Neopsihoanalitika teorija

Carl Gustav Jung (1875-1961)

Jedna od najznaajnijih linosti transpersonalne psihologije Poeo studije o ljudskoj motivaciji XX vijeka kola za analitiku psihologiju.. 2 osnovne vrste personaliteta..: 1) Ekstravertna 2) Introvertna Nesvjesnost sastavljena iz line nesvjesnosti... I kolektivne nesvjesnosti...

Ekstrovertna zrela osoba

Voli da organizuje skupove, grupe, zabave i obino je aktivna na opte zadovoljstvo. To je tip osobe koji uva na posao i drutveni ivot. Ekstrovertni intelektualci imaju sline kvalitete, najbolje rezultate daju radedi skupa sa drugima, poduavajudi ih ili im prenosedi svoja znanja na neki nain, a njihovi dobri odnosi sa svijetom pomau im da rade efikasnije. Ekstrovertni tip tei da bude optimista i entuzijast, ali se njihov entuzijazam uvijek ne zavri ba najbolje

Introvertna zrela osoba

U principu ne voli drutvo, a u velikim skupovima se osjeda usamljeno i izgubljeno. Osjetljivi su i plae se kominih situacija i esto su nesposobni da ue kako da se ponaaju u drutvenim situacijama. Nespretni su, iskreni i ne govorljivi, skrupulozni, tanije reeno komino su uljudni. Tee visokoj svjesnosti, kritini su i uvaju svoje najbolje kvalitete za sebe i za mali broj ljudi koji im neto znai i zato su prirodno malo shvadeni. Svoje najbolje kvalitete mogu da pokau samo u "intimnom" okruenju, tee da stoje sa strane i zato su manje uspjeni nego njihove ekstrovertne kolege. Ne rasipaju energiju u pokuaju da impresioniraju druge niti je troe na drutvenim aktivnostima. esto posjeduju rijetka znanja ili razvijaju neki talenat iznad prosjenih standarda

 Arhetipovi- skladite osnovnih ljudskih osjedaja i iskustava sadrano u simbolima... Snovi- istinski personalitet... ovjek- sloeno, nagonsko ali duhovno bide Nesvjesno ali i svjesno Iracionalno ali i racionalno... Linost je samo regulativni sistem koji neprestano tokom cijelog ivota, stremi ka savrenijoj ravnotei... Libido je ivotna energija... Slobodne asocijacije

Jungov test asocijacija

Alfred Adler (1870-1937)

Odvaja se od psihoanalize... Intenzivno vjebanje... Demosten... Razumijevanje ponaanja neke osobe... ivotni plan za Adlera je osnovno idiografsko naelo koje objanjava jedinstvenost linosti Socijalna psihoanaliza...

Erich Fromm (1900-1980)

ovjek usamljen i izolovan... Ljubav i mrnja nisu dva suprotstavljena nagona.. Pet tipova socijalnog karaktera: 1) Primalaki 2) Eksploatatorski 3) Skupljaki 4) Trgovaki 5) Produktivni..

Produktivna linost
Produktivna linost je kadra da bude nezavisna, aktivna i spontana ne samo u fizikom radu nego i u svakoj drugoj sferi. Takva linost u svom ponaanju prema drugima i samom sebi zauzima potpuno autentian stav. Ostali karakteri mogu da se oznae kao neproduktivni

Primalaka linost
Primalaki ili receptivni karakter do znanja i svega drugog to mu treba dolazi na potpuno pasivan nain. Ovakve osobe osjedaju da je njihov osnovni cilj da budu voljene, a ne da i same vole. Odlike ovakvih ljudi su submisivnost i sebinost

Sakupljaka linost
Sakupljaki karakter je bio najprisutniji u srednjoj klasi XIX vijeka, dok je receptivni posebno vaan u XX vijeku. Sakupljaki tip tei da prikupi to vie materijalnih dobara, modi i ljubavi, i ne eli da ita od toga dijeli sa drugim ljudima. Svaka novina ili promjena ih teko pogaa. Takvi pojedinci su tvrdoglavi, rigidni i sumnjiavi, a u blaim oblicima rezervisani i oprezni

Eksploatatorska linost
Kod izrabljivake linosti postoji uvjerenje da ona sama ne moe nita da proizvede ved da moe dobiti neto samo ako to uzme od nekog drugog. To ne moraju biti samo materijalne stvari ved i ideje. Agresivnost, arogancija i egocentrinost su upadljive odlike ovakvih osoba

Trgovaka linost
Trgovaki tip je prvenstveno zainteresovan za utisak koji ostavlja na druge ljude i za veze koje ima sa vanim ljudima. Svoju vrijednost i vrijednost drugih ljudi ocjenjuje kao to bi se procjenjivala vrijednost neke robe na tritu. I ovaj tip socijalnog karaktera, kao i receptivni, produkt je savremenog kapitalistikog drutva u njegovim najrazvijenijim formama

Karen Horney (1885-1952)

Ideje spadaju u granice frojdistike psihologije.. Zavist zbog nemanja penisa.. Agresija nije uroena... Cijeni kod Freuda duevni determinizam, nesvjesnu motivaciju Bazina strijepnja- osjedanje koje ima dijete da je izolovano i bespomodno u potencijalno neprijateljskom svijetu... Strah od uspjeha...

1. Neurotina potreba za naklonodu i potvrivanjem Ova potreba se odlikuje neogranienom eljom da se zadovolje drugi i da se ivi prema njihovim oekivanjima. Osoba ivi za dobro miljenje drugih i krajnje je osjetljiva na svaki znak odbacivanja ili odsustva prijateljstva

10 potreba kao posljedica pokuaja da se nae rjeenje za tekode u ljudskim odnosima

2. Neurotina potreba za partnerom koji de preuzeti brigu o neijem ivotu Osoba sa ovakvom potrebom je parazit. Ona ili on precjenjuju ljubav i uasno se plae da ne budu naputeni

3. Neurotina potreba da se svoj ivot ogranii na uske okvire Takva osoba ne postavlja zahtjeve; zadovoljava se malim, vie voli da ostane neprimjetna; skromnost cijeni iznad svega

4. Neurotina potreba za modi Ova potreba se izraava u udnji za modi radi modi,u sutinskom nepotovanju drugih, u neogranienom velianju snage i preziru prema slabosti. Jedna varijanta nagona modi je i potreba da se vjeruje u svemod volje. Takvi ljudi misle da mogu da postignu bilo ta samo ako napregnu svoju snanu volju

5. Neurotina potreba da se iskoridavaju drugi 6. Neurotina potreba za ugledom Neije miljenje o samome sebi odreeno je koliinom javnih priznanja koja je dobio 7. Neurotina potreba za divljenjem od strane drugih Ljudi sa ovom potrebom imaju naduvanu predstavu o sebi i ele da im se ljudi dive zbog toga, nezavisno od stvarnih osobina

8. Neurotina ambicija za linim postignudem Takve osobe ele uvijek da budu najbolje i tjeraju sebe ka sve vedim postignudima usljed bazine nesigurnosti u sebe 9. Neurotina potreba za samodovoljnodu i nezavisnodu Poto su se razoarali u pokuajima da nau tople, zadovoljavajude odnose sa ljudima, ovakvi ljudi se odvajaju od drugih i odbijaju svako vezivanje za bilo koga ili bilo ta. Postaju samotnjaci

10. Neurotina potreba za savrenstvom i nepogreivodu Uplaeni da ne naprave greku ili da ne budu kritikovani, ljudi sa ovom potrebom pokuavaju da se oklope sa svih strana, da ne moe da im se stavi zamjerka. Oni stalno tragaju za svojim propustima, kako bi mogli da ih prikriju prije nego to ih drugi otkriju

Harry Stack Sullivan (1892-1949)

Meusobna teorija psihijatrije... Linost- relativno trajan sklop meusobnih situacija koje se ponavljaju i karakteriu ljudski ivot Linost je hipotetiki entitet... Dinamiki centar razliitih procesa: 1. Dinamizmi 2. Personifikacije 3. Kognitivni procesi

 Dinamizmi- relativno trajan sklop transformacija energije, koje stalno iznova karakteriu organizam u njegovom trajanju kao ivi organizam Personifikacije- predstava koju jedinka ima o sebi ili drugome... Stereotipi- personifikacije koje su zajednike vedem broju ljudi Kognitivni procesi- prototaksiki, parataksiki i sintaksiki...

 Prototaksikim doivljajem se moe smatrati niz trenutnih stanja osjetljivog organizma (osjeti, predstave, osjedanja) Parataksiki vid miljenja sastoji se od uvianja uzronih povezanosti dogaaja koji se odigravaju istovremeno, a ne stoje ni u kakvoj logikoj vezi (sujeverja) Tredi i najvii vid miljenja je sintaksiki, a sastoji se od jednoduno prihvadene simbolike aktivnosti, posebno od rijei (rijei i brojevi)

 Od svih teorija koje su izloene u ovom radu, Sullivanova meuosobna teorija je vjerovatno izazvala najvie istraivanja. Jedan od razloga za to nalazi se moda i u tome to je Sullivan koristio objektivniji jezik kada je izlagao svoju teoriju, tako da je bilo lake premostiti jaz izmeu teorije i posmatranja