1.

POJAM, ZADACI I ULOGA REVIZIJE

PORIJEKLO RIJEI REVIZIJA - hrvatski jezik (revizija) - lat. revidere - ponovno vidjeti; naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja - engleski jezik (audit) lat. audire - uti, sluati ODNOS REVIZIJE I KONTROLE - KONTROLA vezana je uz odvijanje procesa i obavlja se paralelno s odvijanjem procesa koji se kontroliraju - REVIZIJA (eksterna ili interna) naknadni pregled, revizijom se, izmeu ostalog, nastoji osigurati kvalitetno djelovanje sustava internih kontrola - Cilj je smanjiti rizik i u tom kontekstu govori se o upravljanju rizicima. Eliminirati rizike u potpunosti nije mogue. Revizija i kontrola za upravu predstavljaju umjereno jamstvo. Cilj je stvoriti dodanu vrijednost. - Kontrola prethodi reviziji, obavlja se paralelno s procesima; a revizija je naknadna provjera INTERNE KONTROLE Sustav internih kontrola SIK - Interne (unutarnje) kontrole predstavljaju skup razliitih metoda i postupaka pomou kojih se nastoji osigurati efikasno koritenje raspoloivih resursa i ostvarenje postavljenih ciljeva - Sustav internih kontrola predstavlja: Raunovodstvene kontrole (duguje=potrauje,... cilj je sastavljanje FI) Neraunovodstvene kontrole (prodaja, proizvodnja, nabava, ...) Internu reviziju (nadzor nad prva dva) - Interna revizija, izmeu ostalog, predstavlja nadzor nad djelovanjem internih kontrola POJAM REVIZIJE DEFINICIJE - American Accounting Association Revizija je sistematiziran proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza o ekonomskim dogaajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi usklaenost izmeu postojeeg poslovanja i izvjetaja o poslovanju sa unaprijed definiranim kriterijima, te da se to dostavi zainteresiranim korisnicima. - Meunarodni revizijski standardi Revizija je neovisno ispitivanje financijskih izvjetaja ili onih financijskih informacija to se odnose na subjekt, onaj profitno usmjeren ili onaj koji to nije, bez obzira na njegovu veliinu ili zakonski oblik, kada je takvo ispitivanje potaknuto s namjerom izraavanja miljenja o tome. - Zakon o reviziji (NN 146/2005) Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvjetaja i konsolidiranih financijskih izvjetaja obveznika revizije te podataka i metoda koji se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvjetaja na temelju kojih se daje struno i neovisno miljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novanih tokova - Obvezna primjena MrevS Meunarodni revizijski standardi POJAM INTERNE REVIZIJE NOVA DEFINICIJA IIA Interna revizija neovisno je i objektivno jamstvo i savjetnika aktivnost koja se rukovodi filozofijom dodane vrijednosti s namjerom poboljanja poslovanja organizacije. Ona pomae organizaciji u ispunjavanju njezinih ciljeva sistematinim i na disciplini utemeljenim pristupom procjenjivanja djelotvornosti upravljanja rizicima organizacije, kontrole i korporativnog upravljanja. POJAM REVIZIJE TEMELJNE KARAKTERISTIKE - naknadno ispitivanje (ocjenjivanje) to ne znai da je revizija usmjerena na prolost - ocjenjuje se usklaenost financijskih izvjetaja i cjeline poslovanja sa definiranim kriterijima - u postupku ocjenjivanja izvjetaja i poslovanja primjenjuje se odreena pravila igre - miljenje (nalaz) revizora temelji se na dokazima i usmjereno je korisnicima - neovisnost kao najznaajnije naelo u obavljanju razliitih vrsta revizije
1

CILJEVI I ZADACI REVIZIJE - osigurati realnost i objektivnost informacija - zatititi interes vlasnika kapitala - olakati proces upravljanja (savjeti revizora) - olakati pribavljanje dodatnog kapitala smanjenjem rizika ulaganja (upravljanje rizicima) - poboljati proces stvaranja dodane vrijednosti - PRIJEVARA I POGREKA u suvremenim uvjetima to je sekundarna razina, a razlika je u namjeri FAZE PROCESA REVIZIJE 1. Odabiranje i upoznavanje kriterija pomou kojih se opisuju poeljna stanja (usklaenost sa zakonom, standardima, naelim i pretpostavkama) 2. Prouavanje i istraivanje postojee situacije (prikupljanje dokaza) 3. Usporedba postojee situacije s poeljnim stanjem koje je definirano unaprijed utvrenim kriterijima 4. Donoenje zakljuka o stupnju usklaenosti postojee situacije i poelljnog stanja (formiranjee miljenja) 5. Sastavljanje izvjea usmjerenog korisnicima KORISNICI REVIZOROVA IZVJEA (IZVJEA EKSTERNOG REVIZORA) O REALNOSTI I OBJEKTIVNOSTI FI: vlasnici uprava, management sadanji i potencijalni kreditori i investitori poslovni partneri (ocjena boniteta) drava, tj vlada i vladine institucije drutvo kao cjelina, tj javnost izvjea se objavljuju javno, zajedno s FI KORISNICI IZVJEA INTERNOG REVIZORA izvjee se odnosi na unapreenje kvalitete poslovanja u najirem smislu stvaranje dodane vrijednosti uprava, tj. razl. razine menadmenta od najnie razine pa sve do najvie razine (upravni odbor, nadzorni odbor, revizijski odbor) izvjee se javno ne objavljuje slui iskljuivo internim potrebama ZBOG EGA JE POTREBNA REVIZIJA? INTERNI RAZLOZI - treba ukazati to nije u redu s poslovanjem klijenta, njegovim raunovodstvenim sustavom, sustavom internih kontrola i stvoriti pretpostavke za kvalitetnije poslovanje u budunosti EKSTERNI RAZLOZI (povezani su sa javnim objavljivanjem financijskih izvjetaja) 1. udaljenost (svi ulagai nisu u blizini tvrtke i njenih izvjetaja) 2. komplesknost ili sloenost poslovanja 3. pristranost i motivi interna revizija obavlja se kontinuirano, a revizija FI (eksterna) za svaku godinu (javno objavljivanje FI) ZAKLJUAK Odnos raunovoa i revizora FI raunovodstvo je ishodite revizije, tj. revizija je nadogradnja raunovodstva revizor mora biti dobar raunovoa, tj. nuna su raunovodstvena znanja INTERNI REVIZOR osim raunovodstvenih znanja mora raspolagati i znanjima koja mu omoguavaju razumijevanje cjeline poslovanja. Interni revizori ne bi smjeli biti u sastavu raunovodstvene funkcije poduzea (neovisna institucija unutar poduzea)

2. POVIJESNI RAZVOJ I VRSTE REVIZIJE

POVIJESNI RAZVOJ EKSTERNE REVIZIJE Zaeci revizije: stari Egipat, Babilon i Grka. Suvremena revizija: 15.st podruje dananje Italije (Luca Paccioli, Benedikt Kotruljevi ) 1581. u Veneciji osnovano udruenje knjigovoa (prva profesionalna organizacija raunovoa tj. revizora) Razvoj revizije u dananjem smislu te rijei 19.st. 1853. U Engleskoj osnovano prvo profesionalno udruenje revizora - ima kraljevo ovlatenje (Rojal Charter) za bavljenje revizijom 1892. u Engleskoj se uvodi zvanje ovlateni raunovoa (CA) 1887. u SAD (dravi New York) osnovano prvo ameriko udruenje raunovoa - revizora i uvodi se zvanje ovlateni javni raunovoa (CPA) 1896. osnivanje Saveza berlinskih knjigovodstvenih revizora u Njemakoj 1931. U Njemakoj se uvodi zvanje privrednog ispitivaa tj. revizora POVIJESNI RAZVOJ INTERNE REVIZIJE Suvremena interna revizija poinje se razvijati krajem 19 stoljea u SAD i Njemakoj - velika poduzea osnivaju slube (odjele) za internu reviziju. 1929.-33. Velika ekonomska kriza- javlja se potreba za efikasnijim upravljanjem brzi razvoj interne revizije (produena ruka menadmenta, oi i ui menadmenta) Osnivanje nacionalnih instituta internih revizora : 1941 ameriki 1952 britanski 1956 njemaki 1965 francuski ZADACI REVIZIJE U KONTEKSTU POVIJESNOG RAZVOJA Zatita interesa vlasnika kapitala sprjeavanje prijevara i pogreaka ( zloupotreba i zabuna) B. Kotruljevi: O trgovini i savrenom trgovcu. Prijevara i pogreka primarna razina revizor se uobiajeno razmatra kao policajac ili kao istraitelj Suvremeni uvjeti : prijevara i pogreka je sekundarna razina suvremeni zadaci revizor postaje savjetnik (kako upotrijebiti poslovanje?) RAZVOJ REVIZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Razvoj revizije na podruju bive Kraljevine Jugoslavije oko 1930 god. u Zagrebu 1935. osnovan Revizorski ured u sklopu Trgovinsko industrijske komore u Zagrebu vrlo intenzivan razvoj revizije i revizorske profesije po ugledu na relevantna svjetska rjeenja dobre osnove za razvoj profesije u naim uvjetima 1939.- ukinut Revizorski ured u Zagrebu UVIJETI ZA BAVLJENJE REVIZIJOM ( Pravilnik revizorskog ureda) navrenih 30 godina, dravljanstvo, kolska sprema (visoka tj trgovaka akademija) radno iskustvo, trai se da je kandidat neporoan i da ivi u sreenim imovinskim prilikama, polaganje ispita (prema zahtjevu Predsjednitva Komore)

TO NAKON POLOENOG ISPITA (Pravilnik revizorskog ureda) polae se zavjera tj. prisega dobiva se dekret tj. certifikat ili svjedodba i iskaznica koja ne vrijedi trajno ve do odreenog dana Komora nije duna odobriti produljenje, niti je duna obrazloiti eventualni otklon produljenja. Zavjerenom komorinom revizoru nije doputeno obavljati reviziju bez znanja i naloga Revizorskog ureda. Predsjednitvo Komore je ovlateno brisati revizora iz liste revizora i prije nego to protee trogodinji rok dekreta, ako se o radu i vladanju revizora saznaju dogaaji kojima se krnji njegova kvalifikacija za revizorsku slubu

ZAKONSKA TJ. STRUKOVNA REGULATIVA 1935.- Pravilnik Revizorskog ureda Trgovinsko industrijske komore 1937.- TrgovakI zakon 1937.- Zakonu o privrednim zadrugama Rad revizorskog ureda financiraju revizori ( 20 % revizorskog honorara) usavravanje profesije poetak suradnje s Ekonomsko komercijalnom visokom kolom u iji nastavni plan se uvodi kolegij Revizija privrednog poslovanja RAZVOJ PROFESIJE NAKON 2. SVJETSKOG RATA Kontrola drave, samoupravna radnika kontrola 1972. u SDK dolazi do utemeljenja ekonomsko financijske revizije 1992./93. donoenje suvremenih Zakona o raunovodstvu i Zakona o reviziji poetak razvoja suvremene revizije u RH 1993.- osnivanje HUR (MRevS, kodeks PE) 1998. osnivanje sekcije internih revizora HZRIF i ulanjenje u ECIIA (HSIR, kodeks PE) 2005.- Zakon o reviziji 2006. Hrvatska revizorska komora, Hrvatski institut OSTALI REVIZORI zvanja i institucije Pod pojmom revizija najee se misli na eksternu neovisnu reviziju fin. Izvjetaja -revizor (ovlateni javni raunovoa, ovlateni raunovoa, ovlateni revizor) -interni revizor (ovlateni interni revizor) -dravni revizor - ovlateni dravni revizor (Dravni ured za reviziju) -revizor informacijskih sustava ovlateni revizor inf. sustava (Institut revizora inf. sustava) FAZE PROCESA REVIZIJE: odabiranje i upoznavanje kriterija pomou kojih se opisuju poeljna stanja prouavanje i istraivanje postojee situacije (prikupljanje dokaza) usporedba postojee situacije s poeljnim stanjem koje je definirano unaprijed utvrenim kriterijima donoenje zakljuaka o stupnju usklaenosti postojee situacije i poeljnog stanja (formiranje miljenja) sastavljanje izvjea usmjerenog korisnicima

VRSTE REVIZIJE: -oko 1970. g. prof.dr. V.Kral- 4 kriterija za razlikovanje pojedinih vrsta revizije: mjesto organa koji obavljaju reviziju: interna i eksterna revizija subjekt koji provodi reviziju: pojedinana i kompleksna revizija objekt koji se pregledava: knjigovodstvena revizija privredna i financijska revizija revizija osnivanja revizija sanacije revizija statusnih promjena revizija zavrnog rauna obuhvat i vrijeme kada se revizija obavlja: prethodna revizija zavrna revizija kontinuirana revizija potpuna revizija djelomina revizija uvid u poslovanje proceduralna revizija AMERIKA PRAKSA -najee se radi o 3 vrste revizije: eksterna revizija interna revizija dravna ili javna revizija to su temeljni kriteriji za razlikovanje pojedinih vrsta revizije? Iz poimanja kriterija proizlaze vrste revizija TEMELJNE VRSTE REVIZIJA prema subjektu koji provodi ispitivanje: a) interna revizija b) eksterna revizija prema objektu ispitivanja: a) revizija poslovanja b) revizija fin. Izvjetaja (uvid) prema podruju ispitivanja: a) komercijalna revizija b) dravna revizija revizija inf. sustava

PREMA SUBJEKTU KOJI PROVODE ISPITIVANJE EKSTERNA REVIZIJA struni neovisni revizori usmjerenost na reviziju fin. izvjetaja instituti revizora (revizijski standardi i kodeksi) druge usluge: porezno savjetovanje, financijske usluge PREMA OBJEKTU ISPITIVANJA REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA REVIZIJA POSLOVANJA realnost i objektivnost fin. Izvjetaja ispitivanje i ocjena cjelokupnog poslovanja KRITERIJI poslovne funkcije neovisne za taj posao ovlatene tvrtke funkcioniranje inf. sustava revizija na temelju uzorka- kompleksnost KRITERIJI poslovanja tko je provodi : neovisne vanjske tvrtke i interni revizori revizija za potrebe upravljanja INTERNA REVIZIJA tijela i zaposlenici unutar poduzea neovisni efikasnost sustava internih kontrola i poslovanja poduzea manje znaajno ispitivanje fin. Izvjetaja instituti internih revizora

PREMA PODRUJU ISPITIVANJA: KOMERCIJALNA REVIZIJA eksternu, strunu i neovisnu reviziju certifikat ovlateni revizor ugovor meusobni odnosi i uvjeti plaanja naknada tete za revizora- materijalna odgovornost revizijska naela, standardi i kodeksi etike neovisnost- prihod od jednog klijenta 15% ukupnog prinosa savjetodavne usluge! ZAKLJUAK: -povijesni razvoj utjee na postojee stanje revizije -kljune vrste revizije: 1.) eksterna revizija fin. Izvjetaja (kljuno pitanje: Jesu li fin. Izvjetaji realni i objektivni) 2.) interna revizija poslovanja (kljuno pitanje: kolika je kvaliteta poslovanja i kako poboljati kvalitetu poslovanja?) 3.) dravna revizija (kljuno pitanje: Da li se dravna (javna) sredstva troe namjenski i racionalno) DRAVNA REVIZIJA u ime i za raun drave dravni ured za reviziju imenuje parlament drave ovlateni dravni revizor eksterna, neovisna i struna organizacija dravni prihodi i rashodi, proraun, jedinice lokalne i podrune uprave i samouprave opeprihvaeni dravni revizijski standardi financiranje - proraun

3. TEMELJNA REVIZIJSKA NAELA I STANDARDI

REVIZIJSKA (REVIZORSKA) NAELA - Naelo (princip) o rukovodea ideja; polazna toka o osnovno pravilo ponaanja; osnova, temelj - Revizijska (revizorska) naela o osnovna pravila ponaanja pri obavljanju revizije o posljedica kumuliranog iskustva i dostignua teorije o ishodite revizijskih standarda - REVIZIJSKI STANDARDI razrada temeljnih revizijskih naela o definiraju tko, pod kojim uvjetima i kako moe obavljati reviziju ODNOS REVIZIJSKIH NAELA I STANDARDA U SAD - Revizijska naela: 1. Profesionalna etika revizora 2. Nezavisnost revizora tko moe obavljati reviziju 3. Potrebna struna panja (kompetentnost revizora) 4. Dokumentiranost - kako se revizija obavlja 5. Nepristrano (objektivno) izvjeivanje - kako se izvjetava Ishodite opeprihvaenih revizijskih standarda (GAAS) 1+2+3 = opi standardi (General Standards) 4 = standardi obavljanja revizije (Standards od Field Work) 5 = standardi izvjeivanja (Standards od Reporting) Profesionalna etika revizora postoji Kodeks profesionalne etike revizora propisuju to revizor smije a to me smije napraviti. Nezavisnost revizora reviziju ne radi osoba, nego tvrtka; revizorska tvrtka ne smije biti vezana ni kapitalno ni rodbinskim vezama uz poduzee, ni osobe zaposlene u revizorskoj tvrtki. Potrebno je definirati koliko je maksimalno mogue zaraditi od jednog klijenta, da ne bi bilo sluaja da nam od ovisimo o jednom klijentu jer nam on donosi 95% prihoda. Potrebna struna panja revizijom se mora baviti osoba koja ima zavreni fakultet, poloen ispit i licencu te radno iskustvo. Dokumentiranost svaka transakcija mora biti dokumentirana. Revizor za svaku transakciju koja se dogodila mora provjeriti da li postoji isprava. Miljenje mora biti na temelju dokaza koji moraju biti dokumentirani. Na temelju radne dokumentacije se prosuuje da li je revizor radio, kako i to. Nepristrano (objektivno) izvjeivanje izvjee se ne smije javno objaviti ako misu prikupljeni potrebni dokazi. Miljenje moe biti pozitivno (realni i objektivni), s rezervom (revizor se od neega ograuje jer nije mogao prikupiti sve potrebne dokaze), negativno (FI nisu realni i objektivni) i suzdrano (miljenje se ne moe izraziti).

AMERIKI INSTITUT OVLATENIH JAVNIH RAUNOVOA ACIPA - Odbor za revizorske standarde (Auditing standards Board ASB) donosi standarde i upute za njihovu primjenu - Izraz REVIZIJSKI STANDARDI obuhvaa: Ope prihvaene revizijske standarde (GAAS) dio koji je stalan i nepromjenjiv Uputa za primjenu revizijskih standarda (Statements of Auditing Standards SAS) dio koji se mijenja sukladno zahtjevima revizijske teorije i praktinih dostignua - GAAS - revizijski standardi koji se odnose na eksternu neovisnu reviziju financijskih izvjetaja
7

SADRAJ GAAS - vrlo kratki, tj. saeti standardi potrebne su upute za primjenu standarda - OPI STANDARDI (tko i pod kojim uvjetima obavlja reviziju) 1. Strunost revizora 2. Nezavisnost revizora 3. Duna struna panja - STANDARDI OBAVLJANJA REVIZIJE (kako se revizija obavlja) 1. Planiranje revizije (definirati kada i tko obavlja odreeni postupak u poduzeu) 2. Interna kontrola (revizor procjenjuje da li postoji interna kontrola i kako funkcionira, da li je inkorporirana u ra. sustav, ako je OK posao mu je olakan) 3. Pribavljanje dokaza (inspekcija jesu li knjigovodstvene isprave i knjienja korektni) - STANDARDI IZVJEIVANJA 1. Usklaenost s opeprihvaenim raunovodstvenim naelima (GAAP) 2. Dosljedna primjena GAAP-a 3. Odgovarajue objavljivanje 4. Pravila izraavanja miljenja OPI STANDARDI
1. Ispitivanje moe obaviti osoba ili osobe koje posjeduju odgovarajue strune vjetine i znanje kao revizori 2. U svim pitanjima povezanim sa preuzetom zadaom, revizori moraju zadrati svoju nezavisn. u shvaanju i razmi. 3. Potrebna struna panja mora biti prisutna u provedbi ispitivanja i pripremi izvjea 4. + upute STANDARDI OBAVLJANJA REVIZIJE 1. Rad mora biti odgovarajue planiran te ako postoje pomonici, oni moraju biti primjereno nadzirani 2. Potrebno ke primjereno prouiti i procijeniti postojeu internu kontrolu kao temelj za utvrivanje pouzdanosti rezultata provjera dobivenih primjenom ogranienih revizijskih postupaka 3. Dovoljno odgovarajueg dokaznog materijala potrebno je prikupiti inspekcijom, promatranjem, upitnicima i potvrivanjem kako bi se stvorila razumna osnova za miljenje o ispitivanim financijskim izvjetajima STANDARDI IZVJEIVANJA 1. U izvjeu mora biti istaknuto jesu li obavljeni FI u skladu sa opeprihvaenim raunovodstvenim naelima 2. U izvjeu mora biti istak. jesu li se navedena naela dosljedno primjenjivala u tek. razd. i to u odnosu na pret. Razd. 3. Informacije objavljene u FI smatraju se razumno odgovarajuim, osim ako drugaije nije istaknuto u izvjeu 4. Izvjee mora sadravati izraeno miljenje o financijskim izvjetajima razmatranim kao cjelina ili utemeljene tvrdnje o injenicama zbog kojih miljenje nije bilo mogue izraziti. Ako miljenje nije mogue izraziti, potrebno je navesti razloge. U svim sluajevima gdje je navedeno ime revizora u svezi s FI, izvjee mora sadravati jasne naznake o karakteru revizorova ispitivanja te, ako postoji, stupanj odgovornosti koju preuzima revizor OBJANJENJE RELEVANTNIH REVIZIJSKIH NAELA U KONTEKSTU RAZVOJA PROFESIJE U HRVATSKOJ (KOMBINACIJA AMERIKIH NAELA I NAE POSTOJEE PRAKSE) 1. Naelo profesionalne etike revizora MOGUA TEMELJNA REVIZIJSKA NAELA U RH 2. naelo nezavisnosti revizora ISA Podruja u koja su grupirani Meunarodni revizijski 3. naelo strunosti (kompetentnosti) revizora standardi (MrevS) su: 4. naelo dokumentiranosti 1. uvodna razmatranja (oznake 100 199) 5. nepristrano (objektivno) izvjeivanje 2. odgovornost (oznake 200 299) 6. naelo zakonitosti 3. planiranje (oznake 300 399) 7. naelo odgovornosti 4. interna kontrola (oznake 400 499) TEMELJNA REVIZIJSKA NAELA: 5. revizijski dokaz (oznake 500 599) 1. neovisnost 6. koritenje radom drugih (oznake 600 699) 2. estitost 7. zakljuci revizije i izvjeivanje (ozn. 700 799) 3. objektivnost 8. posebna podruja (oznake 800 899) 4. profesionalna nadlenost i duna panja 9. povezane usluge (oznake 900 999) 5. povjerljivost 10. meunarodne upute za standarde ( 1000-1100) 6. profesionalno ponaanje 7. primjenjivanje tehnikih standarda 8

4. OBJEKT I PREDMET PREVIZIJE

UVOD Revizija: - osim praktinog karaktera podrazumijeva se i njen teorijski ili znanstveni karakter - praktina rjeenja koja se primjenjuju u reviziji moraju biti i znanstveno-teorijski utemeljena - REVIZIJA znanstvena disciplina KATEGORIJALNI SUSTAV ZNANSTVENE DISCIPLINE: 1. pojam 2. temeljna naela 3. vrste 4. objekt i predmet 5. metode POLAZITE ZA RAZMATRANJE OBJEKTA I PREDMETA REVIZIJE OBJEKT REVIZIJE: poduzee (poslovni subjekt, TD) - razliite mikroekonomske discipline prouavaju isti objekt definiranje predmeta omoguava razlikovanje pojedinih mikroekonomskih disciplina koje prouavaju isti objekt (primjerice razlikovanje raunovodstva od revizije) - u internoj reviziji naglasak je na CJELINI POSLOVANJA poduzea, tj na pojedinim segmentima poslovanja koji proizlaze iz te cjeline - u eksternoj reviziji naglasak je na FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA koji proizlaze iz poslovanja poduzea - revizija se razlikuje od ostalih disciplina po shvaanju i definiranju PREDMETA REVIZIJE PREDMET REVIZIJE: stupanj (razina) usklaenosti poslovanja poduzea i njihovih financijskih izvjea sa unaprijed definiranim kriterijima ODREENJE PREDMETA REVIZIJE DVA BITNA PITANJA U DEFINIRANJU PREDMETA REVIZIJE: 1) DEFINIRANJE KRITERIJA ZA OCJENU USKLAENOSTI 2) DEFINIRANJE POSTUPKA OCJENE USKLAENOSTI - U odreenju predmeta revizije vano je istaknuti da se kriteriji za ocjenu usklaenosti te postupak ocjene usklaenosti razliito opisuje za: a) Eksternu reviziju (reviziju FI) te b) Internu reviziju (reviziju poslovanja) EKSTERNA REVIZIJA FI (KOMERCIJALNA REVIZIJA) KRITERIJI ZA OCJENU: 1. raunovodstvena naela 2. raunovodstveni standardi (MRS, MSFI) 3. zakonski propisi (ZOR, Zakon o bankama) 4. raunovodstvene politike POSTUPAK OCJENE: 1. revizijski standardi (MrevS) 2. kodeks profesionalne etike (Kodeks HURa) 3. zakonski propisi (Zakon o reviziji, zakon o bankama)
** REVIZOROVO IZVJEE O REALNOSTI I OBJEKTIVNOSTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA (Eksterni korisnici) 9

RAUNOVODSTVENA NAELA KAO ISHODITE KRITERIJA ZA OCJENU REALNOSTI I OBJEKTIVNOSTI FI (ZAKON O RAUNOVODSTVU (NN 90/1992, l. 26) TEMELJNE RAUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE: 1. poslovanje na neogranieno vremensko razdoblje 2. dosljednost 3. priznavanje poslovnih promjena u trenutku nastanka OPA NAELA PROCJENE: 1. opreznost 2. prevaga biti nad formom 3. vrijednosna znaajnost 4. pojedinana procjena 5. vremenska povezanost bilannih pozicija

TEMELJNI ELEMENTI REVIZOROVA IZVJEA (MREVS) 1. naslov 2. naslovnik 3. poetni ili uvodni odjeljak (odgovornost menadmenta i revizora) 4. odjeljak o djelokrugu revizije (poziv na relevantne revizijske standarde te kratki opis obavljenog revizijskog posla) 5. odjeljak u kojem se izraava miljenje (poziv na relevantne raunovodstvene standarde te isticanje miljenja koje moe biti pozitivno, s rezervom i negativno, a u odreenim situacijama revizor se moe suzdrati od izraavanja miljenja) (kriteriji financijskog izvjeivanja) 6. datum izvjea 7. adresa revizora 8. potpis revizora

INTERNA REVIZIJA(REVIZIJA POSLOVANJA) KRITERIJI ZA OCJENU: 1. ciljevi poduzea 2. politike poduzea 3. zakonski propisi 4. ostala pravila poduzea POSTUPAK OCJENE: 1. standardi interne revizije (HSIR) 2. kodeks profesionalne etike internih revizora (SIR) 3. zakonski propisi (Zakon o bankama) 4. interna pravila **REVIZOROVO IZVJEE o cjelini poslovanja usmjereno ka poboljanju kvalitete poslovanja (interni korisnici)

10

KARAKTERISTIKE IZVJEA INTERNOG REVIZORA: obuhvaa ocjenu cjeline (dijela) poslovanja s naglaskom na djelovanju sustava internih kontrola sadri prijedloge za otklanjanje slabosti i mogua poboljanja omoguava praenje realizacije preporuka za kvalitetnije poslovanje koje su sadrane u izvjeu usmjereno je internim korisnicima (razliitim razinama uprave, NO, menadmenta) javno se ne objavljuje manje je formalizirano od izvjea eksternog revizora i u pravilu sadri poglavlja (uvod, svrha, djelokrug, miljenje, nalaz s preporukama za budue poslovanje)

KVALITETA RADA INTERNOG REVIZORA determinirana je shvaanjem objekta i predmeta revizije u svakom konkretnom poduzeu kriteriji za ocjenu kvalitete poslovanja nisu opeprihvaeni za sva pojedina poduzea osim na ciljevima i politikama te zakonskim propisima naglasak je na internim zahtjevima postupak ocjene nije strogo definiran kao kod eksterne revizije iako i ovdje postoje standardi, kodeksi etike i zakonski propisi. Meutim, osim toga postoje i interna pravila kvaliteta rada (savjetnika aktivnost, dobra vrijednost, upravljanje rizicima, korporativno upravljanje) zavisi i od pravilno definiranog objekta i predmeta interne revizije

ZAKLJUAK - shvaanje objekta i predmeta revizije nije samo teorijsko pitanje, ve ima i znaajne praktine (pragmatine) implikacije - dobro definirani predmet revizije (kriteriji ocjene i postupak ocjene) omoguavaju jednostavniji postupak revizije i olakavaju postupak izvjeivanja o rezultatima revizije. Osim toga, izvjea su razumljiva korisnicima - zbog specifinosti svakog pojedinog poduzea pitanje predmeta revizije tee se opisuje kod interne revizije. Nasuprot tome, kod eksterne reviziije predmet revizije jednostavnije je definirati zbog javnog objavljivanja FI. **INTERNI REVIZORI Oi i ui menadmenta produena ruka menadmenta

11

5. METODE REVIZIJE
KATEGORIJALNI SUSTAV ZNANSTVENE DISCIPLINE 1. Pojam 2. Temeljna naela 3. Vrste 4. Objekt i predmet 5. Metode (nain istraivanja; pristupanje pojavama koje se prouavaju; put utvrivanja istine; planski postupak za postignue nekog cilja) KLASIFIKACIJA METODA KOJE SE KORISTE U REVIZIJI 1. OPE METODE a) induktivna b) deduktivna c) iskustvena - ope metode vezane su za teoretska istraivanja, imaju i pragmatinu primjenu. Ope jer se koriste i u drugim disciplinama. To su specifine metode koje su tipine za reviziju, analitiki postupci su jedna od opih metoda smjetenih na pragmatinu razinu. 2. SPECIJALNE METODE REVIZIJE a) Metode intenziteta ispitivanja: FORMALNA i MATERIJALNA b) Metode smjera ispitivanja: PROGRESIVNA i RETROGRADNA c) Metode opsega ispitivanja: POTPUNA i PRESKONA (UZORAK) d) Metode naina ispitivanja: DIREKTNA i INDIREKTNA - specijalne metode tipine su za revizijsko ispitivanje. Svode se na pragm. postupak obavljanja revizije. 3. ANALITIKI POSTUPCI a) Komparativni FI i horizontalna analiza b) Strukturni FI i vertikalna analiza c) Pokazatelji analize FI (financijski pokazatelji) OPE METODE REVIZIJE INDUKTIVNA METODA (lat. Inducere uvoditi) polazi od ispitivanja pojedinanih sluajeva, na taj nain dolazi se do spoznaje opeg stanja u poslovanju poduzea, tj. osigurava se uopeno zakljuivanje. - preferirana na engl.govornom podruju. (posebno Amerika). -induktivni empirijski pristup i pokazatelji -npr. anketa kojom dolazimo do zakljuka DEDUKTIVNA METODA (lat. deducere izvesti, izvoditi) polazi od ispitivanja ire cjeline poslovanja ili oih rezultata i na temelju ispitivanja opeg stanja dolazi se do spoznaje pojedinanih sluajeva u poslov. poduzea. - est u Europi -npr. prou. stavove drugih autora i na temelju toga dolazimo do zakljuka ISKUSTVENA ILI EKSPERIMENTALNA METODA (lat. experimentum pokus) temelji se na prethodnom iskustvu i pomou kumuliranog iskustva mogue je odrediti kojim pojavama i podrujima revizije treba posvetiti najvie panje jer se zna da se upravo na tim podrujima najee uoavaju odreene nepravilnosti. - u znanosti nije ba relevantna i prihvaena - treba voditi rauna da je revizija kontrola managementa koji imaju svoje ciljeve ( poveanje profita)
12

SPECIJALNE METODE REVIZIJE 1. METODE INTENZITETA ISPITIVANJA: formalna i materijalna (obje su navedene metode sastavni dio jedinstvenog postupka revizije)- ispituju isti proces? FORMALNA METODA ispituje da li postoji suglasnost izmeu poslovanja poduzea te njegovih financijskih izvjetaja sa postojeim zakonskim propisima, uobiajenim naelima dobrog poslovanja i naelima aurnog knjigovodstva. Osim toga, formalnom metodom ispituje se i raunska suglasnost. o (Ra. suglasnost kae jesu li FI raunski toni, ak ni u sustavu RIS-a nije nebitno, obraun amortizacije provjera stopa, definicije, korisnog vijeka upotrebe, primjene i promjene metoda A) o znaajna u reviziji o naglaeno ispitivanje forme npr revizija FI da li je ispravan i da li ima sve elemente MATERIJALNA METODA ispituje se sutinska i sadrajna tonost (interna revizija) te opravdanost i cjelovitost poslovnih promjena (realnost procjene, odabir i primjena raunovodstvenih politika, dosljednost u primjeni raunovodstvenih politika) (u smislu identificiranja, primjene i objavljivanja) o naglasak je na ispitivanju sutine da li je poslovni dogaaj koji prate isprave stvarno nastao.

2. METODE SMJERA ISPITIVANJA: progresivna i retrogradna metoda PROGRESIVNA METODA (lat progressus napredovanje, razvoj) odnosi se na kontrolu toka izvrenja tzv. prethodni postupci u reviziji usmjereni na upoznavanje raunovodstvenog sustava i sustava internih kontrola. o primjenjuje se kada postoji opravdana sumnja da u FI postoje nepravilnosti. Ta metoda se odnosi na kontrolu toka izvrenja i u skladu s tim ispituje sve poslovne promjene, zatim knjigovodstvene dokumente koji se ispostavljaju na temelju tih promjena, zatim knjienje u analitici i sintetici na kraju sve to povezuje se sa stanjem u financijskim izvjetajima. o tzv prethodna revizija - transakcija koju pratimo je bitna da pokae kako funkcionira raunovodstveni sustav i sustav kontrola. o prethodni postupci u reviziji, neki poslovni procesi,- pratimo cijeli ra. proces, funkcioniranje ra. sustava, kontrola RETROGRADNA METODA (lat. retro nazad, natrag + gradus korak) tzv. zavrna revizija, usmjerena na dokazne testove o za razliku od progresivne metode, provodi se obrnutim smjerom. Ovaj postupak uobiajen je kod revizije godinjih FI (zavrna revizija). U provedbi ove metode polazi se od FI (prije svega bilance) a zatim ako se uoe odreene nepravilnosti ispituje se knjigovodstvene evidencije i procesi koji prethode financisjkim izvjetajima. o tu pomau analitiki postupci pomou njih vidimo da neto nije OK, onda slijedi retrogradna metoda koja utvruje to ne tima o promatramo samo segment radi problema o imamo izvjetaj u cjelini, ako uoimo da neto ne tima idemo korak po korak (tzv zavrna revizija)

13

3. METODE OPSEGA I KONTINUITETA ISPITIVANJA: potpuna (kontinuirana ili nepreskona) i preskona metoda (koritenje uzorka) POTPUNA ILI KONTINUIRANA METODA revizije podrazumijeva ispitivanje svih transakcija tokom itavog obraunskog razdoblja. Rijetko se primjenjuje i vrlo je skupa. PRESKONA METODA ili metoda pomou primjene revizijskog uzorka. o Reprezentativnost uzorka, stratifikacija, razina prihvatljive pogreke, rizici koritenja uzorka nadoknada tete) o Uzorak treba biti reprezentativan jer se u protivnom dolazi do netonih informacija o poslovanju promatranog poduzea. Sam izbor uzorka mogue je obaviti na razliite naine, ali uvijek se mora voditi rauna o pouzdanosti uzorka i rizicima koji proizlaze iz toga. (stratifikacija uzorka (oblikovanje slojeva), razina prihvatljive pogreke, rizici koji proizlaze iz upotrebe uzorka naknada tete-uzorak nije reprezentativan). o stratifikacija uzorka svako poduzee ima n kupaca , veliko poduzee ima puno kupaca, struktura 5% kupaca 90 % realizacije, 20% kupaca 6% realizacije, 75% kupaca 4% Realizacije. Naelo znaajnosti posveuje panju prvoj skupini. o to intenzivnije koristimo uzorak to je rizik vei o ispit. uzorak pronalaenja pogreka, razina nije bitna ako ne prelazi prag prihv. pogreke! To multipl= broje koliko je uzorak manji od stvarne situacije

4. METODE NAINA ISPITIVANJA: direktna i Indirektna (ove metode sline su metodama opsega i kontinuiteta ispitivanja) DIREKTNA METODA karakteristina je po tome to se neposredno ili direktno ispituje svaka poslovna promjena da bi se na taj nain mogao donijeti sud o njenoj formalnoj i materijalnoj ispravnosti. Ta metoda se u pravilu ne primjenjuje na razini cijelog poduzea ve u manjim organizacijskim cjelinama za koje se pretpostavlja da postoje odreeni poremeaji. INDIREKTNA METODA podrazumijeva se ispitivanje povezanih veliina. Drugim rijeima trae se veliine koje su meusobno vrsto povezane sa nekim drugim veliinama i na taj nain kontrolom jedne veliine potvruje se i ispravnost ostalih veliina (AOP) o Naglasak je na tome da se pri ispitivanju jedne veliine (pojave) istovremeno ispituje i s njom povezana druga veliina (pojava) o Intenzivna primjena indirektne metode uvjetovana je sustavom dvojnog knjigovodstva i primjenom suvremenih RIS-a

ANALITIKI POSTUPCI U REVIZIJI - podrazumijeva se analiza znaajnih pokazatelja i tendencija ukljuujui rezultate istraivanja neuobiajenih promjena i stavaka te se oni opisuju kao vrste neovisnih postupaka za pribavljanje revizijskih dokaza (Mrevs), korisni su u cjelokupnom procesu revizije - Najee se pod AP podrazumijevaju instrumenti i postupci analize financijskih izvjetaja. Meutim, injenica je da se na analitikim postupcima osim analize financijskih izvjetaja obuhvaa i itav niz ostalih financijskih i nefinancijskih informacija. - Uobiajeno se analitiki postupci temelje na postupcima usporeivanja i ralanjivanja, ali isto tako obuhvaaju prouavanje meuzavisnosti izmeu razliitih podataka tj informacija. U tom kontekstu analitiki postupci mogu se rangirati od vrlo jednostavnih postupaka usporeivanja do relativno sloenih statistikih postupaka kao to su primjerice ekstrapolacija trenda i regresijska analiza.
14

ANALITIKI POSTUPCI OBUHVAAJU (GAAS, MREVS): 1. Usporedbu financijskih informacija sa usporedivim informacijama prethodnih razdoblja 2. usporedbu financijskih informacija sa oekivanim (budetiranim) ili eksploatiranim veliinama 3. prouavanje meuzavisnosti izmeu razliitih financijskih informacija unutar promatranog razdoblja 4. usporedbu informacija promatranog poduzea sa usporedivim informacijama ostalih poduzea 5. prouavanje meuzavisnosti financijskih informacija sa relevantnim nefinancijskim informacijama ZATO SE KORISTE ANALITIKI POSTUPCI? - Interna revizija (revizija poslovanja) primarni cilj je utvrivanje kvalitete poslovanja (bonitet) i naglasak je na stvaranju uvjeta za poboljanje kvalitete upravljanja, ime se pridonosi stvaranju dodane vrijednosti. Realnost i objektivnost FI u kontekstu javnog objavljivanja sekundarni je cilj. - Eksterna revizija (revizija FI) primarni je cilj utvrditi realnost i objektivnost FI. Pitanje kvalitete poslovanja sekundarni je cilj i moe biti znaajno pri upoznavanju poslovanja klijenta i pri izvjeivanju javnosti o ugroenosti vremenske neogranienosti poslovanja. PRIMJENA ANALITIKIH POSTUPAKA U REVIZIJI FI a. upoznavanje poslovanja klijenta i planiranje revizije (identificiranje potencijalnih problema i utvrivanje podruja moguih rizika) b. testovi za pribavljanje dokaza (obrazloenje odreenih salda ili odreenih vrste transakcija) c. sveobuhvatni pregled u zavrnoj fazi procesa revizije (svoenje rizika istraivanja pogrenog miljenja na to je mogue niu razinu i izvjeivanje o ugroenosti vremenske neogranienosti poslovanja) Analitiki postupci pri planiranju revizije Da bi se moglo pristupiti planiranju revizije potrebno je upoznati poslovanje klijenta i okruenja u kojem klijent posluje. U tom kontekstu analitiki postupci izuzetno su znaajni. Osim toga, prilikom upoznavanja poslovanja klijenta ovim postupcima utvruju se i podruja moguih rizika, tj podruja gdje postoje potencijalni problemi i kojima ve prilikom planiranja revizije revizor treba posvetiti veu panju. Prilikom planiranja uobiajeno se koriste slijedei postupci: 1. Utvrivanje pokazatelja i strukture financijskih izvjetaja usporedbu s prethodnim godinama, budetom i sa podacima grane u kojoj klijent posluje. 2. Usporedba pojedinih salda iz financijskih izvjetaja tekue godine sa prethodnom godinom i budetiranim iznosom 3. Pretraivanje (skeniranje) financijskih izvjetaja kako bi se utvrdile neuobiajene transakcije, dogaaji ili salda. Analitiki postupci u prikupljanju revizijskih dokaza Manje su efikasni nego kod planiranja revizije i sveobuhvatnog pregleda. Uinkovitost uporabe analitikih postupaka najee zavisi od: obiljeja tvrdnje koja se eli dokazati uvjerljivosti i predvidivosti oekivanih meuzavisnosti raspoloivosti i pouzdanosti podataka moguoj preciznosti oekivanih podataka Analitiki postupci u sveobuhvatnom pregledu Sveobuhvatni pregled provodi manager ili partner jer eli rizik izraavanja neadekvatnog miljenja svesti na najmanju moguu mjeru. Obuhvaa se cjelina financijskih izvjetaja, a posebna panja i ovdje se posveuje neoekivanim saldima, neuobiajenim odnosima u izvjetajima i znaajnim razlikama u odnosu na oekivane rezultate. Znaajni su i u kontekstu izvjeivanja revizora o vremenskoj neogranienosti poslovanja.

15

PRIMJENA ANALITIKIH POSTUPAKA U REVIZIJI POSLOVANJA OCJENJIVANJE BONITETA

BONITET svojstvo poslovnog subjekta koja ga ine sigurnim dunikom kreditna sposobnost ili sposobnost plaanja obveza (ui smisao) kvaliteta poslovanja to podrazumijeva sigurnost i uspjenost poslovanja u duem vremenskom razdoblju (iri smisao) kljuno pitanje: kako i na temelju kojih informacija ocijeniti bonitet? KLASIFIKACIJA INFORMACIJA O POSLOVANJU PODUZEA 1. nekvantitativne informacije 2. kvantitativne informacije a. nefinancijske b. financijske znaajan izvor financijskih informacija su financijski izvjetaji koji su financijski proizvod raunovodstva INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FI U OBLIKOVANJU INFORMACIJA ZA UPRAVLJANJE - horizontalna analiza temelji se na komparativnim FI praenje promjena tokom razodblja na temelju komparativnih FI - vertikalna analiza temelji se na strukturnim FI uvid u strukturu precizniji i bolji iskaz - analiza pomou pokazatelja pojedinani pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi pokazatelja, zbrojni ili sintetiki pokazatelji odnos dva broja SKUPINE FINANCIJSKIH POKAZATELJA KOJI SE TEMELJE NA BILANCI I RDG 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6 relevantnih aspekata poslovanja: pokazatelji likvidnosti - sposobnost plaanja obveza, vee se uz bilancu pokazatelji zaduenosti mjera koliko se poduzee financira iz vlastitog a koliko iz tueg kapitala pokazatelji aktivnosti imovina se mora vrtiti to bre vei KO, a krai dani vezivanja pokazatelji ekonominosti koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda pokazatelji profitabilnosti izmjeriti stopu povrata na prihod, imovinu i kapital pokazatelji investiranja mjeriti koliko je bilo uspjeno ulaganje u vrijednostne papire, tj. dionice

1 + 2 + 3 = sigurnost poslovanja 3 + 4 + 5 + 6 = uspjenost poslovanja

1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI novac 1. koeficijent trenutne likvidnosti = kratkorone obveze (novac + potraivanja) kratkorone obveze kratkotrajna imovina kratkorone obveze ___ KUL 1 KTL 2 3. koeficijent tekue likvidnosti = KFS < 1

2. koeficijent ubrzane likvidnosti =

dugotrajna imovina 4. koeficijent financijske stabilnosti = (kapital + dugorone obveze)

16

2. POKAZATELJI ZADUENOSTI ukupne obveze 1. koeficijent zaduenosti = ukupna imovina glavnica ___ 2. koeficijent vlastitog financiranja = ukupna imovina ukupne obveze 3.koeficijent financiranja = glavnica (dobit prije poreza + kamate) kamate - to vei broj,ne manji od 1(gubitak),kamata to vie puta pokrivena bruto profitom - ne bi trebao biti vei od 3 godine - koliko je god.potrebno da iz ZD uveane za A moemo pokriti DO - vee od 1 financijska stabilnost vea - reciprono KFS - koliko je imovine financirano iz obveza - mora biti to manji - koliko je imovine financirano iz kapitala ili glavnice, mora biti to vei

4. pokrie trokova kamata =

ukupne obveze ___ 5. faktor zaduenosti = zadrana dobit + amortizacija glavnica + dugorone obveze dugotrajna imovina

6. stupanj pokria =

3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI ukupan prihod__ 1. koeficijent obrta ukupne imovine = ukupna imovina ukupan prihod___ 2. koeficijent obrta kratkotrajne imovine = kratkotrajna imovina prihodi od prodaje potraivanja - koeficijent je tehnoloki i ekonomski zadan - najznaajniji prikazuje strukturu imovine - UI stanje imovine na kr.god.ili prosj.stanje KO = promet/stanje Dani vezivanja = 365/koef.obrt.

3. koeficijent obrta potraivanja =

360__________ 4. trajanje naplate potraivanja = koeficijent potraivanja

4. POKAZATELJI EKONOMINOSTI ukupni prihodi 1. ekonominost ukupnog poslovanja = ukupni rashodi prihodi od prodaje 2. ekonominost prodaje = rashodi prodaje financijski prihodi 3. ekonominost financiranja = financijski rashodi izvanredni prihodi 4. ekonominost izvanrednih aktivnosti = izvanredni rashodi - mora biti preko 1

- najznaajniji - vei od 1

17

5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI neto dobit + kamate ukupan prihod dobit prije poreza + kamate ukupan prihod neto dobit + kamate ukupna imovina dobit prije poreza + kamate ukupna imovina - pomnoi se sa 100 - kamata rashod prinos na tui kapital - tui kapital - pravilo financijske poluge = korisno se zaduiti kad se to isplati

1. neto mara profita =

2. bruto mara profita =

3. neto rentabilnost imovine =

4. bruto rentabilnost imovine =

neto dobit__ 5. rentabilnost vlastitog kapitala = vlastiti kapital

6. POKAZATELJI INVESTIRANJA neto dobit__ 1. dobit (zarada) po dionici = broj dionica dio neto dobiti za dividende broj dionica dividenda po dionici dobit po dionici EPS

DPS

2. dividenda po dionici =

PPS = DPS/EPS

3. odnos isplate dividendi =

__dobit po dionici__ 4. ukupna rentabilnost dionice = trina cijena dionice dividenda po dionici 5. dividendna rentabilnost dionice = trina cijena dionice

RDu = EPS/PPS

RDd = DPS/PPS

DU PONT SUSTAV POKAZATELJA

RENTABILNOST UKUPNE IMOVINE = MARA PROFITA * KO UKUPNE IMOVINE

ALTHMAN-ov ZBROJNI POKAZATELJ FINANCIJSKE NESIGURNOSTI

Z = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3 X3 + 0,6 X4 + 1,0 X5

ponder prikazuje znaaj svakog pojedinog pokazatelja

Z < 1 financijske tekoe 1 < Z < 3 siva zona Z > 3 zdravo (stabilno) poduzee

FI nezaobilazna i nedovoljna podloga za ocjenu kvalitete poslov., tj .za ocjenu boniteta (realnost FI) analiza FI omoguava itanje FI te razumijevanje poslovanja analiziranog poslovnog subjekta pokazatelji nositelji sintetiziranih informacija o kvaliteti poslovanja (bonitetu)

SKUPINE FINANCIJSKIH POKAZATELJA KOJI SE TEMELJE NA IZVJETAJU O NOVANOM TOKU

1. 2. 3. 4. pokazatelji ocjene likvidnosti pokazatelji kvalitete dobiti pokazatelji kapitalnih izdataka pokazatelji povrata novanog toka 18