Biljeka o piscu Romansijer, pripovjedac, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist i pisac za mlade, rodjen je u Bitunji kod

Stoca 1932. Osnovnu i srednju skolu pohadjao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pancevu i Beogradu, a Filozofski fakultet Jugoslavenske knjizevnosti i srpskohrvatski jezik, u Sarajevu. Bio geoloski tehnicar, prospektor urana, tv-scenarist, urednik casopisa Zivot, sada urednik edicije Kulturno naslijede BiH u sarajevskoj Svjetlosti.Priredio je vise djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske knjizevnosti Biserje 1972, prvi izbor bosanskohercegovackih putopisaca Hodoljublje 1973, zbornik radova Hasanaginica, 1774-1974, anegdote Nasrudina-hodze 1984, sa Hadzemom Hajdarevicem izbor iz casopisa Behar 1900-1911, te knjigu O nacionaliziranju Muslimana 1990. Nagradjivan za prozno i dramsko stvaralastvo.
"Zapamtite, ovaj rat je pobrisao i u prah samlio sve to je bilo nae, pojedinano i zajedniko, i nita vie nee biti onakvo kakvim bijae. Niti onakvim kakvim zamiljasmo da je bilo." (Antologija zla) Djelo koje se obrauje
Balada Hasanainica je jedna od naih najljepih narodnih balada, a Hasanaginica je jedan od najljepih likova nae knjievnosti. U pjesmi je opisana tuna sudbina ene koju mu bezduno tjera zbog toga to od stida nije mogla da ga posjeti dok bio ranjen. Hasanaginica nije obila mua iz patrijarhalnih razloga, zato to su to nalagala pravola toga doba. ena tog vremena nije smjela da pokazuje osjeanja prema muu i nije se smjela kretati izvan kue. Iako muena eljom da obie mua hasanaginica ostaje dosljedna pravilima i ostaje kod kue smatrajui to ispravnim. No, Hasanagi proradi muka sujeta i osjeanje muke nadmonosti i pravo da upravlja ivotom ene i njenom sudbinom i odluuje da je otjera. Hasanaginica je pogoena njegovom odlukom i to je za nju velika sramota. U njenoj istoj, nevinoj dui odvija se prava drama. Ispunila je oekivanja i kao ena i kao majka a opet je napustila svoju djecu, svog mua i dom. Hasanaginica je narodna balada, koja je nastala izmeu 1646. i 1649. u Imotskoj krajini i prenosila se sa kolena na kolena po Imotskom i okolini, postojei tako u usmenom obliku, dok ju nije zapisao 1774. godine italijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis nazivajui je morlaka balada (morlaka ili ilirika). Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi Put po Dalmaciji. Od tog trenutka su se poeli nizati prevodi ove pesme na raznim svetskim jezicima. Veliki umovi toga vremena kao Gete (1775), Valter Skot (1798.), Aleksandar Sergejevi Pukin (1835), Adam Mickijevi (1841) su samo neka od imena koja su prevodila Hasanaginicu. Lik Hasanaginice

Hasanaginica:lijepa,plava,oko 26 godina,bujne kose i tijela,dobra, voli djecu i mua, jadna, tragina.Njena sudbina isprepletena je nizom problema od kojih je jedan i njen mali nesporazum sa muem zbog kojeg i dolazi do zapleta radnje koja se zavrava tragino.Kao i sve ene tog doba njoj su uskraena glavna prava od kojih je i to da sama odluuje o svom ivotu.Njena iskrena ljubav prema muu se na alost nije mogla ispoljiti ni u jednom momentu zbog niza okolnosti i problema.U mnogim odlomcima i dijelovima drame dobro se pokazuje njena neizmjerna briga i enja za djecom,kao i tuga,jad i nesebinost.Psihiki Hasanaginica je jako oaloena,potresena i sekirljiva osoba zbog ega je i dolo do tragedije.to se tie njenog karaktera, on je veoma pozitivan sto se moze uvidjeti u svim dijelovima drame.Pored toga u nekim odlomcima moe se vidjeti da je Hasanaginica veoma obrazovana i pismena osoba emu je nastojala da naui svoju djecu u emu joj se suprotstavljala Hasanagina majka. Lik Hasanage

oko 30 godina,crn,snaan,visok,odbojan i ljut mukarac,ponosan,ali veliki junak.Iako je otjerao hasanaginicu on je ipak volio svim srcem sto se pokazuje na pocetku drame.Pored toga on je bio i brian otac,sin i brat. HASAN-AGA: At I peke!Majko,ona je majka djece moje! MAJKA:Sikter! HASAN-AGA:Ona je pod naim rzom i obrazom! MAJKA:Sikter! HASAN-AGA:Pod naim namom i imenom Arapovia. MAJKA:Sikter,rekoh. Ovaj odlomak pokazuje njegov ponos i brigu za Hasanaginicom. HASAN-AGA:U dvoru kako? MAJKA:Nako HASAN-AGA:Djeca kako? Ovaj odlomak pokazuje njegovu brigu za djecom i dvorom. Pintorovi beg: oko 35 godina,visok,ponosit,prijek,utljiv,dobar,ljut,brzoplet i voli svoju sestru BEG PINTOROVI:(Prekida) ta zbori,pjevau? GUSLAR:(Ne da se zbuniti) Doeka ga Vrani Ali-bee, Isprid njega na noge skoio, Kod sebe mu misto namistio BEG PINTOROVI:(Ljut) Stani,ne valja ti pjesma.Kako moe beg skakati na noge prid agom?Gdi to ima?Evo klikog kadije nek ree. U ovom odlomku jesno je naglaena njegova ponositost. Sljedea reenica pokazuje njegovu brzopleost. BEG PINTOROVI:Sestro;dosta zbora!Svati dolaze!Otri suze!Pokai se ija si! Pored svoje brzopletosti i ponosa Pintorovi-beg je veoma promiljen i dobar ovjek. Ovo je predstava o sevdahu ili ljubavi. Hasanaga koji nakon jednog, transcedentalnog, duhovnog iskustva na ratitu pokrene ovu priu i potjera

Hasanaginicu iz svojih dvora iz svog roda, zapravo je jedan od najsuptilnijih tragaa za apsolutnom ljubavi. A ona nije od ovoga svijeta Majka Hasanaginice

Majka koja ostavlja petero djece i odvaja se od jedine ljubavi da bi na koncu spojeni sevdahom koji ih vue jedno drugome, ali i unitava, opet zavrili zajedno, pria je o ljubavi kakvu svi traimo. Na koncu Hasanaginica tragino zavrava upravo zbog velike ljubavi, kad se ini da e drama imati sretan zavretak, ona umire od sevdaha.