Renesansni komediograf Marin Dri, poznat i pod nadimkom Vidra roen je u dubrovakoj pukoj obitelji.

Kao to je tipino za razdoblje renesanse pie djela na narodnom jeziku, uzor pronalazi u antikim piscima i ovjeka stavlja u sredite radnje. Najpoznatiji je po svojim djelima Dundo Maroje, Skup i Novela od Stanca. U djelima esto prikazuje dubrovaku sredinu i preko likova svoje stavove. Djelo Dundo Maroje, po knjievnom rodu je drama,a po vrsti komedija, pisana u pet inova u prozi, sadri dva prologa od kojih je za razumijevanje djela posebno vaan prolog negromanta Dugog Nosa. On objanjava postanak ljudi nahvao i nazbilj te njihovo mijeanje. Ljudi nahvao su zli, pokvareni i nesposobni ljudi,a nazbilj su plemeniti, sposobni i snalaljivi ljudi koji znaju okrenuti sreu u svoju korist. Postupno u djelu saznajemo kako su zapravo, suprotno od oekivanja, gospodari ljudi nahvao a sluge ljudi nazbilj. Komedija je pisana na tokavskom narjeju 16. Stoljea, esti su talijanski izrazi(fate largo odmaknite se) i latinske poslovice. Pomet je sluga Uga Tudeaka. Ugo je zaljubljen u kurtizanu Lauru te ju pokuava osvojiti poklonima i skupim stvarima, on je primjer ljudi nahvao. Suprotno od njega Pomet Laurinu slukinju Petrunjelu polako osvaja narodnim poslovicama i lijepim rijeima. On pomae svom gospodaru jer e imati koristi od toga. Ako Laura bude s Ugom, on e moi biti sa Petrunjelom. Radnja se odvija u Rimu u 16. Stoljeu. Budui da je djelo renesansna komedija ima sva obiljeja tog razdoblja: uzor je antiki, pojedinac je u sreditu a tema je svjetovna i bliska svakodnevici. U djelu se mogu vidjeti tipine renesansne antiteze mlado staro, gospodari - sluge, i motivi novca i sree. I danas je u knjievnim djelima est motiv novca i njegovog utjecaja na ivot i nau sreu, esto se postavlja pitanje je li novac stvarno toliko bitan koliko mnogi misle. Pomet je u djelu prikazan kao optimistian i snalaljiv ovjek. U ulomku koji prikazuje Pometov monolog, on je prikazan pravim renesansnim ovjekom. Smatra da nije sve u novcima, moi i slavi, jer te stvari ne znae uvijek sreu: Nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potitene , ve treba biti snalaljiv i prilagoditi se okolnostima, te onda kasnije uivati: Trijeba je bit pacijent i ugoditi zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uiva. To je zapravo Pometova ivotna filozofija, da samo mudar i domiljat ovjek moe iskoristiti svaku priliku da pobijedi nesposobne, odnosno samo takav pojedinac moe okrenuti sreu(Fortunu) u svoju korist. On nije uen ovjek iako se tako pokuava prikazati govorei razne latinske poslovice koje vrlo esto izgovara krivo(triunfus caesarinus), ali je inteligentan i mudar te zna kako okrenuti stvari u svoju korist. Pometove osobine nisu jasno navedene u djelu ve o njima saznajemo i njegovih monologa i postupaka. On je zapravo taj koji ini veinu zapleta,jer svojom sposobnou da prilagodi razne situacije svojim potrebama, odreuje u kojem e smjeru radnja ii. Djelo je i danas aktualno upravo zbog Pometova razmiljanja. Danas takoer

ljudi ele uivati i jednostavno biti sretni, podnose loe dane jer znaju da e nakon njih sigurno doi prilika za uivanje. Zanimljivo je itati djelo zbog autorova posebnog razvijanja radnje, ne znamo to moemo oekivati, a budui da je djelo komedija uvijek nas moe nasmijati.