ISHEDS Tempus Projekat

Priru nik za podr ku za studente s disleksijom

Eva Raduly-Zorgo (oblikovano prema Adystrain projektu i uz podr ku Ian Smytha i Eve Gyarmathy)

PRIRU NIK ZA BOSANSKI JEZIK PRIPREMILE I PRILAGODILE: Doc. dr Mirela Duranovi i Emina Tucakovi

Tuzla, 2010

MODUL I. RAZUMIJEVANJE DISLEKSIJE Sadr aj: Uvod Koncept disleksije. Definicija Simptomi disleksije Teorije o disleksiji Uzroci disleksije Studija slu aja Zaklju ci

1. Uvod Disleksija je dobro poznata, ali jo uvijek nedovoljno shva ena te ko a. Vezana je uz itanje i pisanje i povezana s nekim drugim te ko ama koje nadilaze podru je pismenosti. Ovaj priru nik ima za cilj pojasniti izvore disleksije i srodnih te ko a te opisati razli itosti s obzirom na kulturu, jezik i kontekst. Nastojat e prikazati neka zajedni ka obilje ja disleksije te postojanje osobitosti i individualnih profila u podru ju temeljnih sposobnosti kod osoba s disleksijom. Svakog studenta ili odraslu osobu s disleksijom treba razumjeti uzimaju i u obzir njihove jakosti i slabosti, sposobnosti i nesposobnosti, izazove i prilike. Priru nik je kratki vodi za razumijevanje pozadine disleksije prema znanstvenim osnovama koji e pokazati da disleksija nije isprika za lo e sposobnosti niti rezultat lo e poduke nego stvarni problem koji uti e na u enje mnogih osoba. Pitate li odraslu osobu s disleksijom ta je disleksija, mnogi od njih dat e brz i precizan odgovor. Problem je to uspore uju i odgovore uvi amo da su svi oni vrlo razli iti. To nije samo zato to disleksija ima razli ita zna enja za razli ite ljude, nego i zato to se ona odra ava razli ito na razli ite osobe. I to je podru je koje e biti prou avano unutar ovog modula.

2. Koncept disleksije. Definicija Unutar evropskoga zakonodavstva disleksija je dio dviju zakonodavnih kategorija edukacijske i one koja se odnosi na te ko e. Rijetko se samostalno spominje, no mo e biti sastavni dio unutar termina specifi ne te ko e u enja ili te ko e u enja u podru ju edukacije (npr. u koli ili na fakultetu) i u podru ju te ko a/indvalidnosti za one iznad 16 godina. Na alost, zakonodavstvo vezano uz te ko e mo e biti orijentirano samo na fizi ke ili senzori ke nedostatke kao i na te ko e koje se javljaju kod umjerenih ili te kih problema u enja. Ovaj dio zakonodavstva ponekad ne podupire osobe s disleksijom, naro ito u populaciji odraslih. U razli itim evropskih zemljama zakonodavstvo je vrlo razli ito u odnosu na disleksiju. U ve ini zemalja postoje tzv. op i zakoni vezani uz te ko e. Disleksija je naj e e ili u istoj kategoriji s te kim mentalnim te ko ama ili je samo kratko spomenuta. Premda se koncept disleksije vrlo esto koristi u svakodnevnom jeziku nastavnika i roditelja, ve ina ljudi esto navodi upravo mitove o disleksiji. Najpopularniji mitovi su: Disleksija: je lijenost je simptom mentalne zaostalosti je rezultat nedostatne poduke je rezultat lijenosti je rezultat manjkave pa nje je obilje je prisutno samo kod djece nestaje sa sazrijevanjem nestaje s produ avanjem vremena u enja

Ako ima tako mnogo mitova, ta je zapravo istina o disleksiji i kako je mo emo odrediti? Kada je potrebno definirati disleksiju, va no je kome je definicija namijenjena. etiri su glavne interesne grupe. 1. Istra iva i oni esto raspravljaju ta je disleksija, ali se uglavnom sla u s dogovornim rje enjima kako bi oblikovali dobra istra ivanja s odgovaraju im uzorcima, mogu no u prepoznavanja disleksije i na inima kako podu avati i podr avati osobe s disleksijom. 2. Osiguravatelji sredstava osobe koje osiguravaju izvore (ljudske, ra unalne i sl.) u edukacijskim slu bama, slu bama vezanima uz zapo ljavanje i te ko e. Uobi ajeno je da koriste definicije koje su takve da minimiziraju broj ljudi kojima je potrebna podr ka. 3. Roditelji ele definiciju koja e osigurati da njihova djeca budu odgovaraju e smje tena s obzirom na podr ku (ljudsku i materijalnu) 4. Osobe s disleksijom ele znati da postoji jasan razlog njihovih te ko a i da on nije rezultat lo e poduke niti manjka pameti odnosno nedovoljne bistrine. Postoje mnoge definicije u izabranoj literaturi, no usmjerit emo se na jednu karakteristi nu definiciju definiciju Evropskog udru enja za disleksiju (European Dyslexia Association EDA, 2007). Ova je definicija iroko prihva ena jer uzima u obzir druge te ko e i definicije, uklju uju i i potrebu da bude primjenjiva u razli itim jezicima. Da bi mogla biti shva ena, potrebno je razmotriti je u dijelovima, po ev i sa su tinom. Disleksija je razli itost u sticanju i kori tenju vje tina Neurolo koga je porijekla. itanja, spelinga i pisanja.

Termin neurolo ki ozna ava da je disleksija u samoj osobi i nije rezultat vanjskih faktora kao to su neodgovaraju a poduka ili nedovoljno kolovanje. Najva niji dio je razli itost u sticanju . Neke definicije govore o terminu te ko e u sticanju to olak ava razumijevanje. Mnoge osobe s disleksijom se sla u da je problem u dru tvu, a problem treba sagledavati kao razli itost, a ne te ko u. Na alost, s pragmati ke perspektive, sredstva mogu biti osigurana samo za one osobe s disleksijom koje prihva aju da imaju te ko u jer smo svi razli iti, a oni koji odobravaju sredstva ne mogu dati dodatnu podr ku svima. Druga esto navo ena definicija je ona koju daje Britansko udru enje za disleksiju (British Dyslexia Association): Disleksija je specifi na te ko a u enja koja se uglavnom odra ava na razvoj pismenosti i vje tina povezanih s jezikom. Osobe s disleksijom mogu imati te ko a u radnome pam enju, fonolo koj obradi, brzome imenovanju, brzini obrade i

razvoju i automatizaciji vje tina vezanih s jezikom (posebno sa itanjem i pisanjem). To u ve ini slu ajeva ne odra ava kognitivne sposobnosti osobe. U inci te ko a mogu biti prisutni cijeli ivot i uobi ajene metode poduke ne daju dobre rezultate. Posebni postupci, posebna informaciona tehnologija i savjetodavna podr ka mogu pomo i mnogim osobama s disleksijom da prevladaju razli itosti koje imaju u vje tinama vezanima uz jezik. U estalost disleksije Premda je u estalost disleksije u kolskoj populaciji u svijetu oko 10%, postoje velike razlike izme u razli itih zemalja i to zbog gramati ke strukture jezika koja uvjetuje i razinu pokazatelja disleksije. Osobe s disleksijom mogu imati razli ite razloge za te ko e u jednom jeziku u odnosu na neki drugi jezik. Na primjer, vrlo se esto govori da su nedostaci u fonolo kim vje tinama najve i problem u engleskome jeziku gdje je povezanost slova i glasa vrlo slaba. Suprotno pak, u mad arskome jeziku, u kojem postoji dobra veza slova i glasa, isti e se auditivna obrada. U estalost je visoka u Finskoj, Nigeriji, Rusiji, Velikoj Britaniji i SAD, a manja u Italiji, Slova koj i Norve koj. Naravno, na u estalost uti u mjerni instrumenti za procjenu, definicija disleksije i svjesnost o disleksiji u koli, zdravstvena za tita i ostali povezani sustavi.

Poznate osobe s disleksijom Mnogo odraslih osoba s disleksijom, uklju uju i studente, ivi dvostrukim ivotom nastoje i sakriti svoje te ko e s pisanim materijalom i koriste i svakodnevno razne nadomjesne strategije. Popisom poznatih osoba koje imaju disleksiju, elimo potaknuti nadu i istaknuti mogu nosti svih za uspje no prevladavanje ove te ko e. Albert Einstein, Thomas Edison, Michael Faraday - znanstvenici Walt Disney, Auguste Rodin, Michelangelo, Leonardo da Vinci, Cher, Tom Cruise, Whoopi Goldberg, Antony Hopkins umjetnici Hans Christian Andersen, Agatha Christie, - pisci Winston Churchill, George Washington, - politi ari Greg Louganis, Magic Johnson, Kenny Logan sporta i Jamie Oliver, Ed Baines - kuhari To zna i da mnoge osobe s disleksijom unato te ko ama u kolskome ivotu mogu iskazati svoju nadarenost u razli itim podru jima u odrasloj dobi. Za to je, osim hrabrosti, potrebno imati i pozitivne stavove i podr ku socijalne okoline. 3. Znakovi/simptomi disleksije U uvodnome dijelu je napomenuto da svaka osoba s disleksijom ima svoj vlastiti profil znakova/simptoma . Usprkos tome postoje neki svakodnevni znakovi koji se vrlo u estalo pojavljuju kod osoba s disleksijom. Postoje i tzv. jake i slabe strane.

Jake strane: jak predod beni kapacitet originalnost, kreativnost dobar vizuelni kapacitet kapacitet globalnoga razumijevanja intuicija umjetni ki na in mi ljenja

Slabosti: slaba pismenost - te ko e u u enju itanja i pisanja - sporo itanje i pisanje i/ili mnogo gre aka pri itanju i pisanju - te ko e u razumijevanju pisanoga - problemi s pisanjem - umor u situacijama itanja i pisanja - te ko e u pisanom izra avanju (organizaciji misli na papiru) lo e verbalno pam enje lo kapacitet za analizu detalja

Postoje i brojne druge kognitivne sposobnosti kao na primjer prostorna orijentacija, nizanje serije, kapacitet za unutarmodalni prijenos, fine motori ke vje tine, senzomotori ka integracija i sli no, koje mogu biti naru ene kod osoba s disleksijom u vrlo razli itim kombinacijama. Za prepoznavanje posebnih simptoma kod studenata mogu se koristiti tzv. liste za provjeru. Liste za provjeru trebaju biti pa ljivo tuma ene. One su korisne ako se razumiju svi izvori i kako tuma iti odgovore. Liste provjere nisu jednake procjeni i ukoliko neko ima neke od te ko a to ne zna i da on/ona ima disleksiju. Ipak, liste za provjeru mogu biti vrlo korisne osobama koje nisu stru njaci. Te liste mogu poslu iti kao vodi prema kojem se osobe upu uju na slo enija ispitivanja te ko a. Isto tako one mogu potaknuti potrebu za dubljim uvidom u samu specifi nu te ko u. Liste provjere se esto objavljuju i dostupne su onima koji tra e podr ku za osobe s disleksijom ili za same osobe s disleksijom. Ovdje e biti predstavljena lista koju su razvili Smyth i Everatt (2001) na osnovu odgovora velikoga broja osoba s disleksijom i onih koji nemaju disleksiju. Svako pitanje ima faktor te ine to zna i da su neka pitanja va nija od ostalih. 1. Zamjenjujete li vizuelno sli ne rije i kao val i vol ? _____rijetko (3) _____ponekad (6) _____ esto (9) _____vrlo esto (12) 2. Izgubite li mjesto ili red dok itate? _____rijetko (2)

_____ponekad (4) _____ esto (6) _____vrlo esto (8) 3. Zamjenjujete li imena predmeta, npr. sto umjesto stolica? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 4. Imate li problema u odre ivanju lijevo i desno? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 5. Zbunjuje li vas itanje karte ili pronala enje puta u nepoznatom okru enju? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 6. itate li nekoliko puta odlomke da biste ih razumjeli? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 7. Jeste li zbunjeni kada istovremeno dobijete nekoliko uputa? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 8. Grije ite li kada zapisujete telefonske poruke? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 9. Je li vam te ko prona i pravu rije kada ne to elite re i? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 10. Koliko esto dajete kreativna rje enja problema? _____rijetko (1) _____ponekad (2) _____ esto (3) _____vrlo esto (4) 11. Koliko vam je te ko podijeliti rije i na glasove kao to je npr. i-z-d-r- -lj-i-v-o-s-t? _____lagano (3) _____ne ba lagano(6) _____te ko (9) _____vrlo te ko (12) 12. Kako organizirate i pretvarate misli u re enice dok pi ete neki tekst? _____lagano (2)

_____ne ba lagano (4) _____te ko (6) _____vrlo te ko (8) 13. Jeste li lagano nau ili tablicu mno enja? _____lagano (2) _____ne ba lagano (4) _____te ko (6) _____vrlo te ko (8) 14. Je li vam bilo te ko izrecitirati abecedu? _____lagano (1) _____ne ba lagano (2) _____te ko (3) _____vrlo te ko (4) 15. Kako vam je itati naglas? _____lagano (1) _____ne ba lagano (2) _____te ko (3) _____vrlo te ko (4) Zbrojite sada sve va e bodove. ________ Rezultat ni i od 45 bodova u skladu s rezultatima onih koji nemaju disleksiju

Obratite pa nju na izraz u skladu sa To zna i da su rezultat manji od 45 postizali oni koji su sudjelovali u istra ivanju i kojima su psiholozi procijenili da nemaju disleksiju. Ukoliko je va rezultat manji od 45 bodova, to ne zna i da nemate disleksiju. Mo da ste razvili kompenzacijske strategije da biste olak ali te ko e. 45-60 bodova pokazuje znakove u skladu s blagom disleksijom. To zna i da oni koji su bili uklju eni u istra ivanje i koje su psiholozi procijenili da imaju blagi oblik disleksije, posti u izme u 45 i 60 bodova. Vi e od 60 bodova u skladu s umjerenom ili te kom disleksijom. Istra ivanja pokazuju da oni iji je rezultat ve i od 60 bodova na ovome upitniku imaju te ku disleksiju. Koje su posljedice ovih znakova u ivotu studenata? Uglavnom su negativne, ali pru aju i neke dobre mogu nosti. Dobre mogu nost: o o o o prakti no, inovativno, kreativno rje avanje nekih akademskih zadataka nova gledi ta tradicionalnih izvora, nove ideje inovacije pozitivan stav nastavnika (oznake poput pametan , kreativan i sli no)

Mogu e negativne posljedice: akademski neuspjeh, neuspjeh na ispitima zbog: nemogu nosti itanja svih silabusa i obaveznih bibliografija

nedostatka u inkovitih vje tina u enja slaboga kapaciteta zapam ivanja i neodgovaraju e upotrebe naziva (posebno tehni kih naziva) te ko e u izra avanju misli pri pisanju

negativan stav u itelja prema njima (ozna eni kao lijeni , glupi i sli no) nisko samopouzdanje destruktivno pona anje prema sebi i vlastitome zdravlju ponekad osobe s disleksijom mogu koristiti svoje jake strane kao kompenzatorsko pona anje, ali na neprikladan i nesocijalan na in

4. Teorije disleksije Postoje mnoge teorije disleksije, no njihovo poznavanje nije neophodno da bi se pomoglo osobama s disleksijom. Korisno je znati razli ite perspektive i ta one zna e. Neke teorije mogu pripadati u vi e kategorija, no grupiranjem se mo e vidjeti i istorijski pregled podru ja. To omogu ava razumijevanje razli itih strana disleksije i za to se stru njaci ponekad ne sla u! Pogled na disleksiju mijenjao se od shva anja da je disleksija blago mo dano o te enje do neurolo kih varijacija koje ozna avaju disleksiju kao poseban na in mi ljenja. Unato mnogim raspravama o nedostacima kod disleksije, pravi problem je e e na in na koji dru tvo shva a ove razlike nego ta su to razlike same. Uspjeh svih pristupa za podr ku osobama s disleksijom ovisi o na inu procjene i intervencije. Va no je uzeti u obzir podatke o u inkovitosti svake metode prije nego se ona preporu i ili primjenjuje. Uz to je va no upamtiti da je svaka osoba s disleksijom razli ita i ono to vrijedi za jednu osobu ne mora vrijediti za sve. Klju ne teorije su:

Rane neuropsiholo ke teorije Perceptivne i perceptivno-motori ke teorije Psiholo ke teorije i teorije o kognitivnoj obradi Psiholingvisti ke teorije Okolinske i bihevioralne teorije

Rane neuropsiholo ke teorije Prije 100 godina prepoznato je da ozljede u pojedinim podru jima mozga mogu dovesti do te ko a u itanju kod osoba koje su ranije bile dobri ita i ( esto se govorilo o ste enoj disleksiji). Ideja da disleksija (odnosno te ko e itanja koje nisu uzrokovane povredama mozga) dolazi iz minimalnih neurolo kih razlika se temelji na sli nosti osoba s disleksijom i osoba s ozljedama mozga. Razlika (ili ozljeda - kako

se ozna avala) je bila dovoljno mala da uzrokuje specifi ne probleme, ali ne i da uzrokuje potpuni gubitak funkcije.

Perceptivne i perceptivno-motori ke teorije Neki stru njaci poku avaju istaknuti perceptivne nedostatke i razviti metode i programe da bi pobolj ali slabo razvijene vje tine, no esto bez obrazlo enja o ostalim faktorima koji mogu biti u pozadini. Teorije nagla avaju ulogu vizuo-motori ke integracije i ulogu kretanja o iju. One isti u da razlog te ko a mo e biti u nedostacima u pokretima o iju i nedostacima sustava za ravnote u. Smatra se da vizuelni procesi ne mogu osigurati odgovaraju i uzorak neophodan za motori ku aktivnost. Neki terapijski postupci temelje se na kontinuiranoj interakciji izme u senzori kog ulaza i motori kog izlaza i sadr e programe za razvoj prilago avaju eg pona anja uz pomo vizuelnih, auditivnih i taktilno-kinestetskih podra aja. Ovi podra aji vode pobolj anju sposobnosti u tri kognitivna podru ja:

pam enju percepciji pa nji.

Psiholo ke teorije i teorije vezane uz kognitivnu obradu 1887. Berlin je objavio monografiju s naslovom Dysleksija: eine besondere Art der Wortblindheit . To je bio prvi zapis termina disleksija premda je govorio o gubitku vje tine itanja (kasnije poznatom kao ste ena disleksija i suprotnom onome to je poznato kao nedostaci u usvajanju itanja ili razvojna disleksija i o emu se govori u ovome priru niku). Deset godina prije, Kussmaul je predlo io termin sljepo a za rije i ili caecitas verbalis za ste eni gubitak rije i. Ovaj i mnogi kasniji sli ni termini govore o sumnjama da su te ko e vezane za vizuelni sustav. Ove sumnje imaju nepovoljan uticaj na istra ivanja disleksije tokom po etka i sredine 20. stolje a. Psiholingvisti ke teorije i neregularni psiholingvisti ki procesi Istra iva i i logopedi navode da problemi u izgovoru mogu voditi do brojnih kasnijih problema. Mnoga djeca koja ne koriste jezik kao simboli ki proces mogu razviti disleksiju. Temeljem takvih teorija, razvojni programi postavljeni su tako da umanjuju jezi ke nedostatke. Premda ove terapije ne moraju biti u inkovite u svim jezicima i ovise o prirodi pisma, preventivni programi temeljeni na psiholingvisti koj osnovi pokazali su se vrlo u inkovitima u Mad arskoj.

Okolinske i bihevioralne teorije Promjene okoline u kojoj se u i imaju zna ajan uticaj na razvoj pismenosti. Disleksija se mo e smatrati posebnim na inom mi ljenja i u enja, a to zahtijeva poseban na in pou avanja. Kao posljedica toga disleksija mo e biti opisana kao posebna te ko a u pou avanju i tretirana kao posebna potreba koja zahtijeva posebne okolinske uvjete u enja. Neki stru njaci smatraju da je disleksija neka vrsta pona ajnog odstupanja i ne prihva aju rad s unutarnjim kognitivnim faktorima. Smatraju da je pona ajna terapija naju inkovitiji oblik tretmana. Neke teorije usmjerene su na kolsko okru enje i socijalno pona anje djece s disleksijom. Oni postavljaju dosti ne zahtjeve i nagra uju djecu kada posti u akademske i socijalne ciljeve. Na taj na in poti e se po eljno pona anje dok se suzbijaju nepo eljne aktivnosti. Upitna je u inkovitost tretmana koja se izvodi samo na razini simptoma zanemaruju i u potpunosti temeljne uzroke. 5. Uzroci disleksije Glavni uzroci disleksije mogu biti unutarnji i vanjski. U svakom slu aju disleksije zapravo postoje vi estruki uzroci u podlozi znakova/simptoma. Sli nost uzroka i njihovo me udjelovanje mo e pomo i shvatanju jakosti i slabosti kod disleksije i daje priliku za osiguravanje potpune podr ke. Disleksija je specifi na te ko a u enja koja uzrokuje probleme u razvoju pismenosti. Uzroci u pravilu sadr e brojne faktore i uklju uju neki vid ste enog ili priro enog neurolo kog odstupanja od onoga to se smatra urednim/normalnim. Tokom razvoja me udjelovanje vanjskih i unutarnjih faktora dovodi do razli itih oblika disleksije na razli itim razinama i u razli itim podru jima, a okolinski faktori zna ajno uti u na posljedice. Pove enje svjesnosti i bolje razumijevanje disleksije vodi do pove anja broja onih koji bivaju prepoznati. No, mnogi prolaze kroz ivot s puno borbe i bez odgovaraju e podr ke, sa ili bez dijagnoze/procjene.

5. 1. Biolo ki faktori Disleksija je ka njenje ili ne ekivano odstupanje u razvoju vje tina itanja i pisanja. Uzrokovano je neurolo kim razlozima i uglavnom je samo odstupanje vidljivo kroz druga iji na in funkcioniranja. Mozak osoba s disleksijom razlikuje se od osoba koje nemaju disleksiju, on zapravo druga ije funkcionira. Obrada informacija je druga ije organizirana u osoba s disleksijom u usporedbi s prosje nim osobama i slike mozga pokazuju da se aktiviraju razli ita podru ja mozga za pojedine aktivnosti. Istra iva i smatraju da naslje e ima visoki udio u oblikovanju takvoga funkcioniranja. Isti u nekoliko hromozoma kao one koji imaju ulogu u takvom druga ijem razvoju obrade informacija. Na primjer, smatraju da se nedostaci fonolo ke obrade u podru ju jezika i specifi e te ko e u auditivnoj obradi u podru ju perceptivnih procesa mogu razviti kao posljedica geneti kih varijacija.

Zavisno o tome kako se neurolo ke razlike razvijaju, govori se o ste enoj i razvojnoj disleksiji. Premda je razlika izme u razvojne i ste ene disleksije ve spominjana i definirana, esto nije mogu e znati koji je uzrok u pozadini disleksije i zato djecu nije mogu e razlikovati dok ne po ne u enje itanja i pisanja. Kod odraslih osoba koje su mogle itati i pisati i zatim izgubile ove vje tine zbog ozljede uvijek govorimo o ste enoj disleksiji. U slu ajevima ste ene disleksije kod djece razlika je vezana uz vrlo male ozljede mozga nastale prije ro enja ili tokom poroda. One mogu biti posljedica nezgode ili bolesti. Ovo vrlo blago o te enje mo e uzrokovati specifi ne te ko e i to je mnogo e e nego op a disfunkcija. Pozitivan u inak napretka medicinskih znanosti tako er ima va nu ulogu. Lije nici mogu zna ajno bolje za tititi prerano ro enu djecu i onu s malom poro ajnom te inom te pomo i da pre ive te ke traumatske bolesti i nezgode. Sve to ima u inak na razvoj mozga i pove ava rizik za disleksiju. Razlike u mo danoj dominaciji

Dvije strane mozga, lijeva i desna polutka, izgledaju sli no, ali funkcioniraju potpuno druga ije. Lijeva polutka sagledava se kao ona koja je specijalizirana za obradu slijeda verbalnih i brojevnih informacija u linearnome ili nekom drugome slijedu. To je aktivan, verbalni, logi ki, racionalni i analiti ki dio mozga koji omogu ava slaganje i analiziranje informacija. Prilago eniji je jezi kim, matemati kim, logi kim operacijama i obradi serijalnih nizova informacija. Usmjeren je na detaljne aktivnosti optimiziraju i vrijeme potrebno za voljnu mi i nu kontrolu i obradu finih vizuelnih detalja. Desna polutka smatra se intuitivnim, kreativnim, primarno neverbalnim dijelom mozga koji se bavi trodimenzionalnim oblicima i prikazima. Ova polutka radije vidi umu nego stabla i sposobna je razumjeti slo ene konfiguracije i strukture. Desna polutka je usmjerena na prepoznavanje uzoraka, lica, prostornih odnosa, neverbalnih pokazatelja, intonacije jezika i na istovremenu obrade razli itih informacija. Ona je instiktivna i usmjerena na ire vremensko podru je. Ve ina ljudi ima dominantnu lijevu polutku premda na razli itim stupnjevima (dominacija podrazumijeva razli ite stupnjeve). Ipak, kod mnogih su mi ljenje i ostali kognitivni procesi vi e utemeljeni na desnoj polutci. Ta razlika sama po sebi ne zna i nedostatak; ove osobe se samo razlikuju u na inu na koji barataju informacijama. Ve ina osoba s disleksijom je obilje ena vi e s dominacijom desne nego lijeve polutke. Ova razlika mo e se vidjeti ve kod zametaka i nije u potpunosti povezana s ljevoruko u ili desnoruko u. Veza izme u tjelesne i dominacije mozga mo e biti razli ita i u zna ajnoj mjeri odre uje kognitivni uspjeh. Dominacija desne polutke sama po sebi ne uzrokuje disleksiju. S druge strane, ukoliko je povezana s ostalim faktorima koji nagla avaju to optere enje , tada e vjerojatnost za razvoj specifi ne te ko e u enja biti ve a nego za osobe s dominacijom lijeve polutke. Upitnik o mo danoj dominaciji (temeljen na Upitniku o mo danoj dominaciji/ Brain Dominance Questionnaire. English Teaching Forum, 1994.; revizija Mariani, 1996.)

Ovaj upitnik sadr i pokazatelje o sklonostima za dominaciju lijeve ili desne polutke ili obostranu dominaciju (kori tenje obje polutke podjednako) Uputa: Odaberite odgovor koji najbli e opisuje va stav ili pona anje. Kada zavr ite, pogledajte upute za bodovanje. 1. Sklonost u enju a od op ega pregleda i uz pregled cijele slike b detaljisti ko i usmjereno na pojedine injenice c oba na ina podjednako 2. Svi aju mi se poslovi a u kojima istovremeno radim vi e stvari b koji sadr e jedan zadatak i kojega mogu zavr iti prije nego zapo inje sljede i c obje vrste poslova mi se svi aju podjednako 3. Probleme rje avam a na osnovi svog dobrog osje aja b logi no c na oba na ina i prema dobrom osje aju i logi no 4. Posao bi mi trebao biti a otvoren s mogu nostima izmjena tokom njegova obavljanja b planiran tako da ta no znam ta moram initi c oba na ina ta no planiran i s mogu nostima izmjena 5. Skloniji/sklonija sam da inim pokrete u sportu ili korake u plesu a promatranjem pa tek onda poku ajem da to u inim b slu anjem verbalnih obja njenja i potom mentalnim ponavljanjem aktivnosti i pokreta c promatranjem i potom imitiranjem i razgovorom o tome 6. Lako pamtim lica a da a ne c ponekad 7. Ukoliko trebam odlu iti je li ne to ispravno ili ta no a instiktivno osje am je li to ispravno ili ta no b odlu ujem na osnovu informacija c uglavnom nastojim koristiti oba na ina 8. Vi e volim a testove u obliku eseja b testove vi estrukoga izbora c jednako volim obje vrste testova 9. Ukoliko trebam sklopiti bicikl, najradije u a pogledati emu i po eti s bilo kojim alatom koji je dostupan, vode i se osje ajem koji dijelovi pristaju zajedno b poslo iti sve dijelove, prebrojati ih, prikupiti potreban alat i slijediti upute c prisjetiti se prethodnih iskustava u sli nim situacijama 10. U koli sam volio/voljela a geometriju b algebru c ne mogu izdvojiti niti jedno 11. Uzbudljivije je a izmisliti ne to b popraviti ne to

c oboje mi je uzbudljivo 12. Na elno a imam te ko a odvojiti vrijeme za osobne aktivnosti kada postoje rokovi i ograni enja b dobro koristim vrijeme jer ga organiziram i podijelim na posao i na vrijeme za osobne aktivnosti c lako odvajam vrijeme za osobne aktivnosti i kada postoje ograni enja 13. Sanjarenje je a koristan alat koji poma e planiranju moje budu nosti b gubljenje vremena c zabavno i odmaraju e 14. Mogu prili no ta no re i koliko vremena je pro lo bez gledanja na sat a ne b da c ponekad 15. Dok itam ili u im volim a slu ati muziku b potpunu ti inu c slu ati muziku u pozadini samo ako itam za zabavu, ali ne i za u enje Upute za bodovanje: Vrednujte svaki va a ili b odgovor samostalno. Zanemarite sve c odgovore. Omjer odgovora a i b pokazuje prevladava li, dominira li, desna polutka (a) ili lijeva polutka (b). a ______________ b ______________ Bodovi Ovisno o broju a ili b odgovora: 15 to 13 = vrlo jaka dominacija 12 to 9 = dominantno 8 to 5 = blaga sklonost 4 to 1 = slaba sklonost 0 = jednaka dominacija obiju polutki (bilateralna ili obostrana)

Dominacija ruke Za ispitivanje dominacije ruke mogu e je provesti nekoliko ciljanih zadataka za promatranje da bi se saznalo koja je ruka dominantna i do koje mjere. Ispitivanje dominacije ruke: ruka kojom se e ljamo ruka kojom bacamo ruka kojom hvatamo kvaku na vratima ruka koju pru amo prema predmetima ruka kojom povla imo patentni zatvara Brzi test pod nazivom test tipkanja mo e pove ati pouzdanost rezultata ovih promatranja.

Test tipkanja: Neka dijete pritisne tipku f to vi e puta mo e svojom lijevom rukom. Trajanje testa je 30 sekundi. Zatim ponovite test desnom rukom priti u i tipku j . Omjer brojeva pokazat e kojom rukom mo e tipkati br e. Testiranje je potrebno izvoditi tri puta i utvrditi prosje an rezultat. Dominacija noge

Dominacija noge ima nisku povezanost s disleksijom. To je vi e samo zanimljivost i mo e biti va na u sportovima. Da bi se ustanovila dominacija noge mo e se izvesti sljede i test: noga koja se koristi za iskorak noga kojom se doti e tlo kada se preska e rupa noga kojom se udara Dominacija oka Dominacija oka je va na kada govorimo o disleksiji. Ukoliko vizuelne informacije putuju du e nego je uobi ajeno, pove ava se vjerovatnost gre ke. itanje i pisanje su sekvencijalni zadaci povezani s lijevom polutkom. Informacije s desnoga oka br e dolaze do relevantnih podru ja u mozgu. Stoga dominacija lijevog oka mo e pridonijeti razvoju disleksije. Ona sama po sebi ne uzrokuje disleksiju, ali pove ava vjerojatnost njene pojave kao jedan od elemenata odstupanja. Dominacija oka obi no se ispituje virenjem. Dijete treba pogledati u cijev. Uvijek gledamo dominantnim okom. Dakle, mogu e je vidjeti dominaciju oka ako se stoji iza teleskopa i to je - znanstveni pogled. Ovdje je jednostavni zadatak za odre ivanje dominantnog oka. 1. Istegnite rame naprijed tako da je ruka u razini va eg oka. 2. Podignite okomito prst pokaziva . 3. Prona ite udaljenu okomitu liniju (dovratak, rub police i sli no) i poravnajte prst pokaziva s tom linijom. 4. Zatvorite jedno oko. 5. Otvorite oko i zatvorite drugo oko. 6. Ponavljajte zatvaranje i otvaranje o iju nekoliko puta. Dok je jedno oko zatvoreno, ini se da je prst odsko io na jednu stranu. To je va e dominantno oko jer koristite tu stranu. Koristite ga da biste poravnali va prst dok su oba oka otvorena. Zatvorite li drugo oko ne ete proizvesti takvo skakanje na stranu.

Dominacija uha

Premda znatno manje nego dominacija oka, dominacija uha tako er je zna ajno povezana s disleksijom. U slu ajevima mije ane dominacije, obrada slu nih informacija tako er mo e biti lo ija. Dominacija uha obi no se ispituje slu anjem.

Ispitaniku se poka e predmet koji proizvodi tihi zvuk i tra i se da ga oslu kuje iz to ve e blizine ne bi li uo kakav je to zvuk. Danas je puno lak e promatrati koje uho neko koristi kada razgovara telefonom. Dominacija pojedinih dijelova tijela mo e do razli ite mjere biti u pozadini disleksije. Mije ana dominacija, na primjer, mije ana ili slabije izra ena ljevorukost, lijevostrana dominacija oka i uha povezuju se e e s nekom vrstom specifi nih te ko a u enja.

5. 2. Kognitivni procesi Kognitivni procesi odre eni su biolo kim obilje jima. Razvoj i na in funkcioniranja pa nje, percepcije, pam enja, mi ljenja i jezika su razli iti kod slu ajeva s disleksijom u odnosu na sve ostale. Ukoliko je razvoj potpomognut odgovaraju im okru enjem i aktivnostima, tada e razvojne karakteristike uzrokovati manje problema u odrasloj dobi. Oja avanje kognitivnih procesa je u inkovito u odrasloj dobi, no istovremeno je vrlo va no i nadomje tanje postoje ih odstupanja. Pa nja Percepcija Pam enje Mi ljenje

o Pa nja Osobe s disleksijom mogu imati lako otklonjivu pa nju. Tada obra aju pa nju na sve, ne samo na problem koji moraju rije iti. Zbog toga prikupljaju mnogo informacija, promatraju mnogo stvari, ali obi no ne one na koje se trebaju usmjeriti toga trena. Disleksija mo e biti udru ena s nedostatkom pa nje to je izvor ozbiljnijih problema. Osobe s disleksijom nemaju nu no problema s pa njom premda je kod njih nepa nja e e prisutna nego kod ostalih. U slu ajevima nedostatka pa nje, e e su gre ke u pisanju i spelingu. Te su gre ke vidljive u obliku zamjena slova i slogova, u pisanom izra avanju i to u jednoj ili vi e rije i i dijeljenju na manje cjeline (glasove i slogove) op enito. Sljede a skala mo e pokazati postoje li znakovi nedostataka pa nje. Vrednujte tvrdnje na sljede oj skali i pridodajte odgovaraju u vrijednost svakoj tvrdnji. 0 = nikada 1 = rijetko 2 = povremeno 3 = esto 4 = vrlo esto 1. Lako odvra anje pa nje za vrijeme u enja, itanja, slu anja i ostalih aktivnosti

2. Nepa ljivost, osim kada postoji jak interes za ne to (ponekad ak i pretjerana usmjerenost) 3. Pobolj ano slu anje tako da se ine druge aktivnosti kao crtanje, hodanje 4. Nedostatak usmjerenosti na detalje 5. Lo a sposobnost pra enja razgovora 6. Gubljenje stvari 7. Preskakanje redaka u itanju, problem pra enja 8. Te ko e pra enja du e serije uputa 9. Sklonost da situacije lako postanu dosadne Da biste dobili rezultat, pridodajte vrijednosti. Iznad 15 lo a pa nja Iznad 25 problemi pa nje Iznad 30 te ki problemi pa nje Vje bajte, ljuljajte se, bavite jogom i podra ujte ravnote ni sustav op enito kako bi mogao biti u inkovito sredi te razvoja pa nje. Percepcija Tokom ranoga djetinjstva uspostavlja se koordinacija perceptivnih kanala vidnog, slu nog i onoga za dodir, me usobno i zajedno s kretanjem. Dijete treba mnogo iskustva za precizne pokrete, mora prihvatiti detaljne informacije i razviti sigurnu orijentaciju. Razvoj kretanja kod djece s disleksijom obi no govori o preskakanju faze puzanja, pri emu organizacija nervnog sustava nije kao kod ostalih. Senzo-motori ka integracija, tj. koordinacija percepcije i kretanja nije odgovaraju a. S obzirom na to mogu se razviti te ko e u oblikovanju eme tijela i te ko e prostorne orijentacije kao i problemi u izvo enju preciznih pokreta i u auditivnoj percepciji. Pam enje Disleksija je esto udru ena sa smetranja kratkoro nog pam enja i radnog pam enja. To ne uklju uje op e nedostatke u procesima pam enja. Primarno, prema nekim autorima, upravo pam enje poretka niza elemenata uzrokuje te ko e. Pam enje slijeda i pam enje istovremenih podra aja povezano je s razli itim metodama rada i dva na ina obrade u dvije polutke mozga. Osobama s disleksijom je te ko upamtiti uzastopne elemente i slijed. Istovremeno, oni lako pamte ono to se mo e zahvatiti kao cjelina. Vi e su skloni pam enju vizuelnoga nego verbalnoga materijala. Mogu pamtiti likove i slike bolje nego rije i i tekst. Ova obilje ja treba uzeti u obzir pri u enju kao i na poslu.

Mi ljenje

Osobe s disleksijom imaju i poseban na in mi ljenja. Lo iji su u shva anju odnosa nego ostale osobe. Logi ko analiti ko mi ljenje nije podru je osoba s disleksijom. Njihovo mi ljenje je obilje eno pregledom, intuitivnim pristupom i razumijevanjem na temelju ostvarenoga iskustva. Oni naj e e dolaze do odgovora ne na na in korak po korak ve imaju i op i pregled i osje aj za va ne ta ke i stoga odgovori jednostavno izranjaju iz njihovih glava. Iz toga razloga oni esto ne znaju objasniti kako su do li do rezultata. Naprosto vide odgovor. U tome nema ni ta zagonetnoga. To je tipi no cjelokupno kreativno funkcioniranje desne polutke koje ini mogu im takvu vrstu rje avanja problema. Dok lijeva polutka radi na logi an na in okupljaju i sve detalje u slagalicu, desna polutka daje odgovor kao sliku. Osobe s disleksijom su usmjerene na takve cjeline. 5. 3. Vje tine i pona anje Na in kognitivne obrade odra ava se na razvoj vje tina i, naravno, na pona anje. Govor, u enje i kolske vje tine pisanje, itanje i ra unanje uvjetuju kasnija postignu a. Nedostaci u ovim podru jima mogu dovesti osobu do zaostajanja tokom cijeloga ivota. Osobe s disleksijom esto ne mogu udovoljiti kolskim zahtjevima unato prosje nim ili nadprosje nim intelektualnim sposobnostima. Oni imaju vi e te ko a u kasnijem radu i u na inu kako provode svoj ivot. To ne mora biti tako. Kori tenjem odgovaraju ih postupaka, ne samo da se mo e djelovati na kognitivne procese ve se mogu razviti i razli ite vje tine. Mogu se prona i oru a za nadomje tanje slabosti prisutnih u pojedinim podru jima. Govor i jezik itanje Pisanje Ra unanje Govor i jezik Ve ina osoba s disleksijom (uglavnom odraslih) nema govornih problema, ali imaju neke jezi ke te ko e. Jedna od njih je pronala enje rije i. Oni te e prizivaju rije i koje se rje e koriste. Zbog ujedna enoga potiskivanja lako pomije aju sli ne rije i. Premda za sve vrijedi pravilo ujedna enoga potiskivanja (zbog ega se sli ni elementi mije aju), za osobe s disleksijom je to vi e izra eno jer je lo ija analiza detalja u sustavu obrade informacija. Njihov rje nik nije slabiji, ali su rije i i koncepti dio sustava koji nije jasno ograni en niti dovoljno dostupan. Oni su skloniji mije anju iskaza koji su sli ni bilo u smislu izgovora i spelinga/pisanja kao npr. pridjevima /robustan i rusti an; prgav i prljav.

Novija istra ivanja nagla avaju da su jezi ke te ko e u pred kolskom i kolskom periodu zna ajan rizik za nastanak te ko a itanja. Nedostaci u fonolo kim, semanti kim i sintakti kim vje tinama u ove djece su povezana s disleksijom. itanje

I osobe s disleksijom u e itati. Ukoliko je poduka takva da uva ava njihova obilje ja, osobe s disleksijom mogu postati doista dobri ita i. U odrasloj dobi itanje rije i nije ono koje uzrokuje probleme, no ak i oni koji su dobri ita i pokazuju obilje ja kao:

sporije itanje u odnosu na prosjek ili u odnosu na ostale preskakanje redova zamjenjivanje rije i pri itanju - pro itaju neku drugu rije , a ne napisanu, esto sinonim ili rije koja sli no zvu i zaboravljaju ta su pro itali kada itaju du e dijelove ine vi e gre aka ukoliko itaju na glas. Pisanje

Disleksija mo e biti udru ena s disgrafijom, ali ne uzrokuje te ko e pisanja. Pisanje je kod osoba s disleksijom obi no ru no, neorganizirano i te ko za itati, ali prihvatljivo. Kada postoje te i oblici zaostajanja u pisanju svakako je potrebno da osoba koristi ra unalo. Tehni ka pomagala su zapravo pomo svima pri pisanju. Jedan od zajedni kih trajnih znakova disleksije u odrasloj dobi je lo speling. Ovaj problem izrasta iz te ko a fonolo ke obrade i slabosti u stvaranju odnosa i detalja. ak i vrlo obrazovane osobe s disleksijom kao i one koje dobro itaju, imaju problema sa spelingom/pisanjem. Neki primjeri iz pro losti: Anatole France je bio neuspje an u koli jer je dva puta napustio ispitivanje zbog lo ega pisanja. William Butler Yeats bio je izvranredan pjesnik, no njegovi izdava i su imali silnih te ko a zbog gre aka pisanja u njegovim pjesmama. Pisanje je te ko za osobe s disleksijom ne samo zbog problema sa pretvaranjem slova u glas ve i zbog problema sa sadr ajem. Mnoge osobe s disleksijom imaju problema u iskazivanju misli u pisanome obliku. Mogu vrlo jasno govoriti o temi, a da pri tome ono to napi u nije shvatljivo. Ra unanje

Mnoge osobe s disleksijom mogu vrlo dobro ra unati razviv i metode koje odgovaraju njihovim sposobnostima i koje nisu pod uticajem te ko a ra unanja. No, mnogi su lo i u ra unanju zbog problema s nizanjem u serijama i nedostataka u baratanju odnosima i detaljima. Oni se susre u s te ko ama posebno u podru ju temeljnih operacija. Naj e e su to problemi u mno enju i dijeljenju.

To je tako er problem koji ne mora uticati na izvanredna postignu a u drugim podru jima. Nekoliko znamenitih znanstvenika, ak i matemati ara, se susrelo s ovom vrstom problema. Benoit Mandelbrot, istra iva u IBM-u i osoba zaslu na za razvoj fraktalne geometrije, nije nau io tablicu mno enja. Benjamin Franklin bio je dobar ita , ali je imao problema s ra unanjem. Werner von Braun, otac rakete, pao je na ispitu iz algebre. Vi e je studija o vezama disleksije i lo ega uspjeha u matematici koje nagla avaju da mnoge osobe s disleksijom imaju problema s matemati kim jezikom, a ne samo s temeljnim matemati kim operacijama. Ove osobe ne razumiju ili pogre no koriste matemati ke znakove, simbole i koncepte/termine kao to su vi e od/manje od , primarni brojevi i sl. 5. 4 Utjecaji okoline Disleksija ima neurolo ku osnovu u podlozi. Do koje mjere i u kojim podru jima e se ova razli itost pojaviti kao te ko a, zavisi o okolnim faktorima. Okolinski uvjeti odredit e ho e li to biti te ko a ili druga iji i djelotvoran na in bavljenja problemom. Kad se ne mora pisati, itati i ra unati - disleksija ne postoji. Stoga je disleksija, kao i mnogi drugi sindromi, kulturolo ki odre ena. Broj osoba s disleksijom pove ava se dijelom i zbog toga to u mnogim slu ajevima postoji nedovoljan poticaj okoline. Djeca danas rijetko itaju pri e jer je dana nji svijet zapravo vrlo vizuelno usmjeren. Umjesto itanja gledaju ih na televiziji ili igraju na ra unalu. Jedna od posljedica je manje prilika uop e, kao i manje raznovrsnih prilika, za kretanje i senozori ko iskustvo. Kao posljedica toga prirodni razvoj senzo-motori ke integracije i obrade slijeda informacija ne e se razvijati kao to se razvijao u pro losti. Oni koji imaju biolo ku predispoziciju za disleksiju, imaju danas, vi e nego u pro losti, razloga za zaostajanje zbog te ko a senzo-motori ke integracije. 6. Tipovi disleksije Ranije je ve spomenuto da svaka osoba s disleksijom ima svoju kombinaciju znakova koja daje osobni profil disleksije. No, temeljem zajedni kih obilje ja mogu e je izdvojiti neke tipove disleksije. Istra iva i su napravili brojne tipologije, no najvi e su navo ene dvije kategorije razvojna i ste ena disleksija. Prva govori o mogu oj genetskoj osnovi i dugoro nom u inku kao posljedici minimalnih disfunkcija mozga. Druga je uzrokovana kasnijim ozljedama mozga. Druga dobro poznata tipologija dijeli disleksiju na: A. Perifernu disleksiju - Zanemarena disleksija (zbog ozljede mozga jedne polutke osoba mo e itati samo jednu stranu rije i, obi no desnu) B. Sredi nja disleksija a) Fonolo ka disleksija (osoba ima lo e znanje veze grafem fonem, mo e itati bez te ko a samo dobro poznate rije i, ima problema u dijeljenju rije i na glasove)

b) Povr inska disleksija (ortografska, plitka) (sporo itanje, slovo po slovo, te ko e povezivanja slova i prepoznavanja posebno kod rije i s neregularnim spelingom) c) Duboka disleksija (nedostatak semanti koga sustava; npr. esto osoba ita kukac umjesto mrav, ili besmislenu rije u zamjenu za poznatu, smislenu). esti su mije ani tipovi koji mogu biti prepoznati kod onih stru njaka koji se bave procjenom disleksije.

7. Studija slu aja 32 godi njaku dijagnosticirana je disleksija u drugome razredu osnovne kole. Bio je vrlo dobar u matematici, no uvijek je pokazivao probleme kad je u matematici trebao rje avati problemske zadatke (zadatke rije ima). Jedva bi nau io pjesmice, imao je ozbiljnih problema sa spelingom i vrlo je lo e pisao, uglavnom kratke i vrlo ture tekstove. Nikada nije uspjevao itati na glas bez mno tva gre aka. Lije nik i nastavnici koji su radili s njime bili su zadivljeni njegovom kretivno u i prakti nim sposobnostima dok su ostali nastavnici vjerovali da je lijen i da ima zna ajne nedostake u pa nji. Roditelji dje aka bili su svjesni disleksije i vrlo su mnogo radili s njim na poseban na in i posebnim postupcima pod supervizijom logopeda. Davali su mu i doista izvanrednu psiholo ku podr ku. Zavr io je kolu s osrednjim uspjehom i postao je student na Tehni kom fakultetu. Pao je dva puta prvu godinu studija, no kada je uspio polo iti teorijske ispite u prve dvije godine, postao je jedan od najboljih studenata. Postizao je najvi e rezultate i zavr io magistarski studij. Sada je cijenjeni in enjer koji i dalje ima problema sa spelingom. 7. Zaklju ak Kod odraslih su okolinski faktori presudni i okolina koja ima razumijevanja za disleksiju mo e imati koristi od jakih strana tih osoba. Disleksija je relativno novi koncept i premda jo uvijek ne znamo pravi uzrok, znamo da postoje biolo ki, kognitivni, bihejvioralni i okolinski faktori te da relativna va nost svakog faktora ovisi o osobi i mijenja se s dobi. Kada govorimo o dijagnosticiranju/procjeni, zadatak je te ak i ni ta ne mo e zamijeniti dobru procjenu koju provodi kompetentan speciajalist, kao to e biti vidljivo kasnije. Upitnici mogu pomo i prepoznavanju nekih te ko a i osvijetliti da te ko e nadilaze vje tine itanja i pisanja. Znakovi vezani uz disleksiju mogu biti razli tiog porijekla i javljati se u razili itim podru jima. Temeljne razlike u podvje tinama koje se razvijaju kao rezultat karakteristika senzo-motori kih sustava i sustava informacijske obrade, mogu biti razlogom razli itih problema. Ovi znakovi su obilje ja osoba s disleksijom i postaju dio njih, onemogu avaju i ostalima razumijevanje kako zapravo te osobe funkcioniraju.

Vizualnost, cjelovito/holisti ko mi ljenje, kreativnost, intuicija i snala ljivost su obilje ja osoba s disleksijom. Lo e pam enje, mije anje detalja, este gre ke u prizivanju niza ili slijeda, lo e logi ko-analiti ko mi ljenje, gre ke pisanja i brojanja su razlog neuspjeha. Smatra se da ovi dijelovi pripadaju istoj strukturi koja se odnosi na sposobnosti, no oni ine tzv. zasjenjeni dio. Maksimalno kori tenje svijetle strane pove avat e energiju sustava. Svjetlost se ne skuplja u sjeni. Osobe s disleksijom mogu maksimalno koristiti prednosti dobrih strana.

Literatura za daljnje itanje: 1. Adult Dyslexia Questionnaire. Developed by Ian Smythe in collaboration with John Everatt. Copyright 2001. 2. Ayres, A. J. (1979) Sensory Integration and the Child. Western Psychological Services, Los Angeles. 3. Cardon, L.R., Smith, S.D., Fulker, D.W. Kimberling, W.J., Pennington, B.F. & DeFries, J.C. (1994) Quantitative trait locus for reading disability on chromosome 6. Science 266, 276-279. 4. Chase, C. & Tallal, P. A. (1992) Learning disabilities: Cognitive aspects. In. Squire, L. R. (Ed.) Encyclopedia of Learning and Memory, Macmillian Publishing Company, New York. 5. Fejleszt Pedaggia klnszm (special rewue) (1999). Budapest 6. Frostig, M (1993) Frostigs Entwicklungstest der visuellen Wahrnehmung. 7th ed. Lockowand. 7. Gyarmathy . (2007) Diszlexia. Specifikus tantsi zavar. Llekben Otthon Kiad, Budapest. 8. Morton, J. and Frith, U. (1995) Causal modelling: a structured approach to developemntal psychopathology, in: Psychopathology, New York: Wiley, PP, 357 3900 9. Pavey B., Meehan M., Waugh A. (2009): Dyslexia friendly Further and Higher Education. Textbook. 10. Pennington, B.F. (1990) The genetics of dyslexia. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 31 193-201. 11. Sauvageot B Metellus J. (2004): Vive la dyslexie, Editions Robert Laffont, Paris.

12. Sedlak, F. & Sindelar, B. (1995) De j, mr n is tudom B. Sindelar programjnak magyar adaptcija. Brczy Gusztv Gygyped. F iskola, Budapest

13. Smythe I. (2004) What is Dyslexia? Dystrain (E-learning) teacher training module. Welsh Dyslexia Project. 14. Smythe I, - Gyarmathy E. (2007) Adystrain, Leonardo da Vinci Project 15. http://www.dyslexia.eu.com/ 16. http://www.bdadyslexia.org.uk/ Ilustrirani materijal: Agnes Forro

MODUL II SKLONOSTI I STILOVI U ENJA STUDENATA S DISLEKSIJOM Sadr aj: Uvod Stil u enja i disleksija U enje i podu avanje studenata s disleksijom Stil podu avanja i prednosti u enika Etape studiranja Studija slu aja

1. Uvod Na alost, u dana nje se vrijeme tokom kolovanja u enici ne podu avaju kako da u e. Svaki u enik sam mora prona i naju inkovitiji na in za sticanje informacija, prvo u koli, a zatim na fakultetu i kasnije u svom profesionalnom ivotu. To nikako nije lako, a za u enike s disleksijom je to mnogo te e, zbog nedovoljnih vje tina itanja, pisanja, spelinga i u enja. Pripremanje za ispite i kasnije za samoobrazovanje, to zna i kontinuirano u enje, predstavlja pravi izazov za osobe s disleksijom. Ljudi se razlikuju na mnogo na ina, me u ostalima i u e inkovitosti u enja. Pri podu avanju bi trebalo uzeti u obzir i razli itosti samih u enika. Zadatak kole je da podu i u enike u enju i to tako da oni mogu otkriti ona podru ja u kojima mogu biti u inkoviti. Ovo znanje je osnova za cjelo ivotni razvoj. U enici s disleksijom brzo shva aju da u enje u koli nije za njih i da se ne mogu boriti sa svojim problemima u enja. Ali, ako im se osiguraju oru a pomo u kojih e otkriti ono to je najbolje za njih: posebne metode i strategije uskla ene s njihovim stilom u enja, mogu biti u inkoviti kao svi ostali. Oni se ne razlikuju u razini vje tina u enja ve su te razlike u njihovim obilje jima. Posebnosti studenata s disleksijom imaju u isto vrijeme i prednosti i nedostatke koji se moraju uzeti u obzir u svim ivotnim situacijama. 2. Stil u enja i disleksija Stil u enja je sustav razli itih uvjeta i na ina koji nam poma u u u inkovitom primanju i obradi informacija. Svako od nas ima jedinstvenu, individualnu kombinaciju na ina obrade informacija, koja nam poma e da na lagan na in sti emo znanje uz u tedu energije. Neko to posti e gledanjem ili slu anjem, drugi kroz odre ene vidove aktivnosti i razmi ljanja, tre i analizom ili intuitivnim razmi ljanjem, neki putem pam enja ili razumijevanja ili pak kombinacijom svega navedenog. Obi no koristimo razli ite na ine obrade informacija, ali u isto vrijeme imamo i jedan dominantni stil u enja kojem smo skloni. Tako er je mogu e da osoba koristi jedan stil u enja u odre enoj situaciji, a neki drugi stil u drugim okolnostima. Metode u enja i uvjeti koji se koriste u kolama su vrlo razli iti. Ono to je optimalno za nekoga, mo e biti prepreka ili ograni enje za drugoga. Postoje razli iti teoretski modeli stilova u enja. Neki istra iva i nagla avaju modele koji se temelje na biolo kim razlikama, kao to je dominacija lijeve ili desne mo dane polutke, ili individualni cirkadijski ritam aktivnosti (Katona-Oakland, 1999). Drugi autori isti u modele zasnovane na razli itim kognitivnim stilovima pojedinaca. U ovoj kategoriji nalazimo modele koji razlikuju vizuelne, auditivne i kinesteti ke stilove u enja, kao i holisti ke i atomisti ke stilove (Svensson, 1988), stilove istovremenog kodiranja informacija i kodiranja informacija u slijdu (Das i Kirby, 1988), te dubinske ili povr inske stilove obrade informacija (Marton, 1983). Model koji daju Dunn&Dunn (1992; izvor Adystrain)) je prili no sveobuhvatan i razumljiv te prikazuje pet komponenti (obilje ja) stila u enja.

a) Fiziolo ka obilje ja stila u enja Mnoge osobe se bolje koncentriraju ukoliko mogu mljackati, vakati i piti dok u e. To umanjuje napetost, a u slu aju poreme aja pa nje predstavlja jednu vrstu aktivnosti koja anga ira ina e raspr enu pa nju. Svi imamo periode pove ane u inkovitosti tokom dnevnog ciklusa, to mo e pomo i ukoliko je osoba svjesna svog vlastitog posebnog ritma. Ve ina osoba s disleksijom je tip tzv. "sova tip"ljudi koji bolje u e no u. Prije 10 sati prijepodne te ko im je obavljati intelektualni rad. Mnogo rje e su tzv. " eva- tip" tj. osobe koje su u inkovitije u ranim jutarnjim satima. Za ovaj tip rad u ve ernjim satima nema u inka. U enje se mora odvijati u skladu s potrebama pojedinca. Manje je vi e. Kra i, intenzivniji periodi u enja su u inkovitiji. Fiziolo ke karakteristike stila u enja koje poma u studentima s disleksijom: promatranje i pokreti; kra i periodi; vakanje i pijenje Ljudi se razlikuju u pogodnostima svojih perceptivnih kanala. Iako se svi modaliteti upotrebljavaju u isto vrijeme, materijal za u enje i sam u enik definiraju omjer me u razli itim kanalima. Postoje tri glavna modaliteta koje moramo razmotriti vizuelni, auditivni i kinesteti ki. Vizuelni Vizuelni tip u enika je naj e i tip. Nastoje upotrebljavati o i kao najva niji modalitet opa anja i shva anja, a vizuelnu obradu za razumijevanje. Skloni su vizuelnim informacijama kao to su grafikoni, dijagrami i u ivaju u vizuelnom sadr aju knjiga i prikazima. Kada itaju nastoje prizivati vizuelne slike i na taj na in razmi ljati o dijalogu. Vjerovatno e zapamtiti vizuelne detalje u sobi ili na licu neke osobe, ali e zaboraviti o emu se razgovaralo. Ovakve osobe bolje u e kroz upotrebu vizuelnih poticaja. Prikazi i aktivnosti vo ene slikama su tako e dobre za njih. Multimedijske ra unalne aktivnosti s vizuelnim sadr ajima su bolje za u enje nego to je to u enje putem knjiga. Tako er su korisne mentalne mape, kratke zabilje ke i ozna eni naslovi. Prikaz i pregled su va ni. U inkovite strategije i strategije koje se preporu aju za vizuelni tip u enika (izvor: J. Maringer-Cantu, 2006): Koristite vizuelne materijale kao to su slike, ilustracije, mentalne mape, grafikoni, dijagrami Koristite markere u boji radi nagla avanja klju nih ideja Upotrebljavajte ilustracija za ideje koje elite obrazlo iti u pisanom obliku Koristite materijale za umna anje i bilje ite razli itim bojama Tokom predavanja promatrajte lice predava a i njegov govor tijela Ilustrirajte materijal koji morate nau iti Koristite IT, filmove, video Vizualizirajte informaciju kao sliku radi lak eg upam ivanja Oblikujte veze izme u informacija i vizuelnog materijala (slika, objekata iz okoline, itd.). itajte ilustrirane knjige

Auditivni Auditivni tip u enika je onaj koji se prete no oslanja i koristi obradu u auditivnom modalitetu. Oni mogu vrlo brzo usvojiti jezik i to bilo da je u govornom ili pisanom obliku. esto su pri ljivi i imaju potrebu za glasnim razmi ljanjem. U ivaju u glazbi i lako pamte tekstove pjesama i konverzaciju. Lak e pamte imena nego izgled. Za ove osobe je najbolji na in predstavljanje gradiva putem auditivnog sustava, slu anjem lekcija ili poduke i sudjelovanjem u diskusijama. U enje mo e biti olak ano i preslu avanjem materijala snimljenog na audio traci ili kroz obja njavanje koncepata drugima. Predava i bi trebali dopustiti takvom auditivnom tipu u enika da umjesto bilje enja tokom predavanja koriste diktafone i druge ure aje za snimanje.

U inkovite strategije i strategije koje se preporu aju za auditivni tip u enika (izvor: J. Maringer-Cantu, 2006): v v v v v v v v v Koristite diktafone umjesto bilje enja tokom predavanja Sudjelujte u raspravama na satu Glasno itajte tekst Oblikujte govore i prezentacije Stvarajte glazbene d inglove radi lak eg upam ivanja Upotrebljavajte mnemotehnike radi lak eg upam ivanja Verbalno raspravljajte o odre enoj temi Diktirajte nekome svoje ideje Koristite verbalne analogije i pripovijedanje za predstavljanje va ih stavova

Kinesteti ki Tre i stil u enja u ovoj grupi je kinesteti ki. Ove osobe najbolje u e putem dodira, pokreta i baratanja/ manipulacije. esto u ivaju u fizi kim aktivnostima i izradi ne ega. Radije e naprimjer odmah izvaditi ne to iz kutije i sami poku ati shvatiti o emu se radi nego uzeti uputstvo i pro itati ga. Ne vole ni mirno sjediti tokom dugih razgovora. Za osobe s disleksijom po eljnija je fizi ka aktivnost nego aktivnosti koje se temelje na slu anju/razgovoru ili pisanom dokumentu. Takve aktivnosti e pomo i, a i prekidi koje ine mogu koristiti. Prepisivanje ili ozna avanje zabilje ki bojom mo e koristiti kroz dodavanje fizi ke komponente vizuelnom aspektu u enja. Mi ljenje i u enje mo e biti olak ano hodanjem i etnjom ili dodirivanjem i manipuliranjem objektima. U inkovite strategije i strategije koje se preporu aju za kinesteti kii tip u enika (izvor: J. Maringer-Cantu, 2006): Kre ite se uokolo da biste nau ili nove stvari (npr. oblikujte komad gline da biste nau ili neki novi koncept) Radite u stoje oj poziciji Uzimajte este pauze tokom u enja va ite vaka u gumu dok u ite Koristite svijetle boje za ozna avanje klju nih rije i u tekstu Uredite radni prostor pomo u postera

Zapo nite u iti letimi nim itanjem (bacite brzi pogled na tekst) kako biste stvorili globalnu viziju o gradivu Slu ajte instrumentalnu glazbu tokom u enja (ne preglasnu) Za u enike s disleksijom je bolje da koriste vi e perceptivnih kanala. Osobe s disleksijom su e e vizuelni tipovi i sposobniji za kori tenje vida. No, ne pripadaju samo u jednu kategoriju te e esto pokazivati kombinaciju razli itih sklonosti. Motori ka aktivnost poma e osobama s disleksijom da usmjere pa nju. Crtanje, povezanost s pokretima, gluma, igranje uloga (dramatizacija), u enje za vrijeme hodanja, ljuljanje ili bilo ta drugo to pove ava u inkovitost u enja, je preporu ljivo za studente s disleksijom. I treba zapamtiti da sklonosti mogu biti razli ite i ovise o tome to osobe rade. Postoji veliki broj upitnika, grafikona i popisa koji mogu pomo i u odre ivanju dominantnoga stila u enja. Evo nekoliko primjera: Stilovi u enja - Samoprocjena (LdPride.net) VARK upitnik (Honolulu Community College Intranet) Indeks stila u enja (R.M. Felder; B.A. Soloman) Grafikon stilova u enja (prilagodila Colin Rose, 1987; Ubrzano u enje) Upitnik o modalitetu (E. Gyarmathy, 2008) Predstavit emo Grafikon u enja i Upitnik o modalitetu. 1. Grafikon stilova u enja (prilagodila Colin Rose, 1987): Pro itajte aktivnosti iz prve kolone i odgovarite na pitanja iz sljede e tri kolone na na in koji vam je svojstven. Ako koristite bodove (0: nije mi uop e svojstveno, 1: ponekad svojstveno, i 2: ve inom svojstveno), u svakoj koloni mo ete prikupiti odre eni broj bodova koji e vas uputiti na dominantni stil u enja. (Najve i zbroj pokazuje va primarni stil u enja). Kada Radite zadatak spelinga Govorite Vizualni Poku avate vidjeti rije i? Da li vam je te ko pratiti nekoga ko dugo pri a? Isti ete rije i kao pogledaj, slika i zamisli? Ometaju vas nered ili kretnje? Zaboravljate imena, ali se sje ate lica ili mjesta gdje ste se sreli? Odabirete direktne osobne sastanke licem u lice? Volite opisne prikaze ili pauze da biste zamislili Auditivni Kinesteti ki i taktilni Izgovarate rije ili Ispisujete rije i kako koristite fonetski biste otkrili je li pristup? speling ta an? U ivate slu ati, ali ste Gestikulirate i nestrpljivi da koristite izra ajne progovorite? Koristite pokrete? Koristite rije i kao uj, uskladi, rije i kao osjeti, razmisli? dodirni, dr i? Ometaju vas glasovi Ometaju vas ili buka? aktivnosti oko vas? Zaboravljate lica, ali Pamtite najbolje ono se sje ate imena ili to ste zajedno s tom onoga o emu ste osobom radili? razgovarali? Odabirete telefonske Pri ate s njima dok kontakte? hodate ili sudjelujete u aktivnostima? U ivate li u dijalozima Volite akcijske pri e i i razgovorima i niste strastveni slu anju govora itatelj?

Se koncentrirate Se ponovno susre ete s nekim Kontaktirate ljude na poslu itate

Radite ne to novo na poslu Sastavljate ne to Vam je potrebna pomo s primjenom ra unala

akciju? Volite prikaze, dijagrame, slajdove i postere? Gledate u upute i sliku? Tra ite slike i dijagrame?

likova? Usmjereni ste na verbalne upute ili razgovor s nekim

Odabirete li da odmah ne to probate Zanemarujete upute i izvodite sami niz aktivnosti Nastavljate poku aje i dalje ili poku avate na drugom ra unalu?

Zovete li u pomo , pitate susjede, gun ate nad ra unalom?

2. Upitnik o modalitetu (Gyarmathy, 2008) Svi koristimo tri perceptivna kanala, ali sklonost prema nekom kanalu se razlikuje od osobe do osobe. Ovaj kratki upitnik mo e dati brzu sliku va e sklonosti i mo ete nau iti na to treba obratiti pa nju ukoliko se eli otkriti stil u enja kod drugih osoba. Ozna ite od 0 do 5 za istinitost ili neta nost odre ene tvrdnje: 0 = uop e nije ta no, 5 = potpuno ta no.

12345 1 Mogu se bolje prisjetiti onoga to je re eno ako vidim govornika. V 2 Blistave boje me privla e. V 3 Volim slu ati kad neko ita. 4. Te ko mi je ostati miran vi e od nekoliko minuta. 5. ini mi se da sanjarim kada poku am zamisliti sliku ne ega 6 Mogu bolje zapamtiti injenice ako ih izgovaram na glas. 7 Mogu zapamtiti injenice ako ih sam stalno ponavljam. 8 Prikazi, slike i dijagrami mnogo mi poma u 9 Sklon sam itati knjige s puno doga aja. 10 Neki dijelovi moga tijela su gotovo uvijek u pokretu. 11 Izgovaranje problema na glas poma e mi u pronala enju rje enja. 12 Volim se igrati malim predmetima dok se koncentriram i u im. 13 Te ko razumijem prikaze i dijagrame. 14 Bolje razumijem injenice ako su skicirane ili zapisane. 15 Kada govorim vrlo intenzivno gestikuliram. Zbrojite pojedina no A, K i V bodove. Auditivni Kinesteti ki Vizuelni A K V A A V K K A K A V K Ukupno A K V

Omjer ova tri broja pokazuje va u sklonost prema odre enom modalitetu.

Model Feldera i Solomana uklju uje sljede e stilove u enja: 1. AKTIVNI u enik: Fraza: Poku ajmo i vidimo kako to funkcionira RAZUMSKI u enik: -voli u iti injenice -voli memorisanje i obja njenja zadataka VIZUELNI u enik: -lako pamti vi eno (slike, mentalne mape, ilustracije, filmove, prikaze) SEKVENCIJALNI u enik: - eli sticati i obra ivati informacije korak po korak REFLEKTIVNI u enik: Fraza: Promislimo prvo o tome INTUITIVNI u enik: -sklon je otkrivanju mogu nosti -voli zadatke koji tra e inicijativu i kreativnost VERBALNI u enik: -usmjeren je na govorene ili pisane verbalne informacije GLOBALNI u enik: - guta ogromne koli ine informacija i odjednom ih razumije u cijelosti

Ve ina osoba s disleksijom su aktivni, intuitivni, vizuelni i globalni u enici, ali svaka osoba sa disleksijom ima svoj stil u enja koji predstavlja jedinstvenu kombinaciju navedenih stilova. b) Psiholo ke karakteristike stila u enja Osobe s disleksijom su globalni mislioci. Prema tome, oni prvo moraju razumijeti ta i za to u e, a tek nakon toga se mogu usmjeriti na detalje. Oni moraju zapo eti u enje sumiranjem gradiva koje je potrebno nau iti kako bi imali pregled tog gradiva. U enje je olak ano aktivnostima koje se ve u uz primarnu obradu podataka. Vje tine vezane uz druge tipove obrade mogu se razviti uz pomo tipova sklonosti. Dakle, metode koje se oslanjaju na cjelovitost i takvo funkcioniranje mozga su naju inkovitije. Osobe s disleksijom bolje u e putem kratkih pri a. Ilustracije, humor, simboli i bilo koja vrsta demonstracija su od pomo i, budu i da je kod ve ine osoba s disleksijom sna nija funkcija desne hemisfere (u odnosu na ostale kod kojih je dominantna lijeva hemisfera). Dva na ina razmi ljanja povezana s dvije mo dane polutke:

LIJEVA POLUTKA Govor itanje Pisanje Brojanje Logika Analiza Relacije Dijelovi

analiti ko sekvencijalno verbalno

globalno paralelno vizuelno

DESNA POLUTKA Verbalno Prostorne sposobnosti Imaginacija/zami ljanje Muzikalnost Osje aji Humor Kretanje Cjelina

Postoji upitnik koji poma e u prepoznavanju stila obrade informacija:

Podijelite 5 bodova izme u dvije izjave u ovisnosti od toga koliko je za vas odre ena izjava ta na. Npr., ako je Analiti ka izjava ili tvrdnja bli a nego Globalna, dodijelite 4 boda pod "A" i jedan pod "G" (ili 3 boda za jedno, a 2 boda za drugo). Analiti ki Kada u im . A . 1 Lako mogu ignorirati ometaju e faktore. 2 Vi e volim biti sam nego u dru tvu 3 Zavr avam jedan posao prije nego prije em na drugi 4 Po injem s radom bez ekanja drugih 5 Moj radni sto mora biti uredan 6 Volim sam donositi odluke o tome kako ne to odraditi 7 Lak e mi je zapamtiti detalje nego glavnu misao 8 Sklon sam samostalnom sudjelovanju u natjecanju 9 Volim zadatke tipa ta noili-neta no ili sa samo jednom vrstom dogovora/rje enja. 10 Va no je da nastavnik da ocjenu mog rada. Globalni 1 2 3 Kada u im G

5 6

Te ko mogu ignorirati ometaju e faktore. Vi e volim biti u dru tvu nego sam. Preuzimam novi posao ak i kad nisam zavr io prethodni. Uglavnom ekam da neko drugi zapo ne posao Mogu raditi premda je moj radni sto u neredu Volim da mi nastavnik ka e kako da odradim neki zadatak. Lak e mi je zapamtiti glavnu ideju nego detalj. Sklon sam timskome sudjelovanju u natjecanju. Vi e volim dati obja njenja odgovora u testu

8 9

11 Pregledavam ispravljeni test tako da mogu ispraviti gre ke 12 Vi e volim zadatke razlomljene na manje korake 13 Volim smi ljati i sam donositi odluke 14 Ne birne me ukoliko neko ka e da grije im 15 Okolnosti su odgovorne ukoliko nisam ostvario dobar rezultat iako sam u io.

10 Nije mi va no da mi nastavnici daju ocjenu nego da procijene moj rad 11 Pregledavam ispravljeni test, ali ne ispravljam svoje gre ke 12 Moram znati cijeli zadatak prije nego zapo injem rje avati dijelove 13 Volim se savjetovati s ostalima kad nisam siguran u svoju odluku 14 Zabrinut sam ukoliko mi neko ka e da grije im 15 Krivim sebe ukoliko nisam postigao dobar rezultat premda sam u io za test

Zbrojite bodove koje ste dobili.

Omjer dvije brojke odra ava mjeru u kojoj ste skloniji analiti kome ili globalnome pristupu

Kombiniranjem fiziolo kih i psiholo kih obilje ja mo emo otkriti razli ite u enike: Vizuelni/verbalni u enici Auditivni/verbalni u enici Vizuelni/neverbalni u enici Taktilno/kinesteti ki u enici

Vizuelni/verbalni u enici Skloniji su informacijama u vizuelnoj ili pisanoj formi. U koli dobro u e uz upotrebu vizuelnih pomagala. U ivaju u itanju i pravljenju bilje ki te vole u iti sami. Lako mogu vizualizirati misao i pisanu rije . Vizuelni/neverbalni u enici Skloniji su vizuelnome predstavljanju i to u vidu slika ili ilustracija vi e nego u pisanoj formi. Za ove osobe su vizuelni sadr aji kao to su dijagrami, karte i video korisni kao pomo pri u enju jer podr avaju sadr aj lekcije. Usmjereni su na promatranje informacija predstavljenih kao grafikoni i dijagrami. Nastoje raditi sami u ti ini. Mo da su umjetni ki usmjereni ili u ivaju ilustrirati doma u zada u ili kolski rad crte ima, grafikonima, tablicama, dijagramima i drugim oblicima ilustracija. Auditivni/verbalni u enici Auditivni/verbalni u enici su skloniji slu anju predavanja. Na satu u ivaju u iti tako to slu aju predava a te u grupnome razgovoru o odre enoj temi. U ivaju u iti iz auditivnih izvora, kao to su radio, audio kasete, CD-i i "podcast-ovima" (podcast digitalna datoteka koja sadr ava audio ili audio-video zapis koji se nabavlja putem Interneta koriste i RSS tehnologiju, a namijenjen je za slu anje ili gledanje putem ra unala, digitalnog plejera iPod-a isl.). Ovi u enici se esto mogu sjetiti to je re eno i na koji na in i u ivaju u verbalnoj interakciji i igrokazima. Taktilni/kinesteti ki u enici Vole koristiti ruke za vrijeme aktivnosti jer mogu istra ivati kroz dodir i dodirivanjem materijala te biti u fizi kom kontaktu s u enjem. Najbolje u e u situacijama gdje iskustvo u enja uklju uje i pokaznu vje bu, pogotovo ako mogu biti aktivni sudionici kako izvan tako i unutar u ionice. c) Obilje ja okoline i stil u enja Neke osobe vole u iti u ti ini dok nekima treba buka u pozadini. Pozadinska glazba mo e biti korisna za osobe s disleksijom, jer maskira ometaju e zvukove i uklju uje desnu polutku mozga. Iskustveno, glazba bez teksta se pokazala najkorisnijom. Neko e pomisliti da je lagano osvjetljenje optimalno, ali u stvarnosti se odgovaraju e osvjetljenje razlikuje od osobe do osobe. Nekima je jako osvjetljenje ometaju e dok slabo osvjetljenje druge ini pospanima. Fluorescentno osvjetljenje mo e ometati zbog svog treperenja i mo e izazvati glavobolju. Osobe s disleksijom bolje u e uz rasvjetu koja je blaga, ne jako svijetla. itanje im je te e jer pokazuju ja u osjetljivost

na kontrast. Za njih je bolje ukoliko je papir blijedo uti, a nikako sjajni papir. Op enito, oni koji mogu raditi, koncentrirati se i razmi ljati du e vrijeme sjede i mirno na stolici, mogu i u koli posti i mnogo. Me utim, ve ina osoba s disleksijom mo e pa ljivo u iti du e vrijeme jedino ukoliko le e na stolu, podu, fotelji ili kau u, odnosno u nekom svom polo aju. d) Sociolo ka obilje ja stila u enja Za ve inu osoba s disleksijom u enje je lak e ukoliko to mogu raditi zajedno s jo nekim. To mo e biti prijatelj iz razreda, profesor ili lan porodice. Korisno je uklju iti jo nekoga u proces u enja te zatra iti pomo ukoliko neko od njih zapne na odre enoj temi. e) Emocionalna obilje ja stila u enja Osobe s disleksijom nisu ustrajne u u enju; esto ne mogu rije iti neki zadatak iz jednog poku aja. Potrebno im je vi e vremena zbog toga to moraju obuhvatiti cijelu koncepciju i nakon toga se upustiti u rje avanje detalja. esto rade vi e stvari odjednom. S druge strane, dok se mo e initi da nisu ustrajni, u stvarnosti oni rade druga ijim ritmom. Kada je ne to vrlo interesantno, lako se zainteresiraju za to. Vanjski svijet, vrijeme i drugi zadaci prestaju postojati. Ovo, opet, mo e dovesti do odre enih te ko a, tako da se kontrola, u smislu vremenskoga organiziranja, mora uzeti u obzir. 3. U enje i podu avanje za studente s disleksijom U enje je prirodna aktivnost, proces s dugoro nim u inkom koji ini da se osje ate dobro. Va no je shvatiti ovu izjavu. Promatraju i dijete mo emo vidjeti stvarno u enje u najjasnijem obliku, kao kada neko u i plivati, voziti bicikl ili govoriti. Poku ajmo analizirati navedeno: Prirodno - Na mozak je otvoren sustav ovisan o iskustvu, a aktivira se u enjem. U enje je osnovna strategija za prilago avanje i pre ivljavanje Aktivnost - Stvarno u enje proizlazi iz radoznalosti. Mala djeca istra uju i probaju sve, promatraju i u e kontinuirano kroz aktivnosti. Proces - U enje je obrada i pohranjivanje podataka. Ono se ne doga a u jednom trenutku nego ima svoje faze koje se ne mogu presko iti. S dugoro nim u incima - Ba kao to se plivanje ili vo nja biciklom ne mo e zaboraviti, sve to je nau eno kroz stvarno u enje mo e biti prizvano i obnovljeno ak i godinama poslije. Budu i da je znanje izgra eno kroz prirodne, aktivne procese, to je potpuno razumljivo. ini da se osje ate dobro stvarno u enje se odlikuje opojnim osje ajem veselja i u inkovitosti. To se mo e vidjeti kod male djece kada uspje no ostvaruju neku aktivnost. Pou avanje ima druga iju funkciju od navedene. Pou avanje je umjetno, poticano od strane drugih i esto proizlazi iz tu ih interesa. To je uglavnom jednokratni doga aj, a ne proces. Op enito je poznato da su u inci pou avanja kratkotrajni, u enici brzo zaborave ono to su nau ili u koli unato

svim revizijama. U enje vodi do olak anja zato to je usvojen odre eni dio, ali ne omogu ava pravo, unutarnje zadovoljstvo, naro ito ako je kolsko . Naravno, niko se ne mo e u potpunosti osloniti na "stvarno ivotno" u enje, ali umjetno u enje ne mora biti bez osobnog zadovoljstva. U enje na osnovu potreba bit e u inkovitije ukoliko su okolnosti vi e nalik onima u stvarnom ivotu. Obilje ja u enja i pou avanja: (izvor: Adystrain) U ENJE U ENJE prirodno aktivno multi-senzori ko unutarnja akcija kontinuirano ono to je nau eno traje cijeli ivot rezultat je popra en rado u 4. Stil pou avanja i sklonosti u enika PODU AVANJE PODU AVANJE umjetno pasivno uglavnom auditivno izvedeno iz aktivnosti ostalih (vanjsko) jednokratni doga aj ve ina nau enog bit e zaboravljena rezultat je popra en olak anjem

Ka u da je Konfucije promatraju i svoje u enike poku avao shvatiti kako svako od njih u i i pou avati ih u skladu s njihovim jakim stranama i slabostima kako bi bio siguran da je svaki u enik podu avan prema njegovom stilu u enja. U cijelom razredu s 30-40 (ili ak i 100 u enika), mo e se initi nemogu im uzeti u obzir sva iji stil u enja, ali shva anje o tome kako se u enici razlikuju u na inu u enja, mo e pomo i da odre enim u enicima pru amo potrebnu pomo . To je dobar na in da pomognemo ve em broju u enika i iskoristimo njihove jake strane. Postoje mnogi na ini na koje se analiziraju stilovi u enja. Isto tako postoje razli iti prisutpi sadr aju koji mogu odra avati na in na koji mislimo da u imo i mogu biti uzeti u obzir kod pou avanja. Svako ima svoj stil u enja i u inkovitost (i u ivanje) za vrijeme u enja e zavisiti i o pribli avanju poduke i izvora u enja prema u enikovim sklonostima. Nadalje, ne postoji samo jedan stil u enja, ali mnogi od njih mogu ovisiti o okolnostima. Kori tenjem razli itih metoda, kao to su auditivne/vizuelne, kao i taktilne/kinesteti ke, vjerojatno emo nau iti bolje nego da koristimo samo jednu metodu. Doista, neki nastavnici navode da studenti zadr avaju: 10% od onoga to pro itaju 20% od onoga to uju 30% od onoga to vide 50% od onoga to vide i uju 70% od onoga to ka u 90% od onoga to ka u i u ine. Neke osobe u e lak e, a neke te e. ini se da neko lako usvaja informacije, dok drugi u e neu inkovito, nedosljedno i nepotpuno. To mo e biti zbog vi e razloga, uklju uju i kognitivne nedostake kao to su problemi auditivnog kratkoro nog pam enja. I nedostatak motivacije mo e biti uzrok. Razlog mo e biti i zato to je stil u enja nekog u enika jednostavno previ e razli it od nastavnih metoda koje se mogu

primijeniti u u ionici. No, ukoliko u enik ima problema s nekim kontekstom/okru enjem to ne zna i da ne mo e u iti. Uvijek postoji na in, nadomjesne strategije koje se mogu koristiti. Uloga nastavnika je da pomogne u eniku da istra i mogu nosti, i razvije na ine u enja koji su mu odgovaraju i. Ve ina osoba s disleksijom se razlikuje u odnosu na druge u pogledu njihovog stila u enja. Dakle, metode tradicionalnog obrazovanja stavljaju ih u nepovoljan polo aj od samog po etka. U itelj mo e smanjiti utjecaj tog nepovoljnog polo aja prilago avanjem stila podu avanja u enikovom stilu u enja. Svako ima svoj stil, ak i nastavnici. Oni obi no koriste svoj stil, jer je to obilje je njihovoga nervnog sustava i tipi an na in obrade informacija njihovog mozga. Neko mo e u iti, podu avati i raditi na razli ite na ine i to je njegov vlastiti stil. Prednost dobrog nastavnika ne sastoji se u posjedovanju velikog znanja, nego u sposobnosti da prenesu ta znanja na vi e na ina i sposobnosti da ga prilagode stilovima u enja svojih u enika. Velika je pomo ako je nastavnik svjestan svog stila pou avanja, budu i da im ova svjesnost mo e pomo i da se promijene. esto je te ko odre i se postoje ih metoda i tra iti nova rje enja. Upitnik stila podu avanja: Teaching style questionnaire (izvor: Adystrain): Dajte bodove 0-5 za svaku od tvrdnji 0 = nije ta no, 5 = ta no

1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Prilikom obja njavanja koristim slike, dijagrame i prikaze Djeci donosim razli ite opipljive materijale. Govorim djeci sadr aje koje moraju nau iti. Volim su eljavanja i rasprave u razredu. Zapisujem va ne dijelove lekcija na plo i ili ih pripremam kao dodatni materijal. 6 Sve se mo e izvoditi na opipljiv na in. 7 Najbolje je ako ta no objasnim sadr aj. 8 Ponekad djeca moraju objasniti neki sadr aj jedni drugima. 9 Volim obja njavati koriste i prikaze. 10 Djeca mogu isprobati nau eno, mogu u iti kroz pokret. 11 Djeca e u iti samo ono to je re eno tokom predavanja. 12 esto koristim igru uloga. Kinesteti ki, taktilni = 2, 6, 10 Vizuealni, imaginativni/ma toviti = 1, 5, 9 Auditivni = 3, 7, 11 Interpersonalni, usmeni = 4, 8, 12

Stil pou avanja Vizuealni, imaginativni/ma toviti: Temelji se na slikama, grafikonima, ilustracijama, filmovima. Kinesteti ki, taktilni: Temelji se na pokretima, akcijama, predstavljanjima. Auditivni: Temelji se na preslu avanju i slu anju. Interpersonalni, usmeni: Temelji se na socijalnim vje tinama i vje tinama govora (debate, diskusije) Druge vrste i tipovi u enika Na in u enja koji u enik preferira je i najefikasniji u u enju. Ali, kako klasificirati individualni stil? Kao to smo ve vidjeli postoje razni na ini. Nave emo nekoliko koji omogu avaju dodatni uvid u alternativne pristupe koje koriste pojedine osobe. Aktivni Odra avaju i Teoreti ari Pragmati ari (izvor: Adystrain)

o Aktivni, koji vole u iti "rukama" i skloni su u iti kroz poku aje i pogre ke. o Odra avaju i, u enici tipa "reci mi", skloni su tra iti iscrpna izvje a prije nego to zapo nu. o Teoreti ari, u enici tipa "uvjeri me" koji se ele uvjeriti u to da projekat ima smisla. o Pragmati ari, u enici tipa "poka i mi" koji tra e pokazivanje od strane stru njaka iz nekog podru ja. Drugi aspekt pristupa jest: Prilagodljivi Stapaju i Konvergenti Divergenti Prilagodljivi (konkretno iskustvo/aktivni eksperimentatori), u ivaju u nezavisnom istra ivanju, karakteristi no im je pitanje " ta ako". U ivaju u izazovu samostalnog otkrivanja, istra ivanja te mogu nosti uo avanja veze dijelova i cjeline. Stapaju i (apstraktna konceptualizacija/odra avaju i u enici), vole ure eno sekvencijalno znanje (znanje u slijedu). Vole da ih se do zaklju ka dovede kroz logi no oblikovane prezentacije i prikaze koji zapo inju s pregledom. Konvergenti (apstraktna konceptualizacija/aktivni eksperimentalisti), vole otkrivati na in na koji se informacija mo e upotrijebiti i primijeniti. Poduka mora biti interaktivna, po mogu nosti s radnim listovima, ili putem interaktivne ra unalno utemeljene multimedije. Divergenti (konkretno iskustvo/odra avaju i u enici), skloni su iskustvu ste enome rukama te istra ivanje upotrebe, ja ina i slabosti sistema i pristupa, te istra ivanju kroz nestruktuirane, misaone upitnike. Vole imati konkretne detalje predstavljene na struktuiran, sustavan na in na temelju kojega oblikuju razumijevanje. Isti zadatak se mo e primijeniti na mnogobrojne druge na ine. U enici mogu pristupiti gradivu iz razli itih aspekata tokom obrade podataka: Prilagodljivi Istra ivanje fenomena.

Stapaju i Analiziranje razli itih aspekata fenomena. Mentalna mapa mo e pomo i prilikom obrade teme. Konvergent Traganje za web stranicama na Internetu koje se bave prou avanim fenomenom. Sumiranje prikupljenih informacija. Divergent Potraga za novim gledi tima tokom prou avanja fenomena. Bilo koja kombinacija stilova u enja mo e biti korisna, ali bitno je znati da e se s promjenom zadatka mijenjati i stil u enja. Naravno, u nekim zadacima odre ene kombinacije su u prednosti, tako da su i za odre ene studente takvi zadaci povoljniji. Odgovornost je nastavnika da gradivo u ini pristupa nim na razli ite na ine kako bi se na taj na in osigurale dobre mogu nosti za razli ite vrste obrade. Sa etak Pou avajte svakog u enika prema njegovom jedinstvenom stilu u enja, jakostima i slabostima. Pomozite u enicima da shvate svoj stil u enja i kako da ga upotrijebe za ostvarenje uspjeha. Ohrabrite studente da razumiju razli itost stilova u enja te da druge osobe u e na druga iji na in. Potaknite prakti ni rad radi razvijanja slabosti kao i za upotrebu vrlina. Oblikujte lekcije tako da se mogu prilagoditi te ih mogu koristiti oni s razli itim stilovima. Napravite zadatak takvim da ga svaki student mo e rije iti. 5. Etape studiranja Studiranje je sli no rje avanju problema. Svaka lekcija predstavlja rje avanje jednog problema. (J. E. Twining, 1991). U ovom kontekstu, postoji nekoliko vrlo dobro definiranih etapa. U ENJE = PRIKUPLJANJE INFORMACIJA (input/ulazni podaci) + INFORMACIJE OBRADA + UPOTREBA INFORMACIJA (output/izlazni podaci) + ORGANIZIRANJE INFORMACIJSKOG TROJSTVA (INPUT/ULAZNI PODACI OBRADA OUTPUT/IZLAZNI PODACI) (F. Mezo, 2004) a) Prikupljanje informacija uklju uje: Odabir teme (" ta elim u iti?") Potragu za izvorima ("Gdje mogu prona i informaciju?") Upotrebu informacijskih izvora ("Na koji se na in moraju koristiti izvori informacija?") b) Obrada informacija uklju uje: Obrada informacija ("Kako mogu razumijeti ta u im, a ne samo da vje bam na mehani ki na in?") Pam enje ("Kako mogu na prakti an na in koristiti svoje pam enje?"). c) Upotreba informacija zna i: Primjena informacija (" ta mogu u initi sa svojim znanjem? Kako mogu biti u inkovit izvor informacija?") d) Organiziranje informacijskog trojstva zna i:

 Organiziranje u enja ("Na koji na in mogu organizirati vrijeme, okru enje, alate, i socijalne faktore u cilju mog u enja, u ulaznoj fazi, fazi obrade podataka i u izlaznoj fazi?") U svakoj etapi koristimo posebna znanja, vje tine i metode u izrazito individualno oblikovanoj kombinaciji. Svako mo e nai i na pote ko e u bilo kojoj od nabrojenih etapa, ali za studenta s disleksijom je mnogo vjerojatnije da e se susresti s ovim pote ko ama zbog osobitog na ina shva anja, razumijevanja i obrade informacija. U enje i studiranje ne predstavlja samo puko skupljanje i gomilanje informacija, nego kompleksan sustavnii proces koji pretvara odre enu koli inu informacija i podataka u znanje. Za studente s disleksijom najbitniji je globalni pregled te razumijevanje onoga to trebaju nau iti. Zbog ovoga je vrlo korisno da svoje u enje zapo nu sumiranjem gradiva. To nalikuje slagalici: mnogo lak e je sastaviti sve zajedno ako ste prije toga vidjeli cijelu sliku, nego ako morate naga ati o emu se radi samo na osnovu malih dijelova. (Gyarmathy, 2007). Za svakoga je va no, a posebno za studente s disleksijom da oblikuju svoje okru enje u skladu s individualnim stilom u enja kako u pripremnoj fazi u enja tako i u fazi primjene. U pripremnoj etapi postoji nekoliko zadataka: Letimi no itanje, prikupljanje gradiva. Letimi nim itanjem onoga to moramo nau iti i ste i, mo emo procijeniti koli inu i slo enost gradiva te na taj na in oblikovati plan u enja. Vremenska organizacija Mogu e je isplanirati vrijeme u enja, pauze i nadgledanje napretka. Ure ivanje stvaranje idealnog okru enja i metoda u enja na odgovaraju i na in prilago enih stilu u enja. Mobilizacija prisje anje prethodnoga znanja povezanoga s novim gradivom koje se mora nau iti. Korisno je postavljati pitanja o gradivu i stvaranje predo bi. Etapa usvajanja podrazumijeva obradu i sticanje znanja o gradivu. Zadaci u ovoj etapi su: o Pregled: uglavnom je usmjeren na vizuelno istaknute elemente u tekstu. Ovdje poma u prikazi, dijagrami, slike, podnaslovi, podebljan tekst i rije i. Temeljem navedenog mo e se stvoriti op a slika o gradivu. Dakle, neko e znati o emu se radi u tekstu i bez itanja tog teksta. U slu aju kra ih tekstova bez vizuelno istaknutih elemenata, moramo se oslanjati isklju ivo i samo na rije i. Cilj ovakve vrste itanja je pronala enje su tine teksta i pisanog gradiva. Ukoliko je potrebno, za tekst se mo e oblikovati okvir jer tako postoji pregled glavnih ta aka i dijelova teksta. Ovo je osnova za stvaranje c-mape, najva nijeg dijela u enja. o Okviri: odabir najva nijih podataka. Zadatak je prepoznati i naglasiti bitne dijelove. Oni definiraju okvir gradiva. Na mentalnoj mapi je cilj iscrtati glavne ogranke. o Popunjavanje: u okvire se mogu ubaciti ta ni podaci tako da se skenira tekst. Ne moraju sve rije i biti pro itane; cilj je prona i elemente koji su va ni za temu istrage. Znanje i mentalne slike povezane s klju nim

rije ima su prava pomo za studente s disleksijom. Na mentalnoj mapi se potom iscrtavaju podogranci koji predstavljaju va ne informacije. o Isprobavanje: kvaliteta ste enog znanja mora se provjeriti. U ovoj etapi provjere postoji mogu nost isprobavanja veze zvuka i pokreta s gradivom. Mo emo ispitati odra avaju li klju ne rije i relevantne dijelove gradiva. Ukoliko je neophodno, mentalne mape se mogu mijenjati. Etapa isprobavanja poma e u zapam ivanju.

Ovakva struktura u enja mo e se upotrebljavati u slo enim situacijama u enja, kao to je u enje za ispite. U enje za ispite Neke osobe imaju dobre organizacijske vje tine i lako pronalaze na ine da naprave red i zapamte bilje ke. Ispitivanje vje tina je bitno tokom revizije, bilje enja i planiranja eseja ili sastava. Studenti s disleksijom su esto vrlo lo i u ovim aktivnostima.

U odrasloj dobi, najte i oblik u enja je u enje za ispite. Osobe s disleksijom mogu uspje no polo iti ispite ako kontinuirano i planski studiraju su sposobni dobro rasporediti vrijeme koriste odgovaraju e metode u enja su sposobni organizirati i napraviti pregled materijala za u enje znaju pitati /tra iti pomo .

U enje za ispit objedinjuje aktivnosti koje bi trebale biti kori tene u svim vrstama u enja. Stoga je bitno za studente s disleksijom da temeljito savladaju taj oblik u enja. Ako su u stanju u iti za ispite, onda im je omogu ena i svaka druga vrsta u enja. Studiranje je intelektualni rad, no njegov alat je tijelo. Dakle, za vrijeme studiranja, posebno kontinuiranog studiranja, bitno je da se tijelo dovede u dobro stanje, prikladno za u enje. Nastavnici bi trebali ohrabriti studente da obavljaju fizi ke aktivnosti tokom razdoblja polaganja ispita. Studiranje mo e biti u inkovitije s odgovaraju im pokretima, polo ajima koji odgovaraju etapama u enja: Osvje iti se, zagrijati za u enje, mo da ak i nakon pauze. ta poma e: istezanje, unakrsno kretanje, bo no okretanje glave Koncentracija tokom etape aktivnog rada. ta poma e: vje be ravnote e, ak i kretanje (npr. hodanje) Opu tanje na kraju etape tokom koje se produbljuje znanje. ta poma e: napinjanje i opu tanje mi i a, le anje na le ima, le anje na podu. Najte i dio je organizacija u enja. U enje samo po sebi, ako se provodi kori tenjem odgovaraju ih metoda, ne uzrokuje probleme. Uobi ajeni problem je nedostatak vremena. Dobro planiranje i

raspore ivanje vremena mo e pomo i. Osobe s disleksijom moraju nau iti organizirati svoje vrijeme. Moraju se temeljito pripremati za ispite. Tri su dijela u enju za ispite: 1. Planiranje 2. Upravljanje 3. Studiranje Detaljan vodi o u enju za ispite mo e dati dobre instrukcije kako upravljati vremenom za vrijeme studiranja. A. Planiranje zna i: 1. Prikupljanje svih materijala za odre eni predmet. Potrebne su sve bilje ke, umno eni materijali i knjige. Slijepi put : nedovr ene, izgubljene ili ne itljive bilje ke, nedostatak umno enih materijala i knjiga. Rje enje: o o o o Provjerite materijal prije nego po nete u iti. Sustavno organizirajte materijal Provjerite nedostaje li ta. Posudite potrebno i napravite fotokopije.

2. Planiranje u enja Potreban je godi nji planer i dnevnik i prikupljani materijal. Slijepi put : Pretjerano tro enje vremena na planiranje i ne zapo injanje akcije. Rje enje: u inkovito djelovanje. Organizirati i zapisati datume ispita. Pogledati u godi njem planeru koliko dana ima za odre eni predmet. Ako je mogu e, treba se baviti samo jednim predmetom tokom odre enog vremena. Planirati rad u svom dnevniku i to unatrag - od dana ispita u svom dnevniku. Treba planirati dane za u enje, ali i slobodno vrijeme ili slobodan dan nakon ispita, ako je mogu e. 3. Planiranje dana Treba raspored i dnevnik. Slijepi put : Previ e planiranja za jedan dan e dovesti do odustajanja od u enja sljede ih dana. Rje enje: dobra rutina: 90 minuta rada ujutro, 90 minuta rada u poslijepodnevnim satima, pauze pribli no svakih 30 minuta, rad u ve ernjim satima za provjeru onoga to se nau ilo tokom dana. B. UPRAVLJANJE zna i:

4. Odlu iti ta je va no Potrebno je dovoljno papira i olovaka za skiciranje. Slijepi put : Tro enje previ e vremena za prvi dio ili za zanimljive detalje. Rje enje: Letimi no pregledavanje i cjeloviti/holisti ki pristup. Postavljanje okvira. Pronala enje glavne teme. Pronala enje najva nijih pojedinosti u svakom dijelu unutar okvira. 5. Osje ati se dobro Imati sve svoje bilje ke, knjige, i zdjelu povr a ili vo a i ne to za piti. Slijepi put : Tjeranje na u enje, gubljenje dana u obavljanju drugih aktivnosti kao podr ke. Rje enje: o mora biti realan i ne poku avati previ e, o smje tanje u udoban polo aj, o pauze nakon to je zavr en dio posla, o postavljanje ciljeva kao: "Zavr it u tri podnaslova prije pauze". o Poticanje i hrabrenje poput: "Kad zavr im poglavlje, etat u sa psom." 6. Kod zapinjanja/zaglavljivanja Treba biti strpljiv. Slijepi put : Odustajanje, panika i razmi ljanje o vlastitoj gluposti. Rje enje: Tra enje pomo i. Dolazak prijatelja za obja njenje onoga to nije jasno. Stvaranje konceptualne mape, slike ili dijagrama te kog dijela. Ako je tema prete ka, potrebno je podijeliti je na manje dijelove. C. STUDIRANJE zna i: 7. Odr avanje aktivnosti Treba boje, zvukove i pokrete. Slijepi put : itanje vi e puta i memorisanje materijala. Rje enje: koristiti osjetila - gledati, slu ati, dodirnuti. pretvoriti duga ke bilje ke u kra e. koristiti boju da se oblikuje materijal. Napraviti slike u boji, dijagrame, crte e, konceptualne mape, mentalne mape slu ati instrumentalnu glazbu, napraviti pjesmu ili pokret od predo enog materijala snimiti navode, odgovore, itd. I preslu avati ih

 razgovarati sa samim sobom, pjevati i plesati. 7. Pra enje napretka Slijepi put : Pregledavanje onoga to se dobro zna i preskakanje nejasnih dijelova. Rje enje: Govoriti glasno, kao na ispitu. Redovno se provjeravati. Odgovarati na pitanja. Crtati dijagrame. Rje avati zadatke i vje bati. Ozna iti naslove u knjizi kada su pregledani. Nagraditi sebe nekim rekreacijskim aktivnostima. 9. Pregledavanje Potrebne su sve konceptualne mape, dijagrami i skice koje su napravljene. Slijepi put : Zbunjuju e injenice, datumi i ostali detalji, osje aj da ni ta ne zna Rje enje: Stavljanje konceptualnih mapa i drugih vizuelnih bilje ki na zid. U initi vizuelna pomagala dostupnima i vidljivima u bilo koje vrijeme. Ponavljanje navoda dok se izvode fizi ke vje be.

6. Prikaz slu aja 25 godi njem mladi u je dijagnosticirana disleksija u tre em razredu. Bio je uklju en u tratman dvije godine. Uspio je posti i prosje ne rezultate do devetog razreda. Adolescencija je bila te ak period za njega kao i za njegove roditelje. Postao je depresivan, izoliran dje ak , s te ko ama u u enju usprkos iznadprosje nog koeficijenta inteligencije. Bio je okarakteriziran kao lijen i infantilan (nezreo). Nije imao prijatelja, i njegovo samopo tovanje je bilo vrlo nisko. Po eo je zanemarivati sebe. Njegova soba je bila puna sme a, nije se kupao danima. Ponovio je dvanaesti razred i uspio polo iti diplomski ispit iz tre eg poku aja. Ponavljao je prvu godinu na fakultetu dva puta. Kona no, upoznao je logopeda koji je procijenio njegov stil u enja i dao mu neke savjete kako u iti u inkovitije i pripremati ispite na odgovaraju i na in. Po eo je koristiti mentalne mape, grafikone, ilustracije i prihvatio da u i s kolegom dva puta sedmi no. Predstavio je zajedno sa svojim kolegom poster na nacionalnoj konferenciji za studente. Uspio je bolje rasporediti vrijeme i okru enje kada je u io za ispite. Njegovo pona anje se promijenilo, postao je sigurniji u svoje sposobnosti. Uspio je zavr iti fakultet, ali je ipak usamljen i tra i posao ve godinu dana.

Literatura

1. Das J. P. (1988): Simultaneous-Successive Processing and planning. Implications for School learning. In: Schmeck, R.R.(ed)(1988): Learning strategies and learning styles. New-York: Plenum Press 2. Giles J., Ryan D.,Belliveau G.,De Freitas E.,Casey R. (2006) Teaching style and learning in a quantitative classroom. Active Learning in Higher Education, Sage Publications 3. Gyarmathy E. (2008) Diszlexia. Specifikus tantsi zavar. Llekben Otthon Kiad, Budapest. 4. Haugh F. (2009): Teaching how to learn and learning how to teach. Theory and Psychology, Sage Publications 5. Katona N. Oakland Th.(1999): tanulsi stlus egy integratv megkzelts. In: Alkalmazott Pszicholgia I. vf.1.szm, 18-29 pp. Budapest:ELTE Etvs Kiad 6. Mez F. (2004). A tanuls stratgija Pedellus kiad, Debrecen dikoknak s feln tteknek,

7. Schmeck, R.R.(ed)(1988): Learning strategies and learning styles. NewYork: Plenum Press 8. Smythe I, - Gyarmathy E. (2007) Adystrain, Leonardo da Vinci Project 9. Twining, J.E. (1991): Strategies for Active Learning. London:Allyn & Bacon 10. Valiente C (2008): Are students using the wrong style of learning ?; A multicultural scrutiny for helping teachers to appreciate differences. Active Learning in Higher Education, Sage Publications 11. http://hhh.gavilan.edu/jmaringer/learningstyles.html 2006) 12. www.chaminade.org/inspire/learnstl.htm 13. http://uncw.edu/cte/learning_styles.htm Ilustrirani material: Agnes Forro (Maringer-Cantu, J.

MODUL III. PRIPREMA MATERIJALA ZA STUDENTE S DISLEKSIJOM

Sadr aj: Uvod Papirnati dokumenti Predavanja i vo enje Upute Ra unalni materijali Zaklju ci

1. Uvod Za svakog nastavnika je izazov pripremiti u inkovit, dobro strukturiran, dobro uklopljen i odgovaraju e prezentiran materijal za u enje. Takav materijal olak ava razumijevanje, obradu i usvajanje informacija kod studenata. To je jo izazovnije kada u grupi postoji student s dislekijom. Kao to je spomenuto u prvom modulu ovog priru nika, disleksija je specifi na te ko a u enja koja se odra ava na razvoj vje tina pismenosti i vje tina povezanih s jezikom. Osobe s disleksijom mogu imati te ko a s radnim pam enjem, fonolo kom obradom, brzim imenovanje, brzinom obrade i automatizacijom vje tina povezanih s jezikom (posebno sa itanjem i pisanjem), ali u ve ini slu ajeva ne poga a ostale kognitivne sposobnosti osobe. U inci su pristuni cijeloga ivota i uobi ajene metode poduke ne daju dobre rezultate. Posebni postupci, posebna informacijska tehnologija i posebne prilagodbe materijala za poduku (i procjenu) mogu pomo i studentima s disleksijom da se bolje snalaze s ovim druga ijim na inom funkcioniranja vje tina povezanih s jezikom i svojim kapacitetima u enja. Ukoliko nastavnik mo e prilagoditi materijal prema posebnim potrebama studenta s disleksijom, tj. u initi ga prijateljskim prema disleksiji , onda je na dobrom putu da pridonese uspje nom procesu u enja i da sam postane nastavnik prijateljski usmjeren prema disleksiji . Ove prilagodbe uglavnom nisu skupe i ne zahtijevaju mnogo dodatnoga posla. Relativno mala koli ina ulo enoga truda bit e vi estruko uzvra ena kroz pobolj anje ishoda u enja za svakog studenta, ne samo za onoga koji ima disleksiju. Ovdje emo predstaviti neke vrlo prakti ne savjete kako nastavnik mo e pripremiti razli ite oblke materijala za studente s disleksijom, uklju uju i papirnate dokumente, prezentacije, upute i ra unalne materijale. 2. Papirnati dokumenti Papirnati dokumenti, op enito, predstavljaju izvor anksioznosti za osobe s disleksijom. U njima se nalaze duga ke i vrlo slo ene re enice, pisane neodgovaraju im oblikom : uznemiruju ih veli ina i boje tiska, sna noga kontrasta izme u papira i slova, maloga proreda izme u kolona i sli no. Ovi naoko neva ni detalji mogu ozbiljno pove ati te ko e koje ima osoba s disleksijom. S druge strane, uzmemo li u obzir vrlo jednostavna pravila ure ivanja papirnatih dokumenata (knjiga, lanaka, priru nika, testova ili obrazaca), mo emo razumijevanje itanoga u initi znatno lak im. A. Veli ina slova, retka i re enica: Kra i redovi su lak i za slijediti i razumijeti i to vrijedi za sve koji itaju. Op enito je mi ljenje da maksimalna du ina retka koja omogu ava dobro razumijevanje treba biti 80 znakova. U uobi ajenom tekstu to je oko 15 cm irine. Preporu uje se kori tenje dviju kolona teksta umjesto dugih redaka. Kratki odjeljci u tekstu poma u studentima s disleksijom. S obzirom na veli inu slova, koja ne bi trebala biti bitna, mnoge osobe s disleksijom smatraju da je minimalna veli ina 12 ta aka za papirnate dokumente. Na alost, zbog ekonomskim razloga u knjigama se esto koriste manja slova.

Duga ke rije i i duga ke, gramati ki slo ene re enice su te ke za pra enje. Osobe s disleksijom lako se gube u re enici s razli itim vezama i odnosima. Stoga je bolje da je tekst jednostavan, jasniji i sa et. To ne zna i da tekst ne mo e izra avati slo ene poruke. Ovo je samo podsjetnik da komunikacija podrazumijeva primatelja koji treba razumijeti to je po iljatelj poku ao re i.

B. Boja papira i tiska: o Ve ina ljudi nije svjesna da je jedan od problema osoba s disleksijom osjetljivost na kontrast. Slova ple u okolo zbog o trog kontrasta izme u sjajno bijeloga papira i crne tinte. Ukoliko mo ete odabrati papir, najbolje je koristiti krem ili blijedo uti papir. Vrlo svjetli bijeli papir je glavni problem za osobe s disleksijom i sadr i posebne hemikalije koje privla e ultravioletnu svjetlost i pretvaraju je u vidljivu svjetlost ime papir postaje jo bjeliji i jo manje itljiv. Mnoge osobe koje pru aju podr ku za osobe s disleksijom rade kopije bilje ki na krem papiru radije nego na svjetlome bijelome papiru i to za sve student i to nailazi na op e odobravanje. Vrlo je dobro koristiti i reciklirani papir. o Budite oprezni da ne koristite pretanki papir jer to uzrokuje preslikavanje tj. ini tekst vidljivim i na drugoj stranici, a to mo e zna ajno smanjiti itljivost. o Sjajni papir isto tako mo e biti problemati an jer refleksija lomi tekst i ini ga te kim za itanje. ak i ako se pomaknete na mjesto gdje je manja svjetlost, to e ubla iti kontrast na stranici i u initi tekst prihvatljivijim za osobu s disleksijom. o Izbjegavajte crveni i zeleni tisak jer je te i za itanje. C. Tipovi slova: Bolje je koristiti tipove slova kao Arial, ComicSans ili Verdana, umjesto Times Roman D. Struktura teksta: Preporu aju se ve i razmaci izme u redova, slova i stupaca kako osoba s disleksijom ne bi jednostavno presko ila iz jednoga stupca u drugi dok ita (i uska linija izme u stupaca mo e pomo i) i kako bi tok teksta bio vidljiv. Preporu uje se prored veli ine 1.5. Lijevo poravnanje teksta je puno bolje nego potpuno poravnanje jer ono oblikuje male vizualne tokove (njima se povezuju linije rije i na kraju stranice) i oni poma u da se osobe s disleksijom ne izgube u tekstu. Izbjegavajte zapo injanje re enica na kraju retka. Za osobe s disleksijom je vrlo va no da nastavnici koriste izdvojene/ozna ene dijelove (kutije s tekstom ) kao i dijagrame u tekstu Mnogo ozna enih i izdvojenih ta aka doista poma e studentima s disleksijom

2.1. Knjige ak i u elektronskom dobu u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju glavni izvor informacija su priru nici, knjige i lanci. Oni su pisani za osobe koje nemaju disleksiju i nisu prijateljski prema disleksiji . Sadr e vrlo mnogo nizanog teksta, odjeljivanje nije uo ljivo, a veze izme u pojedinih elemenata su nejasne. Knjiga prijateljski usmjerena prema osobama s disleksijom je ciljano prilago ena, jednostavne strukture i laka za pra enje. Ona je dobro napisana, dobro oblikovana i zanimljiva (znanstveno i/ili emocionalno). Sadr aj mora imati dostupne informacije i jednostavnu sintaksu to osigurava dobro razumijevanje. Na alost, neki autori nastoje stvoriti dojam znanstvenosti te koriste te ke rije i i pretjerano zahtjevnu sintaksu. Dobro oblikovana knjiga treba u svakom poglavlju sadr avati:

Kratki sadr aj Navedeni sadr aj Sa etak

Tekst treba biti oblikovan postupno i razumijevanje treba biti olak ano slikama ispod kojih je tekst, brojevima i jednostavnim tablicama. Va ne informacije trebaju biti ozna ene/podebljane. Dobro je ukoliko postoje ponovljeni/izdvojeni tekstovi ili kutije s tekstom . Svijest o u estalosti disleksije po cijelom svijestu je prisutna kod sve ve ega broja izdava a te oni izdaju knjige koje su prijateljske prema disleksiji. Na internetu se mogu na i brojene web stranice koje daju listu knjiga koje su prijateljske prema disleksiji za razli ite dobne skupine.

2. 2. Bilje ke i materijali za umna anje (handouts) Sve preporuke koje su va ne za izdavanje knjige odnose se i na bilje ke i materijal za umna anje. Uloga i kori tenje ovih pisanih materijala su razli iti. Oni obi no donose kra e i konkretnije dijelove informacija. Kratki sadr aj i bilje ke omogu avaju sa eti pregled. Oni esto osiguravaju potvdu strukture glavnih dijelova sadr aja bilo da se radi o kratkome pregledu materijala ili materijalu za umna anje. Prema mi ljenju nekih autora nastavnici bi se trebali truditi da predstave jednu temu na jednoj stranici. ak i kada to nije mogu e, va no je da na svakoj stranici postoje smisleni dijelovi i da novi koncept zapo ne na novoj stranici. Informacije koje nastavnici trebaju uklju iti u materijal za umno anje: Podvla enje klju nih ideja Informacije za daljnje itanje Ilustracije, grafi ki prikazi, karte U inkoviti vodi koji osigurava pravac, korake ili dijelove posla

Drugi savjeti o dobrome oblikovanju materijala za umna anje: www.learningandteaching.info i http://www.llrx.com/columns/guide27.htm )

(izvor:

iroke margine koriste kako bi se mogle dodati bilje ke. Ve inu studenata treba poticati da ine bilje ke jer su vrlo esto neskloni da pi u preko ne ijeg rada, bilo da se radi o knjizi ili materijalu za umna anje. Nema smisla uvati papir ukoliko na njemu nema informacija - on je tada doista cijeli uni ten! tekst treba biti grupiran u manje odjeljke (maks. 5-8 redaka) koristite se odjeljivanjem izme u tema koristite naslove i podnaslove stavljajte grafi ke prikaze iznad teksta jer se oko prvo usmjerava na takav vizuelni sadr aj ne koristite vi e od dvije vrste slova u jednom materijalu za umna anje ukoliko imate vi e od jednog materijala za umna anje, odvojite ih koriste i razli ite boje papira koristite razli ite veli ine slova za razli ite dijelove teksta (14-16 za naslove, 12-14 za podnaslove i 10-12 za tekst). Koristite podebljane naslove Koristite logo ili neki vizuelni identitet da biste povezali dokument s prezentacijom

Testovi i ispiti Testovi i formalni pisani ispiti su pravi problem za osobe s disleksijom. To nije samo zato to oni ne znaju dobro sadr aj nego i zbog toga to trebaju biti vrlo brzi u itanju pitanja i njihovom razumijevanju. Zbog brojnih rije i, koncepata i posebno odnosnih rije i koje su vrlo neodre ene, stvarno razumijevanje na ina izra avanja i samog teksta mo e biti doista te ko. Osobe s disleksijom obi no ne mogu proniknuti ta je zapravo pitanje. esto ne vide fine razlike izme u ponu enih sli nih odgovora. To je stoga to izgradnja i sadr aj verbalnih fraza zahtijevaju odgovaraju e znanje kako koristiti rije i. Stoga ove osobe postaju zabrinute kako e odgovoriti na pitanje jer znaju da esto propuste jednu ili dvije klju ne rije i koje mogu promijeniti zna enje onoga to je napisano u ispitnome materijalu. Ponekad studenti s disleksijom ne mogu pro itati du e rije i i preska u ih i tuma e na vrlo osobit na in to mo e utjecati na njihove odgovore. Ukoliko je pitanje na posebnoj stranici, a odgovor se daje na drugome papiru, osobe s disleksijom su suo ene s jo jednom te ko om vezanome za pretjerane vizuelne i zahtjeve pam enja. Tada e ispustiti i mije ati redove i stupce i zaboraviti to su namjeravle u initi. Sadr aj onoga to pi u zapravo ne e odra avati njihovo znanje jer koriste silnu mozgovnu aktivnost da bi u inili rad urednim i itljivim za onoga ko e itati, a ne puno manje mozgovne energije za odgovaranje na pitanja. Pri tome naravno strada sadr aj. Ukoliko nema drugih oblika nego upravo takvo ispitivanje, posebno ako je to pisani test, vrijedi poku ati zatra iti izuzimanje studenta s disleksijom. To mo e uklju ivati dodatno vrijeme (za itanje pitanja ili za provjeru onoga to je napisano), osobu koja

e pisati onako kako joj se diktira ili da se rad pi e na ra unaru. Ostale mogu nosti (koje se obi no te ko prihva aju) su: (izvor: K. Fehring, www.dyslexia-teacher.com) usmeno ispitivanje /prezentiranje (sa ili bez power point prezentacije) procjena studenta samo na osnovu rada za vrijeme nastave projekat/odre ivanje zada e/zadataka multi-medijska prezentacija (filmovi, fotografije) nikakvo formalno ispitivanje

Va no je osigurati da sve osigurane prilagodbe budu takve da omogu avaju osobi s disleksijom da poka e svoje sposobnosti, a ne da im to osigurava nekorektnu prednost. (Upamtite da istra iva i upu uju da se uspjeh osoba koje nemaju disleksiju smanjuje ako im se daje dodatno vrijeme na ispitima jer po inju provjeravati svoje sumnje i mijenjati napisano). Isto tako, testovi mogu biti oblikovani tako da su rje ivi za osobe s disleksijom. Oni sadr e jasna pitanja i jasne odgovore. Dobro je znati da neke osobe s disleksijom imaju velikih te ko a u pitanjima koja nude vi estruke odgovore i zbog vizuelnoga u inka. esto je lak e domisliti pitanja koja sadr e negacije. No, to je mnogo te i oblik pianja za interpretaciju i zahtijeva ve u jezi ku procjenu (npr. Je li se lako izbubiti u obrascima? je li bolje nego Je li te ko ne izgubiti se u obrascima?). Na alost, osobe s disleksijom e vjerojatno ignorirati rije i ne, zbog cjelovitog itanja. Kao posljedica toga ne e mo i odgovoriti na pitanje (ili e odgovoriti na suprotno pitanje) ili e izgubiti puno vremena kako bi razumijele. Ukoliko usprkos tome koristite negativne rije i, bolje je ukoliko ih napi ete velikim slovima. U slijede em primjeru oblik A je bolji nego oblik B. Oblik A: Koji od sljede ih simptoma NIJE specifi an za korisnike ha i a? a. b. c. d. e. jak apetit brzi puls su ene zjenice vrtoglavica jaka e

Oblik B: Koji od sljede ih simptoma nije specifi an za korisnike ha i a? a. b. c. d. e. jak apetit brzi puls su ene zjenice vrtoglavica jaka e

Uzimaju i u obzir neke jednostavne mjere vezane uz studente s disleksijom, mo emo smanjiti njihovu zabrinutost pri ispitima i dati im mogu nost da poka u ta sve znaju o nekom podru ju bez alternativnoga testiranja (izvor: www.dyslexia-teacher.com): budite sigurni da su upute jasne i ukoliko je potrebno pro itajte im te upute zanemarite pravopisne, gramati ke gre ke i one u strukturi (sro nosti) re enice prihvatite odgovore koji sadr e svrhu koristite kratke odgovore i/ili testiranje vi estrukim izborom ne pretjerujte s previ e napisanoga na testovnome papiru usmjerite studenta s disleksijom da bude svjestan vremena dajte studentu vi e vremena da odgovori na pitanja da biste smanjili zabrinutost oko ispita osigurajte ispitnu situaciju u kojoj je odnos student nastavno osoblje, jedan na jedan) i dozvolite kratke predahe s kretanjem.

2. 4. Oblici Osobe s disleksijom koje na elno mogu nadomjestiti svoju disleksiju u ostalim podru jima, esto e pokleknuti kada trebaju ispuniti jednostavne obrasce npr. u po ti, ili obrazac za povrat poreza, prijavu za studij, prijavu za posao ili radne obrasce te ostale slo ene administrativne dokumente. Ni ta nije tako frustriraju e za osobe s disleksijom (ali i za osobe koje nemaju disleksiju) kao osje aj da moraju ispuniti obrazac online i zatim zbog male gre ke moraju u initi sve ispo etka, po drugi put. Problem ispunjavanja forumulara nije samo pitanje problema itanja. Ovi papiri zapravo ne zahtijevaju puno itanja. Za osobe s disleksijom postoje dva glavna problema u ispunjavanju obrazaca: v obrasci koji tra e jednu ili dvije rije i Oni zahtijevaju takvu interpretaciju koja za osobe s disleksijom mo e biti te ka jer te rije i ne ozna avaju jasno koncept. Ovdje je primjer iz jednostavnoga upitnika: Ime: Ime majke: Datum ro enja: Osoba s disleksijom e napisati svoje ime, zatim ime majke. No, ta zna i Datum ro enja ? ijeg ro enja i koliko precizan ovaj podatak treba biti? I u kojem obliku?

Naravno, ovaj slu aj ne e uzrujati iskusne osobe s disleksijom, ali pokazuje problem tuma enja pianja i potrebe da se obrati pa nja kada se oblikuju pitanja. Jedan od na ina je da zamislite da ne ispunjavate to na maternjem jeziku i da se pitate kako biste jo mogli tuma iti pitanje. v Obrasci takvog oblika da se u njima lako izgubite. Osobe s disleksijom ne znaju na koje mjesto treba smjestiti informacije. Dani primjer je potpuno jednostavan: postoji pitanje i odgovor treba dati u nastavku pitanja. Ponekad odgovor treba biti napisan ispod pitanja ili u malim kvadrati ima pored, ponekad u male ku ice u kojima je i pitanje, a ponekad u posebne ku ice. Mnogi obrasci stoga nalikuju na kri aljke jer su ku ice sku ene zajedno i neorganizirane te je nemogu e vidjeti gdje i ta ispuniti. Ovdje je jednostavni prikaz obrasca za pohranjivanje novca u banci: VLASNIK RA UNA Broj ra una

Valuta

Iznos (u brojkama) , POHRANITELJ** Za osobe s disleksijom je vrlo te ko ispuniti broj ra una. Postoji trinaest ku ica, a potpuni ra un sadr i npr. dvadeset etri znaka i to mije ano brojeva i slova. ta treba biti napisano u ove ku ice? Gdje treba zapo eti popunjavanje: s lijeve ili desne strane? Isti problem se javlja kada se treba napisati iznos. Naziv Pohranitelj je ozna en zvjezdicama to zna i da ima neko dodatno obja njenje. Ova obja njenja su u desnom donjem uglu obrasca pisana vrlo sitnim slovima uklopljena u ostala obja njenja koja sadr e te dvije zvjezdice. ak i za one koji nemaju disleksiju nije lako popuniti ovakav oblik obrasca, ali za osobe s disleksijom to je no na mora. Oni naj e e ne uo e zvjezdice i obja njenje i ne razumiju ta moraju napisati/ispuniti. Koncepti kao oni u kojima se vrijednost dodane poreznom broju ili identifikacijski porezni broj stvaraju dodatne probleme. To mo e biti potpuno zbrkano, napisano pogre no i ako ti podaci nisu dostupni, osobe s disleksijom morat e i i na ona mjesta gdje e ih prona i, pa e razlog za to su krenuli na ta mjesta na samom po etku, biti zaboravljen. Osobe s disleksijom su zbunjene takvim problemima. Obrasci i tablice trebaju biti kompetentno osmi ljeni i osiguravati korisnicima da znaju ta treba gdje upisati, a ne onima koji su ih oblikovali i koji po definiciji znaju gdje ide koja informacija. Obrasci koji sadr e jasne tablice i koji su ispravno slo eni te sadr e razumljiva pitanja, nisu problem ni za koga. Za osobe s disleksijom mo e biti zna ajan nedostatak ukoliko ne mogu ispuniti tra ene papire jer se ne mogu nositi s administrativnim zadacima.

2. 5. Studija slu aja Pogledajte u sljede a dva materijala. Iz kojeg biste eljeli u iti? Oba materijala sadr e iste informacije. Dodamo li boje i ilustracije, razumijevanje e biti jo bolje. Izbor A.: Bu mani. Bu mani, kojih ima samo 10.000 i koji su najstariji narod u Africi, oduvijek ive u Africi. Od po etka 13-tog stolje a ive na cjelokupnom teritoriju Ju ne Afrike. Od dolaska plemena Bantu i evropskih kolonizatora protjerani su u pustinju Kalahari. Kalahari je pustinja bez vode, turobno divlja. Tokom dana temperature dose u 40 C., dok no u mogu pasti ispod ta ke smrzavanja. Odje a Bu mana je samo ko na prega a ili pokrov preko slabina, ponekad ko ni ogrta . Njihova se hrana uglavnom sastoji od biljaka. To su lisnate biljke, vo e, razli iti ko tunjavi plodovi i bobice kao i korijenje. Skupljaju ih ene i djeca dok svi sposobni, brzi i vrsti mu karci love gazele, bizone, nojeve i ze eve strijelama s kamenim vrhovima. (Izvor: Oroszlany P.1998)

Izbor B.: Bu mani najstariji narod u Africi

Mjesto ivljenja : - u pro losti: do XIII-tog stolje a cijela Ju na Afrika - danas: pustinja Kalahari Manjak vode Dnevne temperature: 40 C No ne temperature: ispod 0 C Odje a: ko na prega a, ko ni pokrov preko slabina, ko ni ogrta Hrana: biljke: - lisnate - vo e - bobice - ko tunjavi plodovi - korijenje meso: - gazele - bizona - antilope - nojevi - ze evi

Aktivnosti: o ene i djeca: skupljaju biljke o mu karci: love - strijele s kamenim vrhovima - vrsti, brzi, goni i u lovu

3. Predavanja i pou avanje Predavanja su vrlo esti oblik pou avanja, a mogu biti u inkovita i pou na ako su dobro organizirana. Ako nisu dobro planirana, dobro pripremljena i ne slijede odre ena pravila, mogu postati vrlo zamorna za sve studente i biti posebno frustriraju a za one s disleksijom. Da bi se zadr ala pa nja onih koji slu aju, sadr aj bi trebao biti zanimljiv i razumljiv; predava treba strukturirati i svoj govor jednako kao to je potrebno strukturirati pisani materijal (no on ne mora nu no biti jednak). Predavanje koje je lako za pra enje i za osobe s disleksijom je: Strukturirano, podijeljeno Interaktivno Potpomognuto vizuelnim pomagalima Interaktivno predavanje je nesumnjivo u inkovitije nego jednostrana komunikacija. Ovom se mo e dodati komunikacija glasom, gestama i uklju ivanjem publike. Danas tehni ka pomagala omogu avaju ilustriranje predavanja. Slike, tablice i tekst mogu biti dodani prezentaciji. Takvi PowerPoint materijali se lako ure uju, ali i dalje trebaju udovoljiti potrebama publike. Za po etak je potrebno da prezentacija nema previ e teksta (tipi no minimum 18 ta aka), ne bi trebala imati bijelu pozadinu i trebala bi biti dostupan i za kasniji pregled. PowerPoint prezentacija sama po sebi ne rje ava probleme. Materijal treba biti primjereno oblikovan. Nije dobro rje enje ukoliko se sve injenice koje govornik izgovara pojavljuju u projekciji. Govornik treba stvoriti ravnote u izme u onog ta govori i onog to je na ekranu da bi napravio slijed tj. strukturiranu multisenzornu prezentaciju. Na ekranu mo e biti kratki oblik kao poticaj govorniku kao i osnova za bilje ke koje e initi slu atelji. To zna i da se slu atelji mogu usmjeriti na govor umjesto da poku avaju zapisati sve to uju, a isto tako daje i mogu nost za dodatne bilje ke. Publika mo e izabrati da slu a svaku rije , ita s ekrana ili kombinira stilove u enja. Ukratko, govornik bi trebao slijediti ove osnovne smjernice (izvor: http://www.bdadyslexia.org.uk/extra330.html): Osigurajte prikladne uvjete za dobru komunikaciju (svi mogu vidjeti i uti nastavnika)

Omogu ite pregled tema tako da student zna ta mo e o ekivati Dajte sa etke za uvodno itanje prije predavanja Poka ite prikladne slike i prikaze (i/ili filmove, video isje ke itd.) Jasno uvodite nove ideje i koncepte. Dajte ta ne nazive/izgovore novih ili te kih rije i Ozna ite (podebljajte) poveznice i podudaranja (istaknite veze) Izlo ite kratak tekst, po mogu nosti kroz natuknice i obja njenja tehni kih izraza Dajte sa etke i dozvolite slu ateljima da bilje e, ako to ele Dajte puno primjera Zatra ite povratnu informaciju tokom predavanja (ostavite vrijeme za pitanja) Poti ite aktivno u enje tokom predavanja (osigurajte multisenzorno u enje) Ne o ekujte da osoba s disleksijom odgovara na pitanja ili govori u velikoj grupi Dozvolite upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) ako osoba s disleksijom eli snimati, npr. diktafon ili laptop Predvidite vrijeme za poja ano u enje i ponavljanje estim preispitivanjem Osoba s disleksijom vjerojatno sama najbolje zna to joj je korisno

4. Upute

Zbog njihovih slabih vje tina pra enja slijeda, za osobe s disleksijom je vrlo te ko slijediti upute, odnosno tekst s jasno definiranim slijedom tema/zadataka. One te ko pamte i izvode pisane ili usmene upute s ta no zadanim slijedom. U svakodnevnom ivotu upute obi no nisu pisane za osobe s disleksijom, i esto sadr e duge, slo ene re enice i rije i. Ljudi bi trebali shvatiti da nije potrebno davati upute slo enim rije ima i re enicama. Kratke i razumljive izjave su shvatljive svima i lako ih mogu izvr iti svi, ne samo osobe s disleksijom. Skra ene re enice se ne trebaju pretvoriti u kratke, neljubazne naredbe. U studentskom ivotu tako er je mnogo uputa koje se trebaju slijediti, pa nastavnici trebaju po tivati neke smjernice da bi pomogli studentima s disleksijom da ostvare akademski uspjeh na o ekivanom nivou. Pisane upute se mogu puno lak e protuma iti ako su navedene stavak po stavak tj. zadatak po zadatak. Ako je tekst duga ak i nema jasnih podjela i rezova, zadaci i detalji e se izgubiti, a cijela uputa e izgubiti svoje zna enje. Kod usmenih uputa postoji daljnji problem - da osoba s disleksijom ne samo da e zaboraviti poruku, ve zbog nepa nje mo da ne e uop e shvatiti poruku. Disleksija je esto pra ena poreme ajem pa nje. U tom slu aju se pove ava mogu nost da poruka ne do e do primatelja. Da bismo osigurali da je primatelj primio poruku, mo e se i takti no upitati: I ta e ti ta no napraviti? S ovakvim ponavljanjem poruka e se urezati u pam enje ime je prijenos osiguran.

Pa nju mo emo unaprijed osigurati uspostavljanjem kontakta o ima, dodirivanjem da bi se osoba usmjerila na nas. Sada emo pokazati iste informacije uz neke druge preporuke prema obliku prilago enom disleksiji: Izbjegavajte dugi, neprekidan tekst kod pisanih uputa (detalji se mogu izgubiti) Podijelite duge upute na kratke oblike (zadatak po zadatak/ stavak po stavak) Obojite klju ne upute Snimite va ne pisane upute (davanje multisenzornih informacija) Dajte kratke, jasno izgovorene usmene upute Zadr ite pa nju uspostavljanjem kontakta o ima i ako je potrebno laganim dodirom Ohrabrite osobu s disleksijom da ponovi usmenu uputu, da bi tako nadomjestili nedostatke u pa nji i te ko e pam enja 5. Kompjuterski materijali (preuzeto iz Adystraina) Tehnologija modernog pou avanja osigurava nove na ine prezentiranja informacija za nastavnike i stoga je vrlo u inkovit alat u obrazovanju. Za u enike s disleksijom kompjuterska tehnologija je pravi blagoslov, koji olak ava njihov ivot op enito, ne samo njegov obrazovni dio. Te ajevi preko Interneta su nova metoda za osobe s disleksijom koja im daje korisnog posrednika. E-u enje Kako e-u enje postaje iroko dostupno, pa nja se usmjerava na sposobnost da krajnji korisnik doista mo e u inkovito u iti. Razli itost materijala koji sada postoje na tr i tu je u rasponu od samostalnih CD-a do internetskih te ajeva, pri kojem osoba u i sama i prema bilje kama dostupnima na Internetu. Iako su autori koji razvijaju e-u enja svjesni problema, mnogi od onih koji su zadu eni za razvijanje materijala za te ajeve ne uzimaju u obzir sve komponente koje bi trebali razmotriti, a koje su va ne ako te materijale upotrebljavaju studenti s disleksijom. To obuhva a multimedijalne CD-e i Internet, ali tako er i uklju uje upotrebu pomo ne tehnologije za osobe s posebnim potrebama (disabled students). Npr., osobe s disleksijom esto koriste softvere za pretvaranje teksta u govor kada itaju s ra unara. Koriste i digitalne snima e kada slu aju upute ili ele napraviti osobne podsjetnike da bi u ile iz internetskog materijala. Klju na podru ja koja se moraju razmotriti kod e-u enja su: Dostupnost Upotrebljivost itljivost Pou ljivost

Ljudsko povezivanje

Svaka od ovih natuknica se e dodatno objasniti dalje u tekstu, s primjerima. Bitno je da se svaka od njih razmatra zasebno, iako su o igledno vrlo povezane.

5. 1. Dostupnost Dostupnost bi se trebala shva ati kao sposobnost osobe da dobije informacije sa stranice. Komponenta u enja kojoj je te ko pristupiti lako uzrokuje frustraciju, osoba postaje preosjetljiva. Jedno va no podru je za osobe s disleksijom je dostupnost mogu nosti pretvaranja teksta u govor: text-to-speech/tekst-u-govor. Na alost, mnoge stranice koriste Flash na na in koji ne dozvoljava da se stranica ita pomo u naprava text-to-speech/tekst u govor. Posljednje verzije Flasha dozvoljavaju da prate i tekst bude dodan u datoteku i tako se mo e itati preko nekih, ali ne svih ita a s ekrana. No ipak i oni koji razvijaju e-u enje smatraju da a uriranje starog materijala i uklju ivanje sadr aja koji se mo e itati oduzima previ e vremena. Stoga je, naravno, velik dio njihovog sadr aja nedostupan. Mnogo je principa kojih se potrebno dr ati kada se nastoji osigurati dostupnost. Oni uklju uju potrebu da se osigura sadr aj kori tenjem pomo ne tehnologije i da se radi s grupom klijenata.

5. 2. Upotrebljivost Upotrebljivost se odnosi na lako u upotrebe materijala, a procjenjuje se parametrima kao to su oblik pisma (Times, Arial, Comisc Sans su najpopularniji), veli ina slova, prored (razmak izme u linija) i poravnjavanje. Tekst i boja pozadine su tako er va ni, a najva niji je plan sadr aja i vo enje. Oblik slova Ako je mogu e, ra unar koji upotrebljava osoba s disleksijom treba imati najmanje 3 odabira. Ako ima previ e mogu nosti za odabir, to mo e biti ometaju e. Prije se smatralo da je Times najbolji za osobe s disleksijom jer vodi oko od jednog slova prema sljede em. No, u posljednje vrijeme postoji trend e e upotrebe sans serif fonta kao to je Arial (ili Helvetica na Apple Mac-u). Ipak, istra iva i smatraju da sve to ste upotrebljavali e pokazivati emu ete sljede em davati prednost. Novija prednost za sans serif font vjerojatno je vezana uz samu upotrebu ra unara. Na ekranu se mali detalji slova, poput onih kod Timesa, s njegovim zavijutcima , mogu izgubiti. Veli ina slova

S papirnim dokumentima je mogu e ta no odrediti veli inu teksta. Uobi ajeno je da osobe s disleksijom ele najmanje veli inu slova 12. No, s ekranom je to ipak ne to slo enije, s s obzirom na to da se slobodnim odabirom on mo e pove ati i smanjiti. Veli ina teksta mo e ovisiti i o drugim faktorima kao to su rezolucija i postavke programa. Kontrola veli ine fonta se tako er mo e provoditi kroz web pretra iva . Ali neki dizajneri presko e ovu funkciju, to zna i da korisnik esto pati zbog dizajnerovog ( esto premalog) izbora veli ine slova. Prored (razmak izme u linija) i poravnanje Ve ina dizajnera koristi zadane postavke za prored (20%, odnosno kad se koristi font 20, prored e biti 24 ta ke). Za ve inu osoba s disleksijom bolji je ve i prored (npr. 30%) jer im to olak ava slije enje linija. Ipak, ako je prored prevelik, smanjuje se lako a itanja. Kao i kod papirnatih materijala, tekst bi trebao biti poravnat na lijevoj strani tako da osoba mo e vidjeti iljasti uzorak na krajevima s desne strane. Kada se tekst potpuno poravnava tada raznoliki razmak izme u rije i mo e biti vrlo zbunjuju i. Tekst i boja pozadine Sve ve i broj veb stranica dopu ta korisnicima da sami odlu e o boji okoline onoga to u e tako da sami pode avaju boju pozadine i slova. Kad se oblikuje okolina, odabrane po etne postavke trebale bi biti prolago ene osobama s disleksijom, kao npr. Arial na kremastoj pozadini. Plan sadra aja i vo enje Plan je vrlo va na, iako esto zanemarena komponenta. Zamislite situaciju u kojoj na ekranu imate 62 mogu e zone za odabir/klikanje, uklju uju i i sam pretra iva ( ta se doga a s jednom vrlo poznatom okolinom za e-u enje). Ne samo da je to vrlo zbunjuju e, nego i ostavlja malo prostora za u enje. Jasno a i jednostavnost bi trebali biti va niji nego dizajnerski izgled. Vo enje bi trebalo biti intuitivno i dosljedno preko svih dijelova okoline za u enje. Pomicanje i ozna eni sadr aj U osiguravanju informacija trebalo bi se u obzir uzeti injenica da se one daju na osnovu principa stranica po- stranica, kao i u knjizi, ili pomicanjem du stranice, to bi moglo biti te ko za one s problemima koordinacije. U obzir bi se trebalo uzeti i alternativno vo enje za pomicanje, kao npr. sklizatelji koji se povla e du stranice, strelice i tipke za vra anje. Svakako bi trebalo izbje i vodoravno pomicanje jer to utje e na pregled teksta, a idealna du ina linije u cjelini bila bi 60-80 znakova iako ljudi itaju br e kada imaju samo 30-50 znakova kao u novinskim stupcima. Ali stupci nisu korisni na veb stranici jer zahtijevaju pomicanja gore i dole po ekranu, pa ve ina onih koji oblikuju sadr aj dobar za u enje radi kratke odjeljke teksta koji zauzimaju sredinu ili desnu stranu ekrana.

 Igre rije ima Mnogo je igara rije ima i karakteristika kojih moramo biti svjesni kad se oblikuje internetski materijal za u enje za osobe s disleksijom. Npr. korisnici Text to speech/teksta-u-govor ne vole zaglavlja. Ako nema ta ke na kraju retka, softver e se nastaviti sljede u re enicu. Da bi se ovo izbjeglo, neki dizajneri dodaju ta ku na kraju natuknice, izjave, fraze ili retka. Ozna avanjem interpunkcije (mnogo manjim od veli ine slova u retku) vizuelni u inak je minimalan. 5. 3. itljivost Jedan aspekt koji se esto zanemaruje je itljivost. To zna i, kako lako se sadr aj mo e razumjeti u funkciji kori tenog rje nika i gramatike. Npr., mnoge veb stranice su usmjerene onima koji nisu poha ali fakultet, no ipak upotrebljavaju rje nik onih koji poha aju fakultet. Doga a se da ne procijene dobro lako u kojom grupa korisnika mo e pro itati sadr aj. Ta nije, onaj koji u i ponekad ne mo e pristupiti sadr aju za u enje zbog svojih sposobnosti ili nesposobnosti itanja, jer se zapravo ispituje ta sposobnost, a ne sposobnost u enja. A to se sve doga a i prije nego to do u do ispita. Va no je da je tekst primjeren dobi, kulturi i sadr aju. U situaciji licem-u-lice puno je lak e izabrati odgovaraju e tekstove prema sposobnostima pojedinca jer se oni mogu osobno poznavati. Nadalje, materijal se mo e promijeniti kad se primijeti da student mo da ne mo e nau iti iz danog materijala. Kako god bilo, u enje temeljeno na upotrebi ra unara zahtijeva da procjenjujemo uspjeh svih koji zapravo u e na sli an na in, mo da samo druga ijom brzinom. Da bismo osigurali itljivost, sljede e smjernice mogu biti korisne: Prosje na re enica bi trebala biti duga izme u 15 i 20 rije i Budite sa eti Koristite natuknice kad god je to mogu e Koristite jednostavan, ali ne prejednostavan, preza titni ki rje nik Radije koristite aktiv nego pasiv Uvodite nove ideje kada su stare utvr ene Izbjegavajte unakrsne reference gdje god je to mogu e Koristite ilustracije da biste pomogli razumijevanju Osigurajte povratne informacije od grupe korisnika

itljivost danog teksta mo e biti procijenjena kroz nekoliko jednostavnih instrumenata (npr e.g. the FOG, SMOG and Flesch-Kincaid Indexes za engleski). Mnoge vebstranice nude podatke o itljivosti . Jedna od najlak ih za razumijevanje na

engleskome mo e se na i na http://www.readability.info/. Neke druge web-stranice tako er nude vodi za pisanje: http://www.useit.com/papers/webwriting/ http://www.askoxford.com/betterwriting/plainenglish/ http://www.blm.gov/nhp/NPR/pe_toc.html http://www.e-gineer.com/articles/web-writing-for-many-interest-levels.phtml http://www.webstyleguide.com/ Jednostavne jezi ne vodi e mo ete prona i na: http://www.plainlanguage.gov/library/smpl1.htm

5. 4. Pou ljivost Kad se radi o disleksiji, mnogo se mo e razgovarati o potrebama za strukturom u enja koje treba imati slijed i biti multisenzori ko, s logi nim napredovanjem. Ono treba biti oblikovano prema individualnim potrebama, posebno za osobe s disleksijom. Trebao bi postojati okvir temeljen na pedago kim principima e-u enja. Neki od tradicionalnih pravaca u enja (npr. konstruktivizam) mogu biti problemati ni za osobe s disleksijom. Dobra briga i pa nja trebaju biti usmjerene prema osobama s disleksijom, kako bi se osiguralo da one ne budu isklju ene zbog prirode njihovoga na ina u enja. 5. 5. Povezivanje me u ljudima Prilika za dijeljenje misli s drugima u u ionici ili situaciji u enja nikada se ne smije podcijeniti. Mnoge osobe s disleksijom uspijevaju u grupnim situacijama jer nema potrebe za pisanjem. No, neki drugi e patiti posebno ako imaju problema s pam enjem, to ote ava pra enje slo enih argumenata. Briga i pa nja bi stalno trebale biti usmjerene na potrebe odre ene osobe, a ne na pedago ke dogme koje mogu biti neva ne u nekim slu ajevima.

6. Zaklju ci Pisane informacije su prisutne u ivotu svakog od nas i zato je va no da budu razumljive za sve. Studentima je klju no razumijevanje knjiga, sa etaka, obrazaca, testova i drugih pisanih materijala za njihova akademska postignu a.

Tokom mnogih studentskih aktivnosti (predavanja, seminara, laboratorijskih aktivnosti) postoji istovremena govorna i pisana komunikacija i obje imaju neka temeljna pravila: materijal treba biti dobro strukturiran, dosljedan, multisenzoran i sa et. Vi e od 7% studenata ima te ko e itanja/pisanja. Oni mogu postati cijenjeni stru njaci u pojedinim podru jima, samo ako mogu primjereno razumjeti, obraditi i sticati informacije tokom studiranja u institucijama visokoga obrazovanja. Zato bi svi pripremljeni materijali, bilo pisani ili ne, trebali biti odgovaraju i i za osobe s disleksijom. To se mo e ostvariti relativno malim preinakama, prilagodbama i promjenama materijala za u enje u materijal koji je prijateljski usmjeren prema disleksiji . 7. Za daljnje itanje 1. Goss Lucas S. - Bernstein D. A. (2005); Teaching Psychology. Lawrence Erlbaum Associates, Publishers.Mahwah, New-jersey 2. Gyarmathy E. (2008) Diszlexia. Specifikus tantsi zavar. Llekben Otthon Kiad, Budapest. 3. Oroszlany P. (998): A tanulas tanitasa. (tanari kezikonyv).AKG Kiado, Budapest 4. Smythe I, - Gyarmathy E. (2007) Adystrain, Leonardo da Vinci Project 5. http://www.bdadyslexia.org.uk/extra330.html 6. www.learningandteaching.info 7. http://www.llrx.com/columns/guide27.htm

MODUL IV POMO NE TEHNOLOGIJE Pripremio: Dr. sc. Ian Smythe

Sadr aj Uvod Sjetite se svoga tijela Hardver Senzori ki odabiri Pristup tekstu Stvaranje teksta Ostale mogu nosti Kori tenje paketa MS Office i Open Office Kori tenje internetskih pretra iva a Pomo ni komjuterski programi

1.Uvod Dobrodo li u dio koji se bavi pomo nim tehnologijama. Pokazat emo kako kompjuteri mogu pomo i da informacije postanu pristupa ne osobama s disleksijom, kako se te informacije mogu snimiti i kako koristiti kompjuter za razne aktivnosti - od bilje enja do pisanja eseja. Ovdje ete na i i informacije o dostupnim kompjuterskim programima. Dobro ih upoznajte, prije nego to zatra ite od studenta s disleksijom da ih koriste. Ovo poglavlje postoji i u obliku koji je u e-knjizi namijenjen studentima te se preporu uje da svi studenti imaju pristup informacijama navedenim u poglavlju. Poglavlje sadr i dostupne tehnologije i obja njenja kako se one mogu koristiti. Ipak, za informaciju o odre enom kompjuterskom programu koji je dostupan na bosanskom jeziku, pogledajte poglavlje Izvori na internetskoj stranici www.isheds.eu. Tri su glavne cjeline: Informacije u pozadini

Kori tenje kompjuterskih programa iz MS Office paketa Vodi za posebne kompjuterske programe

Informacije u pozadini Neki e re i da je ovo teorijski dio. No, o ovoj cjelini se mo e razmi ljati kao informacijama koje je potrebno znati kako biste koristili kompjuterske programe i kako biste ta no znali koje treba izabrati. Kori tenje kompjuterskih programa iz MS Office paketa Mnogi zaboravljaju koliko funkcija koje su prijateljske prema osobama s disleksijom ima u Microsoft Office-u i Open Office-u. Ova cjelina govori o mogu nostima njihova kori tenja. Vodi za posebne kompjuterske programe Izabrali smo niz kompjuterskih programa za pomo studentima tokom studiranja. Postoje jo mnogi drugi, no odabrani programi e osigurati uvod u ono to se mo e koristiti. Sve to se preporu uje je besplatno. Ovaj vodi nije te aj nego uvod u na in na koji studenti s disleksijom mogu pobolj ati svoje mogu nosti i iskoristiti svoj potencijal. Va no je zapamtiti da te aj nije potreban za kompjuterski program nego za osobu koja e ga koristiti. Bez obzira na to koliko je program dobar, ako osobe koje ga koriste nisu podu ene kako to initi ili nisu spremne istra iti njegove mogu nosti, korist tog kompjuterskog programa bit e vrlo ograni ena. Ovakav vodi nije kona an i ako pretra ite stranice Interneta ili stranice, vjerojatno ete prona i neke korisne informacije. ak Youtube

2. Zdravo okru enje Ve ina ljudi zaboravlja na zdravo okru enje, a ono je bitno za sve. Studenti s disleksijom mogu u iti tako da ak ugro avaju svoje zdravlje. Npr. odbljesak s ekrana ra unara mo e vrlo nepovoljno djelovati. Stoga je o takvim i sli nim negativnim utjecajim va no brinuti. Ponekad se za bolje razumijevanje nekih tetnih djelovanja mogu savjetovati i lije nici ili stru njaci koji se bave za titom od negativnih djelovanja raznih tehni kih pomagala. Kako biste osigurali ugodno i kvalitetno okru enje za studente s disleksijom, a to vrijedi i za sve druge osobe, potrebno je brinuti o zdravlju i upozoriti ih da:

1. Provjere koji polo aj ra unara u sobi je najbolji, naro ito u odnosu na odsjaj svjetlosti. 2. Polo aj tijela u odnosu na ra unar treba biti trajno udoban. 3. Treba osigurati optimalnu koli inu knjiga, papira i ostalih sredstava za rad, nabaviti police za knjige i sli no, ukoliko je potrebno. 4. Provjere prostora oko ra unala. Neophodno je bez te ko a pristupiti dokumentima, USB - ulazima i tampa u. 5. Koriste dobro osvjetljenje i izbjegavaju odsjaj svjetlosti. 6. Polo aj o iju treba biti takav da gledaju blago prema dolje na ekranu, a polo aj nosa u ravnini glavnog izbornika. 7. Odmaraju o i i gledaju u stranu u odre enim vremenskim razmacima. 8. Le a budu uspravna i na naslonu. 9. Butine trebaju biti na vi em polo aju od koljena. Stopala se odmaraju ukoliko ne dodiruju pod. 10. Povremeno ustajanje i etanje uokolo u odre enim vremenskim razmacima i redovno uzimanje teku ine poma e kod du eg rada na ra unaru.

3. Hardver Prijenosni ra unar Ra unar je potreban ve ini studenata. Mnogi koriste prijenosni ra unar. Za studente s disleksijom, koji koriste ovakav ra unar, to zna i prednosti lakog preno enja i mogu nost no enja na predavanja ime imaju pristup pomo noj tehnologiji. Posljednje generacije malih prijenosnih ra unara imaju ni e cijene i stoga ih je lak e nabaviti. Najjeftiniji je Linux operativni sustav. Oni dobro rade s Open Office odabirom i s internetskim pretra iva ima. Ako elite specijalizirane ra unarske programe, ve ina materijala za poduku oblikovana je za Windows operativne sustave. Ako student cijeli svoj rad i pripremu ispita temelji na kori tenju ra unara, a na ispitu je potrebno napisati esej bez pomo i ra unara, nastaje problem. On je vezan ne samo uz rukopis, ve i speling, pravopis, organizaciju i ponovno itanje radi provjere. Oslanjanje isklju ivo na ra unarnu pomo nije odgovaraju e ve je neophodno u enje i vje banje prema onome to su poznati ispitni uvjeti. Ru ni ure aji Postoji dosta ru nih naprava i ure aja koji mogu pomo i studentima, kao to su oni za provjeru ispravnosti napisanog, za prevo enje i rje nici. Ova pomagala su danas ve inom prisutna i na mobilnim telefonima. To zna i da nije potrebno nositi jo jedan ure aj. Ovakve naprave mogu biti vrlo korisne ukoliko nije dostupan ra unar. USB memorije Danas je lako prona i USB memorije od 32 GB koji se mogu staviti na privjesak od klju eva. To zna i da postoji manja mogu nost da ih se izgubi. Ovaj ure aj ima dvije bitne uloge.

On mo e biti sigurnosna podr ka za ra unar tako da se na njemu napravi kopija svih dokumenata u slu aju da se ra unar pokvari, bude izgubljeno ili ukradeno. Druga je uloga no enje prenosivih oblika ra unarskih programa sa sobom. To je naro ito korisno ukoliko nemate svoj ra unar ili morate koristiti vi e ra unara. Ra unarski programi koji postoje u takvom obliku uklju uju Open Office i Skype. Na internetskoj stranici www.portableapps.com mo ete na i vi e podataka o ra unarskim programima. Jo vi e mo ete prona i na www.eduapps.org. (Ove internetske stranice su na engleskom jeziku, ali neki ra unarski programi mogu se na i i na raznim drugim jezicima.)

4. Senzori ki odabiri Kada se govori o senzori kim odabirima govori se o na inu na koji e se informacije pojavljivati na ekranu. Mogu se posmatrati u odnosu na boje, veli inu i grafi ke elemente (npr. vrste slova). 4.1. Boje Ve ini osoba s disleksijom je ra unarski ekran previ e svjetao. ak i kada smanje osvjetljenje ekrana i dalje mogu imati glavobolje. Ipak, promjenom boje pozadine, situacija se mo e bitno pobolj ati. Ve ina osoba s disleksijom postavlja svijetlo utu ili svijetlo be pozadinu u MS Office dokumentima. Istra ivanja su pokazala da to ne mora uvijek biti tako svi su razli iti i svako treba sam prona i ta mu najvi e odgovara. Iako je pozadina ono to prekriva ve inu ekrana, neke osobe vole mijenjati boju teksta. Ovo je tako er mogu e u ve ini uobi ajenih programa. Ne zaboravite: kod ispisivanja dokumenta vratite crno-bijeli odabir zbog u tede tinte. 4.2. Veli ina Postoji optimalna veli ina teksta za itanje. Preveliki ili premali tekst mo e uticati na brzinu itanja. Odaberite ono to je najbolje za vas. Kad pripremate dokument, bolje je da sam okvir dokumenta bude ve i nego da slova budu velika. Tada ga nije potrebno mijenjati prije ispisivanja. 4.3. Grafi ki elementi Obi no se odnose na vrstu slova (fontove), ali obuhva aju i slike. Istra iva i smatraju da su jednostavni oblici slova bez zavijutaka lak i za itanje. Dobri primjeri su Arial i Times. Ostali smatraju da zaobljena slova kao npr. Comic Sans mogu biti lak a za itanje. Opet je va no isprobavati i uvjeriti se ta je najbolje za vas. Prona ite ta je dobro za vas Radi pronala enja kombinacija boja koja Vam odgovaraju, pogledajte stranicu http://www.wdnf.info/colours/en/ .

5. Pristup tekstu Ova cjelina opisuje situacije u kojima se informacije daju putem knjiga, predavanja ili kori tenjem Interneta. Dijagram ispod pokazuje glavne komponente.

5.1. Skeniranje Ukoliko tekst nije dostupan u elektronskom obliku, mogu se korisiti skeneri uz ra unarske programe za opti ko prepoznavanje (Optical character recognition/OCR). Kvaliteta skeniranog mo e biti lo ija, ali svakako zavisi od kvalitete izvornog materijala. Vrhunska kopija e biti bolja od kopije same kopije. Kada je materijal jednom u elektronskom obliku, dostupan je i njime se mo e baratati kroz druge ra unarske programe. Postoje ograni enja koli ine materijala koja mo e biti skenirana iz knjige. 5.2. Pretvaranje teksta-u-govor ( ita i ekrana) Postoji mnogo programa za pretvaranje teksta u govor na engleskom jeziku, no tek ih je nekoliko na drugim jezicima. Uglavnom su vrlo skupi. Na engleskom jeziku postoje i mnogi besplatni programi. Ipak, pove ava se broj jezika na kojima su dostupni ovakvi ra unarski programi pa stoga vrijedi provjeravati internetske stranice. Pretvaranje teksta u govor mo e se koristiti za: Izgovor pojedinih rije i itanje elektronskih materijala Pristup Internetu Ponovno itanje onoga to ste sami napisali itanje skeniranih knjiga

Neki ra unarski programi imaju mogu nost pretvaranja zvuka u .mp3 format tako da ih se kasnije mo e slu ati na MP3 ure aju ili ak na mobilnom telefonu. To omogu ava preslu avanje informacije bez kori tenja ra unara. Pretvaranje teksta u govor na engleskom jeziku Ve ini studenata treba pristup informacijama na engleskom jeziku. Savjeti za kori tenje ra unarskih programa za pretvaranje teksta u govor: Svi ra unarski programi nisu jednaki. Neki su bolji od drugih. Ako je neophodno da kupite ra unarski program, uvjerite se da radi sa svim vrstama elektronskog materijala, uklju uju i i MS Office ra unarske programe, Internet i PDF dokumente. Pretra ite pode avanja za brzinu i visinu, naro ito ako korisitite glas na engleskom jeziku. Isprobajte razli ite glasove na du im odlomcima teksta. Glas koji zvu i dobro, mo e ubrzo postati zamoran. 5. 3. Sumiranje/sa imanje Ve ina ljudi misli da je svrha prebacivanja teksta u govor smanjivanje napora do kojeg dolazi za vrijeme itanja. Postoji i drugi stav. Kori tenjem automatiziranih sa imanja mogu e je smanjiti koli inu teksta koji treba pro itati. Tako se na primjer 10.000 rije i mo e smanjiti na 2.500 rije i. Takva sa imanja su dostupna u engleskoj verziji MS Word-a i, ali i u mnogim drugim (ali ne svim) jezicima. 5.4. Snimanje Veliki broj informacija prima se putem govora, a studenti ih primaju kroz predavanja i konsultacije. Velik broj osoba s disleksijom ima problema u zapam ivanju i preslu avanju. Stoga neki poku avaju koristiti ra unarske programe ili specijalizirane sustave za snimanje, a esto je dovoljan najjednostavniji snima glasa. To mo e biti obi an diktafon ili ak mobilni telefon. Mo e se koristiti i ra unarski program na prijenosnom ra unaru. Iako upotreba prijenosnog ra unara nije u potpunosti odgovaraju a, dobra je strana to ono nema ograni enja po pitanju veli ine snimljenih dokumenata. Savjeti za kvalitetno snimanje: Koristite mikrofon koji mo ete usmjeriti k izvoru zvuka kad god je mogu e. Tra ite dozvolu za postavljanje mikrofona ispred predava a. Uvjerite se da je baterija napunjena. Napravite sigurnosnu kopiju to prije. Provjerite je li sve ispravno prije snimanja. Zamolite predava e da nose mikrofone kada za to postoji mogu nost. Provjerite ima li dovoljno prostora za digitalni zapis. Presnimite i pohranite zapis to je prije mogu e.

Ponekad se mo e koristiti video-snimanje. No, predava i se esto protive tome jer ne ele da se pojave, na primjer, na YouTube internetskoj stranici. Zato je neophodno uvijek pitati za dozvolu prije po etka snimanja i koristiti video samo ako je doista potrebno. 5.5. Druge metode Postoje i drugi na ini bilje enja ili snimanja informacija. Najpopularniji na ini su mentalne mape. Ve ina ljudi koristi papir za izradu mentalnih mapa, a neki koriste i ra unarske oblike. Ovaj dio e biti podrobnije obja njen u sljede em poglavlju. Postoje ra unarski programi koji povezuju snimanje glasa s bilje enjem, kao to je npr. One Note iz Microsoft-a, kao i nekoliko malih paketa koji se mogu prona i na internetskim stranicama.

6. Stvaranje teksta Nekoliko je komponenti va nih tokom procesa pisanja: Konceptualno ozna avanje itanje radi provjere Pretvaranje govora u tekst Vodi za tipkanje

Stvaranje ideja je sposobnost da se prikupe informacije i oblikuju na odre eni na in i prema odre enom redu, a to ovisi o du ini pisanog teksta. Glavno oru e za to je ra unarski program koji sadr i konceptualne mape. Ra unarski programi za pretvaranje govora u tekst su vrlo korisni studentima, posebno kada napisano treba imati odre enu du inu. Ponovno itanje koristi pri provjeri spelinga/pisanja i gramatike, ba kao i slu anje ako se koristi ra unarski program za pretvaranje teksta u govor (kao to je prethodno obja njeno). 6.1. Konceptualno ozna avanje Predstavlja vrlo korisnu vje tinu koja omogu ava iskazivanje ideja bez bilje enja svih detalja. Konceptualne mape mogu biti pomo pri u enju, zapam ivanju i organiziranju. Vizuelni materijal osigurava lagano razumijevanje teme i mo e se lako prenijeti na papir ili ra unar. Koriste i strukturu za grupiranje ili povezivanje, vidljivo je da ve ina tema mo e biti smanjena na samo jednu vizuelnu reprezentaciju, a to olak ava u enje i prisje anje. Neke dobre strane kori tenja mentalnih mapa: Poma u zapam ivanju i u enju za ispite Korisne su pri razvijanju i planiranju eseja Upotrebljavaju se za izradu skica prezentacija U planiranju projekata i za jednostavno obja njavanje drugim osobama Intenzivno smi ljanje (brain-storming) ideja.

Osnovni vodi za izradu konceptualnih mapa

 Po nite s glavnom zamisli ili idejom od koje e se granati sporedne ideje Upotrebljavajte to vi e slika kao pomo za prisje anje Koristite okvire povezane linjama ili rije i na samim linijama kako bi sve bilo jasno Upotrijebite boje za ozna avanje i kao pomo u obilje avanju slijeda Neka vas ne pla i ako napravite skicu i zatim ponovo crtate isto Koristite razli ite oblike i veli ine za prikazivanje, kao to je npr. hijerarhijski oblik, da biste bolje shvatili veze. Na internetskim stranicama mo ete prona i mnogo primjera. Prije nego po nete pou avati studente s disleksijom kako da izra uju mentalne mape, uvjerite se da dobro baratate konceptima i ra unarskim programima. Ako im poma ete da savladaju neki posebni dio vezan uz mentalne mape, va no je da znate pokazati kako koristiti konceptualne mape, a ne da im samo odgovorite na pitanje. Ako samo odgovorite na pitanje, ne e biti u stanju razviti svoje vje tine i raditi samostalno. Primjer mentalne mape i mogu nosti izrade novih mapa mo e se na i na internetskoj stranici ovog projekta www.iSheds.eu.

6.2. itanje radi provjere Slu i kako bismo se uvjerili da je ono to je zabilje eno na papiru zapravo ono sto je student elio napisati. Ovo je jedan od najproblemati nijih dijelova za studente s disleksijom. Ipak, utvr eno je da kod studenata s disleksijom ak dvije tre ine gre aka mo e biti izbjegnuto ako ih se podu i postavkama u inkovitog itanja radi provjere. Glavne sastavnice te poduke su provjera pravopisa i gramatike. Obje mogu nosti postoje u MS Office ra unarskim programima. Studentima treba pru iti jasna uputstva kako mogu koristiti te programe. Druga dobra metoda za itanje radi provjere je slu anje rije i kori tenjem ra unarskih programa za pretvaranje teksta u govor. Ponekad i bliski prijatelji mogu pomo i u ponovnom itanju.

6.3. Pretvaranje govora u tekst - prepoznavanje govora Tehnologija prepoznavanja govora je vrlo korisna za osobe s disleksijom, ali je na alost dostupna samo na nekoliko jezika (danskom, engleskom, francuskom, njema kom, talijanskom i panskom). Poma e kod diktiranja eseja i bilje enja. Neki studenti koriste oblike za engleski, iako engleski nije njihov materinski jezik. Potrebno je dosta vje banja da bi se postigli dobri rezultati. 6.4. Vodi i za tipkanje Jedno od najkorisnijih oru a za studente s disleksijom, unutar informacijske i komunikacijske tehnologije, je vodi za tipkanje. U enje automatiziranog tipkanja

va no je za sve koji ele koristiti informacijske tehnologije kao pomo na sredstva. Ne samo da je va no brzo tipkati ve proces tipkanja poma e boljem pisanju. Postoji nekoliko programa napravljenih tako da koriste ortografske principe jezika. 7. Ostale mogu nosti Postoje i drugi ra unarski programi koji mogu pomo i osobi s disleksijom. To su oni programi koji uklju uju pomagala za zapam ivanje, oblikovanje back-up sustava, vizuealne pomo i (npr. lenijar za ekran ili pove anja) i tzv. prevoditelji. Oni e biti predstavljeni u sklopu cjeline Pomo ni ra unarski programi.

8. Kori tenje paketa MS Word i Open Office 8.1. Razmak izme u redova Ve ina osoba voli podesiti ra unar prema svojim potrebama, kao to je naprimjer pozadinsko svjetlo be boje ili Arial kao odabrana vrsta slova. Ra unarski program pru a mogu nost postavljanja sustava tako da sam podesi odre ene boje i vrste slova. Tako se tedi vrijeme pode avanja obilje ja u svakom dijelu ra unarskog programa. Isto to se mo e u initi i u MS Word-u.

8.2. Boje pozadine Pode avanje boje je vrlo lako, a mo e biti najva niji dio za osobu sa disleksijom. Da biste promijenili boju pozadine u MS Word-u, idite na izbornik na najvi oj liniji (onoj koja po inje sa File Edit/Datoteka - Ure ivanje) i kliknite na Format/Oblikovanje. U padaju em izborniku, onome koji se otvara, vidjet ete odabir Background/Pozadina, s malom strelicom na desnoj strani koja upu uje na vi e odabira. Ako pomaknete strelicu u desno, vidjet ete mogu nosti odabira boja. Postoji vi e odabira u dijelu More colors/Vi e boja i Fill Effects/Efekti ispune. (Ukoliko ne vidite rije Background/Pozadina, pomaknite strelicu preko dvostruke strelice okrenute prema dole i pokazat e se produ ene liste izbora). Mo ete koristiti i alate za snimanje sadr aja s ekrana ili Powerpoint prikaze kako biste pomogli studentima s disleksijom da prona u ove izbornike.

8.3. Boje slova i ozna avanje teksta Mnogi vole osim boje pozadine promijeniti i boju teksta. To se mo e u initi kori tenjem ikonice prikazane na lijevoj strani prikaza. Ozna ite tekst kojem elite promijeniti boju i zatim kliknite na slovo A . Mo ete odabrati i druge boje odabirom strelice okrenute prema dole i to desno od A . Lijevo ete prona i alat za ozna avanje. Samo ozna ite tekst i odaberite alat za ozna avanje. Opet e se pojaviti veliki broj boja.

8. 4. Odabir vrste slova Pa ljiv odabir vrste slova je vrlo va an jer mo e zna ajno smanjiti napor za o i. Vrstu slova mo ete mijenjati ne samo u svojim ve i tu im dokumentima i to prema va oj sklonosti. Odabir vrste slova uglavnom je dostupan preko padaju eg izbornika koji je prikazan na slici. Iako je izbor velik, 95% ljudi odabire upravo neke od ovdje prikazanih. Mo ete tako er mijenjati i razmak izme u redova to se radi preko Format/Paragraph/Spacing - Oblikovanje/Odlomak/Uvlaka i razmaci.

8.5. Provjeravanje ta nosti napisanih rije i Postoje tri vrste alata za provjeru ta nosti: oni koji su sastavni dio standardnih paketa, oni koji su pridodani i samostalni ure aji. MS Word paket u standardnom obliku nudi izbore, ali podrazumijeva da sami znate koji je pravi izbor. Ne daje vam smjernice. (Ako utipkate npr. npr. rije savijet odabiri koji se nude su: savijte, savijete, svijet, savjet, savije i isto tako morate prona i rije koja odgovara sadr aju, to zna i da morate prepoznati ta an oblik, odnosno u ovom slu aju pravopisno ispravan). Zbog ovog je potrebno razmotriti i druge izbore. 8.6. Provjeravanje gramatike Jo jedna funkcija dostupna u MS Word-u je provjeravanje gramati ke ta nosti. Ova funkcija mo e biti vrlo korisna. Ipak, znajte da su algoritmi postavljeni za ameri ki engleski i ponekad program daje neke neodgovaraju e prijedloge. Gramati ka provjera nudi podcrtavanje dijelova ija sro nost nije odgovaraju a, a osoba sama mora na i izbor i napraviti promjenu koja e dati ispravnu kombinaciju rije i i re enica. 8.7. Samoispravljanje Mogu nost samoispravljanja je jedna od funkcija koja se esto zaboravlja, a postoji MS Word paketu. Kao to je vidljivo u prikazu, ova funkcija omogu ava da se u ra unar pohrane rije i u kojima se naj e e javljaju gre ke te da se pogre ni oblici automatski ispravljaju. Kori tenjem postoje e liste program e npr. automatski promijeniti accomodate u accommodate . Ovaj izbor se nalazi u dijelu izbornika pod nazivom Tools/Alati. Kliknite na ikonicu Microsoft Office Button (gornji lijevi ugao) i zatim na Word Options /Odabir Rije i na samom dnu.

9. Kori tenje internetskih pretra iva a Pretra iva i imaju mogu nost mijenjanja obilje ja kao to su boja pozadine, vrsta slova ili veli ina.

Mo ete promijeniti boje i vrste slova Tools/Options/Content/Colours - Alati/Mogu nosti/Sadr aj/Boje.

biraju i

opcije

Korisna pre ica je kori tenje Ctrl ++ da bi se pove ala veli ina teksta. Foxtabs je dodatak za Firefox koji Vam omogu ava da vidite sve otvorene stranice odjednom. Za druge dodatke pogledajte na https://addons.mozilla.org/. Jo jedan koristan dodatak je AnswerTips, koji osigurava definicije, izgovore i prijevode. Dostupan je na engleskom jeziku na adresi http://www.answers.com/main/firefox_plugins.jsp Postoje i ure aji koji se mogu dodati na Google putem iGoogle-a (npr. naljepnice, prevodioci, brze veze na omiljene internetske stranice - kao to je ova, www.isheds.eu).

MODUL V PODR KA STUDENTIMA S DISLEKSIJOM Sadr aj: Uvod Timovi za podr ku i osobe za podr ku za studente s disleksijom Samostalni student Vje tine u enja U enje za ispite Op e smjernice za osobe za podr ku (sa etak) Emocionalna podr ka

Osobama s disleksijom potrebna je pomo kako bi ispunili zahtjeve koji se postavljaju pred njih tokom kolovanja i u visokom obrazovanju. Postoje razli iti na ini pru anja podr ke. Namjera je ovog poglavlja bolje razumijevanje razli itih vidova dostupne podr ke, uklju uju i onu koja se odnosi na temeljne vje tine (pobolj anje pismenosti, to olak ava pristup gradivu) i podr ku u u enju (naprimjer, podu avanje, kori tenje konceptualnih mapa, bilje enje, kako u iti i studirati i kako polo iti ispite).

1. Uvod Studenti s disleksijom jednako su vrijedni kao i njihovi kolege, unato druga ijem na inu obrade informacija. Mnogi od njih imaju problema tokom u enja i studiranja, a neki do ive i neuspjeh ulaskom u sustave visokog obrazovanja. Metode podu avanja i gradivo za u enje mogu biti neuskla eni s njihovim na inom funkcioniranja i razmi ljanja. Studenti s disleksijom mogu biti uspje ni ukoliko im se u po ecima studiranja daju klju ne vje tine i ako znaju i mogu koristiti pomo ne tehnologije. Vje tine u enja mogu se pou avati zavisno od potreba studenta, zahtjeva odre enoga nastavnog plana i programa ili zavisno od toga do koje mjere je ostvaren napredak kroz neko vrijeme. Me utim, uobi ajeno je da se zapo ne s organizacijom, itanjem i istra ivanjem i prelazi na pisanje, vje tine pam enja, ponovno pregledavanje i ispitne tehnike. Va no je zapamtiti da je svaki pojedinac jedinstven i da mo e iskusiti i do ivjeti disleksiju na druga iji na in. Prema tome, osobe koje pru aju podr ku trebaju biti kreativne u svom pristupu i koristiti multi-senzori ko pou avanje. Kontakt sa studentima treba biti usmjeren na samu osobu i na pove anje njenog samopouzdanja. Premda kroz e-u enje student u i sam, u svakome kontaktu potrebno je poticati u enje i pratiti napredak tako da se ja a studentovo samopouzdanje. 2. Timovi za podr ku i osobe za podr ku za studente s disleksijom u visokom obrazovanju U ve em dijelu Europe u sve vi e visokoobrazovnih institucija postoje osobe za podr ku u u enju ili timovi za podr ku osobama s razli itim vrstama te ko a, dostupni i studentima s razli itim te ko ama u enja. Oni poma u i studentima s disleksijom. Njihov rad ve inom je usmjeren na: Savjetovanje studenata o problematici koja se odnosi na disleksiju Savjetovanje i prijedloge nastavnicima vezano uz disleksiju (metode pou avanja, stil podu avanja, pripremanje posebnih gradiva, razvijanje posebnih ishodi ta, uvjeti procjenjivanja) Koordinaciju u procjeni disleksije i pru anju pomo i Podr ku tokom studiranja Pristup IT podr ci Podr ku vezanu uz organizacijske te ko e Individualno ili grupno pru anje pomo i na podru ju: o o o o o Vje tina u enja Pripreme za ispit Vremenske organizacije Pisanja radova Tehnike izlaganja.

3. Samostalni student Studenti s disleksijom u e na potpuno druga iji na in u odnosu na svoje vr njake koji nemaju disleksiju. Oni su svjesni toga, ali u ve ini slu ajeva njihovi nastavnici to ne razumiju i podcjenjuju njihove kapacitete za u enje, a ponekad i njihove intelektualne sposobnosti. Ovakav stav mo e ozbiljno utjecati na ina e nisko samopouzdanje studenata s disleksijom. Studenti s disleksijom mogu posti i akademski uspjeh ukoliko postanu samostalni u u enju, a to zna i da su sposobni sami prona i, razumjeti i obraditi potrebne informacije. Za to im je potrebna pomo i podr ka nastavnika kao i osobe za podr ku (tutora za osobe s disleksijom), koje su zaposlene i postoje kao vid pomo i na nekim univerzitetima. Nastavnik mo e pomo i studentu da postane samostalan student kroz tri razine: Prva razina - nastavnik koristi temu koju predaje kao materijal za pou avanje o u enju. To predstavlja fazu zvanu POU AVANJE ZA U ENJE. Druga razina - nastavnik uvje bava studenta da nau i u iti. Ta se razina naziva UVJE BAVANJE U ENJA. Tre a razina - nastavnik o ekuje od studenta da nau i u iti. Ovaj dio je U ENJEM DO NAU ENOGA; student postaje samostalan u enik.

a) Na prvoj razini odgovornost je na nastavniku. Studenti vi e u e o tome na koji na in trebaju u iti nego o onome ta trebaju nau iti. Nastavnikov na in i stil rada i pou avanja imaju veliki utjecaj na studente. Oni nesvjesno u e u iti. Na ovoj razini va no je koristiti metode i materijale koji su u skladu s potrebama osoba s disleksijom: Potrebno je da studenti imaju pregled gradiva koji u e da bi ga savladali. Prema tome, pou avanje treba zapo eti sumiranjem/sa imanjem gradiva. Trebaju vidjeti strukturu gradiva kako bi mogli shvatiti detalje. Korisne su metode koje pokre u cjelovit pristup: o Konceptualne mape o Predod be, vizualizacija o Slike i tekst zajedno, povezivanje gradiva sa slikama itd. Dozvoliti im raspravu o novim konceptima kako im ne bi bili nejasni. Zapo eti od pojedina nih primjera k op im konceptima. Na taj na in mogu e je tuma iti te koncepte kroz uporabu pojedina nih primjera. Dati im vi e vremena za pripremu pisanog materijala. Imaju te ko a u obradi duga kih tekstova. o Obja njenja trebaju biti to kra a. o Duga ak pisani materijali ne poma u u u enju. esto im je te ko odr ati pa nju. Prema tome, bolje u e ukoliko u me uvremenu mogu obavljati razne aktivnosti. Tehni ka pomagala su od velike pomo i u u enju.

b) Zadatak nastavnika na drugoj razini je razvijanje samostalnog studenta, a sastoji se od razvijanja svijesti kod studenata o njihovim slabostima i jakim stranama. Ba kao dobar trener, nastavnik usmjerava studente k stilovima i metodama u enja koje mogu biti u inkovite. Ovo je faza u kojoj u enje postaje svjesno. c) Zadatak studenta je da nau i u iti. Nastavnici i druge osobe mogu osigurati materijal i odgovaraju e okru enje za u enje koje se mo e preuzeti iz prvog i drugog nivoa. Ipak, student mora ulo iti napor i preuzeti odgovornost za izmjenu neu inkovitih metoda u enja i razra ivati svoj stil i na in. Ovo se naziva tre a razina u kojoj se postaje samostalni u enik. 4. Vje tine u enja Tokom kolovanja obi no se dobro nau i ta se treba u iti, ali ne i KAKO u inkovito u iti. Stoga mnogo mladih osoba na fakultetima nema odgovaraju e vje tine u enja. Obi no nastoje prikupiti i upamtiti to vi e gradiva za ispite, a samo je mali broj onih koji doista znaju u iti. To stavlja studente s disleksijom u vrlo te ku situaciju koja esto zavr ava akademskim neuspjehom. Rje enje je u zamjeni tradicionalnih metoda u enja, koje se zapravo temelje na slabim ta kama kod osoba s disleksijom, s novim i u inkovitim metodama koje se temelje na njihovim jakim stranama. Budu i da je glavna obrada informacija kod osoba s disleksijom globalna (istovremena/simultana, vizuelna), to bi trebao biti oslonac u inkovitoga u enja. Slike, prikazi, dijagrami i druga vizuelna sredstva moraju imati svoje mjesto u u enju. C-mapa (ili konceptualna mapa) je vizuelna reprezentacija kojom se iscrtava gradivo na jednoj stranici. Znanje vezano za jednu temu trebalo bi biti dvodimenzionalno raspore eno u prostoru. Vizuelno predstavljanje poma e u zapam ivanju gradiva. Kod crtanja glavnih grana c-mapa, bitni aspekti teme trebaju biti ozna eni i materijal/gradivo treba dobiti vizuelnu strukturu. C-mape su korisne i preporu ljive i u nekim drugim odnosima. Pored toga to su cjelovite/holisti ke, one pru aju i pregled strukture tema. Prema tome, mogu se vrlo korisno upotrijebiti kod globalnog stila razmi ljanja i stoga naj e e odgovaraju osobama s disleksijom. Kori tenje c-mape zahtijeva manje itanja i pisanja. to se ti e odabira i pam enja informacija, bitno je da se sve znanje nalazi na jednoj stranici.

Prednosti c-mape kod osoba sa disleksijom:

Ono to ne mo e stati na jednu stranicu, ne treba zapisivati. Kada je tema slo enija, njeni dijelovi trebaju biti predstavljeni na odvojenim mapama. Pomo u toga e se bitni dijelovi mo i zapamtiti kao cjelina. Postoje i odre ena pravila za izradu konceptualne mape (Gyarmathy, 2007): Polo aj stranice bi trebao biti polo en/landscape jer to najbolje odgovara vizuelnoj percepciji. Koriste se velika tiskana slova jer su lak a za zapam ivanje i pohranjuju se na slikovni na in. C-mapa treba zapo eti sa sredi njom slikom teme. Od sredi nje teme granaju se linije koje se mogu podijeliti na podteme. Tekst na linijama treba kretati iz centra jer je tako slika ure ena i lagana za pra enje. Pravilo 45o: Ne pi ite pod ve im kutom jer tekst s nagibom ve im od 45o ote ava itanje i ometa pam enje gradiva. Koristite boje jer poma u zapam ivanju i mogu poja ati i naglasiti ne to. One ine prikaz ljep im, ugodnijim oku i prijatnijim za u enje. Slike i crte i nose mnogo informacija: jedna slika vrijedi stotinu rije i. Koristite li slike, manje pi ete i lak e pamtite. Znakovi i kodovi/ ifre poma u u orijentaciji i mogu tuma iti informaciju.

Pravila za izradu C-mape :

Tri su polazi ta za izradu C-mape i ona su najzna ajnija pomo u u enju kod osoba s disleksijom: 1. Manje je vi e. 2. Vidljiva struktura. 3. Kori tenje cjelovitog/globalnog mi ljenja i funkcioniranja. 1. Manje je vi e trebao bi biti jedan od najbitnijih koncepata za osobe s disleksijom i osobe koje s njima rade. Ovakav pristup zna ajno se oslanja na strpljenje. Ukoliko elimo brzo rije iti te ko e uzrokovane disleksijom, ni najbolje metode ne e dati rezultate. Isto tako nije dobro poku ati odjednom nadoknaditi nedostatke. Unato dobrim metodama, time se mo e prouzrokovati ak i vi e problema. Bitni pomaci mogu se ostvariti promi ljenim ostvarivanjem malih ciljeva. Bolje je u iti manje, ali temeljito i tako da ono to se nau ilo ne zbunjuje. C-mape se temelje na asocijativnom na inu mi ljenja. Srodno znanje e se aktivirati uz pomo klju nih rije i i slika. to je manje informacija na slici, to je vjerojatnije da e slika biti upam ena. Sama mapa je primjer kako manje mo e izgledati kao vi e.

2. Detalji trebaju biti ugra eni u cjelinu i smje teni u vidljivu strukturu. Jasno prikazivanje misli je klju no za osobe s disleksijom. Zanemarivanje detalja e dovesti do nejasnih koncepata, to e postati prepreka u enju. Globalno razmi ljanje osoba s disleksijom mo e biti u inkovito kroz odgovaraju u upotrebu prostora. Praznina je dio prostora. U muzici su ti ina i pauze isto tako zna ajne kao i note. Na isti na in praznina je zna ajna u prostoru. Prostorno smje tanje poma e u pam enju gradiva. Ovo je jedan od razloga za to je odvajanje elemenata vrlo va no. 3. Kori tenjem cjelovitoga/globalnog pristupa sagledavanje je takvo da slika i tekst ine cjelinu. Dva puta, verbalni i vizuelni, se nadopunjuju i podupiru jedan drugoga u procesu mi ljenja i aktivaciji dvije mo dane polutke. Takvim na inom ostvaruje se cjelovito mozgovno funkcioniranje. Osobe s disleksijom se obi no bolje snalaze sa slikama, ali govor je jedna od osnova ljudskog mi ljenja i kao takav mo e odrediti na in obrade informacija koje se prenose putem slika. C-mape su u inkovita sredstva za u enje i mi ljenje. profesionalne osobe pou avaju kako se njima koristiti. Danas uglavnom

U svakodnevnom ivotu, u u enju i u poslu, c-mape mogu se koristiti na nekoliko na ina i na nekoliko podru ja. One predstavljaju odli no sredstvo za organiziranje misli, prikupljanje ideja i sumiranje/sa imanje znanja koje se odnosi na zadanu temu. Ova metoda nije posebno razvijena za osobe s disleksijom, ali se pokazala izuzetno dobra upravo za njih jer poti e vizuelno predstavljanje, a to im poma e u u enju. Mogu nosti uporabe c-mapa: Organiziranje i planiranje Projekti Studiranje/u enje o Kreativno pisanje o Prezentacija o Esej Brain storming /intenzivno smi ljanje ideja Danas postoje tehnologije i oru a koja su prava pomo u oblikovanju c-mapa. U projektu iSHEDS razvijena su vrlo korisna oru a za konceptualne mape. Ujedno su i vrlo jednostavna za upotrebu. Vizualizacija,odnosno crtanje danog koncepta ili dijela znanja zna ajno poma e u shva anju i samom pam enju gradiva. Mogu e je nacrtati gotovo sve jer na a ma ta koristi slike. Znanje je vrlo esto proizvedeno pomo u na e ma te i temeljeno na slikama. Osobe s disleksijom su u ovome posebno u inkovite i za razmi ljanje koriste slike, ime postaju takozvani ne-verbalni u enici (Davis, 1995). Njima je vrlo te ko razumjeti i koristiti vizuelne rije i bez vizuelnih slika. Prema tome, vizuelno predstavljanje znanja na papiru, a ne samo u na im glavama i u na oj ma ti, je izuzetno korisno. C-mape su zaista u inkovite kada se na njima nalazi mno tvo slika.

Svaki crte izdvojen na osnovu nekog zadanog koncepta, mo e imati va nu ulogu u procesu prisje anja cjelog koncepta. U enje kroz slike i crtanje jedan je od oblika vi ekanalnog u enja koje se oslanja na upotrebu vi e senzori kih modaliteta. Druga mogu nost je razli ito kori tenje slu nog/auditivnog kanala, odnosno druga ije slu anje. Gradivo se mo e povezati s razli itom muzikom. Razumijevanje koncepta mo e se olak ati ne samo putem slika, nego i pomo u pokreta. Izvo enje nekog sadr aja u praksi mo e osobama s disleksijom razjasniti koncepte. Tokom aktivnosti dostupni podaci postat e znanje kroz dodir i pokrete. Naprimjer, esto zbunjuju a razlika izme u kru nih i rotacijskih pokreta brzo e se razjasniti i zauvijek upamtiti ako neko isproba i uvidi to zna i okretanje oko ne ije ose i kru enje oko ne ijeg tijela kada je os samo tijelo neke druge osobe. 4.1. Brojanje Mnoge osobe s disleksijom imaju te ko a i s brojanjem. U svakodnevnom ivotu to mo e biti razlogom te ko a i neuspjeha. Nekoliko prakti nih ideja i rje enja mo e pomo i. Najva nije je ostaviti osobi dovoljno vremena za izvr avanje zadataka brojanja. Te ko e na podru ju brojanja mogu se prevladati uz pomo vizuelne reprezentacije. Kori tenje raznih sredstava bolje je od zbunjenosti tokom brojanja. Prilikom brojanja mogu se koristiti: Prsti Broj anik na analognom satu Lenijar ili neka druga pomagala.

Te ko e s brojevima esto su uzrokovane nedovoljnim osje ajem za detalje i veze kod osoba s disleksijom. Kod matemati kih izraza, koncepata ili prilikom izvo enja odre enih operacija, korisno je nacrtati sve to i prevesti zadatak na svakodnevni jezik te ga pokazati na stvarnim primjerima. Naprimjer: razlomak zna i da je ne to razlomljeno, razbijeno na dijelove. Nazivnik u donjem dijelu razlomka govori na koliko je dijelova taj objekat razlomljen, a pomo u brojnika mo emo izbrojati koliko je dijelova koje emo izdvojiti: npr. 3/5

Ovo zna i da je ne to razlomljeno na pet jednakih dijelova, iz kojih smo izvukli tri takva dijela od ukupno pet postoje ih. Procjena i izvo enje, kao i dobar osje aj i iskustvo, mogu smanjiti broj gre aka. Potrebno je vezati odre ene iznose za grafi ki i slikovni materijal. Neko

mo e ste i mnogo iskustva npr. tokom kupovanja, ali je korisnije ukoliko se iznosi i jedinice mjera ve u za odre ene doga aje i objekte. Postoje stru njaci (Davis, 2009) koji rje enje matemati kih te ko a kod studenata s disleksijom vide u kontroli dezorijentacije (vezano uz perceptualne korijene te ko a kod osoba s disleksijom, op enito ). Oni predla u posebni Program savladavanja matematike (www.dyslexia.com/math.htm), koji izme u ostalog uklju uje: Savladavanje temeljnih jezi kih simbola Savladavanje temeljnih koncepata svih matemati kih operacija: izmjena, uzrok-posljedica, prije - poslije, posljedica, vrijeme, slijed ili niz, red nasuprot neredu Savladavanje simbola kroz vje be rje avanja problemskih pri a putem rije i okida a: npr., za rije prema zajedni ko zna enje u svakodnevnom jeziku bilo bi bli e ne emu (npr. idem prema prodavnici), a drugo zna enje bilo bi unutar grupe (npr. prema autorima - ono to podrazumijeva ta grupa je...).

Tehni ka pomagala, kao to je kori tenje digitrona, pomo su i onima koji koriste gore navedene metode. Ali, ak i uz upotrebu digitrona, potrebno je prevesti zadatak u svakodnevni jezik i koristiti op e poznate injenice i procjene. Matemati ke te ko e kod osoba s disleksijom ne moraju se odnositi na samu matematiku nego mogu biti rezultat smetnji u itanju. Dakle, ne mo e se rje avati matemati ki zadatak ukoliko se ne mo ete konceptualizirati zadatak, a isto tako ne mo e se konceptualizirati zadatak ukoliko se ne zna pro itati pitanje. 4.2. Pisanje Studenti s disleksijom esto imaju te ko e u pisanju. Pi u i prepisuju sporo s mnogo pravopisnih gre aka, a rukopis im je obi no ne itak. To zna ajno ote ava u enje i utje e na akademsko postignu e. Najte i zadaci za studente s disleksijom su: odre ivanje redoslijeda ideja pravopis kori tenje interpunkcijskih znakova rukopis.

Sve navedeno te ko je za studenta s disleksijom ak i ako se savladava jedno po jedno. Kod bilje enja tokom predavanja ili pismenoga ispita, student mora izvr avati sve ove zadatke istovremeno, a to je za njega previ e. Budu i da je pisanje za studenta s disleksijom izrazito te ak zadatak, on se zapravo pretjerano koncentri e na taj zadatak i uslijed toga mo e propustiti neke bitne informacije. Tada postaju izra eniji sadr ajni nedostaci kao i problemi s pravopisom. Ako se usmjeri na pravopis i sadr aj, njegov rukopis esto postaje ne itak ak i za njega samog. Ovo je jo jedan od razloga za to su kompjuteri tako zna ajna pomo za osobe s disleksijom. Zbog te ko a s pisanjem, osobe s disleksijom

Ne zapisuju sve ono to bi htjele Koriste rije i i izraze koji su kra i i lak i za zapisivanje esto nesvjesno rade odabire Nastoje to manje pisati jer se kroz pisanje ne mogu izra avati jasno niti precizno.

Osobe s disleksijom ne mogu kroz pisanje u potpunosti pokazati svoje znanje, a zbog upotrebe jednostavnijih izraza ne e bogatiti rje nik niti e on biti raznovrsniji. Kao posljedica toga, njihovo mi ljenje mo e i i prema jednostavnijim rje enjima, a njihove stvarne sposobnosti ostaju skrivene. Pored razvoja temeljnih vje tina, cilj je i u inkovitija uporaba tih vje tina. Visokokvalitetno pisanje mogu e je usprkos slabijem pisanju i pravopisu. Metode koje poma u ostvarivanju boljih postignu a u pisanju: A. Kori tenje C-mape a) Skicirajte zadanu temu na c-mapi b) Upi ite jednu ili dvije klju ne rije i na svaku od glavnih grana c) Na svaku od podgrana upi ite po jednu rije povezanu s odgovaraju im mislima. B. Za tita rje nika a) Zapi ite temu b) Zapi ite sve ono o emu elite pisati osobe, gra evine, vozila, alate, ivotinje itd. c) Prona ite i zapi ite osobine vezane za svaku rije . d) Prona ite i zapi ite radnje vezane za njih. C. Diktafoni i diktati Ukoliko postoji mogu nost, mo e se koristiti diktafon (digitalni rekorder) ili kasetofon. Nastavnik mo e pomo i studentima da zapi u tekst nakon diktiranja. Na taj na in pisanje ne e biti ono koje e biti ocjenjivano, nego sam sadr aj. D. Obrada rije i Ako pisanje predstavlja problem, najbolja pomo je kompjuter. U dana nje vrijeme postoje prijenosni kompjuteri koje student s disleksijom mo e koristiti kada god mora ne to napisati - esej, bilje ke i sli no. Uvijek je potrebno provjeriti i pravopis. Provjera poma e da se zapamti ta an oblik rije i. Iako je u teoriji problem pravopisne provjere rije en upotrebom tekstovnih ure iva a, u praksi se jo uvijek mora pronalaziti odgovaraju e rije i me u mno tvom odabira koji se nude. Jedan od na ina zaobila enja ovog problema je upotreba preglednog

rje nika u kojem je mogu e prona i i zna enje odre ene rije i. Ovaj na in pru a bolje mogu nosti odabira ispravne rije i. Takav rje nik tako er mo e biti koristan u smislu pronala enja odre enih pravila i veza ime se mo e smanjiti broj gre aka u pisanju. Ukoliko se savladaju pravopisna pravila jedne rije i u grupi, to mo e pomo i u pisanju drugih. 4.3. Pisanje eseja Svi studenti s disleksijom znaju da je pisanje eseja najte i zadatak za njih za vrijeme studiranja. Zbog toga osobe za podr ku moraju pru ati podr ku studentima s disleksijom i obu iti ih odgovaraju em modelu za pisanje eseja. U ve ini slu ajeva, ovakvi modeli odgovaraju i mnogim drugim pisanim materijalima, kao to su disertacije, teze/diplomski radovi, izvje taji, poslovni planovi, knjige. Istra ivanja su pokazala da postoji nekoliko vrlo korisnih metoda pri pisanju eseja za studente s disleksijom (izvor: www.dyslexia-college.com): Kori tenje kompjutera (Obra iva teksta, kompjuterski program Dragon naturally Speaking", Inspiration" program, program How to write an Essay i Visio od Microsoft-a itd.) Crtanje koceptualne mape (c-mape) tema, glavne grane, podgrane. To je osnovna struktura eseja Pisanje uvoda op i pregled, o emu se radi u eseju. Da bi se usmjerila pa nja itatelja uvod mo e sadr avati: o Interesantne, uzbudljive injenice vezane uz temu o Anegdotu vezanu za temu o Dijalog izme u (mo da nestvarnih) ljudi o Sa ete informacije o Postavku glavnog pi eva argumenta na kraju uvoda Pisanje o glavnim idejama u odvojenim poglavljima (52 re enice, odvojene praznim mjestom prije i poslije), uz smjernice s grana i podgrana c-mape Kori tenje putokaznih rije i (kao: me utim, uprkos, i pored toga, prema tome, iako), za lak e odr avanje logi kog pravca argumenta Pisanje zaklju ka koji sadr i jezgrovit pregled glavnih ta aka Provjeru kroz: o Redoslijed poglavlja o Ima li tekst smisla za itatelja o Ispravno ure ivanje (margine, linije, prisustvo neophodnih podataka, npr., imena, datuma, pokretanje programa za provjeru pravopisa i gramatike) Ponovno itanje nakon par sati Pitati druge za njihovo mi ljenje o eseju i ispraviti temeljem dobro obrazlo ene povratne informacije (ukoliko je to potrebno). U knjizi autora Peavey, Meehan i Waugh (2009, Dodatak 4: Uputstvo za pisanje eseja) postoje i druge korisne ideje za pisanje eseja namijenjene studentima s disleksijom. Struktura je jednostavna: uvod, prikaz i zaklju ak. Za svaki dio autori pru aju dobru osnovu za napredovanje. Uvod (koji govori itateljima ta im autor namjerava re i) sadr i:

Koja je tema Za to je va na Za to je va na autoru Gdje zapo inje Kako je strukturirana Gdje zavr ava.

Prikaz (koji pru a injenice i argumente) izgra en je kroz tri glavna dijela: Pozadina: teorije, definicije, istorija, literatura Sada nja pozicija zna i usmjeravanje na temu: istra iva ka metodologija, izvje taj o rezultatima, rasprava Daljnji koraci odnose se na ono to bi autor mogao u initi druga ije u neko drugo vrijeme, opseg daljnjih istra ivanja i preporuke za dobru praksu. Za zaklju ak (koji govori itateljima ta im je autor rekao) preporuke su: Sa etak Izvo enje klju nih ta aka Izbje i literaturu Izbje i nove informacije Izbje i iznena enja Dovesti itatelja sigurno do kraja. 4.4. itanje Djeca s disleksijom mnogo te e u e itati od svojih vr njaka, ali ukoliko ih se podu ava u skladu s njihovim stilom u enja i njihovim jakim stranama, ne e imati previ e problema s itanjem kada postanu studenti. Na alost, mnogi od njih su podu avani itanju upotrebom tradicionalnih metoda pa e u odrasloj dobi itati sporo, uz slabo razumijevanje teksta i s mnogo gre aka. Ipak, mogu e je na i nadomjesne strategije kako bi se smanjile te ko e. Tako naprimjer, manja koli ina itanoga zna i i mogu nost da se ita u inkovitije. itanje predstavlja va an dio ljudske kulture. Ciljevi itanja su razli iti: sticanje informacija, razumijevanje uputa, u enje, zabava ili osobna komunikacija. itanje se ne mo e izbje i, ali pa ljivo planirane strategije, temeljene na sposobnostima i sklonostima, mogu zna ajno pobolj ati itanje za u enje i zabavu. Ciljevi itanja: Sticanje informacija: o novine o rasporedi o znakovi o izbornici U enje: o bilje ke o ud benici o materijali za umno avanje o radni listovi

o testovi Osobna komunikacija: o dopisivanje Razumijevanje uputa: o recepti o poruke o upute za korisnike o vje be o obrasci Zabava: o pripovijetke o asopisi o pjesme o vijesti o pri e o kri aljke

itanje se ne sastoji samo od ta nog itanja rije i, kao to se ova vje tina do ivljava tokom kolovanja. Metoda itanja se mijenja i zavisi o cilju itanja. Postoje neke situacije u kojima je potreban tradicionalan, temeljit na in itanja. U svakodnevnom ivotu uglavnom se samo prikupljaju informacije, za to je dovoljno prona i va ne dijelove teksta i detaljnije ih analizirati. Dobro je i letimi no pregledati tekst prije itanja kako bi se dobila op a slika. Mo da su pri tome jedini izuzetak u ovom podru ju knji evni radovi u kojima autori ele voditi itatelja. Razlikujemo tri tipa itanja prema glavnim obilje jima: 1. letimi no itanje op a slika o materijalu 2. pretra iva ko itanje/skeniranje tra enje informacija 3. itanje rije -po-rije detaljno i itavanje teksta. Neki autori smatraju da je parafraziranje i sumiranje/sa imanje tako er na in koji olak ava razumijevanje teksta (Spafford i Grosser, http://www.education.com/reference/article/strategic-reading-expository/ ) 1. Letimi no itanje na in je brzog itanja teksta kojim se dobiva op a slika o tekstu, strukturi teksta, organizaciji i bitnim informacijama. itatelj se usmjerava na vizuelno istaknute elemente kao to su slike, prikazi, naslovi, poglavlja, podebljani dijelovi, bilje ke na marginama, pregledi poglavlja, zaklju ci na kraju poglavlja. Temeljem toga mogu e je doznati o emu je tekst i to bez itanja. U slu aju kra ih tekstova bez vizuelno uo ljivih elemenata, potrebno je osloniti se samo na rije i.

Ako je potrebno, za tekst se mo e napraviti okvir, kako bi se dobio pregled klju nih ta aka i odijelili dijelovi teksta. To je osnova za izradu konceptualnih mapa, najva nijeg dijela pri u enju. Osobe koje pru aju podr ku mogu pou iti studente s disleksijom da tra e posebne elemente u tekstu, kao to su naslovi poglavlja, uvodi i zaklju ci, slike i prikazi dok letimi no pregledavaju tekst. U isto vrijeme studenti moraju biti svjesni da je letimi no itanje samo faza u enja i da moraju nastaviti sa pretra iva kim itanjem da bi prikupili potrebne informacije. Ukoliko to nije tako, ostat e na razini povr nog znanja. Letimi no itanje koristi se kada se itaju novine i reklamni materijal. 2. Pretra iva ko itanje/skeniranje je drugi korak s pisanim tekstom. Predstavlja fazu u kojoj je itatelj svjestan namjere (otkriva je poput radara) i brzim na inom prepoznaje potrebne informacije. Ne ita sve rije i ve pronalazi elemente koji su bitni za temu istra ivanja. Oko skenira tekst dok mozak izdvaja bitne dijelove. itaju se samo rije i. Ukoliko se prona e bitan element, taj se dio prolazi mnogo temeljitije. Osobe koje pru aju podr ku mogu objasniti studentima s disleksijom kako da na ovaj na in tra e klju ne rije i i kad ih prona u da uspore itanje. Skeniraju e itanje koristi se prilikom itanja internetskih stranica, sadr aja, rasporeda, prilikom tra enja filmova. 3. itanje rije -po-rije klasi an je na in itanja teksta. U ovom slu aju, itanje se odvija u redovima i informacije se prikupljaju postupno u vidu detalja. Ova vrsta itanja zahtijeva potpunu koncentraciju, pa ljivo baratanje detaljima i sekvencijalno razmi ljanje. Tokom klasi noga itanja, osoba mora oblikovati cijelu sliku i ideje na osnovu detalja i verbalnog materijala. Ve ina te ko a u razumijevanju proizlazi iz smetnji koje nastaju tokom odvijanja ovih procesa. itanje rije -po-rije je neophodno u slu aju itanja uputa, asopisa, pripovijedaka, pjesama, va nih pisama. 4.Parafraziranje ili sa imanje temeljnih ideja, kao i izdvajanje glavnih ideja, vrlo je te ko za one koji lo e itaju. Stoga se nastavnicima savjetuje usmjeravanje na vje be govornog parafraziranja i prije nego sama aktivnost pisanja o onome to je pro itano zapo ne. Jo jedna vrlo u inkovita vje ba je grupna rasprava studenata nakon itanja. U po etku nastavnici poma u studentima s disleksijom, ali postupno oni samostalno parafraziraju stranice, odlomke, dijelove teksta ili cijeli tekst. Va no je da to prije dobiju pozitivnu povratnu informaciju kako bi pomogli studentima s disleksijom u stvaranju njihovih osobnih strategija parafraziranja. 5. Sumiranje/sa imanje zna i poop avanje, povezivanje dijelova informacija iz teksta ili dijelova teksta. U nekim podru jima, kao to su socijalne studije i znanstveni tekstovi, sposobnost da se sa ima klju na je za razumijevanje. Kao i kod parafraziranja, prvi korak treba biti da nastavnik nau i studente dobrom govornom sa imanju i zapam ivanju va nih informacija, injenica i detalja. Kada prije u na

sa imanje u pisanju, ukoliko je cilj bilje enje ili u enje, va no je NE ispravljati svaku gramati ku gre ku ili gre ku u pisanju. U slu aju te ko a u razumijevanju teksta, bolje je koristiti sve tipove itanja. Razumijevanje je pobolj ano ako prilikom lete eg itanja student dobije op i pregled, mentalnu sliku onoga o emu se govorilo u tekstu. Pretra iva kim itanjem postaje svjestan va nih informacija. Ukoliko je potrebno, mo e nastaviti s itanjem rije po rije , ali tekst treba itati u dijelovima koji su ve prethodno prepoznati. Parafraziranje i sa imanje poma e pri razumijevanju i obradi napisanog teksta, a tako er pobolj ava klasi ne vje tine itanja. Ovakvim itanjem razvit e se rutina u baratanju pisanim tekstom. Uz to, uspjeh u itanju smanjiti e zabrinutost vezanu uz pisani tekst, to je uzrok ve ine te ko a.

4.5. U enje Kao to je vidljivo iz Modula II, u enje ne podrazumijeva samo itanje i zapam ivanje teksta rije po rije ili ideju po ideju. U inkovito u enje uklju uje prikupljanje informacija, obradu informacija, povezivanje prethodnih i novih informacija, gra enje nove informacijske mre e i strukture. Za osobe s disleksijom, najva niji dio u enja predstavlja pregled gradiva. Prema tome, cjelokupno u enje treba zapo eti sumiranjem/sa imanjem materijala. Mnogo je lak e napraviti sliku iz dijelova kada se zna kakva je slika, nego kada treba naga ati kakva je ona i to na osnovu malih dijelova. Neke etape u enja prikazane su u Modulu II. Evo podsjetnika na ove etape kroz pregled i opis c-mape: Lete i pregled Vrijeme procjena koli ine i slo enosti gradiva: osnova za planirano u enje.

organiziranje perioda u enja, pauza i procesa pra enja.

Raspored organiziranje okoline i metoda odgovaraju ih za osobne stilove u enja i poticanje njihovih jakih strana. Zagrijavanje (pokretanje)/ prisje anje prizivanje prethodnoga znanja vezanog uz gradivo. Mo e se provesti kroz postavljanje pitanja ili kori tenjem asocijacija. Pregled pa nja usmjerena uglavnom na vizuelno istaknute elemente u tekstu za vrijeme lete eg itanja. Poma e pri stvaranju op e slike gradiva. Ovo je osnovna faza za stvaranje c-mapa. Okviri odabir najva nijih dijelova, odabir glavnih tema. Zadatak je prona i i podvu i najva nije dijelove koji odre uju okvir samog gradiva. Ovo je faza u kojoj se iscrtavaju glavne grane c-mape.

Popunjavanje u okvire mo emo staviti prave informacije pretra iva kim itanjem. Svrha je prona i one elemente koji su relevantni za temu istra ivanja. Pri izradi cmapa ovo je faza kada se iscrtavaju podgrane. Isprobavanje kvaliteta usvajanja informacija mora se provjeriti. Podrazumijeva provjeru jesu li klju ne rije i odgovaraju e ili ne, mogu li se temeljem njih prizvati va ne informacije. Struktura mentalne mape mo e se u ovom dijelu promijeniti, ako je to potrebno. Isprobavanje tako er poma e zapam ivanju. Vje ba: Letimice pro itajte tekst ispod i objasnite o emu je rije . Pro itajte samo rije i. Prikupite neke s razli itih strana teksta. Psihologija okoline je interdisciplinarno podru je usmjereno na uzajamno djelovanje ljudi i njihove okoline. Ovo podru je iroko definira pojam okoline, obuhva aju i prirodnu okolinu, socijalno okru enje, gra evno okru enje, okolinu u kojoj se u i, informacijsko okru je. Kada se rje avaju problemi koji uklju uju odnose me u ljudima, bili oni globalni ili lokalni, mora postojati model ljudske prirode koji predvi a okolinska stanja unutar kojih e se ljudi pona ati na odgovaraju i i kreativan na in. Uz pomo ovakvog modela mogu e je oblikovati, upravljati, za titi i/ili ponovo uspostaviti okolinu koja poti e razumno pona anje. Mogu e je i predvidjeti kakav e biti ishod ako nisu uspostavljeni pravi uvjeti i procijeniti problem u postoje oj situaciji. Ovo podru je razvija model ljudskog pona anja zadr avaju i iroki i multidisciplinarni fokus. Istra uje vrlo razli ite probleme kao zajedni ku osnovu izvora upravljanja, pronalaze i izlaz iz slo enih situacija, u inke stresa kojeg stvara okolina na pona anje ljudi, obilje ja obnavljaju e okoline, obradu informacija, poticanje trajnog za titnog pona anja. Iako je psihologija sredine najpoznatiji i najrazumljiviji naziv za ovo podru je, tako er su poznati i drugi nazivi kao: znanost o ljudskim utjecajima, kognitivna ergonomija, socijalne znanosti o okolini, arhitekturna psihologija, socioarhitektura, ekopsihologija, pona ajna geografija, studije pona anja u ivotnoj okolini, osobno-okolinske studije, sociologija okoline, socijalna ekologija i istra ivanja dizajna sredine. (Izvor: Wikipedia)

Napi ite pet glavnih tema na granama c-mape.

Ispunite praznine u ku icama navode i bitno.

5. U enje za ispite Za uspjeh na ispitima bitno je: kontinuirano, planirano u iti dobro raspolagati vremenom koristiti odgovaraju e metode za u enje imati sposobnost organizacije i oblikovanja pregleda materijala nau iti pitati za pomo .

Trikovi koje treba primijeniti: Osvje avanje, razgibavanje prije po etka u enja, ak i nakon pauza. ta poma e: istezanje, pokreti, bo no uvijanje i izvijanje. Koncentracija tokom faze aktivnog u enja. ta poma e: vje be ravnote e, ak i kretanje (npr. hodanje). Opu tanje na kraju svake faze tokom produbljivanja znanja. ta poma e: napeti i opustiti mi i e, opu tanje, le anje.

Jedan od najte ih zadataka za studenta s disleksijom je organizacija u enja. U to je uklju eno planiranje, u enje i organizacija. Svi detalji su u Modulu II.

Glavne ta ke organiziranja u enja za ispite u obliku c-mape:

Stru njaci za probleme u u enju smatraju da studenti uspijevaju posti i uspjeh na ispitu ukoliko se uspiju u inkovito pripremiti za ispit; upravljaju svojim stresom i imaju dobre ispitne tehnike. Neki od ovih dijelova su posebno zna ajni za studente s disleksijom (Izvor: Learning Centre North Coast Institute, www.ncistudent.net) 5.1. Spremanje ispita Podrazumijeva: Pregled rada ponoviti nau eno gradivo u prvih 24 sata nakon u enja. Stvaranje veza me u injenicama i izdvajanje onih injenica koje treba objasniti (pitati nastavnika za pomo ). Podvla enje ozna avanje va nih injenica (stavljanjem zvjezdica, obojenih linija) Kori tenje papiri a pisanje kratkih bilje ki s va nim informacijama na malim karticama i no enje u d epu kako bi se mogli nekoliko puta tokom dana podsjetiti gradiva (mogu biti postavljene i na stolu, vratima fri idera itd.) Kasete, MP muzi ki instrumenti, CD-ovi snimanje va nih informacija vezanih za gradivo i slu anje: o za vrijeme automatskih aktivnosti (obroka, obla enja, puta, vo nje, hodanja) o prije spavanja o i/ili u toku prvog sata nakon bu enja.

Sa imanje/sumiranje pisanje rije i koje ozna avaju najva nije informacije. Ovo su tzv. okida i - rije i koje omogu avaju prisje anje gradiva tokom ispita (dijeljenje tema u odjeljke, odjeljaka u pod-odjeljke, kao u slu aju mentalnih mapa crtanjem grana i podgrana).

5.2. Upravljanje ispitnim stresom Ve ina studenata u velikom je stresu kada se pribli avaju ispiti, ali za studente s disleksijom ispiti su jo stresniji, naro ito pismeni ispiti. Podlo ni su panici i postaju posve dezorijentirani ili izgubljeni. U takvim situacijama ne mogu prizvati niti pokazati ba mnogo znanja. Preporu uje se kori tenje tehnika za opu tanje i aktivnosti kao to su: Zatvoriti o i, usporiti disanje i brojati od jedan do deset (izdah du i od udaha, ne zadr avati zrak predugo u plu ima) Samo-masa a potiljka laganim, kru nim pokretima Opu tanje mi i a ramena i vrata Koristiti NLP (Neuro Lingvisti ko Programiranje) zbog pove anja samopouzdanja i smirenosti kao npr. Smiren/a sam i znam gradivo , Smiren/a sam i mogu se sjetiti glavnih informacija , Vizualiziram okida i mogu odgovoriti na pitanja , Mogu polo iti ovaj ispit , itd.). Osobe za podr ku mogu nau iti studente s disleksijom ove jednostavne tehnike opu tanja ili se studenti mogu obratiti stru njacima radi u enja kompleksnijih tehnika opu tanja (npr. Schultz-ov autogeni trening ili Jacobson-ovo progresivno opu tanje).

5.3. Ispitne tehnike Svrha ispitnih tehnika je priprema studenta tako da on bude u stanju pokazati sve to zna. Za studenta s disleksijom vrlo je va no da mo e pratiti definirane korake i da koristi korisne trikove. Osobe za podr ku trebaju ih podu iti tome: itanje (letimi no prela enje) svih pitanja Procjena vremena potrebnog za svako pitanje Ponovno itanje (skeniranje) svakog pitanja radi boljeg razumijevanja Po eti s lak im pitanjima Odgovaranje na sva pitanja, ak i ako odgovor nije kompletan (radi dobivanja bodova) U slu aju pitanja s vi e odgovora, isklju ite najprije vidljivo pogre ne mogu nosti i onda pretpostavite od ostatka koja je mogu nost najvjerojatnija Koristite rije i okida e i vizualizaciju da biste se sjetili potrebnih informacija Poku ajte NE tro iti previ e vremena na odre enom pitanju U slu aju da je ostalo jo vremena, ponovo pro itajte te ka pitanja i dovr ite odgovore

 Provjerite jeste li odgovorili na sva pitanja i ispravite potrebno. 6. Op e injenice namijenjene osobama za podr ku (sa etak) 1. Organizirajte (i pomozite organizirati) prijateljsku sredinu za osobe s disleksijom: tihi radni prostor (u kojemu je mogu e slu anje instrumentalne muzike, kretanje tokom u enja, pauze) kori tenje kompjutera za pisanje i u enje (odgovaraju i kompjuterski program) papiri u boji mogu nost kopiranja i ispisivanja (printanja) materijala pomozite studentima s disleksijom da imaju mogu nost jasno vidjeti i uti predava a osigurajte studentima s disleksijom mogu nost da rade s vr njacima omogu ite im prilike za vizuelno predo avanje kori tenje ure aja za snimanje zvuka tokom predavanja. 2. Ponudite im i nau ite ih kori tenju odgovaraju ih pomo nih sredstava i izvora pri u enju: kopirni ure aji, kompjuteri, odgovaraju i kompjuterski programi (prikazani u Modulu IV). 3. Nau ite ih metodama u enja i pomozite im da pobolj aju svoje vje tine u enja tako da mogu: Prepoznati svoj osobni stil u enja Koristiti multisenzori ko u enje Izraditi i koristiti c-mape Pobolj ati vje tine pisanja Pisati eseje itati (letimi no, skeniranje, rije parafraziranje, provjera) Brojati Ohrabrite ih da postavljaju pitanja.

po rije , sumiranje/sa imanje,

4. Pru ite podr ku prilikom organizacijskih problema (u upravljanju vremenom, u u enju);

ivotnom okru enju,

5. Pripremite i pomozite nastavnicima i studentima s disleksijom u pripremi materijala koji su prijateljski za disleksiju: Odgovaraju a vrsta slova (zaobljeni oblici, Arial, Comic Sans ili Verdana) Krem boja papira (obojeni papir ili reciklirani), izbjegavati kontraste Tekst organiziran u odjeljcima, 52 reda, me usobno odvojenim Vi e podnaslova, podebljanih, jasno odvojenih od teksta Koristite razli ite veli ine slova za razli ite odjeljke (14-16 za naslove, 12-14 za podnaslove i 10-12 za tekst) Dovoljno prostora izme u redova Mnogo crte a, grafikona, dijagrama vezanih uz tekst Jasne i iste fotokopije.

6. Ponudite emocionalnu podr ku studentima s disleksijom koji imaju nizak stupanj samopouzdanja, pretjerano su zabrinuti i u velikom stresu zbog svojih obaveza na fakultetu: Nau ite ih tehnikama opu tanja Podu ite ih strategijama za smanjivanje stresa Istaknite prednosti studenata s disleksijom (kreativnost, prakti ne vje tine, dobar kapacitet vizuelnih reprezentacija) i neka postanu svjesni tih prednosti Ohrabrite studente s disleksijom da izraze svoje osje aje i svoje te ko e Kritizirajte ih samo na pozitivan, konstruktivan na in (pozivaju i se na prethodne rezultate i uspjehe), Motivirajte studente s disleksijom da se kre u izvan zone svoje ugode Pomozite studentima s disleksijom da na konstruktivan na in rje avaju ispitni stres Omogu ite im da budu uklju eni u grupe za podr ku. 7. Ako je potrebno, budite posrednik u komunikaciji izme u studenata s disleksijom i sveu ili nog osoblja (nastavnika, administrativnog osoblja,..). 8. Potaknite odr avanje predavanja na kojima su predava i stru njaci za disleksiju. 9. Nau ite (uvje bajte) nastavnike da koriste metode prijateljske prema osobama s disleksijom: Multisenzori ke metode (vizuelno+auditivno+kinesteti ke) Alternativne i/ili prilago ene ispitne metode (usmene, kori tenje informacione tehnologije, prakti ne zadatke, dodatno vrijeme,...) Dijagrame, ilustracije, boje, ozna ene va ne dijelove Prikazivanje klju nih rije i Ulazne informacije u malim cjelinama Jasne, kratke re enice i uputstva Pru aju odmah povratnu informaciju o napretku u u enju. 10. Pomozite studentima da prona u stru njake za disleksiju koji vr e procjenu i ukoliko je potrebno uputite ih kako da se priklju e grupi za podr ku. Bitno je IZBJE I: Upore ivanje studenata s disleksijom sa studentima koji nemaju disleksiju (ili rangiranje prema pismenosti) Kritiziranje studenata s disleksijom zbog njihovih gre aka u pisanju ili gramatici Kori tenje podignutog glasa u razgovoru s osobama s disleksijom Po urivanje pri u enju ili na ispitu

Izlaganje studenta s disleksijom glasnom itanju pred drugima Zahtjeve za pisanjem na plo i pred kolegama Ozna avanje studenata s disleksijom hendikepiranim Nestrpljivost Iznena enost ako osobe sa disleksijom ne to ne znaju Iznenadno prekidanje studenta s disleksijom kada pogrije e u itanju ili pisanju Previsoka (ambiciozna) o ekivanja Nedoumice o tome ho e li student s disleksijom diplomirati i uspje no zavr iti studij

7. Emocionalni napor pri pru anju podr ke (M. Meehan, Swansea) Faktor koji se mora uzeti u obzir je emocionalni napor pri pru anju podr ke. Ovo se odnosi na energiju koju te osobe tro e kada pru aju podr ku studentima koji mogu imati emocionalne te ko e. Studenti s disleksijom esto pate od pretjerane zabrinutosti i stresa jer ispiti podrazumijevaju itanje i pisanje, s kojima oni imaju problema. esto je neophodno dopustiti studentima da iska u kakav je njihov stres vezan uz zadu enja, optere enje poslom ili stavove nastavnika, drugog osoblja ili kolega. Ipak, glavni dio koji im osobe za podr ku trebaju omogu iti je pobolj anje vje tina u enja. Ukoliko se ne mogu usredoto iti, bilo bi dobro da se jave u univerzitetsko savjetovali te (tamo gdje postoji). Bez obzira na to, studenti s kojima osobe za podr ku rade mogu prolaziti kroz emocionalne te ko e, bolest ili smrt nekog bli njeg, raskid s partnerom, razvod, trudno u, ili vi estruke smetnje koje mogu utjecati na njihov emocionalni ivot. Ponekad studenti ne mogu iza i na kraj sa svojim emocionalnim smetnjama, ili im se mo e initi da je osoba za podr ku jedina osoba koja ih mo e razumijeti pa joj govore o svemu to ih mu i. Ovakav pristup mo e dovesti do toga da se osobe za podr ku osje aju iscrpljeno, pogotovo ukoliko je njihova osobna emotivna situacija pod utjecajem studentovih okolnosti i iskustava. Podr ka savjetovali ta je tada najbolji put za osobe koje pru aju podr ku, bilo u obliku sastanaka jedan-na-jedan ili kao oblik grupne podr ke. To zavisi od potreba osobe za podr ku i dostupnosti takve podr ke. Vr nja ki sastanci i internetski forumi su mogu nosti koje se tako er mogu koristiti. Literatura i za daljnje itanje 1. Gyarmathy . (2007) Diszlexia. Specifikus tantsi zavar. Llekben Otthon Kiad, Budapest. 2. Pavey B., Meehan M., Waugh A. (2009): Dyslexia friendly Further and Higher Education. Textbook. 3. Smythe I.(szerk.)(2005) Diszlexia: Utmutat feln tteknek, Leonardo da Vinci Project 4. Smythe I, - Gyarmathy E. (2007) Adystrain, Leonardo da Vinci Project 5. www.education.com/reference/article/strategic-reading-expository/

6. www.gtce.org.uk 7. www.ncistudent.net.

10. Vodi kroz besplatne pomo ne softvere

Prebacivanje teksta-u-govor na va em jeziku Postoji nekoliko izvora dostupnih na va em maternjem jeziku. Ipak, postoje internetske stranice koje stalno nude nove mogu nosti i koje je dobro stalno pretra ivati. Najvi e nudi stranica Intranslatora koja se mo e na i na http://imtranslator.com. Prebacivanje teksta-u-govor na engleskom jeziku Ra unarski program za prebacivanje teksta-u-govor na engleskom jeziku dostupan je na mnogo adresa. Ipak, ra unarski program sa irokim rasponom jezika mo e se na i na stranici http://imtranslator.com. Za one koji ne ele direktnu vezu, stranica koja nudi izvrsne izvore je www.readplease.com. Ra unarski programi za prevo enje Postoji mnogo internetskih stranica koje se mogu koristiti za prevo enje. Ve ina se temelji na Google izvorima. Zbog toga je najbolje po eti s http://translate.google.com. Drugi izvor dobrog prijevoda, ali sa znatno ograni enijim opsegom, je http://imtranslator.com. Lenijar na ekranu Ovaj ra unarski program ima dvije namjene. Za neke je on samo kliza , no puno va nija mogu nost je da ga se koristiti kao klizaju i lenijar koji se smje ta ispod linije teksta da bi se lak e pratili redovi za vrijeme itanja. Dostupan je na http://www.portablefreeware.com/?id=1250&ts=1258712098.

Prekriva

pozadine

Svi programi nemaju mogu nost izmjene boje pozadine. Me utim, postoji ra unarski program koji mo e ubaciti filter/prekriva preko ekrana. Primjer takvog ra unarskog programa je Tbar koji se mo e na i na http://www.fxc.btinternet.co.uk/tbar.htm

Mentalne mape (www.ikonmap.com ) Oblikovane su za upotrebu na vi e razli itih jezika. Intuitivne su i oblikovane tako da uzimaju u obzir na in razmi ljanja osoba s disleksijom. Imaju nekoliko izbornika, vi ejezi ke su i prebacuju se u MS Word.

Snimanje sadr aja ekrana Cijeli je niz programa koji mogu snimiti ono to se trenutno nalazi na ekranu, uklju uju i PicPick (za mirne slike) i Jing (za snimanje slika u pokretu, kao to su demonstracije rada ra unarskih programa). Ova mogu nost je vrlo korisna pri pou avanju.

Podsjetnici Osobe s disleksijom imaju problema u ispunjavanju rokova. Ovaj ra unarski program omogu ava pode avanje podsjetnika tako da dobivate e-mail koji vas podsje a na vrijeme. Naljepnice (http://www.zhornsoftware.co.uk/stickies/) Naljepnice su mali podsjetnici koje mo ete staviti na radnu povr inu svog ra unara. Dobivaju se uz operativni program Windows 7. Me utim, mogu se preuzeti s brojih internetskih stranica. Pomo u njih mo ete mijenjati boje, vrste slova i dodati alarm. Audacity (http://audacity.sourceforge.net/) Audacity je besplatni ra unarski program za snimanje glasa koji omogu ava snimanje bilo kakvih zvukova i pohranjivanje u .mp3 obliku. Omogu ava i baratanje snimljenim zvukovima. Njime je opremljena ve ina komercijalnih paketa. Vodi i za tipkanje Postoji mnogo vodi a za u enje tipkanja dostupnih na razli itim jezicima. Internetska stranica na kojoj se nalazi lista ovakvih programa je http://www.typingsoft.com/all_typing_tutors.htm

PicPick (http://picpick.en.softonic.com) PicPick je program za jednostavno ure ivanje slika. On sadr i i druga pode avanja kao to su pove alo i lenijar. Lenijar se mo e podesiti tako da bude polu-prozirno i koristi za pra enje teksta.

PicPick se mo e koristiti za snimanje onoga to se trenutno nalazi na ekranu i trenutno prebacivanje snimljenog u .jpg oblik. Dostupan je na vi e razli itih jezika, a mogu e je podesiti jo vi e jezika ulaskom u dio mape za odabir jezika u samom ra unarskom programu. Mo e biti koristan studentima kod zapam ivanja slikovnog okvira ra unarskog programa. Program je kori ten je i za oblikovanje slika uz tekstove u ovoj modulu. Mo e se na i na http://picpick.en.softonic.com.