnovao ju je Volney Palmer u Bostonu. 1875. godina - osnovana prva vea marketinka agencija N.W. Ayer & Son u Philadelphiji. 1920-te - razvoj radija, proizvoai i trgovci stvaraju radijske stanice da bi poveali prodaju radija 1950-te - DuMont Television Network, prva komercijalna televizijska mrea, prodaje vrijeme oglaavanja sponzorima 1960-te - javlja se moderniji pristup oglaavanju, cijeni se kreativnost, vane su neoekivane poruke koje e zaintrigirati kupce

Kasne 1980-te i rane 1990-te - razvoj kabelske, satelitske televizije, MTV, glazbeni spotovi... Oglaavanje se sve vie razvija. U SAD-u se javljaju televizijski programi koji su u potpunosti posveeni oglaavanju - QVC, Home Shopping Network i dr.

1990-te - Internet marketing ("dot-com" marketing) 21. st. - kreativnost, nametljivost reklama, visoke cijene oglaavanja

Taxi reklamiranje Outdoor reklamiranje/oglaavanje se sa svojim kreativnim porukama preplie sa svakodnevnim potrebama novog, izrazito dinaminog drutva i njegovog okruenja. Za razliku od mnogih statinih outdoor medija, Taxi reklame se mogu na trite plasirati na niz naina. Provjereno su efikasne i koriste se za sve vrste reklamnih kampanja, bilo da su due ili krae, za jaanje brenda ili komapanije, kao i za posebne akcijske promocije i namjenske promotivne svrhe. Kao samostalna reklamna platforma ili kao dio cjelokupne kampanje, Taxi reklama e efikasno i pouzdano prenijeti reklamnu poruku, kampanju ili brend bilo gdje. Jer, 90% vremena Taxi vozilo provodi u urbanim centrima, djeluje u gradskim picama, poslovnim, trgovakim i transportnim zonama - upravo na mjestima gdje se nalaze potroai, turisti i posjetioci. Reklamiranjem na Taxi vozilima moemo utjecati na krajnje kupovne potrebe neprocjenjivih potroaa, jer e se vaa kampanja nalaziti na pravom mjestu u pravo vrijeme.Ostvariti dodatnu su radnju sa naim prodajnim mjestima. Kreiranje promo-dinamianog odnosa sa sredinom i potroaima u svrhu jaanja imida brenda ili kompanije i svakako sa ciljem poveanja prodaje. Stoga je jasna vrijednost pri odabiru Taxi reklama kao efikasnog outdoor i indoor medija.

Utjecaj: Kreativnost u pokretu; za razliku od ostalih medija, TAXi Light paneli su u ravni sa pogledom okolnih promatraa Taxi reklame se vide u blizini prodajnih mjesta, upravo onda kada su potroai u raspoloenju za kupovinu Taxi unutranje reklamiranje prenosi detaljnije poruke i dri punu pozornst ciljne grupe (trajanje prosjene gradske Taxi vonje iznosi 15 minuta - Zagreb)

Frekvencija : Taxi pree u prosjeku 200 km na dan po urbanim dijelovima grada Dominiraju i vladaju gradskim centrima i picama 450.000 vonji taxijem svaki mjesec (grad Zagreb bez privatnih Taxi slubi). Jedno vozilo godinje u prosijeku preveze 12.000 osoba

Naini taxi oglaavanja

Obostrani svjetlei light-box displej -postavljen na krov taxi vozila. Visoko iznad krovova ostalih automobila u saobraaju, reklamne poruke efikasno privlae poglede jer se nalaze u ravnini sa pogledom prolaznika (ciljne grupe), ime se poveava uoljivost, a samim tim i ukupan broj pogleda (kontakata). zahvaljujui LED pozadinskom osvjetljenju (backlight), panoi su jasno osvijetljeni, to im daje izrazitu uoljivost i vidljivost, kako nou tako i danju. Posebno razvijena konstrukcija omoguava brze, jeftine i jednostavne izmjene reklamnih poruka. Idealno za: krae reklamne kampanje i viekratne izmjene unutar jedne reklamne kampanje. Prednosti: maksimalna fleksibilnost i niski trokovi produkcije, odlina vidljivost. Obostrane velike reklamne povrine kvadratnog, plakatnog oblika -izuzetno vidljive i jasno prenose poruku ciljnoj grupi. uz veliku vidljivost i niske trokove produkcije, idealne su za lansiranje kraih reklamnih kampanja (koncerti, kino i pozorine premijere, posebne akcijske ponude, nagradne igre, televizijske ili radio emisije i dr.). kreativna grafika rjeenja, mogue su izmjene reklamnih povrina u toku jedne kampanje. Idealno za:krae reklamne kampanje i viekratne izmjene unutar jedne reklamne kampanje. Prednosti:velika vidljivost, fleksibilnost i niski trokovi produkcije.

Uz iskoristivost cjelokupnih bonih povrina vozila - postie se najbolja vidljivost i uoljivost reklamnih poruka. idealne za lansiranje novih proizvoda i usluga, jaanje brenda, promocije i dr. kreativna grafika rjeenja, mogue su izmjene reklamnih povrina u toku jedne kampanje. Idealno za:kampanje za lansiranje novih proizvoda, jaanje brend identiteta i sl. Prednosti:najbolja vidljivost uz kreativno koritenje povrine vozila. Obostranim prekrivanjem kompletnih bonih strana taxi vozila - dobijaju se impozantne i upeatljive reklamne povrine koje jasno i dinamino prenose reklamne poruke. savreno za due reklamne kampanje, jaanje brend identiteta. uz kreativna grafika rjeenja, mogue su izmjene reklamnih povrina u toku jedne kampanje. Idealno za: due reklamne kampanje za jaanje brend identiteta, lansiranje novih proizvoda i sl. Prednosti:impozantna vidljivost.

Prekrivanjem cjelokupnih povrina taxi vozila (krov opcionalno) - dobijaju se maksimalno uoljive reklamne povrine koje snano prenose reklamne poruke. potpuno brendirana Taxi vozila su savrena za dugotrajne reklamne kampanje u svrhu jaanja imida kompanije ili identiteta brenda. uz kreativna grafika rjeenja, mogue su izmjene reklamnih povrina u toku jedne kampanje. Idealno za: due reklamne kampanje za jaanje brend identiteta, lansiranje novih proizvoda i sl. Prednosti:maksimalna vidljivost

EKOLOGIJA I TAKSI PRIJEVOZ

Zatita okolia je postala predmetom sve veeg zanimanja i brige iromsvijeta. ist zrak i nezagaena voda postaju svakim danom sve vanijadobra, jer se njihov nedostatak sve vie osjea. Mnoge ivotinjske i biljne vrste naglo se prorjeuju, a mnoge su ve istrijebljene. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotaa ve su sada zabrinjavajua pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je ienje okolia skuplje od spreavanja njegova zagaenja. Sve je to dovelo do toga da se problemu zatite okolia danas prilazi mnogo ozbiljnije i sustavnije. Poznato je da se promet smatra jednim od najvanijih uzronika zdravstvenih tegoba povezanih s toksinim oneiujuim tvarima u zraku koje ugroavaju ekosustav i ljudsko zdravlje. I drugi utjecaji ukljuujui buku i zauzimanje povrina, uvelike pridonose poremeajima u ekosustavu. U gradovima prometna mrea ini ak i do 50% ukupne urbane mree. Za gradnju jednog kilometra gradske autoceste, s tri prometne trake u svakom smjeru potrebno je najmanje 25 000 m2 prostora. Na tom prostoru moe se sagraditi vie od 60 stambenih zgrada. Od svih izvora komunalne buke u gradovima najvei postotak (80%) otpada na prometnu buku: to se negativno odraava na organizam ovjeka. Zbog svega navedenog u brojnim gradovima danas postoje modeli i pokuaji minimiziranja tetnog utjecaja prometa na ovjeka i okoli. Osim usavravanja javnog prijevoza kao okosnice prometne politike, mnogi europski gradovi pripremaju niz prateih mjera prometne politike kao to su brojne restrikcije, te se postavljaju strogi zahtjevi prema naftnoj industriji u cilju proizvodnje istih goriva fosilnog porijekla, bez tetnih emisija. Cestovni prijevoz je veliki zagaiva zraka u urbaniziranim centrima. Stoga se velika panja posveuje smanjenju tetnih emisija ispunih plinova. Mnoge gradske vlasti potiu upotrebu novih tehnologija i ekoloki prihvatljivijih goriva u taksi vozilima. Tako se upotrebljavaju motori koji koriste prirodni plin ili LPG, etanol, hibridni motori (npr. u New Yorku 2009 od ukupno 13200, preko 2000 taksija je bilo s ovakvim pogonom ).