Teorije evolucije

Gerges Cuvier (1769-1832) i teorije

katastrofe

bio je prvi zoolog koji je upotrijebio
komparativnu anatomiju za razvoj sustava
klasifikacije ivotinja, fiksist
serije lokalnih katastrofa ili masovna
izumiranja pojavljuju se svaki puta s novim
geolokim slojem (razdobljem)

Jean Baptiste de Lamarck (1744-1829)
Tvorac prve cjelovite
teorije evolucije!
Podravao teoriju o
polaganoj pretvorbi
jednih organizama u
druge; transformizam.

Glavne postavke Lamarckove teorije
evolucije
Lamarck je smatrao da je Zemlja vrlo stara
Oh kako je velika starost kugle zemaljske i
kako su sitne misli onih koji za tu kuglu
tvrde do od svog poetka do danas ima tek
est tisua i neto vie godina.
Organizmi neprestano tee usavravanju
Prilagoavanje organizama promjenama u
okoliu zbiva se tako da oni jedne organe
upotrebljavaju, ime se oni razvijaju, a
druge ne upotrebljavaju (oni krljaju)
Tako za ivota steene osobine organizma
se nasljeuju tj. prelaze na potomstvo
(NETONO!!)
Iako je Lamarck autor prve cjelovite teorije
evolucije nije mogao pruiti dokaze za
evoluciju.

Glavni udarac lamarkizmu istraivanja
genetike
Charles Darwin (1809 1882)
Darwinov put na brodu Beagle,tijekom kojeg je skupio vane dokaze za
teoriju evolucije
Charles Lyellova knjiga Principi geologije
prezentira dokaze za teoriju geolokih
promjena predloenu od James Huttona.

Darwin uvjeren da se velike geoloke
promjene na Zemlji rezultat polaganih
procesa te da je Zemlja, time, vrlo stara.
Prouavao ostatke mnogih izumrlih
organizama, bavio se geologijom i
oceanografijom
Utjecaj biogeografije

Primjer s marom
(na slici)
Primjer s
nanduima i reama;
meusobno vrlo
srodne vrste ptica
smjenjuju se ili
nadomjetaju u
raznim podrujima
june Amerike

Darwinova promatranja kornjaa i zeba
Da li se specijacija dogaala zato to otoci
dozvoljavaju izoliranim populacijama ptica
da evoluiraju neovisno?

Ideja o zajednikom pretku!
Darwinov crte rodoslovnog stabla
Protivnici Darwinove teorije evolucije, esto su ga ismijavali
ovakvim crteima
Sijeanj, 1844. u pismu botaniaru Hookeru:

Nakon svog povratka zauzet sam vrlo
preuzetim poslom koji bi svatko ocijenio ludou.
Toliko me se dojmio raspored ivih bia na
otoju Galapagos i drugdje, te znaajke
amerikih fosilnih sisavaca, da sam odluio
nasumce skupljati sve injenice koje se na bilo
koji nain mogu odnositi na narav vrsta. Proitao
sam hrpe poljodjelskih i hortikulturnih knjiga i
nisam prestao skupljati podatke. Napokon, zrake
svjetla su se probile i (suprotno uvjerenju od
kojega sam krenuo) gotovo sam uvjeren (imamo
osjeaj da inim ubojstvo) da vrste nisu
nepromjenjive.
Prirodni odabir ili prirodna selekcija
koji su uzroci promjena vrsta?

koji su mehanizmi pomou kojeg dolazi do
adaptacije odnosno prilagodbe?
postupnim gomilanjem korisnih varijacija
na dugi rok (gradualizam) mogu nastati
nove vrste i to tako da se odabiru odnosno
ostaju na ivotu i razmnoavaju se
varijante s korisnim varijacijama. Rije je o
mehanizmu, o neemu to se u prirodi
dogaa samo od sebe, pa je prema
slinom ovjekovom odabiranju u
umjetnom uzgoju ovdje rije o prirodnom
odabiru ili prirodnoj selekciji
Prirodna selekcija zahtijeva mehanizme

Organizmi proizvode vie potomstva
nego to preivljava

Jedinke variraju u svojim
karakteristikama (obiljejima)

Mnogo obiljeja se nasljeuje preko
potomstva od roditelja
Te zbog toga:

Neke jedinke e biti bolje prilagoene okoliu
nego neke druge jedinke, te e samim time
moi preivjeti i razmnoavati se uspjenije
Proizvodei vie potomstva i/ili potomstva
bolje kvalitete, bolje prilagoene jedinke
prenose vie gena u buduu generaciju nego
one koje su slabije prilagoene
Budue generacije imati e vie gena i time
vie obiljeja bolje prilagoenih jedinki. Na
taj nain obiljeja e evoluirati kroz
generacije tijekom vremena.
Rezultat prirodne selekcije je populacija
prilagoena na lokalni okoli.

Varijabilnost
Za Darwina su upravo varijacije bile
esencijalne za proces prirodne selekcije
izvor varijacija i nasljeivanja je DNA
molekula
Sluajne promjene u DNA zovu se
mutacije. Ukoliko se mutacije dogode u
spolnim stanicama nasljeuju se!
Borba za opstanak

Thomas Malthus (On the Principle of Population)
Prirodni odabir ili prirodna selekcija po Darwinu
proizlazi direktno iz borbe za opstanak.
Faktori koji utjeu na to hoe li neka jedinka
preivjeti ili nee, su abiotiki (svjetlost, toplina,
vlaga, tlo), kao i biotiki faktori (odnos meu
istim i razliitim vrstama)
Od 100 000 ribljih jaja jedva 15 ih se razvije u
odrasle ribe!


PRILAGOAVANJE JE KONANA
POSLJEDICA SELEKCIJSKOG
PRITISKA!

1859. godine On the Origin of Species
by Means of Natural Selection
(O postanku vrsta pomou prirodnog
odabira)

VANOST CHARLESA DARWINA:
Iznio je cjelovitu teoriju razvoja ivog
svijeta
Svoju teoriju potkrijepio je mnotvom
dokaza
Spoznao je vaan mehanizam pomou
kojega se dogaa razvoj u ivoj prirodi, a
to je prirodni odabir ili prirodna selekcija,
kroz borbu za opstanak u kojoj
preivljavaju najpogodniji varijeteti
U svoju je teoriju ukljuio i ovjeka
to zapravo pokree evoluciju?
Koja je to snaga koja raa promjenjivost?
Kako razliite populacije ili dijelovi
populacija (demi) mogu biti ishodite novih
vrsta?
Sile evolucije- glavni uzroci koji pridonose
promjenama frekvencije gena:
mutacija
prirodna selekcija
genska snaga ili drift
Evolucije nema bez mutacije!

Mutacija osigurava nasljednu
varijabilnost, ime se zapravo omoguuje
evolucija. Neke su mutacije vrlo rijetke, a
druge se dogaaju ee (jedan gen na
2000 spolnih stanica, dok neki ne mutiraju
ni nakon nekoliko milijardi staninih dioba)
Snaga mutacije osigurava, osnovnu
sirovinu na kojoj djeluje prirodni
odabir (selekcija)
Prirodni odabir ne stvara izravno
nove znaajke; odabire, odreuje
koje e mutante preivjeti odnosno
koji i kakvi geni e se dalje
rasplodom prenijeti
Genski drift kao snaga evolucije zasniva
se na injenici da e cijele male zatvorene
populacije fiksacijom odreenog gena
ubrzo, u samo nekoliko generacija, postati
homozigotne
Kako nastaju nove vrste?
Specijacija

Varijabilnost
Prirodni odabir
Izolacija (kad se dvije populacije ili dva
dijela populacije neke vrste dovoljno
odvoje, svaki od njih skupljat e odreene
znaajke sukladno uvjetima svog
okolia!!)

Oblici izolacije
PROSTORNA (GEOGRAFSKA) IZOLACIJA
BIOLOKA IZOLACIJA ukljuuje ekoloku i
etoloku izolaciju.
EKOLOKA IZOLACIJA ako su vrlo srodne
populacije prilagoene na razliite uvjete okolia
u svome stanitu, na razne lokalne temperature,
vlanost, osvjetljenje
ETOLOKA IZOLACIJA ako je naglasak na
razlikama u oblicima ponaanja, izluivanju
specifinih spolnih mirisa, putanju posebnih
zvukova za dozivanje spolnog partnera, raznim
vremenima aktivnog ivota
SPOLNA IZOLACIJA onemoguuje
parenje izvorno vrlo srodnih skupina, tako
da se tijekom duljeg vremena pojave sve
vee razlike u njihovim genima
ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA-
prostorno izolirane populacije
SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA - proces
nastanka novih vrsta dogaa se unutar
istih podruja

FITNESS - mjera za sposobnost jedinke
da proizvodi potomstvo i doprinosi
buduim generacijama
Vei fitness mogu imati jedinke s obzirom
na posjedovanje gena koji pruaju
prednost (otpornost na insekticide)
ADAPTACIJA bilo koje nasljedno
obiljeje koju posjeduje organizam a koji
vodi preivljavanju ili reprodukciji
Brusnika guterica; bojom tijela prilagoena okoliu u
kojem ivi
Osnovne znaajke evolucije
1. Evolucija se ne dogaa uvijek jednako
brzo
2. Evolucija se ne dogaa jednakomjerno
kod svih tipova organizama
3. Nove se vrste ne razvijaju od
specijaliziranih, uznapredovalih oblika
nego od relativno jednostavnijih oblika
4. Evolucija ne ide uvijek od jednostavnijeg
prema sloenijem; regresivna evolucija