Autor: Marko Luketina Broj indeksa autora: 0067465516

MEUNARODNI MONETARNI FOND ( MMF )

Osnivanje MMF-a
Meunarodni monetarni fond osnovan je 1944. godine u Bretton-Woodsu, a s radom je zapoeo 3 godine kasnije. Glavne zadae MMF-a bile su reguliranje teaja kojima se valute razmjenjuju meu dravama lanicama, te dodjeljivanje zajmova u kriznim vremenima.1 Ve krajem Drugog svjetskog rata bilo je oito da svijetu nakon prestanka ratnih sukoba treba novi ekonomski ustroj, s naglaskom na meunarodno financijsko ureenje. Nacrte planova za budue Meunarodno upravljanje financijama ponudili su tada najpoznatiji svjetski ekonomisti, John M. Keynes i W. White. Razlika izmeu njihovih planova bila je u tumaenju tzv. obraunskih kvota. Keynesova ideja temelje je imala u osiguravanju akreditiva fonda na uplaeni ulog zemljama lanicama, ime bi se financirala njena bilanca plaanja, dok je Whiteova zamisao bila da se obraunska kvota u potpunosti uplauje, i to 50% u zlatu, a 50% u devizama zemlje lanice. Nakon nekog vremena donesen je zajedniki plan budueg sustava koji je primljen s malim izmjenama na meunarodnoj konferenciji u Bretton-Woodsu, koja je trajala od 1. 07. do 22. 07. 1944. godine. Taj je novi sustav trebao povezati staru i neuinkovitu koncepciju zlatnog standarda s novim gospodarskim zamislima. Sustav je trebao pomoi ostvarivanje vee gospodarske zaposlenosti, ali i poticati bolju gospodarsku uinkovitost. Takoer, zamisao je bila da se uz suglasnost Meuarodnog monetarnog fonda, ravnotea platne bilance pojedine zemlje uspostavi devalvacijom odnosno revalvacijom, ovisno o stanju iste u tom trenutku.2 Tri su vane osobine prihvaenog djelatnog sustava bile: 1. Uspostavljen je zlatno-devizni standard, odnosno svaka je zemlja lanica morala uskladiti vrijednost svoje valute prema zlatnom standardu ili amerikom dolaru. 2. Zlatno-devizni standard trebao je otkloniti dotadanje nedostatke koji su se pojavljivali za vrijeme primjene zlatnog standarda (prvenstveno se to odnosilo na nefleksibilnost). 3. Na sastanku u Bretton-Woodsu osnovana je i Svjetska banka te Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD). Postignutim sporazumom prihvaena je zamisao u kojoj su nacionalne valute lanica Meunarodnog monetarnog fonda povezane prema amerikom dolaru. Preko stabilnog dolara ostvarila se vezanost nacionalnih valuta prema zlatu, ija je vrijednost bila 35 amerikih dolara za jednu uncu. Cjelokupni sustav u konanici se pokazao uinkovitim to je dovelo do snanoga razvoja svjetskog gospodarstva.

Luev, J.: Ekonomija i ideologija: sluaj Meunarodnog monetarnog fonda, str. 80 Vizjak A.: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF), str. 158

O djelovanju MMF-a
Meunarodni monetarni fond kroz povijest je razvijao programe potpore i pruanja pomoi zemljama, a do danas broj istih neto je vei od 45. Neki od najznaajnijih su: 1) Rezervna trana, viak nacionalne valute koju Fond dri u svojim opim sredstvima. Za uporabu tih sredstava ne plaaju se naknade (kamate), a provizija koju naplauje Fond za te transakcije nia je od one koja se naplauje za kupnju specijalnih prava valute druge drave lanice. 2) Stand-by sporazumi te kreditna trana, koji predstavljaju redovan nain davanja zajmova Fonda. Trana se moe dobiti izravno, ali i preko stand-by sporazuma koje odobrava Fond. 3) Produena sredstva fonda, koja predstavljaju dugorono koritena sredstva koja se mogu vui i do 140% nacionalne kvote. Koristi se u sluaju neravnotee platne bile kojoj su razlog strukturni faktori koji su izvan domaaja drave. Tim programima nastoji se poveati uvoz. 4) Sredstva za financiranje kompenzacija, kao poseban nain zaduivanja kako bi se osigurala dodatna sredstva dravama lanicama, a koja su potrebna za rast proizvodnje primarnih proizvoda. Ovaj program uveden je 1963. godine, a zahvaljujui njemu mogue je vui do 100% kvote. 5) Sredstva za financiranje tamponskog udjela, koja su uvedena 1969. godine za cilj imaju olakavanje otplate zajmova. Koriste se kao dopuna sporazumima o zajmovima kojima se predviaju olakice zbog ublaavanja uinaka velikih promjena izvoznih cijena. Uz ove, postoje i drugi programi koji imaju jedan zajedniki cilj, kojeg nastoje postii kroz razliite naine pomaganja lanicama koje imaju problema sa financijskom situacijom u dravi.3 MMF takoer prua i tehniku pomo razliitih oblika koja ovisi o trenutnim potrebama zemlje lanice, a koja se moe ogledati u dugoronom orjentiranju na izgradnju kapaciteta ili pak kratkoronoj politici potpore za vrijeme financijske krize. U posebno zahtjevnim situacijama osobe iz vrha MMF-a posjeuju zemlju lanicu te predlau Vladi i sredinjoj banci rjeenja problema, ili pak pruaju pomo u vidu angairanja strunjaka na kratkoronoj ili dugoronoj bazi. Fond takoer prua sve zastupljeniju tehniku pomo kroz podrunice u Gabonu, Maliu te Tanzaniji u Africi, Barbadosu i Gvatemali u Sredinjoj Americi, srednjeistonom Libanonu te Fijiju i Pacifikim otocima. Sve je zastupljenija i pomo u vidu poduavanja Vladi i slubenih osoba sredinjih banaka u Regionalnim Centrima u Austriji, Brazilu, Kini, Indiji, Singapuru, Tunisu te Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Uz gore navedene aspekte djelovanja, MMF takoer provodi nadzor na razini drave, na razini regije, ali i na globalnoj razini. Kod nadzora drave, Fond se orjentira na konzultiranje sa zemljama lanicama pojedinano, ukoliko za to postoji potreba. Konzultacije ssu poznate kao Article IV consultations (lanak IV konzultacije, op. p.). Za vrijeme tih konzultacije, tim ekonomista iz MMF-a posjeuje zemlju lanicu kako bi procjenila ekonomsku i financijsku situaciju u istoj. Nakon obrade tih informacija, podaci se prezentiraju kako Vladi zemlje, tako i javnosti. Kod regionalnog i globalnog nadzora pristup je isti, ali je podruje obuhvata znatno vee (kod regionalnog se radi primjerice o Eurozoni, Centralnoj Africi ili pak o Zapadnoafrikoj

www.imf.com

monetarnoj uniji, a kod globalnog, kao to sam naziv kae, o cjelokupnom nadzoru svih zemalja lanica.4

Republika Hrvatska i MMF

Republika Hrvatska je kao dio tadanje SFRJ, koja je bila i formalni osniva Fonda, koristila sva prava i obveze MMF-a i sudjelovala putem svojih izabranih predstavnika na razini bive drave, u radu organa MMF. Nakon raspada SFRJ, odbor izvrnih direktora MMF-a odluio je da se ista izbrie iz lanstva, dok su kao njezine nasljednice prihvaene zemlje Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija, te SR Jugoslavija. Jedan od obveznih preduvjeta za pristup Hrvatske Fondu bio je odreivanje veliine prijamnih kvota podjelom kvotnih financijskih sredstava bive drave. MMF je procjenio da bi ona za hrvatsku iznosila 28,49 posto zateene imovine bive drave, odnosno 349 milijuna USD. S druge strane, obveze su iznosile oko 9 milijuna USD. 5 Nakon to je ispunila odreene uvjete zadane od strane Meunarodnog Monetarnog Fonda, Hrvatska je i formalno postala punopravna lanica s mogunou koritenja financijskih sredstava MMF-a 14. prosinca 1992. Usvajanjem XI. Poveanja kvote, kcota Republike Hrvatske poveala se 10. veljae 1999. godine na 597 milijuna USD, to ini 0,168% ukupne kvote MMF-a. Republika Hrvatska nalazi se u Konstituenci MMF-a, kojoj je na elu Nizozemska. Uz Nizozemsku i Hrvatsku, zemlje lanice jo su Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Izrael, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Ukrajina. Ova Konstituenca ima glasaku snagu od ukupno 105.937 glasova, to relativno izraeno iznosi 4,769% glasake snage (hrvatski udio iznosi 0,176% glasake snage). Hrvatska takoer, kao i sve druge lanice primala je pomo od MMF-a ukoliko je ona bila potrebna. Pomo se ogleda u financijskim aranmanima koje provodi MMF u suglasnosti sa Republikom Hrvatskom. Tih je aranmana bilo sedam, a oni su redom:6 1) Stand-by aranman koji je Hrvatskoj odobren 14. listopada 1994. godine u iznosu od 25% tadanje kvote, na rok od 18 mjeseci. Taj je aranman otplaen 18. listopada 1999. godine 2) Istovremeno kad i Stand by aranman, Hrvatskoj je 14. listopada 1994. odobrena i Olakica za pretvorbu gospodarskog sustava u iznosu 130,80 milijuna SDR, odnosno 214 milijuna USD. Ovaj je aranman u cijelom svom iznosu otplaen 27. prosinca 2002. godine. 3) Proireni aranman odobren je Hrvatskoj 12. oujka 1997. godine u iznosu od 353.16 milijuna SDR, odnosno 135% tadanje kvote, na rok od 3 godine. 17. oujka iste godine povuena je trana u iznosu od 28,78 milijuna SDR, dok je ostatak otplaen 27. prosinca 2002. godine. 4) Novi Stand-by aranman Hrvatskoj je odobren 19. oujka 2001. godine na rok od 14 mjeseci, u iznosu od 200 milijuna SDR. Ovaj aranman bio je dogovoren kao mjera opreza s namjerom da se ta sredstva ne povlae. Republika Hrvatska ovaj je aranman okonala uspjeno i u predvienim rokovima, bez povlaenja sredstava. Ukupni plaeni troak iznosio je 583.562 SDR. 5) Stand-by aranman odobren Hrvatskoj 3. veljae 2003. godine na rok od 14 mjeseci u iznosu od 105,88 milijuna SDR nije uspjeno okonan. Troak od 298.966 SDR plaen je
4 5

Ibid. Vizjak A.: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF), str. 168-169 6 http://www.mfin.hr/hr/mmf

2004. 6) Stand-by aranman kojeg je Odbor izvrnih direktora MMF-a odobrio Republici Hrvatskoj 4. kolovoza 2004. godine u iznosu SDR 97 milijuna (26,6% kvote), na rok od 20 mjeseci, takoer je dogovoren kao mjera opreza, tj. s namjerom da se odobrena sredstva ne povlae. Prilikom druge provjere aranmana u oujku 2006. godine, odobreno je njegovo produenje do 15. studenog iste godine, i poveanje iznosa koritenja na 99 milijuna SDRa. Ovaj aranman uspjeno je okonan, a troak koji je plaen iznosio je 552.005 SDR. 7) Neto kumulativna alokacija: Kao lanica odjela za specijalna prava vuenja, Hrvatska je prihvaanjem lanstva naslijedila neto kumulativnu alokaciju u iznosu od 44 205.369 SDR, to znai da je Hrvatska naslijedila samo obvezu plaanja trokova po NKA. Ovisno o visini kamatne stope, ti trokovi godinje iznose izmeu 1 i 2 milijuna SDR-a. Do do 1. travnja 2008. otplaeno je neto vie od 50% ukupnog iznosa, odnosno 23 966.313 SDR.7

Zakljuak
Tijekom svog djelovanja Meunarodni monetarni fond je unato velikim promjenama unutar svjetskog gospodarskog sustava preivio, ali i doivio nekoliko reformi te drugih manjih izmjena, no njegovo se djelovanje nastavilo jer se, unato svemu, pokazao kao vrlo korisna financijska organizacija. Iako su i danas mnogi kritini prema MMF-u, injenica je da Fond igra veliku ulogu u odravanju koliko toliko stabilne financijske situacije u svijetu. Politika koju provodi MMF efikasna je i ukoliko je provedena pravovremeno, moe itekako pozitivno utjecati na gospodarski rast neke zemlje. ak i u vrijeme recesije MMF moe odigrati bitnu ulogu u procesu oporavka putem uloge savjetnika, to ga ini jednom od najvanijih organizacija modernog svijeta, nevosino o ciklusu u kojem se pojedina zemlja nalazi.

http://www.mfin.hr/hr/mmf

Literatura
1. Vizjak A.: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF), Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, 2006. 2. Luev, J.: Ekonomija i ideologija: sluaj Meunarodnog monetarnog fonda, Politika misao, god. 47, br. 4, 2010 3. http://www.mfin.hr/hr/mmf 4. www.imf.com