Energetski resursi u svijetu

Dr.sc. Sandira Eljan, docent

 Pod terminom energetski menadment ne podrazumijeva se upravljanje energijom, nego upravljanje organizacijom bilo kojeg tipa (preduzede, bolnica, drava) sa aspekta energije.

Upravljanje prirodnim resursima

U savremenoj literaturi opte je prihvadena klasifikacija resursa na ljudske, fizike i prirodne. Prirodni resursi su geoloke i bioloke vrijednosti koje se direktno ili indirektno mogu koristiti ili upotrijebiti a imaju realnu ili potencijalnu vrijednost.

 Upravljanje prirodnim resursima znai i prilagoavanje sistemskim mjerama i trinim uslovima na nivou drave, uvaavanje prioriteta u voenju investicione politike, brigu o usavravanju kadrova i organizaciji rada, uvoenju u praksu najnovijih naunih saznanja, primjenu novih tehnologija i konano, dugorono planiranje razvoja tako da se potuju postulati odrivog razvoja u skladu sa gore navedenom definicijom Bruntlendove komisije.

Postoje dvije kategorije resursa: Neobnovljivi resursi: geoloki resursi (mineralni resursi -rude metala, nemetala i energetski resursi - ugalj, nafta i gas); zemljite Obnovljivi resursi: ivi svijet; voda, vazduh, Sunevo zraenje, energija vjetra i energija plime.

 Odrivo koritenje prirodnih resursa podrazumijeva strogo planiranje i upravljanje postojedim rezervama u smislu potreba privrednog razvoja. Odrivo koritenje obnovljivih resursa je obavezno i njime se mora strogo upravljati i kontrolisati Za neobnovljive resurse veoma vaan je savremen pristup u oblasti njihovog odrivog koritenja a uglavnom se smatra da je njihovo odrivo koritenje nemogude.

Osnovni koncepti u procjenjivanju rezervi prirodnih resursa su: Dokazane rezerve koja obuhvataju leita koja su ved otkrivena i koja se eksploatiu; Uslovne rezerve su leita koja su ved otkrivena ali njihova eksploatacija nije ekonomina; Hipotetike rezerve su one za koje se moe pretpostaviti da de u bududnosti biti pronaene u podrujima koja su danas samo djelimino ispitana i aktivirana

 Spekulativne rezerve se nalaze u dosad jo neistraenim oblastima a za koje postoji pretpostavka da imaju povoljne geoloke uslove Kvalitet procjenjenih dokazanih rezervi zavisi od vedeg broja faktora: Ekonomski faktori Raspoloiva tehnika i tehnologija Potranja za resursima Trokovi proizvodnje i prerade Cijena resursa i proizvoda koji se iz njih dobijaju Politiki faktori

 Prije neto vie od deset godina, Svjetska komisija za ivotnu sredinu i razvoj poznatija kao Bruntlendova komisija objavila je izvjetaj ''Nasa zajednika bududnost'' kojim se ukazuje na opasnost, po ovjeka i planetu, od politike ekonomskog rasta bez uzimanja u obzir mogudnosti regeneracije Zemlje.

 Ova komisija definie odrivi razvoj kao ''Razvoj kojim se ispunjavaju potrebe sadanjosti, bez uskradivanja mogudnosti bududim generacijma da zadovolje svoje potrebe''. Svjetski lideri su na Samitu o Zemlji u Rio de aneiru 1992. godine usvojili preporuke Bruntlendove komisije, a jedan od rezultata samita bila je Agenda 21 kojom se daju preporuke za odrivo upravljanje zemljinim, vodnim i umskim resursima.

 Upravljanje znai i prilagoavanje sistemskim mjerama i trinim uslovima na nivou drave, uvaavanje prioriteta u voenju investicione politike, brigu o usavravanju kadrova i organizaciji rada, uvoenju u praksu najnovijih naunih saznanja, primjenu novih tehnologija i konano, dugorono planiranje razvoja tako da se potuju postulati odrivog razvoja u skladu sa gore navedenom definicijom Bruntlendove komisije.

 Planiranje predstavlja jedan od najznaajnijih i najsveobuhvatnijih po spektru problema koje treba rjeavati. U vremenskom smislu, na jednom poslu su operativni planovi koji se bave pitanjima ta treba raditi u narednih nekoliko dana, a na drugom poslu mogu biti strateki planovi za planske horizonte od 100 i vie godina.

Upravljanje energijom
Pet najvedih svjetskih problema: 1. ENERGIJA 2. VODA 3. HRANA 4. ZAGAENJE 5. SIROMATVO

 Svjetska populacija: -2003. godina 6.5 milijardi ljudi -2050. godina 8-10 milijardi ljudi

injenice o upravljanju energijom

Potronja energije ubrzano raste pogotovo u zemljama u razvoju. Jo uvijek dominiraju fosilna goriva i nastavit de dominirati do 2030. god. Postojedi izvori/rezerve energije nisu beskonani. Predviena minimalna potreba za novih 10 terawatta iz (poeljno istih) energetskih izvora do 2050. god. moraju biti jeftini nije vjerovatno s postojedom tehnologijom.

Dva osnovna pristupa za osiguravanje potrebne koliine energije: 1. povedati efikasnost-smanjiti koritenje/potrebu energije - optimizirati sisteme dobave energije - proizvoditi ukupnu energiju (npr. kombinirano toplinsku i elektrinu energiju) 2. povedati eksploataciju postojedih izvora energije / razviti infrastrukturu za dobavu energije / pronadi nove izvore energije.

 Zemni plin-neobnovljivi izvor primarne energije s najbrim rastom; prihvatljiva cijena (?), mali utjecaj na okolinu (CH4, CO2) Obnovljivi izvori veliki energetski potencijal, visoki trokovi (?) Suneva svjetlost na Zemlju -165.000 terawatta/dan!

 Obnovljivi izvori energije tehnologija bududnosti zabrinutost za klimatske promjene u svijetu raste uvijek treba razmotriti uticaj na okolinu kad se odluuje o koritenju energije.

Odrivost
to je odrivo u kontekstu upravljanja energijom? -ne smije se koristiti vie nego je raspoloivo -ne smije se ugroziti pravo izbora bududih generacija -tehnologije nekodljive za okolinu -razumna distribucija -visoka efikasnost

Iskoritenje energije

Novi izvori energije

Novi izvori energije

Suneva energija
Glavne kategorije koritenja Suneve energije: 1.Suneva toplinska 2. Suneva elektrina (fotonaponska) 3. Solarne elektrane

 Koritenje Suneve energije je finansijski opravdano na geografskim lokacijama: -gdje je vie od 60% dnevnog vremena sunano prosjek 4500 Wh/(m2dan), npr. na hrvatskoj obali.

Koncept Odrivosti Razvoja

Racionalno s resursima! Sutinu koncepta odrivog razvoja ini interakcija razvoja ivotne sredine i meusobna usklaenost i komplementarnost razvojne politike i politike zatite ivotne sredine, koje uvaavaju zakonitosti ekolokih sistema. Koncept odrivog razvoja usmjeren je na ouvanje prirodnih eko-sistema i ivotne sredine, kao i na racionalno koridenje prirodnih resursa

 Za odrivi razvoj vai i dodatni zahtjev koji se tie povratnih sprega iz okruenja, odnosno ivotne sredine i drutvenih okvira. Odrivi rast, znai, podrazumijeva da dalji rast nije ugroen povratnim spregama, bilo iz biofizikog, bilo iz socijalnog okruenja. Ouvanost ivotne sredine se mora uzeti kao preduslov da se, uz rast blagostanja, razvoj karakterie kao odriv.

 Preplitanje globalnih, regionalnih i nacionalnih, odnosno lokalnih dimenzija odrivog razvoja jedna je od glavnih karakteristika u vezi s odrivim razvojem.

 Sa razvojem ljudske civilizacije na Zemlji, i porastom populacije dolazi do povedanja negativnih uticaja ovjeka na okolinu. Problemi kao posljedica ovjekove nepanje javljaju se jo u antiko doba: spominju se problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjeom
uma i zagaenje vode tekim metalima koji su se eksploatirali u rudnicima.

 Dotadanji problemi bili su lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadralo sve do pojave industrijske revolucije. Poetak dvadesetog stoljeda je prekretnica kada dolazi do globalizacije problema okoline te intenzivnije degradacije ovjekove okoline.

 Degradacijom okoline smatra se propadanje lokalnih ekosistema ili cijele biosfere zbog antropogenih aktivnosti. Do degradacije okoline dolazi kada se prirodni resursi (stanite, ume, tlo, voda, zrak...) konzumiraju bre no to ih priroda moe nadomjestiti. Odrivost zahtjeva da ljudske aktivnosti koriste samo one prirodne resurse i to do granice u kojoj se mogu prirodno nadomjestiti:

1. Koritenje prirodnih resursa>sposobnost prirodnog nadomjetanja = degradacija okoline 2. Koritenje prirodnih resursa=sposobnost prirodnog nadomjetanja = odrivi razvoj 3. Koritenje prirodnih resursa<sposobnost prirodnog nadomjetanja =obnova okoline, takoer odrivi razvoj.

Shematski prikaz odrivosti

 UN-ov Skup o Zemlji usmjerio je svjetsku panju na najkritinija pitanja. Usvojena je Agenda 21 globalni plan djelovanja na rjeavanju najkritinijih pitanja, donesena je Deklaracija iz Ria koja sadri naela na kojima drave moraju zasnivati budude odluke i programe, uzimajudi u obzir djelovanje drutveno-privrednog razvoja na okoli, prepoznati su problemi:

 Sve vei broj gradova (raspon problema od zagaenosti zraka do beskunika) Nedostatak iste vode i loi sanitarni uslovi Zatita okoline i upravljanje prirodnim izvorima Jaanje uloge osnovnih drutvenih skupina (ena, djece i mladih, nevladinih organizacija, lokalnih vlasti, radnika i sindikata, poslovnog svijeta i industrije, znanstvenika i poljoprivrednika) Istaknuta je potreba edukacije, osposobljavanje i podizanje svijesti javnosti te informiranje.

 Vlade su shvatile nunost izmjene meunarodnih i nacionalnih planova i politika kako bi osigurale da sve ekonomske odluke potpuno uzmu na razmatranje uticaj na okolinu: Nain proizvodnje pogotovo proizvodnje toksinih tvari poput olova u gorivu ili toksinog otpada

 Alternativni izvori energije trebaju zamjeniti dotadanje, vedinom bazirane na fosilnim gorivima koja se veu za globalne promjene klime; Novi naini javnog prevoza kako bi se reducirala emisija od saobradaja te rijeili zdravstveni problemi uzrokovani oneidenjem zraka i smogom Nedostatak pitke vode;

 Stanje okoline, obrazovanje i upravljanje odrivim razvojem ne moemo promatrati odvojeno, potreban je integralan pristup koji je temelj svakog razvoja. Upravljanje odrivim razvojem postaje sve vie znaajan prioritet gotovo svake destinacije (drave, regije, poslovnog sistema)

 Ustvari, odrivi razvoj podrazumijeva ravnoteu izmeu potronje resursa i sposobnosti prirodnih sistema da zadovolje potrebe bududih generacija.

 Drugim rijeima, odrivi razvoj predstavlja onaj razvitak koji ne dovodi do propadanja i iscrpljivanja resursa to razvoj ine mogudim i dopustivim. Takav rast uvjetovan je i praden razvojem svijesti o potrebi uvanja i unapreivanja okoline koji pridonosi odrivom privrednom razvoju.

 Posebno treba potaknuti interdisciplinarne postdiplomske studije na temama odrivosti, to bi rezultiralo novom generacijom strunjaka, koji bi postali nova snaga odrivog razvoja.

Tematski prioriteti Europske komisije1. Odrivo dobivanje energije kratkoroni uticaj: isti izvori energije, utede i efikasnost, alternativna motorna goriva dugoroni uticaj: komore za sagorijevanje goriva, transport i pohranjivanje energenata, obnovljive tehnologije za dobivanje energije, prikupljanje i izdvajanje CO2

2. Odrivi transportni sistemi transportni sistemi i naini transporta koji su povoljni za ouvanje okoline a istodobno kompetitivni nove tehnologije i koncepti za sve naine transporta (eljeznica, cesta, more) napredan dizajn i tehnologija proizvodnje

 sigurniji, efikasniji i kompetitivni eljezniki i morski saobradaj povedanje sigurnosti i integracija razliitih modela transporta

3. Globalne promjene i ekosistemi koritenje plina i alternativnih izvora energije vodeni resursi ouvanje krakih podruja i bioraznolikosti odrivo upravljanje zemljom

Elementi menadmenta odrivog razvoja

 EU nede modi da postigne zacrtane ciljeve do 2010. u oblasti obnovljive energije EU nede modi da postigne 12% ueda obnovljivih izvora energije u cjelokupnom energetskom sektoru do 2010. godine, uprkos velikim uspjesima Njemake u toj oblasti.

 Izvjetaj o stanju obnovljivih energetskih resursa u Evropi iz 2007. godine naglaava znatan rast u sektorima biogoriva, biomase i vjetra, ali ovaj ogranieni napredak nisu pratili stvarni napori da se sauva energija u EU, s obzirom na to da je proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih resursa stagnirala

 Naime od poetka 21. veka, udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje je varirao izmeu 13 i 15 procenata, a da ustvari nije zapoeta odluna borba za povedanje koritenja odrivih izvora energije.

 Postojei ciljevi EU koji predviaju da do 2012. godine proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora energije dostigne 21% ukupne proizvodnje elektrine energije, kao i da udio obnovljivih izvora energije u ukupnim izvorima energije iznosi 12%, nisu obavezujudi, ali se planira da se zamijene sa jedinstvenim ciljem koji bi predviao da do 2020. godine 20% ukupnih izvora energije dolazi iz obnovljivih izvora energije.

 Iako se predvia da e emisija gasova koja potie od otpada, koji proizvode optine, znaajno opasti do 2020. godine, zbog intenzivne reciklae, Evropa ne moe da se osloni na poboljane mehanizme upravljanja otpadom kako bi se izborila sa neodrivim obrascima potronje i proizvodnje, upozorava Evropska agencija za ivotnu sredinu.

 U izvjetaju, koji analizira kako bolje upravljanje optinskim otpadom, moe da doprinese smanjenje gasova koji izazivaju efekat staklene bate, predvia se znatno smanjenje ovih gasova do 2020. godine, i to ak za 80% manje u odnosu na kraj 80-tih godina.

Interakcija energetske sigurnosti i klimatskih promjena u energetskoj politici

Pristup energiji kljuan je za povedanje privrednih aktivnosti. Energetski sektor ima i znaajan uticaj na okolinu. Stoga energetska i razvojna pitanja moraju biti razmatrana u kontekstu dva izuzetno snano meusobno povezanih i kljunih pitanja sigurnost obezbjeenja energijom i klimatskih promjena.

 Sigurnost obezbjeenja energijom i ublaavanje klimatskih promjena prioriteti su energetske politike i znaajna dimenzija dugoronih ciljeva odrivog razvoja.

Globalni geopolitiki odnosi i energetika

Energija je postala strateki faktor u globalnoj geopolitici. Energetska ovisnost znai prepreku privrednom i socijalnom napretku, pa stoga znaaj sigurne, pouzdane i ekonomski prihvatljiva energetska obezbjeenja su vana u dravnoj energetskoj politici.

 Ekonomski uticaji poremedaja u obezbjeenja energijom mogu biti vrlo visoki i irokih razmjera. Potronja energije je postala najoevidnija nacionalna karakteristika koja razdvaja bogate i siromane zemlje. Znaajna je i nejednakost razmjetaja energetskih izvora i mjesta potronje to je i mogudi izvor svjetskih konflikata.

 Posljednjih godina geopolitiki okvir se znaajno promijenio i promijenile su se meunarodne ekonomske i politike relacije. Povrh toga ove promjene su stvorile novi kontekst globalnih energetskih trita i energetskih odnosa.

 Pitanje je kako zemlje potroai i uvoznici energije mogu osigurati svoje energetske interese u takvom promjenjenom svijetu i posebno kada je globalna ambicija otvaranje ireg dostupa energiji za vie ljudi? Kako geopolitike promjene mogu utjecati na smjer, profil rizika i veliinu ulaganja u energetiku i smjerove trgovanja energijom?

 Svjetski indikatori energija, privreda i emisije CO2

 Kljuni indikatori efekata koritenja energije u nekoj zemlji su: potronja energije po stanovniku, kao mjera razvijenosti drave, potronja elektrine energije po stanovniku, kao mjera (ne)siromatva potronja energije za hiljadu US $ proizvedenog drutvenog proizvoda energijska intenzivnost, kao mjera organizovanosti drutva.

 Pitanje energetske sigurnosti postalo je aktuelno u brojnim dravama kao rezultat: reakcije na porast cijena nafte od 2000. do 2005.; Kyoto obaveza ograniavanja emisija staklenikih plinova;

 nesigurnosti vezanih uz stabilnost obezbjeenja energijom krajnjih korisnika; dogaaja 11. septembra, "rata protiv terorizma" i ostalih sukoba

 Obnovljivi izvori energije danas imaju rastudu vanost u EES , te ih razvijene zemlje snano potiu, jer se njihovom upotrebom smanjuju emisije tetnih plinova u atmosferu, povedava sigurnost opskrbe energijom, smanjuje ovisnost o uvoznim energentima, razvija domada industrija te otvaraju radna mjesta. Nedostaci su im nekonkurentna cijena, stohastika priroda i promjenjivost.

Svjetska proizvodnja i potronja energije

Nafta je i dalje svjetski najvaniji izvor energije, Cijena nafte!!!!????

Svjetska proizvodnja uglja

Ugalj je rangiran drugi u potronji primarne energije.

Zalihe uglja
Za razliku od zaliha tenih goriva, a posebno zaliha prirodnog plina nalazita uglja su ravnomjernije rasporeena u Svijetu. Najvede zalihe uglja se nalaze u Rusiji, SAD, Kini, Australiji, Junoj Africi, a u Europi u Njemakoj, Poljskoj, ekoj i Vel.Britaniji.

 S druge strane zastupljenost uglja u podmirenju dananjih potreba za energijom je manja od zastupljenosti tenih goriva i plinovitih goriva uzetih zajedno Problem emisija CO2 i utjecaj na globalno zatopljenje Nove tehnologije nulta emisija plinova izgaranja

Trenutni status nuklearnih elektrana

438 nuclear power plants in operation with a total net installed capacity of 371.576 GW(e) 5 nuclear power plants in long term shutdown 44 nuclear power plants under construction 2009 Highlights: Final shutdowns: Hamaoka 1&2 (515/806 MW(e), BWR, Japan) were officially closed on 31 January

Prema zbivanjima u 2007. : Sporiji rast potronje Potronja odgovarajuda prema cijeni, pogotovo u OECD Brzi porast potronje uglja, intezivnost ugljika znaajno porasla

 Svjetska potronja energije porasla 2.4% u 2007. Asia-Pacifika regija 2/3 ukupnog globalnog rasta - 5% Japan pad za 0.9%. Kina rast za 7.7% (pola ukupnog globalnog rasta Indija rast za 6.8%,

 Sjeverna Amerika porast 1.6% EU pad za 2.2%, Njemaka najvedi pad u Svijetu

Implikacije za bududnost
Projekcije istiu 4 strateka izazova: Sigurnost dobave energije Investicije u energetsku infrastrukturu Briga o tetama u okolini zbog koritenja energije Znaajna nedostupnost moderne energije za veliki dio svjetske populacije Vlade de morati poduzeti znaajne akcije u vezi ovih problema

Resursi firme

Glavne zadade menadmenta

Na operativnom nivou, menadment se bavi optimiziranjem i kontrolisanjem upotrebe resursa firme kako bi se postigli odreeni ciljevi. Najvaniji resursi su obrazovani, iskusni i snalaljivi ljudi te sposobnosti tvrtke i svijest o tome kako koristiti svoje kapacitete tzv. know-how!

 Kljuni cilj bilo kojeg upravljakog procesa je upravljanje razliitim aspektima uina firme. Ulazni podatak za proces upravljanja je informacija a izlazni podaci su odluke.

Upravljanje energijom
Energija je troak a upravljanje energijom je i upravljanje trokovima. Stoga, poboljanja energetske efektivnosti predstavlja poboljanje profitabilnosti ukupnog poslovanja! Zbog toga se i najvii nivo menadmenta takoer mora zainteresirati i ukljuiti u program upravljanja energijom.