1. UVOD Moj seminar sastojat e se od nekoliko djelova.

Kao prvi zadatak imala sam pisati o vjetini itanja i vjetini pouavanja itanja. Pismenost je vjetina za koju gotovo svi ljudi smatraju da bi ju svaka osoba trebala svladati i da je to neto sasvim normalno. Iako se postotak ljudi koji su pismeni poveao u dananje vrijeme, naalost jo uvijek u nekim manje urbananim sredinama postoje osobe koje ne znaju itati ni pisati. Mislim da se to mora promjeniti i da svatko ima pravo znati napisati svoje ime i prezime ili proitati upute na kutiji od lijekova. Moj sljedei zadatak bio je opisati teoriju socijalne kognicije Alberta Bandurine. On govori da na ovjekovo ponaanje moe utjecati ne samo iskustvo ovjeka nego i ponaanje drugih ljudi to negativno, to pozitivno. O tome u detaljnije pisati u seminaru. Sljedei zadatak mi je bio da napravim radionicu za uenike koja e im pomoi u uenju itanja, ali po uzoru na teoriju socijalne kognicije. Smislila sam odreene zadatke koji bi bili od velike pomoi prilikom uenja itanja za one uenike koji tu vjetinu jo uvijek nisu svladali, a za one koji ovu vjetinu imaju u malome prstu pripremila sam mali izazove kako bi testirali zapravo svoju vjetinu i vidjeli koliko zapravo znaju itati. Na kraju seminara priloit u kratki intervju s uiteljicom Gordanom Juri koja predaje u Osnovnoj koli Stari Jankovci u Starim

Jankovcima o tome da li ona u svome radu primjenjuje teoriju socijalne kognicije. Potom slijedi kratak zakljuak o tome to sam sve nauila pisajui ovaj seminar te to me se dojmilo te popis literature.

2. POUAVANJE ITANJA itanje je proces spoznavanja znaenja pisanog teksta u svrhu informiranja, uenja ili zabave. Danas u je, u opoj poplavi pisanih informacija gotovo i suvino pitanje zna li netko itati. Vano je kako se ita koliko brzo i s kolikim stupnjem razumijevanja. Bitna je, dakle, uinkovitost. Istraivanja pokazuju da je neuinkovitost itanja, nerazumijevanje proitanog, nesposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog, poseban initelj kolskog uspjeha koji tek dijelom ovisi o opim sposobnostima.

2.1. KOMPONENTE ITANJA itanje se sastoji od dva dijela. Jedno je njegov krajnji produkt komunikacija tj. razumijevanje proitanog, a drugo je sam proces koji vodi razumijevanju. Proces itanja vrlo je sloen. Zahtijeva vie raznovrsnih reakcija koje su ve i svaka za sebe sloene, a uz to moraju i meusobno biti dobro povezane. Aspekti itanja su: 1. senzorni aspekt opaanje skupine znakova koji su uobiajeno vizualni, ali i taktilni (kod slijepih), a potom auditivni. Ne moe li uenik razlikovati foneme, teko e ih povezati s grafikim znakom, osobito kod nepoznatih rijei. 2. perceptivni aspekt prepoznavanje onoga to se vidi, uoavanje da se radi o pojedinim slovima i rijeima i njihova interpretacija. 3. sekvencijalni aspekt slijeenje logikih i gramatikih oblika napisanih rijei s lijeva na desno (ili obratno). 4. iskustveni aspekt povezivanje rijei s iskustvom koje tim rijeima daje (razliito) znaenje. 5. misaoni aspekt zakljuivanje o proitanom i vrednovanje proitanog 6. aspekt uenja povezivanje novih injenica s onima otprije poznatima 7. afektivni aspekt interes za itanje, to moe biti i cilj za sebe, ali i mogunost da se itanjem potaknu druge aktivnosti.

2.2. TEORIJE PROCESA ITANJA Mnotvo je teorija kojima se pokuava razjasniti itanje, no ini se da nijedna u potpunosti ne uspjeva obuhvatiti ba sve aspekte ovog sloenog procesa. Ipak, vano je poznavati barem temelje nekih od danas najvanijih, budui da one utjeu na nain samog pouavanja itanja. 1. TEORIJE O ITALAKIM PODVJETINAMA Prema ovim teorijama proces itanja sastoji se od niza vjetina kojima djeca moraju ovladati u mjeri da ih mogu meusobno dobro povezati i automatski koristiti. U skladu s takvim stajalitima, itanje se ne moe tretirati kao cjelovit proces nego u pouavanju treba krenuti od svladavanja zasebnih podvjetina. Ono oko ega se zagovornici ovih teorija ne mogu potpuno usuglasiti jest koje su to sve podvjetine. Veina ih ima smatra da su to vjetine dekodiranja kao npr. veza grafema i fonema, prepoznavanje prefiksa i sufiksa, prepoznavanje rijei openito dok drugi smatraju da su to vjetine razumijevanja kao to su uoavanje detalja i zakljuivanje. 2. PSIHOLINGVISTIKE TEORIJE Ove teorije opisuju itanje kao psiholingivistiku igru pogaanja u kojoj ita, na temelju svog prijanjeg znanja, iskustva, jezinog razvoja i miljenja nastoji predvidjeti znaenje pisanog materijala. Djeca ue itati na isti nain na koji ue govoriti proizvode i provjeravaju hipoteze o materijalu koji itaju te dobivaju povratne informacije. Zapravo, ne moe ih se nauiti itanju, ali im se moe omoguiti da to sami uine. Najprije im trebaju drugi itati, a potom to trebaju, uz pomo, initi sami. Iako je sposobnost kombiniranja slova u rijei vana pri uenju itanja, ona nema puno veze s procesom tenog itanja. Naime, kad osoba ita nije nuno da prepozna svaku rijei, a da bi ipak znala o emu se u tekstu radi. to ima vie iskustva s jezikom i sa sadrajem koji ita, to e joj trebati manje vizualnih kljueva u samom materijalu da bi zakljuila o emu se radi. 3. INTERAKTIVNE TEORIJE Interaktivne teorije opisuju itanje kao kombinaciju dviju vrstu procesiranja koje su u stalnoj interakciji. Jedna je vezana uz znanje itaa, tzv. silazno procesiranje, a druga se odnosi na sam tekst, tzv. uzlazno procesiranje. Na primjer, ovjek poinje s itanjem bajke: Bio jednom jedan ovjek koji je imao tri sina... Odmah poinje pretpostavljati to slijedi i zbog toga moe prilino brzo nastaviti s itanjem traei kljune rijei koje e tu pretpostavku potvrditi.
3

Iskrsne li u prii togod neoekivano, itanje e usporiti. Do ovog se dijela teorija poklapa sa psiholingivistikim stajalitima. Interaktivni modeli prepotstavljaju da se usporedno s informacijama iz iskustva procesiraju i informacije iz tiska i da zapravo sve i poinje identifikacijom slova, rijei, a ptom sloenijih lingivistikih jedinica, fraza i reenica to sve na kraju rezultira razumijevanjem.

2.3. NAJVANIJE ITALAKE VJETINE PREPOZNAVANJE RIJEI Stalno proirivanje liste rijei koje se cjelovito prepoznaju. to je lista vea, to ita rjee zastaje da bi analizirao slobo po slovo o emu se radi. Upotreba konteksta u poetku slikovnog, a kasnije sve vie i tekstualnog. Pritom rije moe biti izravno definirana hladnjak je elektrini ureaj u kojem se na hladnom uvaju namirnice- ili se moe ponuditi neki dugi klju za njezino prepoznavanje sinonim djetetu poznat od ranije: hladnjak je zapravo friider. Koritenje rjenika i drugih prirunika u svrhu pronalaenja objanjenja i odreenja pojmova. RAZUMIJEVANJE ZNAENJA PROITANOG TEKSTA Jedinice razumijevanja teksta su rijei, reenice, odlomci teksta i tekst u cjelini. Postoje i razliite tipovi, odnosno, razine razumijevanja. 1. Doslovno razumijevanje odnosi se na odreivanje glavne ideje teksta, uoavanje detalja to poblie odreuju glavnu ideju, uoavanje uzrono posljedinih odnosa, uoavanje redoslijeda zbivanja i slijeenje uputa. 2. Interpretativno razumijevanje karakterizira zakljuivanje o glavnoj ideji teksta kad ona nije izreena izravno, zakljuivanje o uzrono posljedinim odnosima koji nisu eksplicirani, uoavanje onoga to je isputeno jer se podrazumijeva, uoavanje raspoloenja i atmosfere openito, utvrivanje autorovog motiva za pisanje te izvoenje zakljuaka.

3. Kritiko razumijevanje a) autora uoava se svrha pisanja, autorovo stajalite, stil pisanja, kompetencija b) materijala uoava se vrijeme izdavanja, pouzdanost, prikladnost, odvojenost injenica od miljenja 4. Kreativno razumijevanje podrazumijeva shvaanje motiva akcija i njihove pretpostavjene posljedice, vizualizaciju, vrednovanje postupaka, rjeavanje problema, predvianje ishoda, mijenjanje ili poboljanje sadraja prie te produciranje novih uradaka.

2.4. ETAPE USVAJANJA VJETINE ITANJA Prilikom uenja vjetine itanja svaka osoba mora proi kroz nekoliko karakteristinih etapa. Te etape su: 1. Etapa cjelovitog prepoznavanja U ovoj etapi dijete napamet ui znaenje cijele napisane rijei i vezu izmeu nje i njezina znaenja. To je globalno itanje jer je cijela napisana rije znak za izgovorenu. Ako se meu poznatim rijeima nau nepoznate pa makar se sastojale i od poznatih slova, nee ih znati proitati; eventualno e pogaati po smislu ili drugim asocijacima. 2. Etapa poetne glasovne analize Panja se poinje usmjeravati i na pojedina slova, osobito prva. Ostatak rijei se konstruira na temelju usvojenog rjenika. 3. Etapa prevoenja slova u glas Sada dijete poinje obraati panju i na ostala slova u rijei i prevoditi ih u njhiovu glasovnu zamjenu tj. uspostavlja vezu izmeu grafema i fonema. Taj je proces mnogoj djeci prilino teak, pa trebaju dopunsku poduku. Naime, poznaju sva slova, u stanju su slovkati tj. zamijeniti svako pojedino slovo glasom, ali nisu potom u stanju sve to ponovno sastaviti u cjelinu. Postoje i trajnije potekoe u povezivanju grafema i fonema zbog nemogunosti glasnovne analize i ona se naziva disleksijom, tonije to je njezin disfonentini tip. Postoji i neto rijei tip koji se oituje kao potekoa u vidnoj percepciji rijei kao cijeline, a naziva se diseldetinim tipom. Pretpostavlja se da je disleksija posljedica poremeaja u funkciji ivanog sustava, a ne nepovoljnjih prilika za razvoj i uenje. Djeca s disleksijom obino imaju normalan vid, sluh, govorne sposobnosti i inteligenciju.
5

4. Etapa sloenog prevoenja grafikih jedinica u glasovne To je nain itanja uvjebanih itaa koji se rukovode cjelinom gramatike i sintatike strukture. To je ortografska strategija u kojoj se napisana rije vie ne rastavlja na grafeme nego se zapaa kao jezina i pravopisna cjelina u nekom vie ili maje smislenom kontekstu.

2.5. KAKO POUAVATI ITANJE Slijedea naela definirana su na temelju brojnih rezultata istraivanja itanja i pouavanja itanja u kolskoj praksi. Iako u itanju naeg pisma postoje specifinosti, vrijednosti ovih naela je openita. Dakle: 1. itanje je kompleksan in s mnotvom initelja koje treba imati u vidu 2. itanje je interpretacija znaenja napisanog teksta 3. itanje ukljuuje razumijevanje znaenja pisanih odlomaka, tj. ne samo pojedinih rijei teksta ve i cjelokupne ideje o tome to je pjesnik elio rei 4. Ne postoji samo jedan ispravan nain pouavanja itanja. Ispravnije je prilagoavati ga mogunostima uenika. 5. Uenje itanja je trajni proces vjetina itja moe se i tre a se stalno usavravati. 6. Uenike treba nauiti vjetini prepoznavanja znaenja rijei ak i kad mu one nisu otprije poznate. 7. Uiteljica treba utvrditi razinu italakih vjetina uenika i na tome graditi daljnje pouavanje itanja. 8. itanje je usko povezano s pisanjem govorenjem i sluanjem. 9. itanje je integralni dio svih predmeta u nastavnom planu. 10. Uenici moraju znati zato je itanje vano. 11. Spremnost za itanje trebalo bi uzimati u obzir na svim razinama pouavanja tj. uiteljica bi se uvijek prije nego to krene pouavati novu italaku vjetinu trebala upitati koliko su njezini uenici spremni za to.

12. itanje treba pouavati tako da svaki uenik pritom ima priliku uspjeti. 13. Uenike treba stalno poticati da samostalno usmjeravaju i prate svoje itanje. Istraivanja Koli Vehovec o kognitivnim faktorima vanim za uspjeh u itanju upuuju na potrebu primjenjivanja razliitih vjebi za unapreivanje diskriminacije glasova, glasovne analize i sinteze, te manipuliranja glasovima koji ine rije i to u preditakoj etapi i na poetku uenja itanja. Kada je fonemska svjesnost razvijena, za daljnje unapreenje itanja najvaniji postaje rjenik. U tom su smislu nune govorne vjebe, prianje i itanje pria. Kod novih tekstova djeci najprije treba objasniti znaenje nepoznatih rijei jer e im tako itanje biti olakano.

2.6. KAKO POVEATI BRZINU SVOGA ITANJA Vrlo je raireno miljenje kako je razumijevanje bolje ako se ita sporije. To nije tono. Pri sporom itanju u kratkorono pamenje stie tek red po red teksta i ispada iz njega prije nego li se sadraj stigne povezati s onim prethodno proitanim ili s onim to ve imamo otprije pohranjeno u dugoronom pamenju. Na bi mozak mogao prihvatiti 1000 2000 rijei u minuti, a prosjeni ga ita snabdijeva s manje od 300 rijei. Tako mozak ima vika vremena koje onda troi na druge misli, a time ometa koncentraciju i razumijevanje polako nadolazeeg teksta. Kako bi poveali brzinu svoga itanja potrebno je: 1. Osloboditi se artikulacije u itanju Slabi itai i kad tiho itaju miu usnama tj. ono to itaju moraju najprije izgovoriti i tako potroe puno vremena. Tek onda to razumiju. Uvjebani itai imaju usta zatvorena kad itaju, ali ipak misaono izgovaraju (i na to troe vrijeme), pa onda razumijevaju. Vjebom je mogue osloboditi se govora kao posrednika u procesu itanja. Moda je to teko povjerovati, no prisjetimo se daktilografa (uvjebanog) koji prepisuje tekst. Ono to daktilograf vidi, dekodira izravno u pokrete ruku, bez prethodnog tanja tj. razumijevanja teksta. Jedino tako moe napisati stotine znakova u minuti. I jedino tako se moe dogoditi i da napie kojeta, a da to i ne zna. Dakle, kao to je mogue postii da se pri prepisivanju preskoi etapa razumijevanja, tako se i pri razumijevanju moe preskoiti faza izgovaranja. Tako emo utedjeti na vremenu, a dobit je i u samom procesu razumijevanja..
7

2. Proiriti vidno polje pri itanju Vidni kut pri itanju iznosi pet do est stupnjeva to omoguuje da se jednim pogledom obuhvati samo est do deset znakova. Vjebama irenja perifernog vidnog polja postie se zamjeivanje do dvadeset i pet znakova jednim pogledom, pa se ve samim time vrijeme itanja odreenog teksta smanjuje za vie od pola. 3. Smanjiti broj regresivnih pokreta oiju Oi loeg itaa zaustavljaju se na svakoj rijei, vraaju se na ve proitano, lutaju van stranice... Uinkoviti itai ritmiki pomiu oi i u istim vremenskim razmacima zahvaaju istu koliinu znakova. Uz postojeu redundantnost teksta i dobru koncentraciju, teko da se iz teksta moe ispustiti neto vano. Pri stjecanju ove vjetine vrlo je korisna upotreba tako zvanih vizualnih pokazivaa. Pokaziva se dri ispod teksta i ravnomjerno se pomie. Time se usmjerava panja i potiu ritmiki pokreti oiju. 4. Razvijati prikladne strategije itanja Ispitivanja pokazuju da je usvajanje informacija najbre izmeu 13. I 19. Godine. U toj dobi vie uglavnom nema pouavanja o nainu usvajanja informacija, iako je to upravo tada i najpotrebnije. Jedna od vrlo vanih znaajki dobro itanja je njegova fleksibilnost tj. prilagoavanje naina itanja svrsi itanja. Neophodno je razvijati razliite strategije itanja, na primjer sposobnosti za: Pronalaenja potrebnog materijala teksutalnih izvora znanja (rjenici, enciklopedije, asopisi...) Definiranje vlastitih ciljeva itanja odreenog teksta Odabiranje materijala i ocjene vrijednosti podataka koju pruaju pojedini izvor Organizaciju onoga to se ita sastavljanjem prikladnih biljeaka.

Na opu uinkovitost itanja djeluje i niz faktra koji proistiu iz samoga teksta. To su duina rijei i reenica, raznolikost rjenika, personalizacija stila izlaganja, te niz znaajki samo tiska kao to su vrsta, boli i veliina slova ili brojeva, irina retka i razmak meu redovima, format i prostorna organizacija stranice, debljina, struktura i sjaj papira, boja papira i slova.

U poetku prouavanja itanja glavna se panja posveivala praenju pokreta oiju pri itanju. U prvom eksperimentalnom radu s tog podruja Annales d'oculistique, Javal (1878., prema Rot i Bukvi, 1981.) iznosi svoja zapaanja o tzv. skokovitim ili diskontinuiranim pokretima oiju pri itanju izmeu koji su fiksacijske pauze za koji se zapravo ita. Utvreno je da postoje individualne razlike u koliini opaenih slova u toku jedne fiksacije, kao i da brzina itanja ovisi o koliini fiskiranih rijei u jedinici vremena.

2.7. SPOLNE RAZLIKE U ITANJU Raireno je miljenje kako su djevojice openito bolje u itanju nego djeaci kao i to su djeaci bolji u matematici i prirodnim znanostima. Takva su naime oekivanja potvrena u praksi. Ipak, ira su istraivanja pokazala kako se to ne moe pripisati nikakvim genetskim razlikama ve obinom samoispunjavajuem proroanstvu. Pokazalo se kad pouavaju itanje i analiziraju proitano uitelji i uiteljice vie vremena provode u raspravi s djevojicama, a na satovima matematike vie panje posveuju djeacima i ee trae njihovu asistenciju pri izvoenju pokusa u nastavi prirodne skupine predmeta.

3. TEORIJA SOCIJALNE KOGNICIJE Albert Bandura u okviru svoje teorije bavi se motivacijom s dva razliita stajalita. Bandura dri da je ljudsko ponaanje s jedne strane odreeno spoznajama koje se temelje na naem vlastitom iskustvu o posljedicama odreenih postupaka. S druge je, pak, strane nae ponaanje odreeno i posrednim iskustvom koje se temelji na opaanju drugih ljudi i posljedica koje njihovi postupci imaju za njihov ivot. Ljudi se ponaaju na nain za koji vjeruju da e ih dovesti do eljenog cilja. Uz oekivanja vezana uz postizanje eljenog cilja za pojavu motiviranog ponaanja vaan je i osjeaj samodjelotvornosti tj. uvjerenje da smo svojim postupcima u stanju ostvarili eljeni cilj. Ova se uvjerenja ne generaliziraju, ve se svaki put iznova grade u vezi s konkretnim zadatkom ili situacijom. Stoga su ova uvjerenja mnogo dinaminija i podlonija promjenama od slinih irih konstrukata. Vana uloga u stvaranju ovakvih uvjerenja ima potkrepljenje koje dobivamo od kljunih osoba. Za Banduru potkrepljenje ima ponajprije informacijsku vrijednost. Ono slui ljudima
9

kao povratna obavijest o vjerojatnim ishodima njihova ponaanja, upozorava ih na to to mogu oekivati u slinim situacijama u budunosti. Meu ljudima se javljaju znatne varijacije u obje dimenzije. Iako su istraivanja veinom pokazala da su osjeaj samodjelotvornosti i oekivanja ishoda u prilino visokoj pozitivnoj korelaciji, postoje i neke indikacije da se u odreenim situacijama i u odreenim skupinama moe javiti i suprotni smjer povezanosti. Primjer takve negativne povezanosti moe se zamijetiti kod skupina izloenih diskriminaciji prema spolu, rasi ili porijeklu. Studenti koji pripadaju takvoj skupini mogu se osjeati sposobnima za svladavanje gradiva, ali se suoavaju s ogranienjima u okolini koje dovode do niskih oekivanja uspjeha. Takva situacija moe izazvati duboki osjeaj frustracije koje se esto oituje u razliitim oblicima javnog izraavanja protesta. Novija su istraivanja pokazala da je osjeaj samodjelotvornosti povezan s ponaanjem i ulaganjem truda ne samo kad je rije o izboru pojedinanih zadataka, ve i u situacijama profesionalnog izbora i razvoja karijere. Ljudi izvode oekivanja o ishodima ponaanja na temelju iskustva u slinim situacijama, ali vaan poticaj za neko ponaanje moe biti i opaanje ponaanja drugih osoba modela. Na temelju usporedbe s modelima koji nam se ine slinima, zakljuujemo o naim izgledima za postizanje uspjeha u nekom zadatku. to je model sliniji promatrau, to se vie uvruje promatraeva samodjelotvornost, a s njom jaa i motivacija da se i sam promatra okua u zadatku. No, s druge strane, tui neuspjeh moe i promatraa navesti da povjeruje kako nije dovoljno kompetentan da uspije. Osim slinosti s modelom, na motivaciju za postignuem u kolskom okruenju pozitivan uinak ima i kompetentnost modela, njegova vjerodostojnost kao i pokazivanje oduevljenja za aktivnost koju pokazuje. Uiteljice i uitelji imaju ulogu iznimno vanih modela u djejem ivotu. No pokazalo se da se uenika motivacija moe znanto poboljati i promiljenim uvoenjem vrnjakih modela. Uenici koji slue kao modeli drugima moraju postizati uspjeh u aktivnosti, ali ih ujedno moraju doivjeti kao sebi sline. Naime, pokazalo se da ako promatrai ne vide slinost sa modelima ili ako su modeli neuspjeni u izvedbi, tada se gubi pozitivan uitank socijalne usporedbe na promatrae.

10

4. RADIONICA Moja radionica e se temeljiti na teoriji socijalne kognicije, a predmet e biti vjetina itanja. Teorija socijalne kognicije temelji se na pohvalama i pokudama za odreene zasluge. Poto u svoju temu seminara teorija socijalne kognicije u pouavanju uenja prezentirati studentima koji ve znaju itati ili bi barem to trebali znati, za zadatke koje e morati izvriti uzet u odreene vjebe kojima e testirati svoju vjetinu itanja i razumijevanja proitanog. Kako studenti budu izvravali svoje zadatke, tako e dobiti i pohvale ili pokude. 1. Ako ovaj tekst uspijete proitati bez ikakvih problema, smatrajte se odlinim itaem. Perma itsraivanjima jendog engleksog Univreziteta, poptuno je sveejdno kjoim se resdolijedom piu solva u nkeoj rijei, jeidno je btnio da pvro i psoljednje slovo bduu isparvno naipasni. Osatatk moe btii skorz izmejan, a da rijei iapk bduu lkao itljvie. To se dogaa sotga jer vojek ne tia sovlo po svolo, ngeo cjielu rjie ojdednom. Aoccdrnig to a rscheearch at an Elingsh uinervtisy, it deosn't mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoetnt tihng is taht the frist and lsat ltteer is at the rghit pclae. The rset can be a toatl mses and you can sitll raed it wouthit porbelm. Tihs is bcuseae we do not raed ervey lteter by it slef but the wrod as a wlohe. 2. Slijedei tekst pronala sam u knjigi Josipa Silia Od reenice pa do teksta koju koriste studenti Hrvatskog jezika i knjievnosti. Proitavi ga shvatila sam da nekada mora biti stvarno obrazovan, ali i koncentriran kako bi proitao takav tekst i shvatio ga. U vezi s kontekstualnom ukljuenou iskaza-sloenih reenica istraivali smo implicitne strukture pri kontekstualno ukljuenim iskazima sloenim reenicama s pogodbenim, uzronim, vremenskim i dopunskim zavisnim dijelom. Tako smo utvrdili da implicitnom modelu da A onda B odgovara eksplicitni model jer ne A, onda B; ali da A, onda B (da si me pozvao, doao bih jer me nisi pozvao, nisam doao; ali da si me pozvao, doao bi), implicitnom modelu jer A, onda B eksplicitni model da ne A, onda B; ali jer A, onda B (jer si poloio ispit, ii e kui da nisi poloio ispit, ne bi iao kui; ali jer si poloio ispit, ii e kui), implicitnom modelu kad A, onda B eksplicitni model kad ne A, onda ne B; ali kad A, onda B (kad pada kia, ne ide u kolu kad ne pada kia, ide u kolu; ali kad pada kia, ne ide u kolu) itd.

11

5. RAZGOVOR U Osnovnoj koli Stari Jankovci u Starim Jankovcima obavila sam razgovor s uiteljicom Gordanom Juri te ju ispitala kakvih ona ima iskustava u primjeni teorije socijalne kognicije u svome radu. Uiteljica mi je rekla da ona ovu teoriju svakodnevno koristi u svojem pouavanju uenika. Svaki razred je poseban na svoj nain i u njemu esto ima i dobrih, zloestih, odlinih i loih uenika tako da uvijek moe pohvaliti onoga tko je dobro obavio zadatak i na taj nain predstaviti tog uenika kao modela pravilnog ponaanja ostalim uenicima. Kada ostali uenici vide kako je jedan od njih dobio pohvalu uinit e sve kako bi tu pohvalu zasluili i oni. Isto tako ako je neki uenik zloest, kazna koju dobije za svoje ponaanje moe ponukati druge da se tako ne ponaaju, jer nitko ne bi volio biti kanjen. Na taj nain izdvojeni uenici predstavljaju model svojim prijateljima iz razreda. Uiteljica smatra da je vrlo vano da je i njezino ponaanje primjereno, ali da na djecu vie utjeu njihovi vrnjaci. Odrasle smatraju autoritetom, a na neki nain i neprijateljem dok svoje vrnjake smatraju jedankima sebi i smatraju da se trebaju drati zajedno u tzv. borbi protiv odraslih. Uiteljica mi je ispriala da joj se esto dogaala situacija da se loiji i zloestiji uenici ponu ponaati bolje i na taj nain zaslue bolje ocjene. Ona misli da je to rezultat primjene ove teorije socijalne kognicije. Oni su oponaali ponaanje svojih prijatelja iz razreda koji su dobivali pohvale za svoje ponaanje i na taj nain su zapravo popravili svoje ocjene i svoje ponaanje. Isto tko uiteljica mi je ispriala situaciju kada je jedna djevojica na temelju svoga iskustva popravila svoje ponaanje. Napravila je neto pogreno i ona ju je ukorila. Djevojica je shvatila u emu je pogrijeila i vie nikada nije ponovila svoju pogreku. Pitala sam uiteljicu da li ova teorija uvijek ima pozitivan ishod. Odgovorila mi je da rezultat moe biti i negativan. Kada jedan uenik vidi neuspjeh drugoga uenika, on pone razmiljati da ni on ne moe doivjeti uspjeh, jer se bitno ne razlikuje od svog prijatelja iz razreda. Za primjer mi je dala jednog djeaka koji je odbijao napraviti kolut naprijed jer je prije toga vidio svog najboljeg prijatelja kako mu izvedba koluta naprijed nije uspjela. Poto su djeaci otprilike jedanke visine i grae, djeak je zakljuio da ako njegov prijatelj koji je isti kao i on nije mogao to napraviti onda to sigurno ne moe ni on. Pitala sam uiteljicu to napraviti u takvom sluaju. Rekla mi je da uvijek pokua pronai drugog uenika koji bi tom djeaku pruio pravi model. Prema dobivenim odgovorima zakljuila sam da je uiteljica Gordana jako dobra u svom poslu i da pazi na to da nitko od uenika nije u boljem ili loijem poloaju od svojih prijatelja u razredu. Jako je pravedna, a pohvale i pokude dijeli samo po zaslugama.
12

6. ZALJUAK Kad sam ula kakve sam teme dobila za svoj seminar pomislila sam da su jako nezanimljive i dosadne. Znala sam da je itanje vjetina koja je vrlo korisna, ali da je kad ju jednom naui i vrlo jednostavna. Istraivajui na Internetu uvidjela sam da kada osoba naui itati da to zapravo nije kraj usavravanja te vrlo vane vjetine. Postoji neto to se zove brzo itanje i to nije nikako lako za nauiti. ak postoje razni seminari koji se plaaju velikom svotom novca i na kojima se ui kako brzo itati. Puno studenata idu na takve teajeve jer se esto nau u stisci s vremenom. Naime, blii se vrlo vaan ispit, a vremena je sve manje. Ovakav nain itanja je vrlo vaan jer je to zapravo i itanje s razumijevanjem. itavi nekakav tekst mi zapravo nauimo sve to smo proitali. Takoer sam mislila da je nauiti itati vrlo lako jer je to meni oduvijek dobro ilo, meutim uvidjela sam da postoje djeca koja imaju ozbiljnih problema sa svladavanjem ove vjetine. Imaju tzv. disleksiju. To je trajnija potekoa u povezivanju grafema i fonema zbog nemogunosti glasovne analize. Moemo rei da je to njezin disfonentini tip.. Postoji i neto rijei tip koji se oituje kao potekoa u vidnoj percepciji rijei kao cijeline, a naziva se diseldetinim tipom. Ta djeca imaju ozbiljnih problema jer u dananje vrijeme svladana vjetina itanja je od velike pomoi. Stoga se mi kao uitelji moralo pobrinuti da to prije otkrijemo ove bolesti i na taj nain uputimo uenika na to ranije lijeenje. Shvatila sam da je itanje zapravo jako sloena radnja u kojoj moramo paziti na mnogo imbenika i ako se samo jedan izostavi itanje nee biti u potpunosti svladano. Na kraju bi se osvrnula na teoriju socijalne kognicije kao naina motivacije uenika. Mogu rei da se slaem s ovom teorijom i da mislim da stvarno funkconira. Kada sam bila na praksi u koli pod nastavom sam uvidjela da neija pokuda ili pohvala zaista moe utjecati na ostatak razreda. esto na ovjekovo ponaanje moe utjecati ponaanje drugog ovjeka ili pak svoje ponaanje moe promjeniti na temelju vlastitog iskustva. To se dogaa ne samo u nastavi, nego i u svakodnevnom ivotu. Sada mogu rei jo samo to da sam uivala u pisanju ovog seminara, kao i u izradi radionica za to je potrebna velika kreativnost. Saznala sam mnogo novih informacija, ali i ispravila nekakve predrasude koje sam imala.

13

7. LITERATURA 1. Sili, Josip (1984.), O reenice do teksta, Zagreb: Sveuilina naklada Liber 2. Vizek-Vidovi, V., Vlahovi-teti, V. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003), Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP

14