You are on page 1of 14

IstoČNi Goti

dok se Vizigoti sele na područje Dakije. Nakon seobe na jug uspostavili su kraljevstvo na području skitske zemlje (današnja Ukrajina i Bjelorusija). gdje uspostavljaju kraljevstvo. Ulijevali su veliki strah protivnicima svojim običajima ţrtvovanja zarobljenika svom bogu rata. Stepski Goti) i Zapadni Goti zvani Vizigoti (Šumski Goti). U 3. .Goti  Goti su germansko pleme koje potječe iz Skandinavije. Ostrogoti su ostali u starom kraljevstvu. stoljeću nastala je podjela Gota na dvije grupe: Istočni Goti zvani Ostrogoti (Grejtunzi.

.

Ţivot na dvoru omogućio mu je obrazovanje o vojnoj taktici i načinu vladanja velikim Carstvom. god.Istočni goti  Ostrogoti su bili barbarsko pleme koje je sa istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva. Najznačajniji kralj Ostrogota bio je Teodorik Veliki. i Zenon su ga iznimno cijenili. Još kao dječak odveden je u Konstantinopol kao zarobljenik. koji je svrgnuo prvog barbarskog kralja Italije Odoakara. Postaje kraljem Ostrogota 488. RoĎen je 454. Teodorik Veliki pokorava i ujedinjuje gotska plemena na europskom dijelu Istočnog Rimskog Carstva. osiguranje mira izmeĎu Ostrogota i Bizanta. tj. Bio je sin kralja Teodemira. Car Zenon ga šalje kao svog mandatara u Italiju kako bi . Bizantski carevi Lav I. Vratio se meĎu Ostrogote kada je imao 20 god. god. U to vrijeme Ostrogoti su se naselili na bizantskim dijelovima Rimskog carstva i postali su teško kontrolirani saveznici Bizanta.

Godine 493. koji je 476. čime su panonsko područje i Dunav ostali bez gospodara. Milana (489. god. Teodorik će svoje carstvo u Italiji proširiti po cijeloj Dalmaciji u rimskim granicama. srušio Zapadno Rimsko Carstvo. Pošto je bio regant maloljetnog vizigotskog kralja.). on je u stvari bio i kralj Vizigota.) i Ade (490. Teodorik pobjeĎuje u bitkama kod Soče (489. Teodorik je sa vojskom stigao u Italiju.Istočni goti preuzeo vlast od Odoakara. zauzima Ravenu i osobno ubija Odoakara.). . Godine 488.

.

god. 540. i zarobljava ostrogotskog kralja Vitigesa. god. To je bio početak rata koji je trajao od 535. Belizar. Odmah je zauzeo Siciliju. prešao u Italiju i do studenog zauzeo Napulj. predvodio je napad na Ostrogote. god. Amalarik je naslijedio vizigotsko kraljevstvo u Španjolskoj. Zauzima prijestolnicu ostrogotskog kraljevstva.Bizantsko – gotski rat   Poslije Teodorikove smrti 526. Ravenu. . do 552.. koju ubijaju. Tako oslabljen poloţaj koristi car Justinijan I. a Rim do prosinca 536. Umjesto Atalarika je vladala njegova majka Amalasunta. Maloljetni Atalarik je naslijedio Italiju i Provansu. koji ubojstvo carice koristi kao povod za rat. kao najuspješniji carski general. Ostrogoti i Vizigoti su se opet razdvojili. Ubrzo su počeli sukobi meĎu Ostrogotima.

Perzijanci su napadali i pravili probleme. koja bi ga odvajala od neprijateljskih Franaka. Oni su trebali zadrţati nezavisno kraljevstvo na SZ Italije. tako da mu je bio potreban miran front na zapadu i jedna neutralna zemlja. MeĎutim. . Od njega su zahtijevali da potpiše sporazum. Oni nisu vjerovali Justinijanu. Tu Justijanovu ponudu Ostrogotima je nosio Belizar. i on šalje Belizara na front prema Perziji. Justinijan je tada Ostrogotima ponudio sporazum.Ponuda mirovnog sporazuma  Justinijan I. imao je problema na istoku Bizanta. uz uvjet da mu predaju pola blaga Ostrogotskog kraljevstva. ali su zato vjerovali Belizaru jer su s njim bili često u kontaktu. to nije odgovaralo Justinijanu I. Ostrogoti su se pribojavali da sporazum ne sadrţi neku skrivenu namjeru.

Justin Beliz ar .

smijenio Belizara i postavio Narzesa kao zapovijednika. Belizar se vraća u Italiju 544.Nastavak rata  Godine 541. Ostrogoti se u Rimu predaju. Odmah su izabrali Totilu kao novog voĎu. On je počeo silovitu i uspješnu borbu protiv Bizanta. je 548. U bitci kod Tagine Narzes pobjeĎuje i ubija Totilu. god. zauzimajući cijelu sjevernu Italiju. god. te je čak uspio zauzeti i Rim. koja Justinijan nije slao. a u konačnoj bitci na Vezuvu u listopadu 553. Uspio je spasiti Rim. . Justinijan I. Ostrogoti su ubili jednog svog voĎu koji je počeo pregovore sa Carstvom. Narzes pobjeĎuje zadnje ostatke ostrogotske vojske u Italiji. iako cijeli pohod i nije bio uspješan. Imao je problema u opskrbi i dodatnim pojačanjima.

Posljedice rata  Sa konačnim porazom gotsko se ime polako zaboravljalo. dok su oni u Italiji viĎeni samo kao okupatori i vladari. U Galiji i na Iberskom poluotoku uspjeli su uspostaviti nacionalnu drţavu jedinstvom romanskih i germanskih elemenata. U Španjolskoj su Goti donijeli značajan element modernog naroda. .

pripremio biskup Vulfila. Najveći starogotski tekst i glavni izvor za njihov jezik je prvi gotski prijevod Biblije. To je bilo u 5. s provalama u Rimsko carstvo i nakon zauzeća Italije preuzimaju katoličku vjeru. koji je u 5. st. ali nakon dolaska uz Crno more dijelom primaju kršćanstvo u inačici arijanske sekte.Kultura i vjera   Goti su kao i rani Germani bili mnogobošci. S provalama postupno preuzimaju latinicu. Goti su i prije seobe bili pismeni. Kasnije. Koristili su posebno starogermansko pismo. . st. Bitnu ulogu u crkvenoj organizaciji i pokrštavanju imao je je njihov prvi biskup Vulfila. gotske rune.

današnja Bosna i Hercegovina. Povjesničar Ivan Muţić govori: “ Po nalazima u grobu utvrĎeno je da su u ovim sarkofazima početkom 6.Materijalni ostaci Gota na našim prostorima     Poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva. Goti su iza sebe takoĎer ostavili mnoštvo blaga i novčanica sa gotskim motivima. naknadno sahranjene pokojnice istočnogotskog porijekla. a zidali su ih Ostrogoti. odnosno prije svega gotskog elementa svjedoče i brojni nalazi u grobovima. Najstariji ostaci utvrĎenja tvrĎave Onogošta u današnjem Nikšiću potječu iz 5. Prisutnost germanskog.” . pogotovo u Hercegovini. st. Posavini i u srednjoj Bosni. i 6. U blizini Sarajeva pronaĎen je kamen sa monogramom ostrogotskog kralja Teodorika. st. Zanimljiv je primjer upotrebe antičkih sarkofaga u Potocima kod Mostara. pripadala je više od 40 god ostrogotskoj drţavi.

što potvrĎuje vaţno povijesno značenje Gota u ovim pokrajinama. Moţe se zaključiti da su Ostrogoti na teritoriju Desitijata utemeljili začetak i rane srednjovjekovne Bosne. Iz cjelokupne sinteze nalaza u Bosni i Hercegovini iz doba ranog srednjeg vijeka očit je veći broj gotskih ostataka u odnosu prema drugima. .