1.

Drutvene grupe i organizacije Za razumijevanje drave i pava najvanije podjela drutvenih grupa na organizirane i neorganizirane jer je drava organizirana grupa a pravo skup normi koje kojima se najee ureuju odnosi u organiziranim grupama. Organizacija je skup ljudi koji imaju neke zajednike ciljeve i meusobno dijele poslove, uspostavljaju hijerarhiju i koriste odeena sredstva za ostvarivanje tih ciljeva, a sve je regulirano skupom normi. Razlikuju se po veliini i kvaliteti navedenih elemenata 2. Mo, prisila, vlast i hijerarhija Mo je sposobnost osobe ili grupe da navedu druge osobe da se ponaaju onako kako se po vlastitoj volji ne bi ponaale. Moe biti fizika, ekonomska i duhovna mo. Prisila je primjena moi jednog subjekta prema drugom. Dok mo predstavlja sposobnost, prisila je stvarno navoenje drugog subjekta protiv njegove volje i to primjenom ili predoavanjem nekog zla. Ovisno o vrsti zla moe biti fizika, ekonomska ili duhovna. Vlast je vie od gole moi, ona je legitimna i legalna mo, to znai sposobnost prisiljavanja drugoga koja je priznata od jednog dijela drutva i zasnovana na drutvenim normama. Subjekti drutvenih grupa imaju samo onoliko vlasti i u onim drutvenim odnosima koliko je od njihove moi priznato vaeim drutvenim pravilima, ostalo je samo njihova samovolja koju drutvo kanjava Hijerarhija je odnos izmeu pripadnika neke drutvene grupe koji imaju vie vlasti ili moi (nadreeni) i pripadnika iste grupe koji imaju manje vlasti ili moi (podreeni). Nadreeni postavljanju, zapovjedaju, nadziru, pozivaju na odgovornost i kanjavaju podreene. Hijerarhijski odnosi mogu sadravati sve ili samo neke od ovih ovlasti nadreenih. 3. Globalni i politiki karakter drave Globalni karakter za razliku od veine ostalih grupa koje imaju specijalizirane ciljeve i djelatnosti dravna organizacija ima neogranieno mnogo najrazliitijih drutvenih ciljeva: ona zahvaa i obavlja neposredno ili posredno vojen, policijske, privredne, zdravstvene, obrazovne, kulturne, portske i jo mnoge druge djelatnosti. Zbog toga kaemo da je drava s obzirom na njene djelatnosti globalna ili sveobuhvatna organizacija. Posljedica ovoga je da je ona najvea i najsloenija drutvena organizacija, koja se i sama sastoji od podorganizacija i organiz. jedinica. Politiki karakter drava je jedini politiki subjekt koji obavlja politiku vlast, a to znai jedini koji donosi politike i pravne odluke koje obvezuju sve pripadnike globalne zajednice. Po tome je drava sredite politike. Politika je djelatnost prosuivanja i odluivanja o tome kako usmjeravati drutvene odnose koji su vani za cjelokupnu zajednicu ili za neke njene znaajne djelove, a sadre takve sloene ciljeve i radnje o kojima ovise mir, sigurnost i blagostanje globalnog drutva. 4. Suverenost dravne vlasti Dva aspekta: Prvi aspekt koji se naziva unutranja suverenost ili pravna vrhovnost je injenica da drava stvara i ima iskljuivu ovlast da stvara najvie pravne norme ustavne, zakonske, podzakonske, sudske i dr. koje su podrane fizikom prisilom, kojom jedino ona legalno raspolae i obvezuju sve subjekte na njenom teritoriju. Kao politika i najvia vlast globalnog drutva ona tim pravnim normama, a osobito ustavom i

zakonima sebe konstituira kao organizaciju izvorne, od druguh vlasti neovisne vlasti, a u demokratskom sustavu izvedene samo iz volje naroda. U oligarhijskim i demokratskim drutvima postojanje i odluivanje najviih dravnih organa u velikoj mjeri ovise o volji politiki djelatnog stanovnitva, ukljuujui politiku opoziciju, a mo i vrhovna vlast drave odreeni su i ogranieni ustavnim propisima o ustrojstvu drave, te ustavnim pravima i slobodama ovjeka i graanina. Drugi aspekt suverenosti dravne vlasti , vanjska suverenost sastoji se od nezavisnosti i ravnopravnosti drave spram ostalih drava. Nezavisnost je injenica da drava ureuje odnose na vlastitom teritoriju i svoje meunarodne odnose bez prisile drugih drava. Ravnopravnost pak znai da je drava u meunarodnim odnosima subjekt s jednakim osnovnim pravnim ovlastima kao i ostale drave, i to neovisno o velikim razlikama u vojnoj, gospodarskoj i drugoj moi to stvarno postoje meu dravama. Suverena drava slobodno i ravnopravno zakljuuje meunarodne ugovore s drugim dravama i pod istim uvjetima sudjeluje s drugim dravama u meunarodnim odnosima i organizacijama. Simboli suverene vlasti su dravna zastava, grb i himna. 5. Oruana, ekonomska i ideoloka mo drave Oruana mo je vrsta dravne moi koja dravu ponajvie izdie nad ostale drutvene grupe. Drava ima monopol oruane moi i legalne fizike prisile u drutvu, jedino ona moe prijetiti nasiljem i primjenjivati silu protiv ivota, tijela, slobode i imovine ljudi radi iznuivanja odreenih ponaanja. Ima dvije podorganizacije: vojsku (sila u odnosu s drugim dravama) i policiju (odravanje unutranjeg reda). Jedna i druga trebaju djelovati u skladu s pravnim normama kojima se propisuju uvjeti za primjenu fizike sile Ekonomska mo drave sastoji se od upotrebe materijalnog bogatstva u zemlji, rudnim izvorima, zgradama, sredstvima rada prijevoznim sredstvima, novcu i drugoj imovini koju posjeduje, redovito u velikim koliinama, svaka drava. Ekonomska mo suvremenih drava sastoji se od planiranja, nadzora, financiranja i drugih naina prisilnog usmjeravanja privrede i ostalih drutvenih aktivnosti. Ideoloko duhovna mo drave svaka drava ima mo oblikovanja svijesti i ponaanja ljudi u skladu s interesima koje zastupa. Ideologije su interesno uvjetovani sustavi racionalnih i osjeajnih stavova koji se konstituiraju u pojedinim drutvenim skupinama i koji na razne naine objanjavaju, tumae vrednuju najvanije aspekte drutvenog ivota, prije svega drutvene odnose koji su predmet politike, npr. Obitelj, vlasnitvo, rad, sloboda, izvori i ovlasti politike vlasti, moralni i pravni delikti i dr. Ideoloka mo i njena duhovna prisila su najblai i ujedno najdjelotvorniji nain legitimiranja vlasti i postizanja dobrotvornog prihvaanja dravnih politikih odluka i pravnih normi. 6. Dravno stanovnitvo i teritorij Drava se bitno razlikuje od svih drugih organizacija i po tome to se ona kao politika i suverena vlast, odnosi strogo na odreeno stanovnitvo i teritorij. Dravno stanovnitvo ine svi ljudi koji u odreenom trenutku potpadaju pod suverenu vlast drave i koji su stoga obvezni potivati njene pravne norme. Ono je sastavljeno od dvije osnovne kategorije ljudi. Jedno su ljudi u stalnom politiko pravnom odnosu pripadnitva s dravom X i to neovisno o tome nalaze li se na njenom teritoriju ili na teritoriju drugih drava a nazivaju se graani i dravljani. Drugo su ljudi koji su stalni pripadnici drugih drava i koji se nalaze na teritoriju drave X a nazivaju se stranci.

U modernim dravama ostvaruje se potpuna pravna i politika jednakost svih dravljana (graana) premda u stvarnosti meu njima ostaju i dalje duboke klasne, ekonoske i kulturne nejednakosti. Dravljanstvo u modernom smislu je trajna veza jedne osobe s jednim dravnim i pravnim poretkom veza koja se sastoji u tome da osoba stjee prava i obveze tok poretka, ukljuujui i politike, a drava se obvezuje da je titi spram drugih drava. Dravljanstvo se stjee roenjem ili za ivota na razne naine. Roenjem na dva naina: ius sanguinis pravo krvi dravljanstvo roditelja (najee), ius soli pravo tla (vea uloga u novom svijetu); trei nain je onaj po kojem stranac dobija novo dravljanstvo naturalizacija. 7. Dravne slubene osobe, dravni organi i nadlenost Dravnu organizaciju ini golem broj osoba. One se nazivaju slubene osobe jer obavljaju odreenu slubu tj. Slue ciljevima cjeline organizacije, pa stoga moraju odvajati svoje privatne interese od javnih interesa organizacije za koju rade. Koritenje slubenog poloaja u privatne svrhe, ukljuujui korupciju, je zloporaba slubenog poloaja i kanjava se kao delikt. Dravni organ je normativna pojava, skup srodnih poslova koji je postavljen pravnim normama i nosi odreeni naziv npr. Ministarstvo financija, Opinski sud u Splitu... Stavranje dravnih organa je nain podjele rada u dravnoj organizaciji. Slubene osobe i organi su dakle razliite pojave ali i nuno povezane i meuzavisne: organ moe djelovati samo posredstvom slubenih osoba, a svaka slubena osoba mora obavljati poslove nekog organa. Nadlenost je termin koji oznaava skup pravnih obveza i ovlasti da se obavljaju poslovi jednog organa. Nadlenost svakog dravnog organa ima dva aspekta: stvarna i teritorijalna nadlenost. Stvarna nadenost je obveza i ovlast da se obavljaju neke vrste poslova npr da se sudi u krivinim i imovinskim sporovima. Teritorijalna nadlenost jest obveza i ovlast da se takve vrste poslova obavljaju samo na odreenom teritoriju. 8.