SISTEMI SIGURNOSTI

Uvodne napomene
2

Sigurnost je osnovna funkcija svake drave, s obzirom da bez odgovarajueg nivoa sigurnosti ne moemo govoriti o demokratskoj vladavini, niti o stabilnosti drutva u cjelini. Takoer, ne moemo govoriti o pravnom poretku bez demokratije i sistema ljudskih prava i sloboda, niti o sigurnosnoj stabilnosti bez odgovarajuih oblikovanih institucija koji je tite.

Uvodne napomene
3

Znai, da sigurnost predstavlja jedan od fundamentalnih preduslova za egzistiranje drutvene zajednice. Historijski posmatrano sva drutva su prolazila i danas u svom razvoju permanentno prolaze kroz razne politike, ekonomske i vojnosigurnosne sukobe, koji po svom nainu ispoljavanja, intenzitetu i posljedicama u znaajnoj mjeri utjeu na sve veu zaotrenost u toj oblasti.

Uvodne napomene
4

Meuzavisnost unutranjih i vanjskih protivrjenosti ukazuje da se ivot u savremenom svijetu odvija u konfliktnim prilikama zbog ega se i nalazi u stanovitoj politiko-sigurnosnoj nestabilnosti, a time i relevantnim pitanjima svoje budunosti.

Uvodne napomene
5

Vrijeme u kojem ivimo ispunjeno je veoma naglaenim napetostima. U tom procesu, dolazi do konflikata, sigurnosne turbulencije, sukoba i opasnosti sa primjenom sile i raznih oblika nasilja, koji dovode u pitanje osnove humanizma.

Uvodne napomene
6

Dakle, drava bez razvijene demokratije je u permanentnom politiko-sigurnosnom iskuenju i nestabilnosti. Posebno ako znamo da je "civilizacija krhka stvar", i ukoliko se poe putem izazova uspostavljenom poretku, nuno dovodi do sigurnosnih implikacija. Prema tome, sigurnost je uslov, potreba i cilj svake drutvene zajednice.

Uvodne napomene
7

U svakom ureenom demokratskom drutvu politiki, sigurnosni i drugi interesi graana iz dana u dan se modeliraju, transformiu, dobijaju na sadraju, saglasno opim civilizacijskim preobraajima.

Uvodne napomene
8

Na tom putu stoje brojni izazovi i razni oblici destrukcije, razna izvorita ugroenosti koja poprimaju globalni karakter i dovode u pitanje egzistenciju i opstanak ovjeanstva. Osim toga, razni oblici i instrumenti nasilja putem terorizma, organiziranog kriminala, narkomanije, sredstava za masovna unitenja i razaranja, nedvosmisleno ukazuju na svu sloenost dananje drutvene zbilje.

Pojam sigurnosti
9

Pojam sigurnosti, njegov sadraj i drutvenu funkciju mogue je razumjeti samo ukoliko se ovaj fenomen posmatra sa interdisciplinarnog stanovita.

Pojam sigurnosti
10

Sami razvoj sigurnosti, uslovi njegovog nastanka kao i razliiti organizacioni oblici, uslovljeni su razvojem ljudskog drutva. Njegove korjene jo nalazimo prije postojanja drave, a time i politiko-pravnih normi, kada su sva drutva imala jednostavnu formu integracije.

Pojam sigurnosti
11

U tom smislu se zajednica od najranijih vremena, a kasnije sve vie u liku svojih institucija i sistema, pojavljuje kao glavni nosilac regulacije sistemskog legitimnog utjecaja na ponaanje ljudi, prema unaprijed, unutar te iste zajednice postavljenim kriterijima. U historijskom razvoju drutva rijetki su pojmovi koji su utolikoj mjeri pominjani, a tako nedefinisani kao to je pojam sigurnosti.

Pojam sigurnosti
12

Bez odgovarajueg nivoa sigurnosti nema ni individualnih sloboda graana. U tom smislu, moemo slobodno rei da sigurnost ima funkciju sluenja. Meutim, niti u jednom drutvu se ne moe ostvariti maksimalna sigurnost, niti apsolutna sloboda.

Pojam sigurnosti
13

Radi se o potrebi obezbijeenja ravnotee izmeu sigurnosne zatite i osnovnih prava i sloboda graana i interesa drutvene zajednice. U tom smislu se sloboda i sigurnost trebaju prevashodno shvatiti kao varijabilne veliine, s obzirom na divergentne, konfliktne i nepomirljive interese pojedinaca i grupa u svakom drutvu.

Etimologija pojma sigurnosti

14

Sam pojam sigurnosti je veoma kompleksan i sloen drutveni fenomen. Kroz historiju pod pojmom sigurnosti su se podrazumijevali razni sadraji. Politika teorija i doktrina navedeni pojam su definirali na razliite naine. U engleskom jeziku koriste dva izraza: security i safety.

Etimologija pojma sigurnosti

15

U francuskom jeziku postoje i koriste se izrazi securite i surete, dok se u ruskom jeziku koristi termin bezbjednost i znai odsustvo materijalne bijede, u italijanskom sigureza (siciramente - sigurno), siguri u albanskom, dok je u Njemakoj taj izraz sicherheit. Na naem govornom podruju koriste se dva termina koja se ravnopravno upotrebljavaju. To su izrazi sigurnost i bezbjednost. Radi se gotovo o istovjetnom znaenju, mada nisu istovjetni sinonimi.

Etimologija pojma sigurnosti

16

Naime, terminoloki posmatrano bezbjednost se izvodi iz rijei bezbjedno, to u sutini predstavlja bezopasnost, obezbijeeno s najveim pouzdanjem, vrsto, odluno bez kolebanja, stalno bez prekida. Na drugoj strani pojam sigurnosti implicira stanje, odnosno osobina onoga koji je siguran, odnosno to je sigurno, znai da nekom ili neem ne prijeti opasnost od ugroavanja. Konkretnije reeno odsustvo opasnosti, bezbjednost, odlunost, vrstina, gotovost, jasnost, odreenost, dosljednost itd.

Etimologija pojma sigurnosti

17

U njemakom ustavu se koristi termin javna sigurnost. Ona je u direktnoj korelaciji sa svim oblicima opasnosti, koje mogu dovesti u pitanje zatitu pojedinaca od zloina, dravnih ustanova i zatita demokratskog poretka. Konsekventno tome, javna sigurnost implicira zatitu drave od svih izvorita ugroavanja i njenog poloaja i uloge u Ustavu, odnosno njenog pravnog poretka.

Teorijsko-metodoloki pristupi u definiranju sigurnosti

18

Polazei od multidefinicijskih pojmovnih odreenja, prema nekim autorima sigurnost predstavlja stanje u kojem ne dolazi do naruavanja normalnog "stanja stvari uslijed razliitih ugroenosti i opasnosti; sigurnost kao stanje pune ravnotee izmeu ovjeka i prirode i njihove interakcije koja ne dovodi do derogiranja prirode i kvaliteta ljudske zajednice", odnosno "sigurnost kao stanje ravnotee izmeu konstruktivnih i destruktivnih sila, u kojem ne dolazi do naruavanja i degradacije ekolokog sustava, civilizacijskih ostvarenja ljudske zajednice, ovjeka i njegovih tekovina i vrijednosti ili oni ne prelaze opseg njihova razvoja".

Teorijsko-metodoloki pristupi u definiranju sigurnosti

19

Individualna sigurnost se definie kao "osjeaj pojedinca da mu drutvo osigurava uz tjelesni integritet, slobodu izbora zvanja, mogunost zapoljavanja i neogranieno priznanje njegovih prava", dok je pravna sigurnost "odlika drutvenog sistema u nekoj dravi koja poiva na ustavnosti i zakonitosti osiguravajui svim pravnim subjektima koji ive i borave na njenom teritoriju punu slobodu u obavljanju njihovih subjektivnih prava, te isto tako neogranienu i ekspeditivnu i efikasnu zatitu u sluaju povrede prava". Za drutvenu sigurnost se kae da je "stanje u nekom drutvu koje svakom svom pripadniku osigurava tjelesni integritet, odgoj, obrazovanje, mogunost opstanka, primjenu svih vrsta drutvenih aktivnosti, pravnu sigurnost, te mirovinu u starosti.

Teorijsko-metodoloki pristupi u definiranju sigurnosti

20

Sigurnost se odreuje, kao unutranji osjeaj ovjeka (osjeaj sigurnosti), "sigurnost je dinamina kategorija koja moe biti vea ili manja, a kree se od potpune sigurnosti do potpune nesigurnosti". U politikoj enciklopediji bezbjednost se definira u najirem potrebnom pravnom smislu. Ona "obuhvata mjere i aktivnosti, uvanja i zatite od ugroavanja nezavisnosti i integriteta jedne zemlje i unutranjeg ustavnog i pravnog poretka."

Teorijsko-metodoloki pristupi u definiranju sigurnosti

21

U prvom sluaju se govori o vanjskoj, a u drugom o unutranjoj bezbjednosti. Preovladavala su gledita koja su sigurnost tretirali kao organizaciju i kao funkciju. Kao organizacija sigurnost je zavisila od oblika drutveno-politikog ureenja, dostignutog nivoa demokratizacije u drutvu i meunarodnih odnosa.

Teorijsko-metodoloki pristupi u definiranju sigurnosti

22

To pretpostavlja odgovarajue organizacione oblike, instrumente i ovlaenja zasnovana i donesena u skladu sa ustavom i zakonskim aktima drave. Kao funkcija sigurnost je prema tim gleditima bila iskljuivo vezana za dravu koja je u funkciji zatite fundamentalnih vrijednosti, koje se ostvaruju kroz aktivnost organa i institucija.

Odreenje sigurnosti na naunoj i teorijskoj ravni

23

Politiko-sigurnosna i ostala zatita pojedinaca od svih oblika ugroavanje danas predstavlja centralni problem savremene politike i sigurnosne teorije i prakse. Ukoliko drava ne obezbijedi potreban nivo sigurnosti ne moe se apsolutno govoriti o individualnim slobodama u jednom drutvu. Prema tome, sredinji problem demokratskog drutva jeste kako odrati nivo proporcionalnosti izmeu slobode i sigurnosti.

Odreenje sigurnosti na naunoj i teorijskoj ravni

24

Dakle, mjerama sigurnosnog karaktera nuno je stvarati i osigurati sve neophodne slobodne prostorne pretpostavke u kojima se mogu slobodno, demokratski, na civiliziran nain odvijati politike, ekonomske i drutvene aktivnosti u njihovoj punoj interakciji i dinamikoj dimenziji.

Odreenje sigurnosti na naunoj i teorijskoj ravni

25

Polazei od toga savremenu sigurnost u sistemskom smislu, moemo definirati kao dinaminu, sloenu i specifinu kategoriju, kojom se obezbijeuju sigurnosne i slobodne prostorne i egzistencijalne pretpostavke potrebne za odvijanje prirodnih i fundamentalnih sveukupnih ljudskih potreba i interesa, uz dosljedno priznanje i zatitu osnovnih prava i sloboda ovjeka, odravanjem potrebne ravnotee izmeu slobode i sigurnosti, ovjeka i prirode, te potrebnu i efikasnu premo pozitivnih konstruktivnih nad destruktivnim tendencijama u razvoju civilizacije u cilju unapreenja i zatite sveukupnih vrijednosti drutva. Dakle, pored definisanja sigurnosti kao integrativne kategorije, sigurnost je i relevantna funkcija drave koja u skladu sa ustavnom ulogom, treba tititi punu zatienost graana i nje same od svih oblika ugroavanja, kojima se dovode u pitanje funkcioniranje odreenog ustavnog ureenja (suverenost, nezavisnost i teritorijalna cjelovitost), kao i rad svih ostalih subjekata u svim oblastima ivota i rada.

Podjela sigurnosti prema osnovnim obiljejima

26

Dosadanja izlaganja jasno upuuju na konstataciju da je sigurnost mnogo vie kompleksan i integralan pojam, nego to se to nastoji prikazati u naunim i strunim radovima. Nauno-tehnoloki razvoj koji dovodi do meuzavisnosti nacionalnih drutvenih zajednica, promjenjena geopolitika karta u odnosima meu vodeim zemljama svijeta, razvoj u oblasti vojne strategije i tehnologije pri emu su razliiti tipovi sistema za konvencionalno, nuklearno i bioloko i hemijsko oruje postali dostupni mnogim dravama, pa ak i teroristikim grupama, konflikti naroito niskog intenziteta, terorizam, transnacionalni organizirani kriminal sa pranjem novca i korupcijom, razni pritisci i razni vidovi smetnji u informacionoj tehnologiji (prislukivanje, pijunaa, ubacivanje lanih informacija i sl.), govore o svoj sloenosti, kompleksnosti i izvanredno znaajnoj funkciji sigurnosti u savremenom drutvu.

Podjela sigurnosti prema osnovnim obiljejima

27

Sigurnost je danas kljuna funkcija u razvoju svakog drutva. Funkcija svake drave kao politike organizacije se ogleda u njenoj obavezi da graanima obezbijedi potrebnu sigurnost kroz razliite sfere njenog djelovanja, naroito u sprjeavanju razliitih oblika nasilja, organiziranog kriminala, terorizma, ouvanja javnog reda i mira, narkomanije i dr. Stoga se sigurnost moe raslaniti po raznim klasifikacijskim premisama.

Podjela sigurnosti prema osnovnim obiljejima

28

Manje ili vie kod veine autora postoji saglasnost da se sigurnost moe razloiti na "vrste sigurnosti, oblike sigurnosti, sigurnost prema subjektima i objektima zatite i sigurnost prema uzrocima i ishoditima nesigurnosti".

29

Podjela prema vrstama sigurnosti

Dakle, osim individualne sigurnosti u okviru podjela prema vrstama, moemo govoriti o pravnoj i drutvenoj sigurnosti.

Pravna sigurnost
30

Regulativni sistem od najranijih vremena do danas ima svoju pravnu fenomenologiju. Odnosi koji prate razvoj pojedinaca, odnosno civilizacije, pored potrebe za opstankom koji implicira i razne meusubjektivne pozitivne integrativne veze u raznim oblastima, nosili su u kontinuitetu i klice mnogostrukih turbulentnih nedopustivosti, to je predstavljalo permanentnu prijetnju opstanku pojedinaca i zajednice, te stalno proizvodilo klimu neizvjesnosti u budunosti.

Pravna sigurnost
31

Dolazimo do bitnog segmenta u obezbijeenju sigurnosti, a to je pravna sigurnost. U tom kontekstu moemo naznaiti i Tomasa Hobsa (Thomasa Hobbesa) i eremi Bentama (Jeremy Benthama) koji su u svojim radovima poseban znaaj davali pravnoj sigurnosti. Naroito Hobs izdvaja funkciju drave kojoj je temeljni zadatak "sigurnost civilnog dravnog stanja".

Pravna sigurnost
32

Jasnije kazano "drava mora da stvara odrava red, mir i sigurnost, pri emu vidi i njezinu glavnu legitimaciju kao institucije. Bentam smatra da pravna sigurnost "prua mogunost predvianja budunosti i prema tome rasporeivanja u odnosu na budunost

Pravna sigurnost
33

Prema tome, "apsolutno nema sumnje da je cilj prava i to da dri red. Bez reda nema opstanka drutva . . . . Izmeu ostalog cilj prava je i odranje mira. Upravo potreba za odravanjem drutvenog mira . . . predstavlja neposredni povod za nastanak prava".

Pravna sigurnost
34

Pravna sigurnost ima tri dimenzije koje odgovaraju dimenzijama svake normativne institucije: vremensku dimenziju tj. stabilnost pravnih propisa u vremenu, sadrajnu dimenziju tj. stabilnost njezine sadrajne usmjerenosti bez obzira na razliite situacije u kojima se takav sadraj pojavljuje i drutvenu dimenziju, tj. protegnutost regulacije na sve istovrsne odnose unutar zajednice.

Pravna sigurnost
35

Na osnovu svega do sada izloenog mogli bismo rei da pravna sigurnost koja je ureena ustavnim i zakonskim propisima implicira potrebu da pravnim subjektima u dravi u svim oblastima ivota i rada obezbijedi poeljni nivo sigurnosti u cilju njihove pune zatienosti od svih oblika ugroavanja strogo se pridravajui ustavnosti i zakonitosti u praktinom postupanju slubi sigurnosti kao legitimnih organa drave vodei rauna o potivanju etiko-profesionalnih principa.

Drutvena sigurnost
36

Najvii politiki cilj svakog drutva jesu sloboda i demokratija. Meutim, bez donesenih zakona nema slobode, demokratije, a niti sigurnosti. Polazei od tih ciljeva, svako drutvo ima pravo na sve one aktivnosti za koje smatra da su nune za zatitu svojih interesa meu kojima je svakako potivanje zakona jedan od elementarnih zahtjeva. Meutim, kako smo ve naznaili cijena demokratije, slobode i sigurnosti svakim danom se poveava, s obzirom na dostignut nivo tehnolokog razvoja savremene civilizacije.

Drutvena sigurnost
37

Dakle, drutvena sigurnost predstavlja takvo stanje koje osigurava da se u poeljnim sigurnosnim okvirima i demokratskoj klimi sa vladavinom zakona i demokratskom kontrolom na svim nivoima vlasti, svim pojedincima obezbijedi i omogui oblikovanje i praktino rjeavanje svojih egzistencijalnih i statusnih sadraja u skoro svim oblastima ivota i rada i izgradnju meusubjektivnih odnosa s onu stranu nasilja potivanjem svih postulata modernog demokratskog, pravnog i civilnog

Klasifikacija prema oblicima sigurnosti

38

Pojedini autori u okviru teorijsko-metodolokih gledita koja se odnose na oblike sigurnosti, zastupaju stajalita koja govore da se tu radi o posebnoj sigurnosti, ali koja je dio ope sigurnosti i iji se odnos kree u relativnim okvirima. Prema oblicima (posebnoj sigurnosti) razlikujemo politiku, ekonomsku, socijalnu, pravnu, ekoloku, dravnu, saobraajnu, vojnu sigurnost, itd.

Teorijski pristupi prema subjektima i objektima zatite

39

Sigurnost danas postaje relevantan faktor uspjenog djelovanja svih institucija u svim oblastima drutvenog ivota, s obzirom na specifinu i veoma odgovornu ulogu organa i slubi sigurnosti i mnogostruke faktore koji utjeu na stanje u toj oblasti.

Teorijski pristupi prema subjektima i objektima zatite

40

Drutvo se nalazi pod velikim pritiskom koji je rezultanta znanstveno-tehnikog razvoja. U tom cilju se zahtijeva sposobnost drave i njenih institucija da se uspjeno nose sa svim izazovima koji optereuju savremeni razvoj. U suprotnom nastaju krize koje produciraju destabilizaciju svakog ureenog drutva i postaju glavna smetnja integraciji sistema. itava mrea regulativnih institucija u dravi time postaje ozbiljan politiko-sigurnosni rizik. Dakle, da bi jedno drutvo izgradilo opecivilizacijske sigurnosne sadraje, mora se poi od inilaca koji ine jednu drutvenu zajednicu, a to su: ovjek, porodica, zajednica ljudi (selo, naselje, kola, preduzee isl.) i drutvene zajednice (grad, kanton, drava) .

Teorijski pristupi prema subjektima i objektima zatite

41

Prema tome, osnovna snaga sigurnosti ogleda se u obezbijeenju humanijeg i civilizovanijeg ivota u razvoju drutva, te prevazilaenje pokuaja svih oblika zatvorenosti i ogranienja. Otuda i sigurnosna institucionalna struktura i operativno djelovanje imaju kljuni znaaj na kvalitet sigurnosnog ivljenja, karakter demokratskog ureenja i zajednice u cjelini.

Sigurnosni koncept koji je okrenut budunosti, svojim ukupnim zatitnim sadrajima, mehanizmima, sredstvima i subjektima, treba da omogui realizaciju po jednu drutvenu zajednicu kljunih potreba. Budunost svakog drutva je u neposrednoj korelaciji sa sigurnou njegovih lanova. Njima se trebaju osigurati sigurnosni uslovi i jednake anse za razvoj svojih sposobnosti, znanja, strunosti i sl. Svaki pojedinac je ostvarenje nekih mogunosti u organizacionoj strukturi drutva.

Teorijski pristupi prema subjektima i objektima zatite

42

Iz ovoga jasno proizlazi da sigurnost drutvene zajednice zavisi od zatite ustavnog ureenja, sigurnosti njenih lanova, ekonomske i socijalne sigurnosti svih ljudi, zatite okoline, optimalnog nivoa meusubjektivnih odnosa u razvoju drutvene zajednice.

Podjela prema razliitim izvoritima ugroenosti

43

Izuavanje sigurnosti u jednom drutvu se ne moe problematizirati samo sa pojedinih aspekata. Time hoemo da kaemo da sigurnost nije samo politiko, pravno, vojno, policijsko, ve i ekonomsko, socijalno, kulturno i demografsko pitanje. Ugroenost moe biti prirodna, tehnikotehnoloka, ekonomska, socijalna, nacionalna, ugroenost sigurnosti drava i drutva u cjelini, ekoloka, itd.

44

Nauno i teorijsko promiljanje osnovnih kategorijalnih koncepata sigurnosti

Individualna sigurnost
45

U savremenim sistemskim poimanjima sigurnosti polazi se od toga da su temeljni pojmovi: sigurnost pojedinca, drutva i meunarodne zajednice, odnosno, ona se tretira kroz "etiri osnovna konceptualna okvira; i to: individualna sigurnost, nacionalna, meunarodna i globalna sigurnost".

Individualna sigurnost
46

INDIVIDUALNA SIGURNOST MEUNARODNA SIGURNOST REGIONALNA SIGURNOST NACIONALNA SIGURNOST GLOBALNA SIGURNOST

Individualna sigurnost
47

Za razmatranje individualne sigurnosti (sigurnosti pojedinca) neophodno je ukazati na par prethodnih naznaka, bez kojih se ne moe na jedan sistemski i konzistentan nain problematizirati ovaj aspekt sigurnosti. Upravo zbog mnogostrukih faktora koji utjeu na sigurnost pojedinca, nju je vrlo teko definirati, a koja i te kako ima determinirajui znaaj na zadovoljenje njenih sveukupnih potreba (lini integritet, sloboda izbora, ekonomski status, zapoljavanje, priznavanje neotuivih prava, obrazovanje, itd.). Svi ovi faktori su u neposrednoj korelaciji sa funkcioniranjem demokratske i pravne drave.

Individualna sigurnost
48

U iskazivanju svih neophodnih ivotnih potreba, svaki pojedinac prevashodno zahtijeva i odgovorajui nivo svoje sigurnosti. Na njegovu sigurnost djeluje niz faktora. Zbog toga su viestruki oblici i nivoi ugroenosti.

Individualna sigurnost
49

Graani su jedino "u civilnom dravnom stanju sigurni za svoju fiziku egzistenciju i tu vlada mir, sigurnost i red". Drava je odgovorna za odravanje vanjske sigurnosti od svih oblika i vidova napada iz okruenja. Jedino na takav nain ljudi mogu ivjeti u miru i eliminirati sve oblike nesigurnosti ekonomskog, socijalnog i drugog karaktera.

Individualna sigurnost
50

Za razmatranje individualne sigurnosti su vrlo vani meunarodni izvori i dokumenti koji se odnose na ljudska prava i slobode graana. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina iz 1789. godine kae da bi se "zajamila prava ovjeka i graanina prijeko je potrebno da postoji javna sila. Ova sila je ustanovljena u korist svih, a ne radi line koristi onima kojima je povjerena

Individualna sigurnost
51

Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima je bila prvi meunarodni instrument koji je uspostavio standarde za promovisanje graanskih, politikih, ekonomskih, drutvenih, kulturnih prava. Ona proklamira da je "priznavanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira".

Individualna sigurnost
52

Sva ljudska bia se raaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima" (lan 1.), dok se u lanu dva kae da "svako ima pravo na ivot, slobodu i linu sigurnost". U lanu sedam se navodi da su "pred zakonom svi jednaki i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na jednaku zatitu zakona".

Individualna sigurnost
53

Ustavno-pravni okvir u tom pogledu organima i slubama sigrunosti daju ovlatenja, ali sa orijentacijom na precizno definisanje zadataka u cilju zatite osnovnih prava graana, odnosno sigurnosti.

54

Individualna sigurnost definicija

Individualnu sigurnost definiramo kao obavezu drutva da osigura takav demokratsko-sigurnosni prostor u kojem e njegovi lanovi moi ostvarivati i tititi svoje potrebe, prava i interese sa svim opeprihvaenim i opepriznatim graanskim i ostalim slobodama koje su uslov za izgradnju i razvoj savremenog civilnog drutva.

Nacionalna sigurnost
55

S obzirom na svu sloenost sigurnosti kao drutvenog fenomena, naa daljnja promiljanja bit e usmjerena na pojmovno odreenje nacionalne sigurnosti, odnosno sigurnosti drave. Postoje razliiti pogledi kada se radi o nacionalnoj sigurnosti. Navest emo neke od definicija koje e ukazati na multidefinicijsku situaciju. Prije toga, trebamo apostrofirati da sam pojam nacionalne sigurnosti trebamo vezati za period iz 1943.godine. Naime, takvo terminoloko odreenje je upotrebio Valter Lipman (Walter Lipman) u svom djelu U.S. Foreign Policy.

Nacionalna sigurnost
56

Pojedini autori istiu da "nacionalna sigurnost podrazumijeva unutarnju i vanjsku sigurnost drave, odnosno sigurnost drave u odnosu na vanjske i unutarnje opasnosti i ugroenosti. Nacionalna sigurnost se definie kao "odlika samostalne i suverene drave koja preduzima odgovornost za vlastitu sigurnost, odgovornost za globalnu sigurnost, kao i za sigurnost svog naroda, a sastoji se od: sigurnosti nacionalnog okruenja, zatite ivota ljudi, zatite linog i drugog interesa, zatite ovjekovih prava i sloboda odbrane i uspostave nacionalne sigurnosti, ureenja temeljnih funkcija drutva i sigurnost okoline."

Nacionalna sigurnost
57

Pored toga kae se da je nacionalna sigurnost "nastojanje nacionalne drave da osigura svim lanovima drutva sigurnost pred ugroavanjem izvana (intervencije, napadi, okupacije, blokade i dr.) i unutar drutva (ugroavanje reda i mira, kriminala i dr.)" Pojedini teoretiari meunarodnih odnosa nacionalnu sigurnost definiu kao "odsutnost bilo kakvog straha od napada, ugroavanja interesa ili prijetnje druge drave ili drugih drava.

Nacionalna sigurnost
58

Prema Radovanu Vukadinoviu "nacionalna sigurnost podrazumijeva fiziki opstanak jedne drave i njezina stanovnitva zajedno s osnovnim atributima neovisnosti i stalnim materijalnim prosperitetom drave" Integralna definicija: Nacionalna sigurnost prevashodno podrazumjeva fiziki opstanak drave kroz zatitu teritorijalnog integriteta i suvereniteta, politiku samostalnost sa svim dravnim atributima na zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda i drugih vrijednosti graana, te ostalih vrijednosti drutva pred vanjskim i unutranjim ugroavanjem.

Nacionalna sigurnost - definicija

59

Savremena nacionalna sigurnost putem drave treba osigurati da u demokratsko-sigurnosnim uslovima obezbijedi vladavinu zakona u cilju stvaranja ope klime za drutveno-ekonomskim, socijalnim, kulturnim i inim razvojem graana i zajednice u cjelini. To nadalje pretpostavlja da u zatiti osnovnih vrijednosti datog drutva pred vanjskim i unutranjim ugroavanjem treba polaziti od toga da aktivnosti nacionalnih sigurnosnih struktura putem organiziranih specifinih aparata drave, ne proizlazi iskljuivo iz efikasnosti, nego iz sutine i funkcije, te ukupnih preventivno-humanistikih vrijednosti, kojima se na civiliziran nain uspijevaju postii nacionalni sigurnosni efekti u drutvu, sa to manje povreivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Upravo u tome je tenja da se u izgradnji demokratskog, pravnog, otvorenog i civilnog drutva ublae i svedu sve vie na humanistiku ravan imperativni karakteri zakona, kako bi se stvaralaka energija ovjeka oslobaala u poeljnoj atmosferi sigurnosnih okvira.

Meunarodna sigurnost
60

Genezu meunarodne sigurnosti moemo pratiti jo iz davnih vremena. U okviru toga, svakako trebamo spomenuti i prve kontakte izmeu pojedinih drava, koji datiraju jo iz 3100. godine p.n.e., a koji se iz oblasti meunarodnih odnosa smatraju prvim pisanim dokumentom. Naime, tako je "napisan ugovor (na kamenom spomeniku) izmeu dva mesopotamska grada - drave Logoa i Ume o regulisanju granice"

Meunarodna sigurnost
61

U kasnijem historijskom razvoju se pojavljuje niz primjera potpisivanja bilateralnih sporazuma (ugovor o miru, prijateljstvu, savezu i udruivanju, zabrani ratovanja, arbitrai, uzajamnoj pomoi, o vjenom miru, itd.) koji su u kasnijoj fazi dobijali sve znaajniju dimenziju s obzirom na intenzitet, karakter i irinu ispoljavanja meusobnih konflikata i drugih turbulentnih prilika na meunarodnoj razini.

Meunarodna sigurnost
62

Grka civilizacija i grka politika filozofija se mogu oznaiti kao prvi nosioci otkrivanja politike kao drutvene pojave, a samim tim i geneze samozatitnog organiziranja u prvim oblicima politikih zajednica, koje su se pored ostalog ispoljavale kroz sklapanje ugovora o sigurnosti sa daleko irim spektrom meudravnog komuniciranja.

Meunarodna sigurnost
63

Platon je svoja stajalita uglavnom fokusirao na drutvene uzroke ratova, dijelei ih na unutranje i vanjske, smatrajui da je voenje ratova sa drugim dravama neophodno, jer se samo na taj nain moe ouvati vlastita sigurnost. Nije dozvoljavao niti opravdavao ratove izmeu grkih dravica - polisa. Zalagao se za mirno rjeavanje eventualnih sporova.

Meunarodna sigurnost
64

Aristotel je na osnovu analize voenih ratova isticao njihov drutveni karakter i ulogu s posebnim teitem na sadrajnom sagledavanju svih onih okolnosti koje utjeu i dovode do ratnih sukoba, kritikujui sve oblike sukoba koji su imali pljakaki karakter. Da zakljuimo, u stavovima Platona i Aristotela moemo, ipak, zapaziti poetne obrise realistike teorije o meunarodnim odnosima i sigurnosti.

Meunarodna sigurnost
65

Razvoj i pad Rimskog carstva je veoma slian putu grkih drava - gradova. U tom periodu je dolo do intenzivnijeg razvoja pravne misli. Smatra se da je doktrina o pravednom ratu, dala jedan od najveih doprinosa historiji meunarodnog prava. Polazilo se od toga da je "pravedan rat bio samo onaj koji je imao pravedan uzrok i koji je bio pravilno zapoet", a to znai "da je prije sukoba trebalo obaviti sve diplomatske formalnosti"

Meunarodna sigurnost
66

U srednjovjekovnom periodu dolazi do preobraaja u drutvenom i politikom ureenju. Feudalno ureenje se temeljilo na posebnim odnosima izmeu vladara i njegovih vazala. I nadalje odnosi izmeu drava su se zasnivali na primjeni sile. U tom periodu se pojavljuju dva najznaanija predstavnika srednjovjekovne misli - Aurelije Avgustin (354 - 430) u samom zaetku i Toma Akvinski (12241275) u vrijeme zrelog feudalizma. Oni su u okviru svojih teolokih i filozofskih gledita, doticali i politiko-odbrambene probleme i razvijali politiku misao to je imalo utjecaja na samu organizaciju i nain razvijanja doktrine pravedenog rata, odnosno razvoj teorije o meunarodnim odnosima.

Meunarodna sigurnost
67

Raspadom feudalizma, nastaje graanska epoha politike misli. Politiko-pravne teorije su za svoj predmet imale oblikovanje koncepta drave i njenih institucija kojima se odrava postojei poredak. Javljaju se i institucionalni oblici sigurnosne saradnje, kada je u pitanju meunarodna sigurnost (Sveta Alijansa, Liga naroda, Ujedinjeni narodi) koja se dui period bazirala na ravnotei moi koju su opredjeljivali oblici djelovanja na tom podruju.

Meunarodna sigurnost
68

Teorija ravnotee moi u okviru meunarodnih odnosa se smatra najstarijom i najvie prisutnom teorijom, sa nizom kontraverzi i ozbiljnih kritikih i definicijskih odreenja, dajui joj irok katalog znaenja, ali sa divergentnim konkretnim ciljevima njene implementacije u meunarodnoj praksi. Etimoloki gledano, ovaj pojam vue svoju genezu jo od najstarijih vremena. Vei broj autora je u elaboriranju meunarodnih odnosa i institucionalizaciji potrebnih institucija za odranje mira i sigurnosti, isticao da ravnotea snaga predstavlja siguran garant u ouvanju i prevladavanju ozbiljnih konfliktnih prilika koje bi mogle uzrokovati i vee politike implikacije.

Meunarodna sigurnost
69

Ravnotea moi u izvjesnom smislu predstavlja fleksibilan i decentralizirani sistem koji implicira diskrecionu potrebu drave za njenim ukljuivanjem u institucionalne okvire. Ne radi se o jednom krutom mehanizmu, koji ne bi dozvoljavao i mogunost kritikog preispitivanja, odnosno sagledavanja daljeg egzistiranja ili redefiniranja daljeg uea saglasno promjenjenim okolnostima, a time i definiranim sigurnosnim ciljevima. Radi se o oblikovanju elastinih saveza koji bi u skladu sa zajednikim verificiranim globalno strategijskim ciljevima, djelovali bilo da se radi o oruanoj intervenciji ili odbrani stratekih nacionalnih interesa. Pri tome, treba kazati da je ravnotea moi sluila kao nain rjeavanja konfliktnih situacija, kao efikasan "sistem sigurnosti glavnih evropskih drava"

Meunarodna sigurnost
70

Realistika teorija svoju koncepciju o meunarodnim odnosima zasniva na ouvanju vitalnih nacionalnih interesa. Dakle, u njenom fokusu je nacionalni interes, odnosno vrijednost drave, koje se moraju po svaku cijenu ouvati i permanentno tititi, svim doputenim i nedoputenim sredstvima, zato je potrebna odgovarajua mo koja se ispoljava kroz primjenu sile. Prema autorima ovog teorijskog pravca meunarodna zajednica se vidi kao jedna nezavisna, analitina sredina u kojoj nije uspostavljen adekvatan pravni sistem koji bi titio osnovne vrijednosti drava, usljed ega dolazi do raznih oblika ugroavanja njihove

Meunarodna sigurnost
71

Jedan od vodeih teoretiara, i mogli bismo ga nazvati rodonaelnikom realistike teorije je Hans J. Morgentau koji je u svom uvenom djelu "Politika meu narodima: borba za silu i mir" - Politic among Nations: The Struggle for Power and Peace", New York, 1948. godine na cjelovit nain izloio svoj koncept meunarodnih odnosa u est principa (naela), ime je postavio temeljne postulate naznaenog teorijskog pravca.

Meunarodna sigurnost
72

Kao rezime njihovih stavova mogli bismo ih saeti u injenici da su oni bili saglasni u tome da na meunarodnoj razini dolazi do suprotstavljenih nacionalnih interesa izmeu drava, to neminovno dovodi do razliitih oblika konflikata. Radi toga, sve drave preduzimaju niz mjera na jaanju vojno-tehnoloke moi, u cilju zatite svojih vitalnih interesa. No i pored anarhinosti meunarodne zajednice, izmeu drava dolazi do konvergencije nacionalnih interesa kako bi ouvale svoje egzistiranje stvaranjem potrebnih saveza. Za ovaj teorijski pravac se moe kazati da je pokuao na jedan koherantan nain otvoriti vana pitanja meunarodnih odnosa i sigurnosti.

Meunarodna sigurnost
73

Realistika kola nastoji dati najpotpuniju sliku meunarodne zajednice onakvom kakva je ona u stvarnosti sa mnogostrukim izazovima i turbulencijama, dok predstavnici idealistikog pravca je opisuju na nain, kakva bi meunarodna zajednica trebala biti.

Meunarodna sigurnost
74

Osim navedenih, trebamo naznaiti i institucionalistike neorealistike teorije, u okviru kojih se vode rasprave o meunarodnim odnosima i sigurnosti. Za neorealistiku teoriju se moe apostrofirati da je u sreditu njenog prouavanja "interakcija drava i njenih politika, priroda moi, ciljevi vanjske politike drava, tehnike mjerenja i upravljanja moi, utjecaj okruenja na politiko ponaanje isl."

Meunarodna sigurnost
75

Stoga bi "meunarodna sigurnost trebala znaiti da se svi lanovi meunarodne zajednice kao cjeline osjeaju sigurni i da u meunarodnome politikom sistemu postoje takvi odnosi, ili pak takvi mehanizmi, koji omoguavaju da se svim dravama jami i u praksi prua sigurnost"

Globalna sigurnost
76

Razvoj meunarodno-pravnog poretka, ubrzani znanstvenotehnoloki razvoj koji dovodi do meuzavisnosti nacionalnih drutvenih zajednica, a time i interakcije ljudi u skoro svim oblastima ivota i rada (politike, ekonomije, kulture, i dr.), internacionalizacija ekonomskih odnosa, promjenjena geopolitika karta u odnosima meu vodeim zemljama svijeta, demografski rast stanovnitva i njihovo pomjeranje prema velikim centrima (preko 50% ukupnog svjetskog stanovnitva), razvoj u oblasti vojne strategije i tehnologije, (naroito u oblasti nuklearne tehnologije i proizvodnji laserskog oruja) to dovodi do nuklearnog, biolokog i hemijskog terorizma, i sl., naglaeni rast svih vidova informacija i komunikacija sa irokim spektrom metoda i sredstava, kao i tenja drava da se oslanjaju na efikasne zatitne instrumente nacionalne politike, te njihovo prisustvo u oblikovanju politiko-pravnih i sigurnosnih organiziranih mehanizama za rjeavanje konflikata, odnosi na globalnom svjetskom planu su dobili sasvim nove dimenzije. Taj razvoj u savremenom svijetu se ne moe posmatrati izvan politiko-

Globalna sigurnost
77

Globalizacija u savremenom svijetu je postala predmet interesiranja raznih naunih disciplina sa razliitim teorijskim pristupima, tako da pojedini autori globalizaciju vide kao kozmopolitsku demokratiju, drugi kao drugu modernu, trei kao intenzifikaciju meunarodne razmjene. Globalna kretanja eksplicitno ukazuju na svu raznolikost, sloenost i proturjenost ovjeanstva u kojem se nalazi u skoro svim aspektima ivota i rada. Time dolazimo do bitnih pitanja: a to je odnos "ravnotee rizika u razvoju i sigurnosti, odnosno da li e globalna integracija ekonomije proizvesti dezintegraciju nacionalnih drutava sa svim dramatinim konzekvencijama."

Globalna sigurnost
78

Globalizaciju ne moemo tretirati kao neki novi sistem koji bi znaio nadomjetaj savremenih nacionalnih drava. Sam naziv podrazumijeva proces u irim okvirima, nego to su drave u svim ivotnim aspektima, bez obzira na geografski prostor, oblik civiliziranosti, politiko i ekonomsko ureenje. Veoma je teko prognozirati posljedice globalizacije, odnosno budua kretanja na svjetskoj pozornici. Jedno je sigurno da nastojanja idu u pravcu "prilagoavanja postojeih granica meu dravama, opadanje suvereniteta dravanacije i nastanak globalnih i meunacionalnih asocijacija koje preuzimaju regulativne i druge funkcije u

Globalna sigurnost
79

Aktivnosti koje vode prema globalizaciji moemo zapaziti u politikim, ekonomskim, socijalnim, psiholokim, tehnolokim, kao i u drugim oblastima koje se odnose na potrebe ovjeka i zajednice u cjelini. Veliki je raskorak izmeu poveanih oekivanja i stvarnih mogunosti, odnosno jedne poeljne ravnotee izmeu razvoja ovjeanstva i potrebnog nivoa sigurnosti. Stoga se postavlja pitanje; da li globalizacija osim razvoja u svim oblastima nosi sa sobom i objektivne opasnosti i krize za savremeno drutvo? Veoma naglaena sloenost i konfliktnost savremene civilizacijske stvarnosti neminovno dovodi i do sigurnosnih implikacija, naroito na podruju potivanja i zatite ljudskih prava i sloboda od svih oblika ugroavanja.

Globalna sigurnost
80

Pitanje globalizacije u savremenim uslovima u sigurnosnom pogledu ne moemo sagledavati kroz puko gomilanje znanstvenih i tehnolokih dostignua, nego kroz koritenje znanosti u rjeavanju osnovnih ivotnih problema, to je svakako i sigurnosni okvir u kojem se ovjeanstvo moe nositi sa cjelokupnim razvitkom i postaviti granicu koja e garantirati i "osigurati opstanak globalnog bia", odnosno "drutvene zajednice na odreenom prostoru"

DRAVA Politika zajednica sa suverenom vlau ureenu na temelju prihvaenih regulativnih pravila kao izraz povjerenja i volje graana i koja putem legitimne fizike 81sile osigurava njihovu primjenu u cilju zatite i ouvanja vrijednosnog sistema graanskog drutva, vodei rauna o obezbjeenju ravnotee izmeu zatite osnovnih prava i sloboda graana i interesa drutvene zajednice. Stanovnitvo
Sainjavaju ljudi na njenoj teritoriji koji su trajno nastanjeni na tim prostorima. Bez stanovnitva nema organizacije ljudskog drutva. Dakle, radi se o veoma znaajnom utjecaju stanovnitva na sveukupnu dravnu organizacionu i funkcionalnu djelatnost.

Teritorij
ini dio prostora koje dravu kao teritorijalnu zajednicu ljudi ini razliitom u odnosu na ostale subjekte, naroito na podruju meunarodnih odnosa.

Dravna vlast
uspostavljena organizirana hijerarhijska struktura koja djeluje na pojedince radi postizanja eljenog ponaanja, vodei rauna da se njihova djelatnost zasniva na legitimnosti naroito kada je u pitanju primjena fizike prinude.

Suverenost
najvia, neograniena, apsolutna, trajna, neograniena i neotuiva vlast, iji je sadraj u pravu izdavanja zakona, imenovanje najviih dravnih slubenika, odluivanje o ratu i miru, davanje pomilovanja, oporezivanju i pravo na pokornost. Dakle, radi se o suverenosti kao "najvioj vlasti koja ne priznaje nijednu drugu vie od nje. (Bodin)

Demokratija i demokratska ustavna drava

Da bi politiki sistem u jednoj dravi bio demokratski i da bi kao dio globalnog sistema u drutvu obezbijedio neophodne pretpostavke za usklaivanje meusbubjektivnih interesa, sa demokratskom kontrolom, on mora ispuniti fundamentalni zahtjev, a to je da se sve relevantne odluke koje su od kljunog znaaja za drutvo u cjelini, donose u institucijama koje su obrazovane i uspostavljene na osnovu redovnih, provedenih izbora izmeu vie politikih partija i kandidata putem opeg prava glasa.

Demokratija i demokratska ustavna drava

Iz ovog slijedi logian zakljuak da je izborni sistem kljuni nerv politikog sistema, s obzirom da se samo demokratskim viepartijskim izborima zadobija potrebno povjerenje u institucije sistema. To ujedno znai da bez demokratije nema demokratskih institucija koje izvravaju i osiguravaju podreenost vlasti slobodno izraenoj volji i potrebama njenih graana i njihovog permanentnog utjecaja na pravac i sadraj provoenja politike putem demokratsko izabranih predstavnika u predstavnika tijela parlamenta, kao i druge relevantne organe. Na ovaj nain graani na posredan nain ostvaruju i kontrolnu komponentu nad organima i slubama sigurnosti koje ine sistem sigurnosati jedne drave.

Demokratija i demokratska ustavna drava

Ustav je osnovni zakon drave, koji je u vrhu piramide gdje se oblikuje i zavrava dravni poredak. Na taj nain on poprima i nadzakonsku pravnu snagu. U razmatranju pojma esto se upotrijebi i politika dimenzija. Smatra se da ustav u politikom smislu postoji kada je onemoguena subjektivnost, samovolja i zloupotreba nosilaca dravne vlasti. Elementi ustava su podjela vlasti, unaprijed propisani pravni mehanizam za saradnju vie vlasti, kako bi se izbjegli zastoji i blokade u vrenju vlasti, racionalan metod ustavnih promjena i time prilagoavanja ustava drutvenoj stvarnosti. Efikasno ogranienje dravne vlasti vri se podjelom na zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast.

Demokratija i demokratska ustavna drava

Na osnovu svega do sada izloenog pod demokratskom ustavnom dravom koja se smatra poeljnim politikim projektom i poretkom budunosti, podrazumijevamo dravu koja uokviruje civilno drutvo, drutveno-kulturni okvir, demokratsku politiku kulturu, u kojoj i politika ima ogranieno polje svoje nadlenosti i djelovanja, ostavljajui ambijentalni prostor za potivanjem autonomije i opeprihvaenih univerzalnih prava i sloboda pojedinaca, kao i drugih podruja drutvenog ivota i rada. Ona svoje djelovanje treba prevashodno zasnivati na zadobijenom povjerenju i pristanku veine graana, odnosno narodnom suverenitetu,koje se smatra fundamentalnim demokratskim naelom u samoogranienju izabrane politike vlasti. Na taj nain i politika u savremenum uslovima treba da slui kao faktor jedinstva i usklaivanja razliitosti, a sve u cilju eliminisanja latentnih sukoba koji na politiko-sigurnosnoj razini mogu uzrokovati ugroavanje pojedinih segmenata sigurnosti.

Demokratija i demokratska ustavna drava

Da bi se uspjeno razvilo svako drutvo definie svoje fundamentalne vrijednosti, sa prioritetima kao i nain njihove zatite radi odgovarajueg obrazovanja i usmjeravanja djelatnosti nosilaca i subjekata sistema sigurnosti. Meutim, naznaene vrijednosti su uslovljene karakterom drutveno politikog sistema, odnosno politike vlasti i organizacijom ustavno-pravnog poretka. Postavlja se pitanje koje su to osnovne vrijednosti jednodg drutva, a koje su predmet posebne sigurnosne zatite svih uspostavljenih sistema, a naroito onih koji na profesionalan nain imaju obavezu da tite opeprihvaene vrijednosti. To su: teritorijalni integritet, nezavisnost, suverenost, ustavni poredak, ljudska prava i slobode, mir i sigurnost, pravo ljudi, naroda i drave, kulturne i druge tvorevine itd.

Demokratija i demokratska ustavna drava

Iako se u globalnom smislu moe prihvatiti pomenuta podjela, meutim ta je najbitnije jeste da su one u fokusu interesiranja i djelovanja nosilaca i subjekata sistema sigurnosti. U tom smislu moemo rei da je sigurnost jedna od relativnih vrijednosti drave, odnosno drutva, jer svako ugroavanje sigurnosnih vrijednosti direktno se odraava na funkcioniranje demokratskog poretka. Na taj nain dolazi i do pojavnih oblika devijantnog ponaanja koje se iskazuje kroz sigurnosne pojave. Poto su i vitalne vrijednosti drutva dinamina kategorija, to podrazumijeva i zvanino oblikovanje globalne politike sigurnosti i strategije za izdiferenciranim prioritetima, naroito onih koji u sebi nose brojne izazove, a time i do ugroavanja pravnog poretka drava. Postavlja se pitanje kako i na koji nain se suptostaviti svim neprihvatljivim i drutveno opasnim tetnim pojavama po razvoj savremenog demokratskog drutva. Kao odluujui inilac u predupreenju i suzbijanju svih opasnosti, jeste reakcija cjelokupnog drutva, a ne samo dravnih organa koji se po prirodi svoje djelatnosti bave ovom problematikom.

Demokratija i demokratska ustavna drava

Odgovarajua i trajna institucionalna povezanost elemenata sistema i njihovo djelovanje je garancija uspjenog osmiljavanja i provoenja raznovrsnih aktivnosti, kako bi se eliminisale i umanjile opasnosti i neizvjesnosti koje prate razvoj savremene civilizacije. Svaka konkretna aktivnost treba da rezultira potrebnim prognoziranjem kretanja i stanja sigurnosnih prilika. Zbog toga je i velika odgovornost na sistemima sigurnosti. Dakle razna devijantna ponaanja u raznim oblastima ivota i rada opredjeljuju organizaciono, funkcionalno i operativno postavljanje pojedinih podsistema sa kontinuiranim praanjem i propitivanjem kvaliteta poduzetih aktivnosti, odnosno da li su one odraz trenutnih sigurnosnih prilika u drutvu. I u tim okolnostima se mora imati osjeaj operativno-profesionalne mjere kako ne bi dolo do prekoraenja ovlaenja zbog nedovoljnog poznavanja svih relevantnih aspekata trenutnih sigurnosnih prilika ili preduzimanje takvih konkretnih mjera koje ne odgovaraju stepenu ugroenosti i prisutnim sigurnosnim problemima. U tim uslovima smatramo da prognoziranje ima posebno znaenje. Prognostike analize sa svim aspektima: naunim, struno-operativnim, praktikim, vremenskim, iskustvenim, prostornim, itd. pruaju mogunosi koje mogu posluiti kao fundament u operativno.sigurnosnom postavljanju prema svim pojavama i ponaanjima koje ugroavaju osnovne vrijednosti drutva. Ostvarujue budue vidike istraivanja svih aspekata ugroavanja i njihovih uzroka, odnosno svih onih premisa koji imaju neposrednu i posrednu vezu sa sigurnosnim politiko-sigurnosnim stanjem, trebaju se nai u sreditu istraivanja radi zatite i stvaranja povoljnog politiko-sigurnosnog ambijenta u drutvu.

Sistemi sigurnosti

Dosadanja izlaganja ukazuju da je drava u svakom drutvu nosilac sigurnosti. Ona svoju funkciju ostvaruje putem legitimne moi, koju posjeduju njeni izvrni organi u ijoj su nadlenosti poslovi na zatiti javnog reda i poretka. Taj visok standard sigurnosti proizilazi iz ustava i zakona, odnosno pravnih normi. Drava mora obezbijedniti svakom pojedincu da bez upotrebe nasilja prema njemu moe ostvarivati svoja osnovna prava i slobode, saglasno savremenim civilizacijskim i humanim postulatima. Meutim, da bi pojedinac mogao ostvarivati naznaena prava on se treba ponaati u skladu sa prihvaenim regulativnim pravilima o eljenom ponaanju u ijem je sreditu odsustvo bilo kojeg vida ugroavanja segmenata sigurnosti.

Sistemi sigurnosti

Dakle, ukoliko se eli izgraditi demokratska pravna drava, njene institucije moraju postati nosilac dravne dinamike, mijenjanja, razvoja, a istovremeno i nosilac i te kako potrebne kontrole nad vlau i pritisaka na nju. Kao to vidimo sloboda u demokratskoj dravi prvenstveno zavisi od ograniavanja politike vlasti.. Ukratko, ukoliko vlast nije pod odgovarajuom kontrolom ne moemo govoriti o razvijenom demokratskom drutvu, posebno u kojem postoji suvie velika koncentracija vlasti u jednom centru. U tom procesu posebnu odgovornost ima sistem sigurnosti, odnosno njegova mo. On u svakoj pravno ureenoj demokratskoj dravi predstavlja drutvenu nadlenost. Ali ako se ne ostvari kontrola zakonitosti rada sigurnosnog sistema njegova mo moe postati drutveno opasna, a naroito u odnosu prema graanima primjenom mjera represije sa prekoraenjem zakonom datih ovlaenja. Zato niija volja, pa ni institucija vlasti, ne smije biti izvan zakona. U tom kontekstu, osnovni izvor moi organa i slubi sigurnosti treba da proizilazi iz zakona i njegovo sprovoenje treba da se odvija u skladu sa opeprihvaenim univerzalnim standardima, to predstavlja fundament za oblikovanje etiko moralnog ponaanja slubenika koji su u slubi zakona. Znai i sloboda je u znaajnoj mjeri stvar zakona.

Sistemi sigurnosti

Na osnovu svega, moemo kazati da teorija sigurnosti kao interdisciplinarna nauka sa multidisciplinarnim sistemom metodolokim pristupom u uslovima dinamikih, meuzavisnih, sloenih i konfliktnih odnosa u drutvu kompleksno istrauje, prouava, sintetizuje i analizira sigurnosne pojave. Time se prua nauni okvir za projekt hipoteza i rezultata istraivanja, a to e posluiti svim institucijama u sistemu sigurnosti da na bazi sigurnosnih procjena i procjena ugroenosti, donesu takvu egzaktnu sigurnosnu politiku ije e ishodite biti oblikovanje poeljnih sigurnosnih ciljeva i strategije njihovog praktikog ostvarenja. To implicira kontinuiran nauni interes za cjelovitom provjerom nastojanja, praenja, kretanja, i utjecaja svih oblika ugroenosti na sigurnosnu stabilnost drutva. Meutim, autonomnost djelovanja svih institucija se treba odvijati u ustavno-pravnim okvirima sa legitimnom civilnom kontrolom.

Sistemi sigurnosti

Kada govorimo o politiko-pravnim okvirima razdvajanja funkcije izmeu politike i elemenata sistema sigurnosti, trebamo poi od osnovne premise da su graani ti koji na demokratskim izborima biraju svoje predstavnike u domove Parlamenta. Znai, preko svojih predstavnika imaju utjecaj na donoenje vitalnih zakona i odluka za funkcioniranje dravnih organa. Zakonodavna tijela Parlamenta u savremenim drutvima donose kljune zakone koji se odnose na policijsku, odbrambenu i obavjetajnu sferu. Ali i tu ima izuzetaka, shodno tome o kakvom se obliku politikog sistema radi. Na osnovu toga moemo apostrofirati da su doneseni zakoni produkt politike, koje naznaeni organi i slube sigurnosti u svom radu moraju provoditi. Na tom nivou treba da se zavri konkretan utjecaj politike, s obzirom da je postupanje po zakonu, i njegovo provoenje stvar operatzivno-strunog i profesionalnog karaktera i zakonitog rada pomenutih struktura.

Sistemi sigurnosti

Parlament je jedina institucija koja kontrolie rad egzekutive. Meutim, evidentne slabosti i mnogobrojni faktori koji utjeu na sigurnost u drutvu, nastoje se iskoristiti za uspostavljanje novih oblika drutvene moi, koji bi jednim dijelom ostali izvan kontrolnih mehanizama od strane nadlenih institucija. U tim novim okolnostima vodi se beskompromisna borba izmeu politikih snaga koje pouzdano nisu u stanju da budu potreban oslonac u oblikovanju demokratskih institucija i dovodi do koritenja i usmjeravanja pojedinih elemenata kao jakog represivnog aparata drave. Njihova politizacija i aktivno ukljuenje u politiko-sigurnosnim i drugim prilikama zavisi prvenstveno od oblika drutvenog ureenja. Politiko pomijeranje odbrambeno-sigurnosnog i obavjetajnog djelovanja uveliko zavisi od centralnih politikih aktera nosilaca politike moi koji nastoje zatititi postojee stanje. Oblaenje u ruhopolitike pomenutih struktura i njihovo aktivno ukljuivanje, naroito dolazi do izraaja u nedemokratskim reimima. Inae, krize nastaju kada struktura nekog drutvenog sistema doputa manje mogunosti rjeavanju problema, na to bi se moralo upotrijebiti za odravanje ustrojstva sistema. U tom smislu su krize stalne smetnje integracije sistema.

Sistemi sigurnosti

Na osnovu svega kazanog moemo naznaiti da je nerealno govoriti o potpunoj odvojenosti sigurnosnih mehanizama i politike i u dananjim demokratskim okvirima. Ali mijeanje politike treba da se odvija prvenstveno u okviru Parlamenta i vlade. Moitim, kao to smo naveli, pojaana i prenaglaena uloga i uticaj politike sa prekoraenjem ovlaenja za ostvarenje kontrole i nadzora nad tim strukturama, dovodi do naglaenih implikacija i ograniene krize, a time i naruavanje ustava kao osnovnog zakona za konstituisanje jedne politike zajednice u demokratsku pravnu dravu. Jedino optimalno rjeenje se nalazi u politikoj neutralnosti sistema sigurnosti, odnosno njegovih elemenata, koja se treba odvijati u ustavnopravnim okvirima. Dakle, radi se o autonomnom djelovanju u odnosu na politiku, odnosno ustavno-pravnoj i zakonskoj dinstanci, kako bi se na drugoj strani saglasno civilizacijskoj tenji mogli sadrajnije ukljuiti u oblikovanje i sprovoenje socijalno-preventivnih programa, s ciljem smanjenja distance, a tim i sluenju graana. To se posebno odnosi na policijski sistem. Meutim, ovim ne elimo istai da se sigurnosne strukture, odnosno njeni lanovi ele potpuno distancirati od politike (uestvovanje na izborima, pravo na slobodu miljenja, i dr.). Iz svega navedenog proizilazi da je sistem sigurnosti u obavezi da bude lojalan demokratski izabranoj vladi, bez obzira na njen politiki stav. Drugo, princip politike neutralnosti koji je inaugurisan ustavom i podran zakonskim propisima trai od organa i slubi sigurnosti, da se oni kao prinudni aparati drave u svom konkretnom djelovanju ne mogu pozivati na politika prava stranaka i institucija.

Sistemi sigurnosti

Politika neutralnost je bitna i za odluivanje u sloenim sigurnosnim prilikama gdje u prvi plan moraju doi strune i profesionalne sposobnosti i samopouzdanje u operativnom djelovanju. Znai, i u takvim prilikama se treba iskazati autonomnost, efikasnost i ve navedene sposobnosti sa razvijenim i senzibilnim osjeajem za politike dogaaje koji su prethodili uslonjavanju sigurnosnog stanja, kako njihove aktivnosti ne bi dobile politike konotacije, to moe dovesti do politikih, socijalnih i drugih problema u drutvu. Svako koritenje bilo kojih elemenata sistema sigurnosti od strane politike u onim prilikama gdje je prevashodno potrebno politiko rjeenje smatra se zloupotrebom njihovog koritenja. Prema tome, organi i slube odbrane i sigurnosti, te obavjetajni elementi u svom radu niti smiju niti po ustavu i zakonu ne mogu djelovati umjesto politike. Zbog toga, svaki paternalizam jasno ukazujr na identifikaciju politike instrumentalizacije sistema sigurnosti, koji na sebe ne moe preduzimati odgovornost za nerijeene probleme politikog karaktera.

Sistemi sigurnosti

Sistemi sigurnosti prilikom informisanja javnosti moraju iskazati visoko profesionalnu etiku, te takav nivo transparentnosti koji e biti lien jednostranog i tendecioznog ponaanja i tumaenja sigurnosnih pojava i dogaaja, to vrlo esto moe dovesti do nesporazuma, gubitka povjerenja, pa i konfliktnih situacija, jer, zbog nedovoljne transparentnosti i prisutne predrasude o tajnovitosti sigurnosnih mehanizama, uzrokovalo je veoma nizak nivo informiranosti graana. Iz svega navedenog, dolazimo do zakljuka da se samo na temelju ustavnozakonskog, sistemskog, kontinuiranog i planskog odnosa prema javnosti, baziranog na verifikovanim ciljevima moe blagovremeno i precizno upoznati javnost o svim relevantnim pitanjima sigurnosnog karaktera. To je put ka oblikovanju i kreiranju atmosfere razumijevanja i povjerenja. to je od izuzetne vanosti za ostvarenje funkcije u civilnom drutvu. Taj nivo transparentnosti, odnosno informiranje javnosti, treba da pretendira stvaranju demokratskih civiliziranih principa u radu pomenutih struktura, ime se utire put ka meusobnoj simbiotikoj vezi, usljed ega se i provoenje zakona polako treba da preobraava i pretvara sve vie u opu demokratsku uslovljenu i inspirativnu humanu djelatnost. Stoga, novi koncept transparentnosti treba nedvojbeno poprimiti slubenu filozofiju djelovanja sa institucionalizacijom novih ideja, koje e rezultirati stvaranju prozrane klime za uspjeno predstavljanje rada svih podsistema koji ine sistem sigurnosti u savremenim uslovima.

Savremeni sistemi sigurnosti

Sistem sigurnosti koji je organiziran sa nizom posistema nudi usluge od najveeg drutvenog znaaja za graane, a to je njihova sigurnost. Dakle, jedan od glavnih zadataka svake pravne zajednice je briga za ostvarenje i odranje svih segmenata sigurnosti, to je uostalom i presudna odrednica savremene civilizacije. Ostvarenje tih ciljeva moe se postii samo doputenim pravnim sredstvima, ali samo u onim okvirima koji ne dovode u pitanje zajamene slobode i prava graana. Meutim, da bi se te aktivnosti zasnivale na naunim kljunim postulatima, treba se egzaktno i sadrajno poznavati objektivna sisgurnosna stvarnost. Preciznije kazano detaljno operativno poznavanje latentnih izvora ugroavanja na bazi ega se donose planovi za taktiko-tehnike i operativne aktivnosti sa potrebnim sredstvima u cilju blagovremenog preventivnog reagiranja.

Savremeni sistemi sigurnosti

Sistem sigurnosti danas svoju funkciju obavljaju u jednim velikim politikim, historijskim, kulturnim, socijalnm i drugim razliitostima sa meusobnim proimanjem i utjecajima. Meutim, nije njihov zadatak samo otklanjanje izvorita ugroavanja vrijednosti drutva, nego oni moraju iskazati sposobnost da na adekvatan nain odgovore na sve sigurnosne izazove, naroito u prevenciji i represiji kriminaliteta. U tim prilikama, nosioci poslova sigurnosti moraju pravovremeno oblikovati i praktino artikulirati odgovarajui korpus naunih principa koji e proizlaziti iz odgovarajuih zahtjeva i potreba drutva. Samo e na takav nain obezbijediti potrebne politiko-sigurnosne, ekonomske, socijalne i druge okolnosti koje su neophodne za egzistenciju i blagostanje svih graana u jednoj dravi. Sve to dovoljno govori da se sistemi sigurnosti danas nalaze pred velikim izazovima i odgovornou, nastojei da u koordinatama izmeu politike, drave i zajednice oblikuju i izgrade autonomsnost svog djelovanja u onoj mjeri kako je to predvieno ustavom i zakonom. Doktrina i strategija javnog transparentnog i na zakonu zasnovanog djelovanja sigurnosno se obezbjeuje demokratski prostor za funkcioniranje legitimno uspostavljenih ostalih instutucija vlasti.

Savremeni sistemi sigurnosti

Ssistem sigurnosti definiramo kao dinamian, sloen i specifian podsistem u razvoju svakog drutva. Njegov je osnovni zadatak da putem uspostavljenih institucija i operativno-profesionalnih i specijaliziranih organa i slubi sa jasno utvrenim pravilima, obavezama i dunostima i potrebnom kadrovskom i tehnikom opremljenou, a na osnovu nauno-strunih i steenih iskustvenih saznanja u prouavanju, praenju, analizi i cjelovitom objanjenju sigurnosnih pojava, preduzima kompleks operativnih taktiko-tehnikih i drugih preventivno-represivnih mjera i aktivnosti radi blagovremenog i uspjenog spreavanja, otklanjanja i otkrivanja svih unutranjih i spoljih izvora i opasnosti ugroavanja, a sve u cilju ouvanja i zatite osnovnih drutvenih vrijednosti (suverenite i integritet drave, ustavni poredak, nezavisnost, teritorijalna cjelovitost, prava i slobode graana itd). pridravajui se strogo ustavno-pravnih, zakonskih i etikoprofesionalnih principa.

Savremeni sistemi sigurnosti

Sadrajna orijentacija se treba zasnivati na nunim sistemskim metodama uz permanentnu analizu i propitivanje organizacije i sveukupnih mjera i aktivnosti, kao i njihov odnos sa drugim sistemima i okruenjem. Tako se daje prilika podsistemima da u okviru oblikovanja sigurnosne politike ponude inovativne sigurnosne programe, poto je sigurnost u prvom redu potreba i interes graanstva. Kako graani preko svojih legitimno izavranih predstavnika imaju uticaj na donoenje vitalnih zakona, onda oni postavljaju drutvene ciljeve, meu kojima su svakako kljuni ciljevi sistema sigurnosti. Dakle, ako je slododa cilj svakog drutva da kao slobodno drutvo sve vie iziskuje sposobnost, da kroz demokratske procese egzistira bez prejake uloge prinudnog aparata u regulisanju i odravanju osnovnih unutranjih odnosa, onda i graani svojim stvaralakim odnosom trebaju doprinijeti u oblikovanju ciljeva i stvaranju klime u ouvanju svih segmenata sigurnosti. Samo na taj nain e to postati i njihova zahtjevna i poeljna potreba u cilju izgradnje visoko otvorenog i humaniziranog drutva. Vidimo da se radi o kompleksnoj, dinaminoj i specifikom problematici koja nedvojbeno zahtijeva nauni i studiozan pristup, sintezu, kritiku i komparativnu analizu. Na temelju toga mnogi drutveni subjekti, dravni i struno-profesionalni organi u okviru ustava i zakona sa odgovarajuim stepenom meusobne korelacije, izvravaju postavljene zadatke, kao osnovne garancije u ouvanju sigurnosti u drutvu.

Osnovne karakteristike sistema sigurnosti

Dinamika, sloenost i meuzavisnost sigurnosnih prilika, koje su naroito prisutne u drutvima koja se nalaze u tranziciji, otvara niz relevantnih pitanja meu kojima su svakako

dominantna ona koja se odnose na organizaciju i karakteristike sistema sigurnosti. Naima, ve dui vremenski period i u dravama sa demoktskom i sigurnosnom tradicijom odvijaju se procesi kojima se trai novi model sistema sigurnosti, ime bi se obezbijedila maksimalna efikasnost u cilju zatite sigurnosti drutva. To danas predstavlja specifino nauno podruje s obzirom da su se nosioci ovih aktivnosti nali u sasvim jednoj novoj situaciji. Za razliku od ranijih sistema, njegov rad mora biti utemeljen na naunim postulatima s obzirom da je drutveno podruje postalo arena antagonizama izmeu razliitih politikih i drugih organizovanih grupacija, tako da drutvena zbilja zahtijeva i trai u kontinuitetu znaajne korelacije u funkcioniranju kljunih institucija sistema. Meutim, djelovanje odgovarajuih organa i institucija moe nai svoje opravdanje samo ukoliko su u funkciji uspjenog funkcionisanja ustava, demokratije kao preduslova stabilnosti ukupnog sistema. Razvojem drutva neminovno se namee i potreba za jednom prihvatljivom kompleksnom naunom sigurnosnom filozofijom i praksom kojom e se postaviti osnovni principi unutar specifinih podsistema koji e moi iskazati brzinu mjera, radnji i postupaka u operativnoj realizaciji planiranih zadataka. U operativnom postupanju i praksi, odnosno od brzine reagiranja, tanosti i pravovremenosti zavisi izvrenje konkretnih zadataka i postizanje ciljeva, utvrenih na osnovu prethodnog nauno-strunog i operativnog istraivanja stanja, kretanja i prognoze u oblasti sigurnosti. Mnogostrukost i sloenost sigurnosnih prilika sa divergentnim utjecajima i posljedicama, uslovljavale su funkcionalne i druge karakteristike sistema sigurnosti, odnosno njegovih elemenata, fundamentalne za obavljanje ustavom i zakonom datih zadataka. U daljnjem naunom promiljanju naznaene karakteristike se uglavnom odnose na policijski, obrambeni i obavjetajno-sigurnosni sistem. Sistem sigurnosti je veoma dinamian i specifian sistem, autonomnost njegovog djelovanja se treba odvijati u ustavno-pravnim okvirima sa civilnom kontrolom. Samo sa strategijom javnog, transparentnog i na zakonu zasnovanog djelovanja, sigurnosno se obezbjeuje demokratski prostor za funkcioniranje legitimno uspostavljenih ostalih institucija vlasti.

Osnovne karakteristike sistema sigurnosti

Sistem sigurnosti kao stabilan jedinstven sistem sa nizom hijerarhija uspostavljenih podsistema i sa jasno preciziranim funkcijama koji kao izvrni legitimni organ drave svoje aktivnosti provodi u skladu sa demokratskim vrijednostima drutva. Znai, fleksibilno ali u konanom ishodu dosljedno potivanje i sprovoenje zakona, kojim se obezbjeuje slobodan demokratski prostor u kojem se odvijaju potrebne politike i druge aktivnosti, odrava fundamentalni princip pravne drave i civilnog drutva, sa posebnim akcentom na zatitu osnovnih prava i sloboda graana. Na svim hijerarhijskim nivoima, sistem rukovoenja mora biti zasnovan na naunim osnovama i primjenom kohezivnih koncepcija, naela metoda, taktika i tehnika rukovoenja, uspjeno realizira strategijsko-operativne aktivnosti u cilju ostvarenja konkretnih ciljeva koji slue kao vodilja sa jasnom vizijom postupanja svih organa i institucija koji ine sistem sigurnosti.

Osnovne karakteristike sistema sigurnosti

Postupanja svih podsistema treba se odvijati u skladu sa naelima srazmjernosti, tolerancije, strpljivosti, odmjerenosti, sposobnosti, izdrljivosti, uvaavajui slubenu filozofiju rukovoenja, koja implicira politike, pravne, taktike i druge komponente. Dakle, svi organi i slube sigurnosti, svoje aktivnosti usmjeravaju ka zajednikom cilju, to zahtijeva brzo, autoritativno i efikasno reagiranje u sloenim sigurnosnim prilikama. To dalje podrazumijeva sistemsku identifikaciju problema, pri emu treba da doe do punog izraaja inicijativa, sposobnost, kreativnost, hrabrost, odgovornost, te efikasna procjena, kao i umjenost i vjetina u razrjeavanju naglaenih kompleksnih situacija. Pretpostavka za to jeste nauni i struni pristup u kritikoj analizi i sistemskom predvianju i prognozi, programiranju, planiranju, postupcima i djelovanju organa, utemeljenim na sigurnosnim procjenama o ugroenosti podruja djelovanja brojnih podsistema.

Osnovne karakteristike sistema sigurnosti

Da bi svi organi i tijela koji oblikuju sistem sigurnosti zadobili potrebno povjerenje javnosti, ona mora biti istinito, objektivno, pravovremeno, odgovorno i kompetentno informisana o brojnim aktivnostima koje provode u skladu sa planiranim ciljevima. Taj zadatak, imaju sredstva masovnih komunikacija koja moraju stvarati sve neophodne pretpostavke za slobodu misli i izraavanja, irenje i podizanje kreativnih stavova, sadraja, kritiku razmjenu miljenja, iskustva i stavova, kako drutva tako i njegovih graana, afirmisanje otvorenosti politike prema graanima i graanstva prema politici, itd. Blagovremeno obavjetavanje, razmjena i cirkulacija miljenja omoguuje graanima, da kao slobodna i oslobaajua struktura u znaajnoj mjeri utjeu na svestranije promjene u samom drutvu. Ta mrea ljudskih komunikacija predstavlja kljunu potrebu za novim stvaranjem i usavravanjem zasnovane na svijesti, shvatanjima i potrebama ljudi, integrisana u demokratski, otvoreni, civilizirani prostor sa naglaenim kooperativnim odgovarajuim prenosnim, objektivnim i nezavisnim postulatima i uz potrebnu javnu kontrolu njihovog djelovanja

Osnovne karakteristike sistema sigurnosti

Organizacija i rukovoenje sigurnosnim sistemima u novim drutvenim prilikama, trai jedan novi model koji e u sloenijim i otvorenijim drutvenim odnosima, sa dobro osmiljenom sigurnosnom politikom i strategijom, omoguiti da sveukupno djelovanje bude zasnovano na nauno-strunim i iskustvenim premisama. Meutim, da bi se efikasno implementirale sve planirane aktivnosti najvie zavisi od ljudskog faktora. Dakle, moraju se uvaavati one pretpostavke koje su neophodne za uspjeno izvravanje oficijelnih zadataka. Naroito, rukovodni radnici u tim strukturama moraju pomno i efikasno pratiti sve drutvene promjene, kako bi blagovremeno na svim hijerarhijskim nivoima stvarali klimu za prihvatanje organizacijskih i drugih promjena. U tom smislu se trebaju razvijati stavovi i uvjerenja, a posebno kultura sigurnosnog ponaanja i djelovanja naroito u sloenim prilikama, to e biti garant humanijeg postupanja u obavljanju zadataka. Kada se postigne taj korelativni odnos izmeu shvaanja i znaaja sigurnosnog sistema u drutvu, prihvatanje svih njegovih organizacijskih, operativnih i drugih karakteristika, te spremnost operacionalizacije prethodno usvojene sigurnosne politike i strategije, onda se moe rei da e se udovoljiti zahtjevima i nunostima cjelokupnog drutva.

Osnovne karakteristike sistema sigurnosti

S obzirom da je preventivno i represivno djelovanje sigurnosnih sistema uslovljeno raznim oblicima i izvoritima ugroenosti, treba se imati osjeaj za prioritet uz dosljednu primjenu i afirmaciju naela zakonitosti. To je fundamentalno naelo koje predstavlja temeljni postulat svakog modernog sigurnosnog sistema i legitimni je izraz civilizacijskih tekovina savremenih pravnih normi. Ovo naelo dalje predvia da zakon jasno mora naznaiti granice i nain korienja bilo kojeg ovlaenja imajui u vidu legitimni cilj kao mjerilo kako bi pojedincu dao primjerenu zatitu protiv samovoljnog uplitanja. Razvoj svih aspekata demokratskog drutva, a osobito stvaranje ambijentalnog prostora za humaniziranjem linosti u kojem kultura i vrijednosna dimenzija pojaava ulogu i osnovni znaaj ljudske stvaralake linosti, mora pratiti i savremena organizacija i rad sigurnosnog sistema. Time e se dati doprinos u ostvarenju to manje nepovredivosti ljudskih prava, drei sepored ostalog i osnovnog naela zakonitosti.

Osnovne karakteristike sistema sigurnosti

Naznaene osnovne karakteristike nacionalnog sigurnosnog sistema, upuuju na relevantne sadraje bez kojih on ne moe ispuniti svoju funkciju u drutvu. U tom kontekstu se namee kljuno pitanje koje se odnosi na legitimnost djelovanja svih subjekata koji ine sistem sigurnosti. Ranije smo kazali da je legitimnost prevashodno politoloki i socioloki pojam. Meutim, temelj legitimacije svake ustavne drave se moe potvrditi rijeima da sva vlast pripada narodu i od njega potie. Ovo treba apostrofirati da kada govorimo o legitimaciji, onda mislimo na dokazivanje legitimnosti. Kako je pitanje o legitimnosti u uskoj korelaciji sa pitanjem stabilnosti ili trajnosti politikog poretka, drave prije svega, proizilazi da je legitimna ona dravna vlast koja je ustanovljena voljom veine graana na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima i koja uiva njihovu podrku i povjerenje. To je temeljna pretpostavka stabilnosti svake vlasti. Krae kazano svaka drava svoju demokratsku formu i legitimitet dobija od naroda. Ni jedna vlast se ne moe opravdati ukoliko svoju legitimnost nastoji postii iskljuivo nasiljem. Vlast mora obezbijediti podrku graana, ako to nije u stanju suoiti e se sa nizom protivurijenosti, to u krajnjoj instanci dovodi do upotrebe nasilja nad graanima.

Sigurnosna politika

Politika i irem znaenju podrazumijeva usmjeravanje ljudske djelatnosti u odreenom pravcu radi ostvarenja optimalnih ciljeva. Usmjeravanje drutva politika vri uz pomo uspostavljene dravne vlasti. Takoe, vrlo esto moemo uti da je politika umjetnost vladanja. Ako je to tako i sigurnosna politika implicira potrebu da na konzistentan nain oslanjajui se na rezultate istraivanja nauke o sigurnosti i drugih naunih disciplina oblikuje globalne sadraje koje nastoji realizirati preko uspostavljenih subjekata koji ine sistem sigurnosti u drutvu. Na to utjee niz relevantnih definirajuih faktora bez kojih nije mogue ostvariti konkretnu djelatnost koja bi rezultirala dostizanju povoljnog stanja nacionalne sigurnosti. Vano je naznaiti, da svaka organizirana drava oblikuje i razvija niz politika kao to su ekonomska, vanjska, obrambena, sovijalna, zdravstvena, ekoloka, energetska, kulturna, obrazovna. Sve ove politike imaju odgovarajueg uticaja na stanje sigurnosti. Iz tih razloga one ine politiku sigurnosti na globalnom nivou.

Sigurnosna politika

Demokratska sigurnosna politika pored osnovne sigurnosne komponente treba svojim praktikim aktualitetom putem organa i slubi sigurnosti, te ostalih institucija dati potreban okvir koji implicira njihovu dinamiku meuzavisnost u odranju stabilnosti politikog poretka. Ovim jasno prepoznajemo mjesto sigurnosne politike u drutvu. Velika je diskrepanca izmeu sve naglaenijih potreba za ostvarenjem ljudskih prava i sloboda i nastojanja za visokim nivoom stabilnosti i sigurnosti demokratskog drutva. Teko je nai model odranja potrebne ravnotee. Proturjeje izmeu slobode i sigurnosti mogu se uspjeno prevladati i ublaiti samo jednom konzistentnom sigurnosnom politikom. Njom se moraju vrijednosti pojedinca i drutva dovesti u potrebnu korelaciju. Ovdje je vano shvatiti da se u oblikovanju sigurnosne politike treba imati osjeaj za traenje najoptimalnijih rjeenja koja se temelje na osnovu prisutne stvarnosti.

Sigurnosna politika

Kao odluujui inilac u suzbijanju i otklanjanju svih izvoritva nesigurnosti jeste reakcija cjelokupnog drutva, a ne samo dravnih organa koji se po prirodi svoje djelatnosti bave ovom problematikom. U tim uslovima smatramo da prognoziranje ima posebno znaenje. U globalnoj viziji sigurnosne politike prognostike analize sa svim aspektima: naunim, strunooperativnim, praktinim, vremenskim, iskustvenim, prostornim itd. mogu posluiti kao fundament operativno-sigurnosnom postavljenju prema svim oblicima i vidovima devijantnosti. Meutim, svaka prognostika vizija ima vee izglede na postavljenju vrih hipoteza ukoliko se radi o skoranjim sigurnosnim problemima. Naime, stvarna i korisna spoznaja svih problema sigurnosti na naunom, struno-operativnom, praktinom nivou, mogua je samo veim stupanjem planiranja, ali na osnovu oblikovane sigurnosne politike. Stoga treba znati da se vrijeme sadanjosti brzo skrauje, a nepoznata budunost stie iz sloenih sigurnosnih izazova i problema koje nosi razvoj drutva.

Sigurnosna politika

U svim dravama, oblikovanje i donoenje nacionalne sigurnosne politike se donosi u Parlamentu. U njemu se omoguuje transparentni dijalog o svim aktuelnim temeljnim problemima politike zajednice, a time i pitanjima sigurnosti. Pored toga, organizacija i pluralizam politikog ivota treba i u sferi sigurnosti da omogui slobodu aktivnosti, stvaralatva i sudjelovanju graana naroito na lokalnom nivou u donoenju vitalnih preventivnih programa. Dakle, globalne okvire donosi Parlament ili druga tijela drave koji subjekti sistema sigurnosti realiziraju, ali sa razliitim ulogama. Da bi politika mogla ostvariti svoje zadatke, ona se koristi dravom. Bez tog osnovnog oslonca politika apsolutno nebi bila u stanju da realizira politiki program. Poto je cilj svake vlasti da kod graana budi vjerovanje u svoju legitimnost, dolazimo do centralnog pitanja, a to je funkcionalna sloenost i operativno djelovanje organa izvrne vlasti. Donoenjem ustava i zakona i drugih pozakonskih akata, tano se preciziraju uloge i mo organa i slubi sigurnosti u jednom modernom drutvu, tako da sigurnosna teorija i sigurnosna filozofija kroz donoenje sigurnosne plitike daje potreban globalni nauni okvir na nivou drave radi zatite temeljnih vrijednosti datog drutva.

Sigurnosna politika

Odsustvo potrebnog nivoa sigurnosti svakako dovodi u pitanje stabilnost funkcioniranja institucije vlasti, a time i drutva u cjelini. U tom smislu zadatak je instutucija da donose globalne okvire sigurnosne politike da se njenim provoenjem obezbijedi potrebna stabilnost drave, ali ne dovodei u pitanje ustavnu zatitu osnovnih prava i sloboda. Dakle, u jednom poeljnom demokratsko-sigurnosnom prostoru obezbjeuju se uslovi koji svim lanovima politike zajednice omoguuje razvoj i usavravanje u svim oblastima pridravajui se ustavnih i zakonskih doputenih okvira. Iz dosad reenog vidimo da je sigurnosna politika kljuni element u funkcionisanju jedne drave. U njenom kreiranju moraju doi do izraaja savremena civilizacijska dostignua u svim oblastima, to je vrlo vano za emanaciju svih demokratskih postulata. Poto ivimo u vremenu velikih neizvjesnosti, protivrijenosti, sloenosti savremene stvarnosti, koje uzrokuje raznovrsne konfliktne politike, sigurnosna politika mora odraavati smisao stabilnog egzistiranja politike zajednice.

Sigurnosna politika

U jednom demokratskom, pluralistikom, pravnom i civilnom drutvu, sigurnosnu politiku koja se temelji na politikim, demokratskim i ustavno-pravnim osnovama, moemo definirati kao okvirni kompleks mjera i aktivnostina politikom, ekonomskom, socijalnom, sigurnosnom, obrambenom planu kao i u drugim oblastima donesenim u skladu sa sadrajnom naunom, struno-operativnom i praktinom analizom izvorita ugroenosti ija se operacionalizacija odvija i usmjerava putem legitimnih posistema u dravi koji sa jasno preciziranim funkcijama, te potujui naela ustavnosti i zakonitosti, svoje aktivnosti provode u skladu sa demokratskim vrijednostima drutva, a sve u cilju zatite vanjske i unutranje sigurnosti drutva.

Sigurnosna strategija

Da ne bi dolo do krize u funkcioniranju pravnog poretka, te da bi se uspjeno operacionizirala sigurnosna politika, potrebna je strategija. Rije strategija potie od grke rijei stratos vojska, te rije ago vodim. Pomenuti pojam je prihvaen na svim govornim podrujima. Strategija je ta koja opredjeljuje izbor metoda i sredstava u ostvarenju ciljeva sigurnosne politike. Svaka strategija treba da se oslanja na znanje i mo njene operacionalizacije, tako da organi i slube sigurnosti imaju legitimno pravo na upotrebu sile u skladu sa ustavom i zakonom. Poto se globalna strategija na nivou drave posmatra kao nacionalna, tako je sve vie u upotrebi termin strategija nacionalne sigurnosti koja treba pokrivati sva podruja djelovanja sa nizom podstrategija koje se odnose po raznim linijama rada za djelovanje subjekata sistema sigurnosti. Pri tome je veoma bitno da se nauna spoznaja iz oblasti sigurnosti stavi u funkciju operacionalizacije najraznovrsnijih mjera prevencije i time omogui da se sa nauno-relevantnih spoznaja i fenomenologije, naroito sloenijih oblika organizovanog kriminaliteta, oblikuju konkretni programi koji e rezultirati efikasnom i uspjenom reagiranju organa i slubi u pravcu eliminisanja svih okolnosti koje mogu dovesti do raznih oblika devijantnog ponaanja.

Sigurnosna strategija

Dakle, cilj sigurnosne politike je da se na bazi nauno-strunih i operativno-iskustvenih saznanja stvaraju realni i to ovjektivniji okviri za pravovremeno, efikasno i autoritativno reagiranje odgovarajuih subjekata, te da se strategijskom operacionalizacijom koordiniraju i usmjeravaju naznaeni organi i institucije, radi donoenja najcjelishodnijih odluka za praktino postupanje,potujui osnovne meunarodne standartde koji se odnose na ljudska prava i slobode. Od sigurnosne politike se oekuje i trai da donosi takve globalne okvire djelovanaj ijim e se provoenjem zadovoljiti fundamentalne potrebe i interesi graana. Prema tome, strategija je ta kojom se ele postii sigurnosni ciljevi. Polja djelovanja sigurnosnih mehanizama ne mogu se oslanjati samo na dravni aparat, negai i na ostale komponente cicilnog drutva. Upravo zbog velikog diskontinuiteta u razvoju tehnoloke moi, a time i raznih izvorita nesigurnosti na jednoj strani, i nedovoljne institucionalne organiziranosti na drugoj, zahtijeva konstituiranje prostora u kojem moraju doi do izraaja uee onih subjekata koji mogu doprinijeti poboljanje stanja iz te oblasti.

Sigurnosna strategija

Opepoznata je injenica da se bez odgovarajueg nivoa sigurnosti ne mogu odvijati egzistencijalni procesi u drutvu. Posebno ako znamo da sve vie dolazi do protivrijenosti izmeu demokratskih, naprednih, stvaralakih, konstruktivnih i opresivnih strategijskih stavova, koji u kontinuitetu proizvode sigurnosne izazove, a time utiu na stabilnost politikih poredaka. U tom smislu je fundamentalna odrednica dobro osmiljena strategija sigurnosti, u cilju efikasnijeg eliminisanja svih oblika nasilja. Zbog toga nauka o sigurnosti treba prevashodno biti usmjerena na blagovremenom otkrivanju svih izvorita devijantnog ponaanja. Budui da sigurnost predstavlja osnovni cilj svakog drutva, time i strategija ima veliku ulogu i znaaj s obzirom na viedisciplinarni karakter istraivanja problematike sigurnosti. Iz tih razloga je i insistiranje na naunoj, struno-operativnoj i iskustvenoj valjanosti strategije. To je garancija da e se kroz institucionalne mehanizme u njihovoj punoj interakciji na cjelovit i adekvatan nain osigurati pretpostavka za dostizanje to veeg nivoa sigurnosti. S tim u vezi, vano je poznavati determinirajue faktore koji su kljuni u osmiljavanju globalne strategije i iznalaenju optimalnih rjeenja. Bez toga nema ciljno usmjerene strategije. Ukoliko dobro poznajemo faktore, to e nam pomoi da na cjelovit i sadrajan nain prezentiramo znaaj strategije sigurnosti. Dakle, bitno je naznaiti one kljune faktore za koje smatramo da predstavljaju fundament jedne strategije koja bi zadovoljila sve one elemente koji su neophodni za realizaciju zadataka koji proizlaze iz sigurnosne politike.