Professional Documents
Culture Documents
Komunikologija Latinica
Komunikologija Latinica
nedelja)
Definicije komunikacije Oblici komunikacije Proces komunikacije Elementi i faze procesa komunikacije Strukturni modeli komunikacije Funkcije komunikacije Karakteristike komunikacije Komunikoloki pojmovi Sredstva i kanali komunikacije Vidovi komunikacije
Osnovi komunikologije
Literatura
Spisak obavezne literature ovi Larisa, ovi Branimir Osnovi komunikologije, Banja Luka,
Eko, U. (1973): KULTURA, KOMUNIKACIJA, INFORMACIJA, Nolit, Beograd. Moris, . (1975): OSNOVE TEORIJE O ZNACIMA, BIGZ, Beograd. Giro, P. (1975): SEMIOLOGIJA, BIGZ, Beograd. Radojkovi, M. (1997): PODELA MILJENJA, Vega, Ivanjica. Vitgentajn, L. (1969): FILOZOFSKA ISTRAIVANJA, Nolit, Beograd. Mekluan, M. (1971): POZNAVANJE OPTILA OVEKOVIH PRODUETAKA, Prosveta, Beograd. Langer, S. (1975): FILOZOFIJA U NOVOM KLJUU, Prosveta, Beograd.
Moris, D. (1977): OTKRIVANJE OVEKA KROZ GESTOVE I PONAANJA, Prosvet, beograd. Rot, N. (1982): ZNAKOVI I ZNAENJA, Nolit, Beograd. Bugarski, N. (1986): JEZIK U DRUTVU, Prosveta, Beograd. Liotar. . F. (1990): POSTMODERNO STANJE, Svetovi, Novi Sad. Bogdani, A. (1996): KOMUNIKOLOGIJA - VODEA PARADIGMA, igoja, Beograd. orevi, T. (1979): TEORIJA INFORMACIJA, TEORIJA MASOVNIH KOMUNIKACIJA, Partizanska knjiga, Ljubljana. Eko, U. (1998): SIMBOL, Narodna knjiga/Alfa, Beograd. Budak Z, Moro Lj, Pavlekovi G, Vrci-Keglevi M. Osnove komunikacijske vjetine. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1992. Ajdukovi, M., Hudina, B. (1996): Znaaj uinkovite komunikacije u radu pomagaa, U: Pregrad, J. (ur.): Stres, trauma, oporavak, Drutvo za psiholoku pomo (str. 7-26) Reardon, K.K. (1998): Interpersonalna komunikacija - Gdje se misli susreu, Alinea, Zagreb Plavnik, D., Informacija i komunikacija, Zagreb, Informatika, 1986.
Tehnika ocjenjivanja
Vrednovanje predispitnih aktivnosti:
kolokvijum I - do 10 bodova (50% gradiva) kolokvijum II do 10 bodova (50% gradiva) studije sluaja (radionice) do 10 bodova prisustvo na predavanjima i aktivno uee -
Bodovna skala:
predispitne aktivnosti 40 bodova max
predispitnim aktivnostima obavezni su pristupiti zavrnom usmenom dijelu ispita studenti koji su ostvarili 20 i manje bodova na predispitnim aktivnostima obavezni su pristupiti zavrnom pismenom ispitu
Skala ocjenjivanja:
51-60
61-70
71-80 81-90 91-100
dovoljan (6) zadovoljavajui (7) dobar (8) vrlo dobar (9) izvrstan (10)
Ispitna pitanja
1. 2.
3.
4. 5. 6. 7. 8. 9.
10.
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.
ta je komunikacija? Proces komunikacije Elementi procesa komunikacije Faze procesa komunikacije Karakteristike komunikacije Funkcije komunikacije Komunikoloki pojmovi Sredstva i kanali komunikacije Komunikacijski kodovi Iz istorije prouavanja komunikaicije Strukrutne modele komunikacije Vrste komunikacije Verbalna komunikacija Kultura govora. Osobenosti monolokog i dijalokog govora Karakteristike usmenog govora Umetnost usmenog govora Razgovorni i usmeni jezik Stilovi govora
Ispitna pitanja
Tipovi kulture govora Upstandardna leksika usmenog govora. Podsticaji u oblikovanju usmenog govora Umetnost usmenog nastupa Osobenosti monolokog i dijalokog usmenog govora Neverbalna komunikacija Kinezika komunikacija ili ''govor tela'' Proksemika komunikacija Vizuelna komunikacija Boje u komunikaciji Imid Facijalna komunikacija Performansna komunikacija Efikasna prezentacija Pisana prezentacija Govorna prezentacija Vizuelna prezentacija
Ispitna pitanja
Modeli komunikacije Semiotiki model komunikaicije Socioloki model komunikacije Psiholoki model komunikacije Kulturoloki model komunikacije
Ispitna pitanja
Vrste poslovne komunikacije
komunikacije Govor tela u poslovnoj komunikaciji Tehnike neverbalne poslovne komunikacije Multikulturalne razlike u poslovnoj komunikaciji Komunikacija u organizaciji Oblici i tehnike komunikacije u organizaciji
Ispitna pitanja
Formalna posredna komunikacija Formalna neposredna komunikacija Neformalna posredna komunikacija Neformalna neposredna komunikacija Komunikacijski tok u organizaciji Verbalna komunikacija u organizaciji
Ispitna pitanja
Smernice za uspeno voenje poslovnih
pregovora Neverbalna komunikacija u pregovorima Faze voenja poslovnog pregovaranja Taktike poslovnog pregovaranja Vrste voa i lanova tima Znaaj poslovne komunikacije Profesionalna komunikacija
I UVOD U KOMUNIKOLOGIJU
II VRSTE KOMUNIKACIJE
KOMUNIKOLOGIJA
III MODELI KOMUNIKACIJE IV POSLOVNA KOMUNIKACIJA
SEMIOTIKI TIPOLOGIJA POSLOVNE KOMUNIKACIJE OBLICI POSLOVNE KOMUNIKACIJE VRSTE POSLOVNE KOMUNIKACIJE KOMUNIKACIJA U ORGANIZACIJI
SOCIOLOKI
PSIHOLOKI
KULTUROLOKI
1. 2. 3. 4.
Formalna i neformalna komunikacija Jednosmerna i dvosmerna komunikacija Nadole, nagore i lateralna komunikacija Posredna i neposredna komunikacija
1. 2. 3. 4.
Smjernice za izbor forme verbalne poslovne komunikacije Govor tela u poslovnoj komunikaciji Tehnike neverbalne poslovne komunikacije Multikulturalne razlike u poslovnoj komunikaciji
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
KONFESIONALNI
Oblici i tehnike Komunikacijski tok Stilovi komunikacije eme komunikacije Prepreke, prekidi i konflikti Kako obezbediti uspenu komunikaciju Poslovno pregovaranje Vrste voa i lanova tima Znaaj poslovne komunikacije
MITOLOKI
VRSTE KOMUNIKACIJE
Verbalna Neverbalna Performansa
KOMUNIKACIJA U ORGANIZACIJI
KOMUNIKOLOGIJA
Formalna i posredna komunikacija Formalna i neposredna komunikacija Neformalna posredna komunikacije Neformalna neposredna komunikacija
Nedostatak planiranja Nerazjanjene pretpostavke Sematika distorzija Loe formulirana poruka Komunikacijske prepreke u meunarodnom okruenju Gubitak informacije pri prijenosu i loe memoriranje Nepaljivo sluanje preuranjeno zakljuivanje Bezlina komunikacija Nepovjerenje, prijetnje i strah Nedovoljna duljina razdoblja za prilagoavanje promjeni Preoptereenost informacije
POSLOVNA KOMUNIKACIJA
Formalna i neformalna komunikacije Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacije Nagore, nadolje i lateralna komunikacija Posredna i neposredna komunikacija
KANAL
PRIMALAC
POILJALAC
PRIMALAC
JEDNOSTAVAN
SLOEN
PRIMALAC ODGOVOR
DVOSMJERAN PROCES
POVRATNA VEZA
POTICAJ
EKSPERIMENTISANJE POJAAVANJE
INTERAKCIJA
KOMUNIKACIJA
FAZE KOMUNIKACIJE
NIVOI KOMUNIKACIJE
VRSTE KOMUNIKACIJE
NEVERBALNA
Komunikacija
Sposobnost komunikacije jedna je od najvanijih
ovekovih odlika. Putem komunikacije ovek izraava svoje potrebe, elje, preferencije... ovek komunicira sa sobom, sa drugima, sa Bogom, sa predmetima, sa okruenjem uopte...
porekla, ot glagola communicare uiniti zajednikim,saopiti. Dok je imenica communicatio imala znaenje zajednica, saobraaj, saoptenje.
Komunikologija
je nauka o komunikaciji koja je u poetnom stadijumu
svog razvoja i iako ima drevne korene i bogatu komunikativnu i multidisciplinarni tradiciju. Poznato je da su se na amerikim i zapadnoevropskim uiniverzitetima ve krajem 30-ih godina 20. veka odrzavala predavanja iz komunikologije i postojale specijalizacije. Sticali su se stepeni magistra i doktora nauka iz oblasti komunikologije. Takoe je izlazilo vie od 20 naunih asopisa posveenih komunikologiji. Kod nas je nastava iz komunikologije na univerzitetima poela tek pre desetak godina.
prije Drugog svetskog rata su esto bila vrena na teme ulozi masovnih medija, propagandi, kao i funkcijama drutvenog komuniciranja uope (iako se rije 'komuniciranje' jo ne upotrebljava kao teorijski termin). Prve teorijske formulacije komunikativnim fenomenima bile su povezane sa temama funkcije vesti u demokratskom drutvu i analize javnog mnjenja i propagande.
Komunikologija
U Americi se od sredine 1970 ih do sredine 1990
ih broj diplomaca iz komunikologije utrostruio i dostigao 60.000 bakalavara, 6.000 magistara i 500 doktora nauka godinje. Steena znanja nalaze svoje mesto u razliitim prirunicima, renicima i enciklopedijama. 1999.godine u Nju Jorku se pojavilo drugo izdanje Standardni renik iz komunikologije sa 1200 stranica; nekoliko godina ranije se pojavila meunarodna enciklopedija iz komunikologije koja je sumirala istraivanja, praksu i nastavu iz komunikologije poslednjih 50 godina.
Komunikologija
Nauni potencijal komunikologije moe biti realizovan
na najbolje nain i najefikasnije ne putem muldisciplinarnih komunikativnih teorija,ve na osnovu dijalektikog jedinstva uzajmnog proimanja i dopunjavanja komunikologije i multdisciplinarnih teorija. O tome koliko je obimna i sloena ova nauna disciplina komunikologija- svedoi podatak da samo komunikolokih teorija ima nekoliko stotina. Na osnovu analize samo 7 udbenika komunikologije pronaeno je 249 razliitih teorija.
razvija je veliki broj njenih naunih disciplina: Opta teorija komunikologije, Poslovna komunikacija, Teorija masovnih komunikacija, Teorija organizacione komunikacije, Istorija komunikacije, Metode komunikacionih istraivanja, Teotija verbalne komunikacije, Teorija vizuelne komunikacije, Komunikativna istraivanja, Teorija virtuelnih komunikacije i dr.
Komunikacija
Sposobnost komunikacije jedna je od
najvanijih ovekovih odlika. Putem komunikacije ovek izraava svoje potrebe, elje, preferencije... ovek komunicira sa sobom, sa drugima, sa Bogom, sa predmetima, sa okruenjem uopte...
DEFINICIJE KOMUNIKACIJE
Postoji mnogo aspekata komuniciranja i u odnosu na svaki od njih moemo drugaije definisati komuniciranje, to dovoljno govori o kompleksnosti komuniciranja kao pojave uopte. Neke od definicija komunikacije su:
1) RAZUMEVANJE, SHVATANJE Komuniciranje je proces koji nam omoguuje da razumemo i shvatamo druge i pomou kojeg nastojimo da drugi razumeju i shvate nas 2) SMANJENJE NEIZVESNOSTI Komuniciranje nastaje iz potrebe za smanjenjem neizvesnosti u cilju efektivnog delovanja, odbrane ili saoptavanja vlastitih stavova. 3) PROCES Komuniciranje je proces prenoenja informacija, misli, ideja, iskustava i emocija pomou simbola, rei, slika, skica, dijagrama, itd. 4) SLANJE - PRENOENJE - RAZMENA Komuniciranje predstavlja prenoenje odreenih sadraja od jedne stvari ili osobe drugoj, pri emu se ovaj pojam odnosi i na to: ta se prenosi, na sredstvo pomou kojeg se prenosi, odnosno na celokupan proces upuivanja, prenoenja i/ili razmene
5) POVEZIVANJE
Komuniciranje je proces meusobnog povezivanja delova ivog sveta. 6) PODRUTVLJAVANJE - IRENJE Komuniciranje je proces kojim se informacije, znanja, iskustva, itd., jedne osobe ili grupe ljudi pretvaraju u zajedniku svojinu veeg broja ljudi. 7) KANAL - PRENOSNIK - SREDSTVO - NAIN Komuniciranje se moe shvatiti kao korienje sredstava za slanje poruka, naloga, instrukcija, itd. - na primer: telefona, telegrafa, radio ureaja, terminala i raunara spregnutih u mree, itd. 8) UMNOAVANJE INFORMACIJA I ZNANJA Komuniciranje je proces voenja panje druge osobe sa ciljem da ona primi i upamti sadraje koji joj se saoptavaju.
DEFINICIJE KOMUNIKACIJE(nastavak)
10) POBUDA - PODSTICAJ
Svaki akt komuniciranja se moe shvatiti kao prenos informacija sastavljenih od karakteristinih stimulansa (pobuda, podraaja) koji teku od izvora do primaoca. 11) NAMERA - SVRHA Jedna od najvanijih svrha komuniciranja je da se kroz poruku upuenu primaocu prenese svesna namera uticanja na njegovo kasnije ponaanje (po mogunosti u pravcu koji je poeljan sa stanovita poiljaoca). 12) MENJANJE SITUACIJE Komunikacioni proces predstavlja prelaz od jedne situacije u koju su ukljueni odreeni uesnici u neku drugu zamiljenu ili planiranu situaciju koja nastaje promenom njihovog ponaanja u datom vremenu na osnovu shvaenih i prihvaenih poruka. 13) MO Komuniciranje je mehanizam pomou kojeg se distribuira mo meu pojedincima u grupi, ili u drutvu. 14) .?
Ciljev komunikacje
Rei u vam neto o sebi: rado se bavim pecanjem, i meu svoja najomiljenija jela ubrajam jagode sa lagom. Ribama, meutim, nije do jagoda; one vie vole crve. I zato, kad ponem da pecam, ne stavljam na udicu jagode sa lagom, ve se prilagoavam ribljem ukusu i nudim im muice ili crve. (Karnegi)
DEFINICIJE
-razumjevanje,shvatanje -smanjenje neizvjesnosti -proces -slanje,prenoenje razmjena -povezivanje -podrutvljavanje,irenje -kanal,prenosnik,sredstvo, nain -umnoavanje informacija i znanja -promjena ponaanja - izmena reakcije -pobuda, podsticaj -namjera, cilj -menjanje situacije -mo -posledica iskustva, znanja
-optenje, sooptenje, dodir, veza,
KOMUNIKACIJA
-ophoenje
-PRILAGOAVANJE
poetna
Definicije komunikacije:
Komunikacija je postupak na osnovu kojeg vest, kao znak ili simbol, dospeva od jednog organizma do drugog. Komunikacija je proces primanja i slanja poruka izmeu dvije osobe ili izmeu grupe osoba sa nekim efektom i nekom trenutnom povratnom informacijom. Komunikacija je interakcija razmenjivanja informacija a u svrhu razumijevanja i socijalne povezanosti. Komunikacija je omoguavanje ljudima da izraze paletu fizikih, emocionalnih i psiholokih potreba. Komunikacija je ponaanje iji je cilj prenoenje
Komunikacija je svako ponaanje oveka koje za posmatraa ima odreeno znaenje. Komunikacija predstavlja namerno ili nenamerno prosleivanje ili primanje informacija. Komunikacija je proces pomou kojeg poiljalac, vest ili informaciju, alje i/ili prima. Komunikacija je svaka razjena informacija pomou simbola. Komunikacija je osnovni drutveni proces i funkcionalno nuan preduslov za svaki drutveni sistem.
(nastavak)
Komunikacija je formatirana poruka za razmjenu podataka. Komunikacija je interpretiranje interakcije kao odraz socijalne i intelektualne kompetencije. Komunikacija je uzajamno prepoznavanje verbalnih i neverbalnih poruka. Komunikacija je manifestacija verbalne i neverbalne komponente ponaanja. Komunikacija je mehanizam ljudskog postojanja i opstanka. Komunikacija je razgovor sa sobom-miljenje, razgovor s Bogom-molitva, razgovor s prirodomnauka.
postavljanja pitanja i davanja odgovora. Komunikacija je sposobnost ovjeka da ivi i radi sa drugima. Komunikacija je prenoenje svjesnih ili nesvjesnih, namjernih ili nenamjernih uticaja na okolinu. Komunikacija je snani mehanizam irenja moi od strane pojedinaca ili grupe prema pojedincu ili grupi. Komunikacija je otkrivanje karaktera samih uesnika u komuniciranju. Komunikacija je dokazivanje samog sebe. Komunikacija je stvaranje uzajamnog polja razumijevanja. Komunikacija je rezultat odgoja i obrazovanja Komunikacija je skup odnosa koji se koristi kako bi se objasnilo odvijanje odreenih postupaka u stvarnosti.
opaski i pozdrava. Faza eksperimentisanja ujedno znai poetak postupnog otkrivanja informacija, to omoguava pronalaenje slinosti i razlika meu uesnicima u komunikaciji. Trea faza je intenzifikacija, koja obuhvata dublje ulaenje u linost uesnika u komunikaciji, ime ona prestaje da bude tajna. Intregracija je faza koja dovodi do oseanja povezanosti, kada se odluke donose zajedniki. Konana faza je povezivanje, kojim se utvruje dugoroniji karakter odnosa, saradnje.
EMA komunikacije
POVRATNA VEZA
MISAO
KODIRANJE
PRENOS PORUKE
PRIMANJE
DEKODIRANJE
RAZUMJEVANJE
poetna
Dekodiranje
Selekcija informacije
Povratna informacija
PROCES
ELEMENTI PROCESA KOMUNIKACIJE FAZE PROCESA KOMUNIKACIJE
Selekcija informacija
Kodiranje
Primalac
Smetnje - um
Dekodiranje
Povratna informacija
poetna
1.
intrapersonalna
komunikacija
Intrapersonalna komunikacija ili komunikacija JA JA je meditacija, odnosno priprema za komunikaciju JA TI/ON. Poiljalac prvo zamisli i osmisli predmet komunikacije, to jest meditira, pa tek onda primenjuje komunikaciju JA TI/ON, odnosno saoptava svoju poruku primaocu/ima. Prema tome, intrapersonalna komunikacija je ona koju subjekt obavlja sam sa sobom kad razmilja o neemu, reava problem, pie dnevnik i sl. Ona se odvija neprestano, ak i dok sanjamo. Takva vrsta monologa se u literaturi naziva solilokvij.
2. JA TI/ON -
2. Interpersonalna
interpersonalna komunikacija
3. JA VI/ONI -
masovna komunikacija
komunikacija se odvija izmeu dve ili vie osoba, odnosno, to je dijalog. 3. Masovna komunikacija ukljuuje veliki broj uesnika i u savremenom svetu se odvija i uz pomo masovnih medija.
jednoj stvari: prvu emu (model) komunikacije je razradio Aristotel. On smatra da je osnovni model akta komunikacije:
To su osnovni elementi
komunikacije. Struktura objekta ili njegovo ponaanje moe biti podvrgnuto modeliranju.
definiciju (model) procesa masovnog komuniciranja u vidu pet uvenih pitanja. U modelu G. Lasswella, koji se danas smatra za klasian, elementi komunikacije su ukljueni u model u obliku odgovora na pitanje: KO - saoptava TA - kojim KANALOM KOME - sa kakvim EFEKTOM?.
(Lasswell H.D.The Strukture and Function of Communication in Society // Mass Communication/ Ed. By Schramm W. Urbana, 1960. p. 14.)
model ennona i Vivera. ennon i Viverov u model ukljuuje: izvor informacije,poiljlac, signal, kanal, prijemnik, cilj saoptenja i izvor uma. Osnovni cilj bi bio da se smanji um i povea informaciju u komunikaciji.(Vidi sledui slajd)
izvor uma
kanal
izvor
Primalac
Sooptenje
Gregori Bejtson
Teorijski doprinos definiranju
komuniciranja (u okviru vodeeg pravca) daju i Jirgen Rae i Gregori Bejtson, iz psihijatrijskoantropoloke perspektive. Oni istiu da komuniciranje podrazumijeva "sve procese putem kojih ljudi utiu jedni na druge".
Berlo
Iako ve ezdesetih god. 20.veka
linearni modeli gube popularnost ipak ostaju implicitno prisutni u opisnim definicijama komunikacije i komunikativnih istraivanja. Naime, iako autori nisu objasnili nita sutinsko procesu komuniciranja meu ljudima, omoguili su segmentaciju i fokusiranje pojedinih elemenata procesa komunikacije, a na neki nain demonstrirali su i legitimirali 'nauni' karakter teorije komunickacije Berlo (1960), kritikuje linearnost i druge manjkavosti raznih modela komuniciranja, daje svoj model u kome jedan komunikalor pokuava da gleda na svijet oima svog sagovornika da bi mogao predvidjeti kako e ovaj drugi reagovati. Komunikativna sposobnost je mogunost da utiemo na druge, kao i da drugi ulicu na nas. Isto tako, Berlo istie da ljudi "komuniciraju da bi izazvali zeljenu promjenu".
razliku od modela enona Vivera pojavljuje se povratna veza. Po miljenju Vilijama rama (Schramm William), signal koji je povezan sa socijalnom sredinom postane saoptenje. U njegovom modelu odraava se reakcija primaoca na poruku poiljaoca. Naime,on je ukljuio u proces komunikacije povratnu vezu i predstavio je
komunikaciju kao cirkularni model.
Sooptenje
Sooptenje
saoptenje
dekodira kod
interpretator
dekodiranje
interpretator kodiranje
poruka
Norberta Vinera informacija koja se vraa prema svom izvoru ima mo delovanja. Viner analizira sistem komunikacije ne samo na tehnikom, nego i na socijalnom nivou.
ezdesetih godina iznose svoje vienje procesa komuniciranja u uticajnoj ali i kontraverznoj knjizi Pragmatika ljudskog komuniciranja. Pod uticajem teorije sistema i teorije metakomunikacije antropologa Gregorija Bejtsona. autori (koji se u komunikologiji esto nazivaju i 'Grupom Palo Alto') istiu da priroda odnosa ili veze medu komuinikatorima definie i karakter komuniciranja. Komunikatori na taj nain predstavljaju i svojevrsni interaktivni sistem.
se sastoji od malih kockica: a svaka strana je ili izvor, ili primalac, ili sooptenje, ili kanal komunikacije.
Blumler i Katz
Od savremenih definicija komuniciranja
moe se, na primjer, izdvojili definicija iz teorije ili islraivanja 'upotreba i zadovoljstva gde se kae da kod (masovnog) komuniciranja nema direktne veze izmeu poruka i uticaja, nego lanovi publike biraju i koriste medijske sadraje i tako djeluju kao dopunske promjenljive u procesu uticaja (Blumler i Katz).
Model Rodersa
Roders predstavlja tzv. difuzni model
komunikacije. On smatra da uticaj treba da bude odmah na sve ljude, ali je najvanije ubediti pet ljudi, a kad ste uspeli da ubedite pet ljudi taj proces ne moete da zaustavite.
U ovom modelu komunikacije uzeta je u obzir ne samo
povratna veza, ve i potrebe, zahtevi, neophodnost reagovanja na pravi nain uesnika komunikacije. U ovom modelu uzimaju se u obzir i socioloki, i psiholoki, i etnoloki uslovi za komunikaciju. To je to model uzajamnog delovanja uesnika komunikacije. Na emi je prikazan pozitivan rezultat tog uzajamnog delovanja zajedniko jezgro, to je postignuto zahvaljujui naporima od strane komunikatora.
Model Rodersa
Uesnik 1
linosti. Semiotiki model komunikacije koji realizuje informativnu, ekspresivnu i pragmatinu funkciju komunikacije sainio je Gustav pet, u kojem pojam smisla tretira kao predmetnoobjektivno ili psiholoki-subjektivno. Predmetno-objektivno ugradjuje se u re kao znak, koji treba naknadno istumaiti, a psiholoki-subjektivna komponenta ukazuje samo na namere, elje i predstave komunikatora. Italijanski semiotiar Umberto Eko pak smatra da se ne mogu svi komunikativni fenomeni objasniti iskljuivo uz korienje semiotikih kategorija. Jurij Lotman iskljuuje mogunost postojanja apsolutno identinih kodova kao ni podjednakog obima pamenja kod komunikatora i komunikanta.
Gerbner-ov model
Komunikacija je proces u kojem: a) osoba, b)
vidi neto, c) putem nekog sredstva, d) u odreenoj situjaciji, e) putem nekog sredstva, f) da bi ponudila podatke, g)u nekom obliku, h)koji imaju neke sadraj i i) posledicu
kontrolisana od strane onih koji su za to zadueni. Ako je poruka ponitena, to ne znai da se na kraju komunikacijskog kanala nee nai neki drugi vratar koji e ponovo kontrolisati poruku pre nego to ona doe do recipijenta.
Funkcije komunikacije
---------------------------------------KOD----------------------------------------- POILJALAC -----kanal-----PORUKA -----kanal--------PRIMALAC
------------------------------------------Referent----------------------------------------
---------------------------------metajezika funkcija-----------------------------
----------------------------------------referencijalna----------------------------------------
Roman Jakobson (Jakobson., R., 1966, st:16) je definisao est lingvistikih funkcija koje vae za sve oblike komunikacije, bez obzira na sredstva optenja ili prenosioca poruke: Referencijalna funkcija je osnova koja odreuje odnose izmeu poruka i predmeta na koje se ova odnosi. Ona je najea funkcija svake poruke. Karakterie je neutralna jezika sredstva, odsustvo emocionalno-ekspresvnih elemanata, dominira forma treeg lica: Danas je u Banja Luci padala kia. Panevropski univerzitet je najbolji u Republici Srpskoj. Emocionalna funkcija odreuje odnose izmeu poruke i njenog poiljaoca. Ova funkcija izraava govornikov stav prema poruci. Ona je usmerena na uzraavanje govornikovih emocija.Ova funkcija je dominantna u porukama u 1. licu jednine, u iskazima sa emocionalno-ekspresivnim sredstvima na razliitim jezikim nivoima.Ona se prepoznaje u upotrebi uzvika, koji su isto emotcionalni sloj jezika: Jao, jao, bolji me! Ba mi ide na ivce! ta kae! Konativna funkcija odreuje odnose izmeu poruke i njenog primaoca.U takvim sluajevima komunikacija ima za cilj da na neki nain deluje na primaoca, da apelira na njegova osjeanja i da izazove odreenu reakciju. U verbalnoj poruci njena jezika sredstva vokativ, drugo lice jednine i mnoine: Dragi gledaoci, dobar dan! Gde gleda! Kupujte nae proizvode! Glasajte za nas!
sobom, pri emu poruka prestaje biti sredstvo komunikacije i postaje njegov cilj. Ova je funkcija svojstvena knjievnoumetnikim tekstovima, u umetnosti uopte. Ova funkcija moe biti zastupljena i u drugim stilovima, uvek onda kada poruka postaje cilj komunikacije. To je narocito izraeno u razgovornom stilu, ali i u reklamama, u politikim sloganama i slino. Fatika funkcija trai da potvrdi, odri ili prekine optenje, a obuhvata znakove koji prevashodno slue da se uspostavi, produi ili prekine optenje, da se proveri :da li veza funkcionie, da se privue ili odri sabesednikova panja: uje li me? Halo! Halo! Kako ste? Evo, nije loe! Pa eto tako... Gura se... Na ovoj funkcije poivaju obredi, sveanosti ili ljubavni razgovori, u situacijama u kojima iste rei, gestovi, prie. Tako, naprimer, za stranca nepodnoljivo, a za onog ko u njemu uestvuje euforino optenje, koje mu postaje teko onda kada prestaje da ga se tie. U dramskom dijalogu mogu se iskoristiti fatiki elementi za stvaranje kominih efekata: E! ree mladi. E! ree ona. E pa evo nas ree on. Evo nas ree ona. A Pa da ree on.
Funkacije komunikacije:
metalingvistika funkcija
Metalingvistika funkcija ima za cilj da se odredi smisao
znakova za koje postoji opasnost da ne budu shvaeni od primaoca, tj. ona upuuje da se za odreeni znak koristi kod koji mu daje smisao. Ova funkcija je usmerena na kod. Ona je uvek zastupljena u iskazima u kojima uesnici proveravaju da li upotrebljavaju isti kod: Sta podrazumevati pod tim? Kad kazem bljak, mislim da mi se to ne svia. Semiotika je nauka o znakovima. Svakodnevni govor obiluje primerima za ovu funkciju: pri obraanju detetu: Reci: Hvala. Mnogi nesporazumi u komunikaciji proizlaze iz injenice da uesnici nisu svestni kako im se kodovi, tj potkodovi razlikuju.
Apelativna - obraanja
Deiktika funkcija ukazivanja Kognitivna saznajna, spoznajna Prezentativna- predstavljanje Voluntativna funkcija - funkcija uticanja na
primaoca.
KARAKTERISTIKE KOMUNIKACIJE
Komunikacija - sveobuhvatna je i glavni elemenat kulture; - neprekidna je, beskrajna; - zasniva se na razmeni poruka; - u njoj su prisutni predvidljivi, oekivani ili konvencionalni elementi; - funkcionie na vie nivoa: izmeu dva pojedinca, izmeu pojedinca i grupe, izmeu dve ili vie grupa itd.; - to se tie pola, uzrasta, socijalnog i konfesionalnog statusa, obrazovanja i sl., odvija se kako meu jednakima tako i meu nejednakima. Pored toga, komunikacija ima jo i ove karakteristike: - ostvaruje se u sloenoj organizacionoj strukturi; - moe biti usmerena kako prema pojedincu, tako i prema veem auditorijumu, koji moe imati najrazliitiji socijalno-kulturni milje; - moe imati individualni ili javni karakter; - moe se odvijati licem u lice ili na distanci; - u zavisnosti od ponaanja uesnika u komunikaciji, moe biti aktivna i pasivna; - to se vremena trajanja tie, komunikacija moe biti momentalna (telefon, telegraf, kompjuterske mree...) i trajati dui vremenski period (pisma, razgovori, sastanci I sl.)
Referencijalna funkcija
Predmet
Poiljalac
Poruka
Primalac
Prenos emocije
Uticaj na primalaca
Voluntativna funkcija
Deiktika funkcija
Fatika funkcija
KOMUNIKOLOKI POJMOVI
Socijalni nivo
Transakcija
Psiholoki nivo
Egzistencijalni
Interakcija
Komunikacijski sklopovi
vrijednosni preferentni
Transakcione igre
promjenjivi
poetna
Komunikoloki pojmovi
Informacija-saoptenje o nekom dogaaju u nekom sistemu znakova (izgubljena, suvina, kontekstualno opredeljena, funkcionie na viem nivou). Komunikativni stimulus - komunikativna reakcija (jednosmerna, dvosmerna) Poruka-funkcionalni prenos informacije (pozitivna, negativna, funkcionalna, nestalna, dopunski organizovana, pismo-govor)
Komunikoloki pojmovi
Interakcija-meuzavisnost (jedno - i dvosmerna) Transakcija - sporazumevanje (socijalna, psiholoka, egzistencijalna) Drutvena celina, ljudska zajednica, radna organizacija, zasniva se na mogunosti optenja meu ljudima, komunikaciji (gde mislimo na komunikaciju sa drugim ljudima). Komunikacijska transakcija podrazumeva postojanje poiljaoca poruke ili receptora, komunikacijski kod ili sadraj poruke i primaoca, odnosno recepijenta poruke. Savrena transakcija podrazumeva da se sadraj poruke receptora u neizmenjenom obliku prosledi do recepijenta koji e je primiti kao potpuno jednako znaenje koje je uputio receptor, to podrazumeva odsustvo bilo kakvih tehnikih i psiholokih prepreka kodu poruke (umovi, mediji, znanje, iskustvo i emocionalno stanje recepijenta koje nije jednako receptorovom). Poto je to praktino nemogue, adekvatna transakcija bi podrazumevala postojanje minimalnih prepreka kodu poruke koja bi u minimalno izmenjenom obliku stigla do recepijenta.
Komunicijski sitem
Transakcione igre-uloge u komunikaciji Komunikativni sklopovi-pravila i zakonitosti sistema Komunicijski sitem-povezani i meuzavisni elementi strukture (simetrini, asimetrini, meuzavisni, transakcioni, vrednosni, preferentni, promenljivi) Komunicijski sistem kao proces (prelaz iz verbalnog u neverbalni i obrnuto)
KOMUNIKACIONI KODOVI
1. Logiki kodovi
2. Esteski odvi
3.Drutveni kodovi
1.Logiki kodovi
1.Logiki kodovi 1.1.Paralingvistiki k.:jeziki releji, jeziki pomonici, prozodijski kodovi (glas), kineziki kodovi (pokret), proksemini kodovi (prostor) 1.2.Praktini k.: signali, programi, uputstva, upozorenja, saobraajni znaci 1.3.Epistemoloki k.- nauno zasnovani: termini nauke, zatitni znaci, ime proizvoda, zastava, himna itd. 1.4. Mantike vetine proricanja: astrologija, hiromantija itd.
2. Esteski odvi
3.Drutveni kodovi
3.1.Drutveni znakovi
3.2.Drutveni kodovi obredi, igre, moda,
razliitim razmerama i na razliite naine uklapaju u razne tipove drutvenog optenja. Oni su mnogobrojni: obredi, slavlja, ceremonije, protokoli, kodovi utivosli, igre. Moemo razlikovati etiri glavna tipa drutvenih kodova: Protokoli ija funkcija je da uspostave optenje izmeu pojedinaca. Rituali u kojima je grupa poiljalac. Igre - privatne i individualne ili javne i kolektivne su predstave odreene drutvene situacije. Mode su stilizovani i individualni oblici kodova
Svako u drutvu ima svoje mesto i svoju funkciju; svako se u njemu definie po porodinim, verskim, profesionalnim i drugim vezama, koje odrava sa drugima. Te odnose treba prepoznati i identifikovati. To je funkcija imena, nadimaka, obeleja, grbova a najvie kostima. S druge strane, kada se pojedinci okupljaju u cilju neke zajednike akcije, njihovi odnosi moraju biti jasno oznaeni: Ko komanduje a ko slua, ko daje a ko prima, ko poziva a ko se odaziva.
Protokoli
Protokol i etiketa odreuju svakome njegovo mesto u povorci,
za stolom. Pozdravi imaju za cilj da uspostave ili prekinu optenje pa i tu odnos izmeu sagovornika mora da bude oznaen: jednakost, superiornost ili inferiornost, privlanost,.neprijateljstvo ili ravnodunost, elja ili odbijanje da se opti. Titule, formule - i eventualno uvrede i psovke - tonovi glasa, gestovi i stavovi ine kodirani skup iji se konvencionalni karakter uvia kada pokuamo da ih prevedemo s jednog jezika ili s jedne kulture na drugu.
Lepi maniri i ponaanje su znakovi preko kojih pojedinac ispoljava
svoju pripadnost grupi. Njegovo poznavanje i potovanje uzusa identifikuju ga kao "oveka iz visokog drutva" ili "oveka iz podzemlja"; to su "lozinke" i "znakovi raspoznavanja".
Obredi
Obredi su optenje grupa; ritualizovanu poruku alje zajednica.
Poiljalac je grupa a ne pojedinac. Preko verskog obreda, zajednica uspostavlja vezu sa bogovima Etimoloki, religio je veza, veza izmeu vernika koji dele istu veru i veza izmeu grupe i boanstva. Porodini i nacionalni obredi su oblici optenja sa precima ili domovinom. Oni su, uostalom, gotovo uvek verske prirode i obojeni su religioznou. Paktovi, ugovori i savezi su odnosi izmeu grupa koje meu sobom razmenjuju obaveze, usluge, dobra, ene iji su znakovi propratne ceremonije. Obredi uvoenja, ustolienja, krunisanju i svetotajstva, pogrebni obredi utvruju odnose izmeu grupe i pojedinca koga grupa prima u svoje krilo.
Obredi
U svim tim obredima, poiljalac je grupa, bilo kao celina, bilo u
obliku svetenika vrjoca obreda na koga grupa prenosi brigu za optenje. Ali grupa uvek uestvuje, ako niim drugim a ono bar svojim prisustvom: ono se oituje u pesmama, molitvama, utanju, uzvicima "bravo" i "ura" kojima pojedinci ispoljavaju svoje uee u optenju. To uee se, s druge strane, ispoljava u slavljima koja produuju obrednu ceremoniju i ija je forma takoe kodirana. Sveane i komemortivne proslave podseaju na prvobitni savez i potvruju veze koje je on uspostavio.
Funkcija obreda je da uspostavi zajednitvo. Njihov cilj je da izraze
solidarnost pojedinca sa obavezama, verskim. nacionalnim, drutvenim, koje je zajednica uzela na sebe. A ti sistemi znakova, bez obzira na njihovo islorijsko ili pseudoistonjsko poreklo, i bez obzira na njihovu figurativnu vrednost, uvek su visoko konvencionalizovani.
Mode
Mode su naini postojanja, svojstveni grupi: obui se, hraniti se,
stanovati itd. One imaju veliku vanost u drutvu u kome preobilje potroakih proizvoda oslobaa ove poslednje od njihove prvobitne funkcije (zatita, ishrana) i sasvim je oigledno da su nae kravate, nai automobili, nae fotelje, samo znakovi naeg drutvenog statusa. Moda proizilazi iz jednog dvostrukog kretanja: centripetalnog i centrifugalnog. elje za identifikovanjem sa grupom koja ima presti povlai za sobom usvajanje znakova koji ovu karakteriu. Ali lanovi grupe koji odbijaju takvo identifikovanje naputaju te znakove. To je ono to modu ini tako mobilnom i kreativnom, naroito u kulturama u kojima su drutveni znakovi slabo kodirani. Moda, kao i razonoda, nadoknauju frustracije i ispunjavaju elje za prestiom.
Igre
Igre su kao i umetnost podraavanja stvarnosti, tanije,
drutvene stvarnosti. To su situacije tako sazdane da mogu da vrate pojedince u odreenu znaenjsku shemu drutvenog ivota. Umetnostii podraavaju da bi vratile primaoca pred stvarnost i da hi on doiveo, posredstvom jedne slike, emocije i oseanja koje ta stvarnost budi. Igre podraavaju da bi vratile poiljaoca unutar stvarnosti i da bi on posredstvom slike, vrio radnje te stvarnosti. Predstave su istovremeno i igre i umetnosti: igre s gledita glumca, umetnosti s gledita gledaoca. Igre odgovaraju trima velikim oblicima iskustva: intelektualnog i naunog, praktinog i drutvenog, kolektivnog i estetskog.
Igre
Prvom tipu pripadaju sve igre konstrukcije -
ukljuujui i verbalne konstrukcije, kao rebusi, zagonetke, ukrtene rei, u kojima igra struktuira jednu amorfnu stvarnost i daje joj smisao; delalnost deteta koje sklapa "mozaik" istog je reda kao i delatnost travara koji identifikuje i razvrstava svoje biljke.
Drugom tipu pripadaju igre kuje stavljaju igraa u drutvenu
situaciju:' porodica, profesija, rat: devojica i njena lutka igraju se mame, igrai aha ili ragbija podraavaju rat. Predstave - s gledita gledalaca - odgovaraju treem tipu: navijai prate peripetije utakmice kao to stanovnici jednog grada posmatraju svoje ampione s vrha zidina
Igre
Funkcija igre je uenje i selekcija: dete koje se igra mame ili
vojnika ui svoj zanat; turnir omoguuje da se prepozna najjai, onaj koji najvie zasluuje da komanduje; hazardne igre simbolizuju borbu pojedinca protiv sudbine, ali u situacijama u kojima su stvarne opasnosti uklonene. S druge strane, igre imaju funkciju da razonode jer zadovoljavaju i, besumnje, sublimiraju frustrirane elje iz stvarnog ivota: elju za vlau, za moi, za zaradom, za napredovanjem u drutvu. Moderna psihoanaliza i psihijatrija osvetlile su taj problem i uveliko proirile pojam igre i njenu oblast, pokazujui da igre, kao i umetnosti, izraavaju kulturne arhetipove koji imaju duboke korene u kolektivnom i individualnom nesvesnom.
Igre
U toj perspektivi, pojam igre to jest podraavanja drutvene situaciji -
proirio se na veinu naih ponaanja. Tako veina psihikih neuravnoteenosti odgovaraju smetnjama u optenju a psihosomatika sa svoje strane pokazuje da se poremeaji due ispoljavaju organski. Sva naa ponaanja imaju smisao: ali kada je odnos izmeu oznaioca i oznaenog iracionalan ili nesvestan, taj smisao se pogreno tumai. Moderna psihopedagogija nauila nas je da dete sklono bekstvima, pobunama, laima, patetino pokuava neto da saopti i da uspostavi vezu sa svojom sredinom. Ta situacija je opta. U jednom delu koje je imalo uspeha, Garnes people play (Igre koje igramo), ameriki psihijatar (Erik Bern pokazuje da su naa drutvena, naroito porodina", ponaanja "igre", to jest sistemi odnosa reprodukuju arhaine situacije za koje igrai nemaju klju; kuni tiranin, frigidna ena, alkoholiar, igra, uloge su iji nam duboki smisao izmie. Doktor Bern sastavlja inventar tih tipinih situacija i pokazuje kako bi one mogle da budu "odigrane".
IGRE
U toj perspektivi, pojam igre to jest podraavanja drutvene
situaciji - proirio se na veinu naih ponaanja. Tako veina psihikih neuravnoteenosti odgovaraju smetnjama u optenju a psihosomatika sa svoje strane pokazuje da se poremeaji due ispoljavaju organski. Sva naa ponaanja imaju smisao: ali kada je odnos izmeu oznaioca i oznaenog iracionalan ili nesvestan, taj smisao se pogreno tumai. Moderna psihopedagogija nauila nas je da dete sklono bekstvima, pobunama, laima, patetino pokuava neto da saopti i da uspostavi vezu sa svojom sredinom. Ta situacija je opta. U jednom delu koje je imalo uspeha, Garnes people play (Igre koje igramo), ameriki psihijatar (Erik Bern pokazuje da su naa drutvena, naroito porodina", ponaanja "igre", to jest sistemi odnosa reprodukuju arhaine situacije za koje igrai nemaju klju; kuni tiranin, frigidna ena, alkoholiar, igra, uloge su iji nam duboki smisao izmie. Doktor Bern sastavlja inventar tih tipinih situacija i pokazuje kako bi one mogle da budu
BRANE IGRE
ERIK BERN: KOJU IGRU IGRA?
Koliko je puta u ivotu svako od nas uinio neto iako je znao da to nije dobro za njega, ali naprosto nije mogao pomoi samom sebi ?
Koliko puta smo donijeli neku potpuno iracionalnu odluku, pa se poslije pitali: Zar je to mogue? ili ta mi je bilo ?
Jedan od vanih uzroka ovakvih, i svih drugih iracionalnih ponaanja, kojima svakodnevno svjedoimo, ili u njima uestvujemo, lei u neem to se zove
ivotni scenariji
U svojim najpoznatijim djelima: Koju igru igra ? i ta kae poslije zdravo? Erik Bern je ukazao da se jo u ranom djetinjstvu, putem vaspitanja stvaraju iracionalni obrasci ponaanja koje je nazvao ivotni scenariji
ivotni scenariji u velikoj mjeri utiu na ovjekov ivotni put i odluke koje u ivotu donosi
Erik Bern je osniva psihoterapeutskog smjera koji sa zove transakciona analiza (TA)
Na poetku svoga rada na razvijanju TA Bern je uoio da u linost svakog ovjeka postoje tri razliita realna ego-stanja:
Roditelj
Odrasli
Dijete
R O
Roditelj Odrasli
Dijete
Roditelj
Pokazuje se u dva oblika: 1. Direktni radi to i ja 2. Indirektni ne radi to i ja, nego kako ti kaem
Roditelj
stavovi, norme, vrijednosti, etika-moral
Kritini Roditelj: Zahtijeva Nareuje Trai greke
Fraze: to e ljudi rei... Zato nisi... Ne smije... Sad je dosta!
Odrasli
Odrasli
Prikuplja i daje informacije
Preuzima rizike
Preispituje mogunosti Stvara prilike Ima povjerenja u sebe Donosi logike zakljuke Odluuje Preuzima odgovornost
Dijete
Osjeaji
Potrebe
elje
Igra
Prilagoeno Dijete
Pasivno Bespomono Boji se Odustaje ali samo sebe
Ego-stanja
Jednako su dobra
Imaju visoku vrijednost za opstanak i ivljenje Imaju jake i slabe strane Njihova efikasnost zavisi od situacije u kojoj se
manifestiraju
Transakciona analiza
Model transakcione analize temelji se na vjerovanju da, ako detaljnije prouavamo, moemo uoiti nain po kojem se naa komunikacija temelji na naim mislima i osjeajima. Svaki put kada se dvoje ljudi sretne, poinje transakcija: rijei , glasa, govora tijela.
Ti mi neto kae ili uini (dra), a ja ti odgovorim ili uzvratim djelom (odgovor).
Transakciona analiza odreuje koji je od tri dijela tvoje linosti zapoeo transakciju i koji ti dio moje linosti odgovara.
Jednostavne
Komplementarne Ukrtene Skrivene
R O
O
D
R O
R O
Dok god su transakcije komplementarne, komunikacija tee glatko i bez zastoja. Komplementarne transakcije karakteristine su za aktivnosti, rituale i razonode.
Ukrtene transakcije
O
D
Skrivene transakcije su sloenije, jer se u njima aktivira vie od dva ego-stanja istovremeno. One su karakteristine za igre.
Nepotena transakcija:
Igre
koristi
Najvei dio vremena koji ljudi provode u ozbiljnom drutvenom ivotu odlazi na igranje igara. Razlog tome je to je ljudima lake igrati igre, nego postii istinsku bliskost s drugima.
Brane igre
Hvatanje za rije Tuakanje Vjeito zadihana Da nije bilo tebe Vidi da sam se
Znaaj igara
Prenose se s koljena na koljeno istorijski znaaj
Svaka kultura i drutvena klasa ima svoje igre
kulturni znaaj Igre su u sendviu izmeu razonoda i bliskosti drutveni znaaj Ljudi biraju prijatelje i partnere meu onima koji znaju igrati iste igre lini znaaj
Autonomija
Da bi ovjek postigao linu autonomiju potrebno je osloboditi ili obnoviti tri ljudske moi:
Svjesnost
Spontanost
Bliskost
Ja sam OK ti nisi OK
Ja sam OK ti si OK
Drite se svojih uvjerenja, misli i osjeaja... i ostanite vjerni svojim vrijednostima, jer to su vrijednosti vaih roditelja, vaih prijatelja, vaeg drutva. Oni ine grau vaeg ivota i izgubiti ih znailo bi razotkriti tkivo vaeg iskustva.
Ipak, pregledajte ih paljivo, jedno po jedno. Preispitajte ih, komad po komad . Nemojte ruiti kuu ve smo pregledajte opeke i zamijenite one koje vam se ine napuklima i koje vie ne podravaju graevinu.
Nil Donald Val
Opte ponaanje
1. Neoptereeno reakcijama drugih, razigrano , radoznalo, stvaralako, veto, pakosno, sa vikom energije, sanjalako. 2. Oseanje stida, oseanje krivice, oprezno, bojanjivo, koje trai odobravanje, koje pada u oajanje, skromno, nesigurno, koje se ali, pridrava pravila. 3. Protest protiv jaih, autoritetnijih, hirovito, svojeglavo, neposluno, agresivno.
Kruto, poslovno, objaktivno, paljivo, sluajui sagovornika bez emocija, zadajui otvorena pitanja, zamiljajui se
Tipine fraze
1. Ti mora, Ti ne mora, To je 1. Hou, Jako bih hteo, Predivno, tebi nepotrebno, Kako moe tako, Super, Vrh, Meni podjednako, Koliko puta ti priam jedno te Tako ti i treba. 2. Ja ne verujem da u isto!, Ne dozvoljavam ti da mi se izdrati, Ja neu moi to da uradim, tako obraa!, Prekini smesta!. Bojim se, Pokuau, Hteo sam samo Ne lupaj glavu sa tim!, Nije tako da ... .3. Neu to, Ostavite me na strano kako izgleda, Ne duri se!, miru, Dabogda.. Ne moe to izdrati, Mogu vas razumeti, Idi, ja u ti to uraditi 1. Jako ili tiho, strogo, gordo, podsmeljivo, cinino, sarkastino, zategnuto. 2. 2. Toplo, umirujue, saoseajno 2. Jako, brzo, ostajui bez daha , tuno. 2. Tiho, neodluno, isprekidanim glasom, potiteno, gnjavatorski, alei se, posluno. 3. Besno, jako, tvrdoglavo, mrzovoljno
Sva pitanja koja poinju sa upitnim reima :to? Kada? Zato? Izrazi: mogue, verovatno, po mom miljenju, ja mislim, pretpostavljam, iz mog iskustva, i dr. koje doputaju mogunost diskutovanja. Samouvereno (ali ne nadmeno), poslovno (sa linim peatom), neutralno, smireno, bez strasti i emocija, jasno i precizno
Gestovi
1. Visoko podignut kaiprst, ruke na pojasu, ruke skrtene na grudima, noge iroko rairene. 2. Milovanje po glavi
1. Napregnuto ili oputeno dranje Telo pravo, poloaj se tela, rasejanost. 2. Oputena ramena, menja u toku razgovora, pognuta glava, stajanje u stavu gornji deo tela blago mirno, slae ramenima, grize povijen napred usne, napet, drueljubiv, mio 3. Napetost, pretei stav, svojeglavost, oputena glava
SREDSTVA I KANALI
Sredstvo je nain kodiranja saoptenja. Kanal specijalni put ili tehnologija, koji se koriste za prenos informacija od poiljaoca do primaoca. Mogu biti:
U osnovna sredstva komunikacije spadaju: razgovor licem u luce, fax, broura, pismo....
- interaktivni kanal - lini statini kanal - bezlini statini kanal - fiziko prisustvo kao kanal
poetna
VIDOVI KOMUNIKACIJE
FORMALNA
NEFORMALNA
3.Tracevi
3.1) Saopstenja
3.2) Naredjenja
JEDNOSMERNA Naredjenje
Izvrsi I ne pitaj!
MAS mediji
Karakteristike:
PR Na gore
PR Na dole
PR
Lateralna
POSREDNA
NEPOSREDNA
Oglasna tabla
Menadzer - radnik
Sekretar
MAS mediji
Bez posrednika
Konferencije za stampu
KLASIFIKACIJA PR KOMUNIKACIJE
1.INTRAPERSONALNA 1.formalno - posredna
- interna TV - pisma - interni radio - Prirucnici -video - bilteni - kompanijske novine - ankete -kompanijski casopis -Timski rad - fitback sanduce -e-mail -telefon -Opis posla
2.INTERPERSONALNA
-obavestenja
- izvestaji
- Radni zadaci
-Izbor tipa saradnika
2. Formalno - neposrednas
-svecanosti - odavanje priznanja
- zajednicke aktivnosti - sastanci sektora - obuka - posete rukovodioca -sastanci kolektiva - skupovi
3. MASOVNA
-MAS mediji -Vest - Reportaza
3. Neformalno - posredna
- glasine - saljivi I satiricni pismeni materijal
-Izvestaj
-Feljton
4. Neformalno - neposredna
- privatna mreza telefonskih ili licnih kontakata - Lake konverzacije I caskanja
FORMALNA
NEFORMALNA POSREDNA
JEDNOSMERNA
DVOSMERNA
NEPOSREDNA
MASOVNA INTERPERSONALNA
NA GORE
NA DOLE
LATERALNA
INTRAPERSONALNA